Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
101-125 od 4733 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Radoslav Vladić Poetika malih stvari Filmski centar Srbije, 2010. Udžbenički četvrtasti format, 132 strane. Lepo očuvana. Na predlistu su dve posvete, jedna je posveta priređivača (Miroslav Bata Petrović). Zbornik posvećen jednom od najvecih srpskih direktora fotografije, ali i uspešnom reditelju alternativnih filmova, od kojih neki uživaju međunarodni prestiž. Radeći s nekim od najeminentnijih srpskih filmskih stvaralaca (Goran Marković, Goran Paskaljević, Nikola Stojanović, Ljubiša Samardžić, Jovan Jovanović, Zdravko Šotra, Živojin Pavlović) Radoslav Vladić je stvorio veoma upečatljiv vizuelni filmski stil, prepoznatljiv bez obzira na stilsko opredeljenje reditelja s kojima je saradjivao. U ovom zborniku, našlo se nekoliko relevatnih analitičkih priloga posvećenih Vladićevoj vizuelnoj specifičnosti, iz pera uglednih kritičara ali i kolega stvaraoca.
Izdavač: Admiral Books, Beograd Autori: Svetlana Bezdanov-Gostimir, Sanja Jovanović, Katarina Radinović Andrić, Jelena Đurđić Povez: broširan Broj strana: 200 Pečatirana, veoma dobro očuvana. Nemoguće je prepustiti zaboravu ili ignorisati delo Leni Rifenštal, pošto je ono promenilo filmski izraz isto onako kako je drugo veliko civilizacijsko dostignuće nacističke Nemačke, autoput, promenilo svakodnevni život. Da Hitler nije imao potrebu da brojno ljudstvo i tehniku preveze na Istočni front, možda bi se od Beograda do Niša danas najbrže putovalo srpskom železnicom. Da ideologija o rasnoj nadmoći nije nadahnula Leni Rifenštal da u slow-motionu prikaže tela atletičara, mi danas ne bismo znali da je Milorad Čavić u onoj trci zapravo pobedio Majkla Felpsa. Leni Rifenštal nije izumela ta tehnička rešenja, ali ih je prva primenila u filmovima tako velikih razmera. Takođe je i definisala medijsko predstavljanje sportskih događaja kakvo danas poznajemo. Činjenica da je opus Leni Rifenštal danas uvršten u kanonska dela filmske umetnosti, jedini je moguć sled događaja. „Olimpija“ i „Trijumf volje“ neizbežan su deo svakog kurikuluma istorije filma, iako se ideje koje su ih inspirisale odavno smeštene u „ropotarnicu istorije“. Rifenštalova kao ličnost – kao propagandista nacista – u kontekstu istorije filma posmatra se odvojeno od Rifenštalove kao umetničkog genija i pionira kinematografije. Njena ideološka pripadnost ne relativizuje značaj njenog dela. (K-133)