Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
176-200 od 130732 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Grupa autora Izdanje:Službeni glasnik Povez:mek Broj strana:304 Knjiga Teoretičari liberalizma predstavlja zbirku interpretacijskih tekstova o nekima od najznacajnijih liberalnih mislilaca. Ona je pokušaj da se srpskoj javnosti predstave njihove osnovne ideje i mesto u istoriji i teoriji liberalizma i evoluciji liberalne misli od 18.veka do danas. Ovde sakupljeni tekstovi nemaju pretenziju na celovito izlaganje ideja zastupljenih liberalnih mislilaca, niti na sveobuhvatno izlaganje intelektualne istorije liberalizma. Cilj je bio da se napravi reprezentativni izbor najznačajnijih stvaralaca. b5
Јулијус Евола је, уз Генона, био један од водећих европских мислилаца и тумача традиционалне и езотеријске мисли, велики љубитељ планина и висина, како оних физичких тако и духовних. Управо у Размишљањима о врховима, збирци есеја написаних у периоду од 1927. до 1959. године, Евола комбинује сећања на физичке и духовне аспекте сопственог искуства освајања планине. 150 стр.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Zastitni omotac malo iskrzan, i 20 tak recenica blag podvuceno obicnom olovkom, sve ostalo uredno! Ova knjiga je posle Drugog svetskog rata potpuno bezrazložno dospela na indeks poluzabranjenih dela. „Leva inteligencija“ je decenijama organizovala montirane procese čiji je cilj bio da Evolu poveže sa fašizmom i koječim drugim, što i nije naročito iznenađenje ako imamo u vidu da je za umešanost u nacističke poslove optuživan i Niče. Evola je tipičan predstavnik evropske intelektualne desnice za koju su moderne ideologije, bez obzira na predznak, samo manifestacije opadanja evropske civilizacije i njen sve ubrzaniji sunovrat u varvarstvo. Priča zasnovana na evokaciji drevnih tradicija i negiranju ideologije progresa bila je podjednako nepodnošljiva i u Moskivi i u Vašingtonu. Ali uprkos tamnim tonovima kojima Evola slika procese degeneracije i disolucije, „Pobuna protiv modernog sveta“ nije pesimistički traktat. Saglasno Tradicijama (sa velikim početnim slovom) Mračno doba u kome se svet trenutno nalazi svoju „mračnost“ duguje blizini budućeg preporoda. Može se neko složiti ili ne složiti sa Evolinim stavovima, mnogi od njih i jesu kontroverzni, ali zbivanja u modernom svetu pokazuju da se protiv ovakvog sveta doista vredi pobuniti. Svetislav Basara Đulijo Čezare Andrea Evola (ital. Giulio Cesare Andrea Evola; Рим, 19. мај 1898 — Рим, 11. јун 1974) био је италијански филозоф, књижевник и сликар.
-
Tehnika chevron_right Kućni aparati i bela tehnika
Exquisit GSP-9008A, deo, lot delova izvađen iz mašine za pranje suđa. Neispitano. Tu su programator, maska, prekidači, elektroinstalacija, brava, prekidač brave za otvaranje vrata i ostalo što se vidi na slici. Može i samo neke delove da odaberete sa slike, pa da bude jeftinije. Prodao sam ručku od brave, a beo brave mi je i ostao, vidi se na slikama 5 i 6. Neispitano. IK - 3561 - K58
U ovom radu ponuđena je moguća, zaokružena rekonstrukcija Milovih principa socijalne i političke filozofije i izloženo je ono što autor smatra celovitim i koherentnim prikazom osnova kapitalističke liberalne demokratije kao generalnog modela zapadnih društava. Ova dva posla su se spojila zato što je DŽon Stjuart Mil upravo onaj mislilac koji je doveo razvoj liberalizma do kraja i bolje od svih prikazao model zapadne liberalne demokratije kao fluidne, dinamične, ekvilibrirajuće, ali istovremeno i stabilne, čvrste i odgovorne ekonomske i političke zajednice. K209
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Podesivo: Zvezdasti projektor može prikazati različite efekte magline. Brzina i osvetljenost magline su podesivi. Upotreba: Ako se svetlost projektuje na zid ili plafon sobe, doneće vam prostornu svetlost i stvoriti miran i opušten ambijent. Multifunkcionalnost: Ugao projekcije se može podesiti po želji, što je zgodno za upotrebu. Može se koristiti i kao projekcijska lampa i kao vrhunska dekoracija. Oblik: Ova zvezdana svetlost je oblikovana i `mesečeva baza je odvojiva, a njihove ruke se mogu pomerati u različite položaje, što je takođe dobar ukras Ideja za poklon: Bilo da ste dete koje voli zvezde i planetarijume ili odrasla osoba koja samo želi da se opusti, ko ne bi želeo da ima ovo divno svetlo? Ko ne želi da spava pod zvezdom? C10
60916) FILOZOFIJA MEDIJA tematski broj časopisa Kultura Kultura časopis za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku broj 133 Beograd 2011 Priredili dr Divna Vuksanović, dr Sead Alić i dr Dragan Ćalović. Sadržaj : Divna Vuksanović, Sead Alić i Dragan Ćalović UVODNA REČ PRIREĐIVAČA Divna Vuksanović - FILOZOFIJA MEDIJA VS. MISLITI MEDIJE Sead Alić - ČEMU FILOZOFIJA /AKO NIJE FILOZOFIJA/ MEDIJA Dragan Ćalović - U POTRAZI ZA ESTETIKOM MEDIJA Nenad Vertovšek - NOVA MEDIJSKA STVARNOST – KORAK DALJE IZVAN ETIKE I POVRATAK BIJEGU OD SLOBODE Zoran Jevtović, Tatjana Vulić i Dragana Pavlović - FILOSOFIJA STRAHA I (RE)KONSTRUISANJE MEDIJSKE STVARNOSTI Saša Radojčić - IDENTITET U VIRTUELNOM SVETU Marko M. Đorđević - VIRTUELNI IDENTITET I MEDIJSKE OPSENE – ISTINA PRIVIDA, PRIVID ISTINE Bojan Blagojević - INTERNET I AUTENTIČNOST: MOŽEMO LI SE ULOGOVATI U KJERKEGOROVSKU INDIVIDUALNOST Nediljko Matić - HERMENEUTIKA POTROŠAČKOG DRUŠTVA Nikola Dedić - MEDIJI I INTERDISCIPLINARNOST: CAGE & ALTHUSSER Jadranka Božić - TRANSFORMACIJE KONCEPATA USMENOSTI I PISMENOSTI U INFORMATIČKOJ KULTURI Vladislava Gordić Petković -NOVI MEDIJI I PISMENOST: POETIKA EKRANA I NOVE FORME ČITANJA Tatjana Milivojević, Dragana Jovanović i Aleksandra Bokan - UTICAJ NOVIH KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA NA PERCEPCIJU VREMENA Livia Pavletić - TKO I KAKO ISTRAŽUJE MEDIJE Biljana Jokić - MAS-MEDIJI I KRITIČKO PROMIŠLJANJE DRUŠTVENIH POJAVA Violeta Cvetkovska Ocokoljić i Tatjana Cvetkovski - METASLIKE KAO OBLIK KREIRANJA KULTURNIH VREDNOSTI Marko Stamenković - SLIKE NEMOGUĆEG DOGAĐAJA Saša Milić - KLASIČNI HOLIVUDSKI FILM I NJEGOVE MODIFIKACIJE POSLE 1960. GODINE Ljubomir Maširević - POSTMODERNA TEORIJA I FILM Dubravka Valić Nedeljković - RIALITI PROGRAMI: IZJEDNAČAVANJE JAVNOG I PRIVATNOG DISKURSA Dejan Pralica - ODNOS JAVNOSTI I NEZAVISNOG REGULATORNOG TELA PREMA RIJALITI PROGRAMIMA U SRBIJI: STUDIJA SLUČAJA DVOR Vesna Srnić - GLOCAL MULTIMEDIA ART Ninoslava Vićentić - OPŠTE ODLIKE UMETNOSTI I ULOGA MEDIJA Andrijana Ristić - OD FILOZOFIJE PRVOG PETOGODIŠNJEG PLANA DO POPULARNE KULTURE Dušan Č. Jovanović - MEDIJSKE OSOBENOSTI HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE IZ UGLA 400 KILOMETARA ISTOČNO Tamara Borovica i Svetlana Kostović - SAVREMENI MEDIJI U FUNKCIJI OBRAZOVNE REVOLUCIJE Zorica Stanisavljević Petrović - MEDIJSKO VASPITANJE U VRTIĆU Stanislava Marić Jurišin i Bojana Marković - UTICAJ TELEVIZIJE NA RAZVOJ INTERESOVANJA KOD MLADIH Slađana Stamenković - URBANA TELEVIZIJA – POSREDOVANJE STVARNOSTI Ivana Đoković - DENIS TOMPSON O PATERNALIZMU Aleksandra Đuričić - BALKANSKI MAGIJSKI PROSTOR RADOVI ZA ČASOPIS KULTURA - UPUTSTVO mek povez, format 13 x 26 cm ,latinica, 454 strane
Kultura Beograd 1966. 496 str tvrd povez nigde nije podvlačeno format 22 cm sadržaj Moto Predgovor Živojin Simić Prorok Isaija, Beseda prva Eklesijast, Hvalimo sad savne ljude Gotama Buda, Beseda Kandareko Temistokle, Beseda pred persijskim carem Volumnija, Beseda pred Koriolanom Prodik, Herakle na raskrsnici Perikle, Nadgrobna beseda Kraljica Artemisija, Prva beseda caru Kserksu Kraljica Artemisija, Druga beseda caru Kserksu Dionisije, fokejski vojvoda, Beseda Jonjanima Sokrat, Odbrana pred atinskim sudom Isokrat, Na zboru Likurg, Protiv Leokrata Demosten, O vencu Aleksandar Makedonski, Beseda u Opidu Hanibal, Beseda uoci bitke kod Ticina Gaj Marije, Beseda protiv optimata Adherbal, Beseda u Senatu Marko Tulije Kikeron, Prva beseda protiv Katiline Marko Tulije Kikeron, Druga beseda protiv Katiline Marko Tulije Kikeron, O vrednosti poezije Kremutije Kord, Beseda Isus Hristos, Beseda na gori Jovan Zlatousti, Beseda na Usekovanja a4a
Razvodnik sa 6 mesta 1.5m 1.0mm2 + prekidač Home NV6K/BK je razvodnik sa 6 uzemljenih utičnica i namenjen je za priključenje više uređaja u jednu mrežnu utičnicu. Zaštita za decu na utičnicama za bezbednije korištenje. Razvodnik sa 6 mesta 1.5m 1.0mm2 + prekidač Home NV6K/BK predstavlja idealan izbor za vas.
Logitech - M575 - Wireless USB / Bluetooth - 400-2000DPI - Windows 7 ili noviji, Mac OS X 10.7.4 ili noviji. - Logitech Advanced Optical Tracking - Graphite - https://www.logitech.com/en-us/products/mice/m575-ergo-wireless-trackball.910-005868.html - saobraznost 24 meseca
Text Oglasa Prodavac prihvata svu odgovrnost za ovaj predmet oglasavanja. IN predmet broj: 44950 KLIMA mobilna nova Novi, pokretni klima uredjaj, idealno resenje za brzo rashladjivanje prostorija. Dodavanjem hladne vode i kockica leda u rezervoar ispod, možete osvežiti i ovlažiti vazduh. Radi na principu uvlacenja toplog vazduha iz prostorije i ispustanjem hladnog koji se dodatno ohladi kroz vodu i led. Ima i dodatnu funkciju ovlazivanja vazduha. Nije potrebno busiti rupe u zidu jer ima rezervoar ispod.Uvoz iz Nemacke. Lako je prenonosiva i zgodna za rukovanje. U originalnom pakovanju, garancija tri ( 3 ) godine. Potrosnja SAMO 80w ( kao obicna sijalica ), prekidac na dodir, 3 rezima rada ( simulirano prirodno,nocno i normalno strujanje vazduha ), 3 postavke brzine ( visoka, srednja i niska), infracrveni daljinski upravljac, zapremina rezervoara za vodu 4,5 l, osmocasovni tajmer. Točkići, radi lakseg pomeranja Dimenzije: visina: 70 cm, sirina: 27 cm, dubina 33 cm, tezina: 5kg. Veca kolicina. Saljemo i brzom postom po celoj Srbiji. Cena samo 80 eura. postarina 550 din na vasu adresu. bilo koji deo Srbije. Informacije na telefon : 066 535 22 72
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
BASF reCorD-II 60 Chrome Nova, neraspakovana prazna audio kaseta za snimanje (60 minuta).
Drži to zajedno Dvanaest velikih mislilaca vas mirno vodi kroz teška vremena u životu i pomaže vam da ostanete zajedno, čak i kada se čini da se sve raspada. Bilo da se suočavate sa neočekivanim raskidom, društvenim događajem iz noćne more ili lažnom željom da odete na radikalnu detoksikaciju sokova, kao što pokazuje profesorka filozofije Mari Robert, ponekad su najbolja rešenja za današnje probleme vanvremenska. Otkrijte Epikurov odgovor na pitanje kako da se odvojite od digitalnih medija, pustite Aristotelu da izleči vaš mamurluk, uđite u formu sa Ničeom i pronađite odgovore na sve životne dileme koje su najhitnije u ovoj maloj knjizi filozofije za stvarni svet. nova/ nekorišćena na prednjoj korici fleka unutrašnjost nova JES.20/13
Spolja kao na slikama, unutra dobro očuvano. Autor - osoba Byčkov, Viktor Vasilʹevič Naslov Vizantijska estetika : teorijski problemi / V. V. Bičkov ; s ruskog preveo Dimitrije M. Kalezić Jedinstveni naslov Византийская эстетика. srp Vrsta građe knjiga Jezik srpski Godina 1991 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Prosveta, 1991 (Beograd : BIGZ) Fizički opis 329 str. ; 21 cm Drugi autori - osoba Kalezić, Dimitrije M. Zbirka Ѣ biblioteka (karton sa omotom) Napomene Prevod dela: Византийская эстетика / В. В. Бычков Tiraž 2.000 Beleška o piscu: str. [333]. Predmetne odrednice Estetika -- Vizantija 1. Estetika u sistemu vizantijskoga shvatanja svijeta 2. Ljepota, prekrasno i njihove modifikacije 3. Slika i simbol 4. Umjetnost 5. Estetika unutrašnjega 6. Antičke tradicije 7. Kanon, Beleška o piscu BELEŠKA O PISCU Viktor Vasiljevič BIČKOV rođen je 1940. godine. Stalno je nastanjen u Moskvi. Po završetku srednje škole sa zlatnom medaljom (1960), upisao se na Moskovski energetski institut koji je završio 1965. godine, specijalnost radiofizika. Ali jour u studentskoj klupi kod Bičkova se ispoljila sklonost prema humanističkim naukama. Naporedo sa studijama u Institutu proučavao je istoriju umjetnosti, estetiku, istoriju filosofije, posjećivao predavanja prof. M. A. Alpatova, V. N. Lazareva, V. F. Asmusa. Po završetku instituta radio je kao inženjer, nastavljajući istovremeno da izučava istoriju filosofije, istoriju kulture i stare jezike (na Odjeljenju za klasične nauke Moskovskoga državnog univerziteta kod prof. A. F. Losjeva). Godine 1969. upisao se na redovni tečaj aspiranture Moskovskoga univerziteta, gdje je nastavio da se zanima starim jezicima, istorijom religije, estetikom. Po završetku aspiranture primljen je u Odeljenje za estetiku Instituta za filosofiju Akademije nauka SSSR, gdje se i sada nalazi. Još prije stupanja na studije, odnosno pripreme za aspiranturu, već su se odredile naučne sklonosti V. Bičkova – umjetnost, estetika, duhovna kultura Vizantije i zemalja njenoga regiona. Godine 1973, odbranio je na Filosofskom fakultetu Moskovskoga univerziteta disertaciju za kandidata filosofskih nauka na temu Uzajamna veza filosofskog, religijskog i estetskog u istočnohršićanskoj umjetnosti. Za vrijeme rada u Institutu za filosofiju Bičkov je aktivno izučavao patristiku na materijalu koji je on pripremio i na osnovu njega objavio monografije Vizantijska estetika. „Teorijski problemi“, Moskva 1977. god., zatim „Estetika pozne antike, II–III vijek“, Moskva, 1981. pa „Estetika Aurelija Avgustina“, Moskva 1984. i čitav niz naučnih članaka i referata koji su se pojavili u Rusiji i u inostranstvu (u Austriji, Bugarskoj, Saveznoj Republici Njemačkoj, Grčkoj, Jugoslaviji). Godine 1981, na naučnom savjetu Filosofskog instituta AN SSSR Bičkov je odbranio disertaciju i stekao naučni stepen doktora filosofskih nauka, sa temom Estetske ideje patristike II–V vijeka. V. V. Bičkov je bio učesnik niza međunarodnih skupova i konferencija iz filosofije, umjetnosti i vizantologije. Njegove monografije „Vizantijska estetika“ i „Estetika pozne antike“ sa velikim je interesovanjem dočekala naučna javnost, dobile su visoku ocjenu u nizu naučnih publikacija. „Vizantijska estetika“ je prevedena i izdata u Italiji (1983), u Bugarskoj (1984), u Mađarskoj (1988), a pripremljen je i njemački prevod Verlag der Kunst – Dresden, „Estetika pozne antike“ je publikovana u rumunskome prevodu (Bucureçti, 1984). V. V. Bičkov je zauzet velikim naučnoorganizacionim poslom. Niz godina on je rukovodio autorskim kolektivom na izradi prva dva toma „Istorije estetičke misli“ (izdanje: „Iskusstvo“, Moskva, 1985); sada rukovodi autorskim kolektivom koji radi na izradi prva dva toma „Istorije ruske estetike“ (tom I: Drevnяя Rusь, tom P: XVII vek). MG148 (N)
Poput većine istorijskih junaka iz davne prošlosti, čiji se životi i dela izrazito razlikuju od onih običnog ljudskog roda, Apolonije je do danas ostao zagonetka koja nije našla svog Edipa. Njegov život obavijen je takvim velom tajne da se često pogrešno shvata kao bajka, mit. Međutim, prema svim zakonima logike i razuma, potpuno je jasno da Apolonija nipošto ne bi trebalo gledati u tom svetlu. Ukoliko tijanski teurg sme da se smatra izmišljenom ličnošću, onda istorija nema pravo na svoje Cezare i Aleksandre. Potpuno je tačno da je taj mudrac, koji je sve do danas bez premca u čudotvornim moćima – na osnovu istorijski potvrđenih dokaza – stupio na poprište javnog života a da možda niko nije znao odakle je došao, i nestao iz njega a da možda niko nije znao kuda je otišao. Ali razlozi za to su očigledni. Upotrebljena su sva sredstva – naročito tokom četvrtog i petog stoleća naše ere – da se iz ljudskih umova izbriše sećanje na uzvišene i svete ljude. Hrišćani su sprečili kolanje njihovih biografija, koje su bile brojne i ushićujuće, i za to su, kao što ćemo videti, imali jake razloge. Na krajnje čudesan način je opstao Damisov dnevnik, i ostao jedini da ispriča priču. No, ne sme se zaboraviti da Justin Mučenik često govori o Apoloniju, a karakter i istinoljubivost tog dobrog čoveka su besprekorni, tim više što je imao valjan razlog da se oseća zbunjeno. Isto tako, ne može se osporiti činjenica da u prvih šest vekova jedva da je postojalo ijedno svešteno lice koje nije spomenulo Apolonija. H.P. Blavacka Tvrd povez, 360 str.