Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
51-75 od 618 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Tag
Začini
Majoran – rinfuz. Proizvod na meru. Majoran (lat. Origanum majorana) je specifičnog ukusa i arome, poznat je još od davnina. Smatra se da vodi poreklo iz zemalja Severne Afrike gde je i danas višegodišnja biljka, dok na drugim mestima raste kao jednogodišnja biljka. Majoran se smatrao svetom biljkom na područiju Mediterana, najviše Grčke i Rima. U srednjem veku se sa ovom biljkom lečila epilepsija. Majoran je zeljasta biljka, koja ima crvene i bele cvetove i smatra se rođakom origana. Može dostići visinu od 20 do 50cm. Više o ovoj zanimljivoj biljci možete pročitati klikom OVDE.
Peršun – rinfuz Šta znate o peršun? Zanimljivosti u vezi kurkume… Peršun (lat. Petroselinum crispum) je dvogodišnja biljka, prijatnog mirisa iz familija štitonoša, gaji se u vrtovima kao začinska biljka, a raste i kao divlja. Koristi se kao začin već više vekova, a u kuvaru iz 17. veka, koji je pronađen u Francuskoj, glavni je začin za gotovo svako kuvano jelo i salate. U ishrani čoveka koristi se sve što ova biljka daje: list, plod, stabljika i koren. Lišće peršuna može se koristiti tokom cele godine, jer pored stabla, ploda i korena, peršun ima veoma bogatu lisnu masu, koja je lekovita i hranljiva. Lišće se koristi sveže u pripremanju salata i za dekoraciju hrane, ali se mogu pripremati i čajevi, melemi i eterična ulja. Peršun nije samo aromatična, dekorativna i začinska biljka koja će poboljšati ukus jelu, već je lekovita i hranljiva biljka koja je poznata i u narodnoj medicini. U narodu je još poznat i kao petrušin, petruška, peršin, petroželj… Potrebna dnevna doza peršuna… Količina vitamina K u 2 kašike (8 g) peršuna premašuje preporučeni dnevni unos ovog vitamina. Šta je karakteristično kod peršuna? Peršunov nutritivni sastav obiluje mineralima poput: gvožđa, fosfora, mangana, cinka, kalcijuma, kalijuma, natrijuma, magnezijuma, kao i vitaminima i to: C (3 puta više od limuna), A, B i E. Zašto treba koristiti peršun? Koristi od peršuna… Zahvaljujući bogatom sastavu peršun pozitivno utiče na zdravlje: ☑️ Leči bubrege; ☑️ Izbacuje toksine iz organizma; ☑️ Smiruje nerve; ☑️ Stimuliše i pospešuje organe za varenje; ☑️ Reguliše probavu; ☑️ Snižava nivo lošeg holesterola (LDL); ☑️ Žvakanjem svežeg lista peršuna otklanja se loš zadah. Još o ovoj zanimljivoj biljci možete pročitati klikom OVDE. Zemlja proizvodnje… Srbija Vrsta i masa proizvoda… ⚖️ Peršun rinfuz je proizvod na meru. Pogledajte još proizvode iz kategorije Začini, klikom OVDE. Šta znate o peršunu? Zanimljivosti u vezi peršuna… Peršun (lat. Petroselinum crispum) je dvogodišnja biljka, prijatnog mirisa iz familija štitonoša, gaji se u vrtovima kao začinska biljka, a raste i kao divlja. Koristi se kao začin već više vekova, a u kuvaru iz 17. veka, koji je pronađen u Francuskoj, glavni je začin za gotovo svako kuvano jelo i salate. U ishrani čoveka koristi se sve što ova biljka daje: list, plod, stabljika i koren. Lišće peršuna može se koristiti tokom cele godine, jer pored stabla, ploda i korena, peršun ima veoma bogatu lisnu masu, koja je lekovita i hranljiva. Lišće se koristi sveže u pripremanju salata i za dekoraciju hrane, ali se mogu pripremati i čajevi, melemi i eterična ulja. Peršun nije samo aromatična, dekorativna i začinska biljka koja će poboljšati ukus jelu, već je lekovita i hranljiva biljka koja je poznata i u narodnoj medicini. U narodu je još poznat i kao petrušin, petruška, peršin, petroželj… Potrebna dnevna doza peršuna… Količina vitamina K u 2 kašike (8 g) peršuna premašuje preporučeni dnevni unos ovog vitamina. Šta je karakteristično kod peršuna? Peršunov nutritivni sastav obiluje mineralima poput: gvožđa, fosfora, mangana, cinka, kalcijuma, kalijuma, natrijuma, magnezijuma, kao i vitaminima i to: C (3 puta više od limuna), A, B i E. Zašto treba koristiti peršun? Koristi od peršuna… Zahvaljujući bogatom sastavu peršun pozitivno utiče na zdravlje: ☑️ Leči bubrege; ☑️ Izbacuje toksine iz organizma; ☑️ Smiruje nerve; ☑️ Stimuliše i pospešuje organe za varenje; ☑️ Reguliše probavu; ☑️ Snižava nivo lošeg holesterola (LDL); ☑️ Žvakanjem svežeg lista peršuna otklanja se loš zadah. Još o ovoj zanimljivoj biljci možete pročitati klikom OVDE. Zemlja proizvodnje… Srbija Vrsta i masa proizvoda… ⚖️ Peršun rinfuz je proizvod na meru. Pogledajte još proizvode iz kategorije Začini, klikom OVDE.
Anis – rinfuz Anis (rinfuz), delotvorno deluje na: – olakšanje varenja i olakšanje ekiminisanju gasova, – iskašljavanje, – ublažavanje grčeva u pedijatriji, – popravljanje neuredne menstruacije, – jačanju želuca. Proizvedeno u Egiptu. Da li ste znali? Anis (lat. Pimpinella anisum) je jednogodišnja, zeljasta biljka koja raste u Sredozemlju, a prvi put se pominje na egipatskom papirusu koji se procenjuje da datira oko 1500 godine pre nove ere. Najčešći nazivi ove biljke su anus, anason, slatki janež, slatki kopar, slatki komorač, slatki kumin. Gaji se u aprilu, a plod se skuplja u avgustu, a karakteristično je po tome jer plod pada sam i neravnomerno sazreva. Koristi se takođe i u proizvodnji kolača, slatkiša, kozmetičkih proizvoda, likera i alkoholnih pića kao što su Uzo, Sambuka. Pravi anis se danas koristi retko ili pak u vrlo malim količinama, jer ga je potisnuo zvezdoliki anis koji ima miris i ukus sličan anisu, ali prema botanici nije u nikakvoj vezi sa pravim anisom. Više o ovoj zanimljivoj biljci, možete pogledati klikom OVDE. Proizvod na meru. Pogledajte još čajeve na meru OVDE i začina na meru OVDE. Anis (rinfuz), delotvorno deluje na: – olakšanje varenja i olakšanje ekiminisanju gasova, – iskašljavanje, – ublažavanje grčeva u pedijatriji, – popravljanje neuredne menstruacije, – jačanju želuca. Proizvedeno u Egiptu. Da li ste znali? Anis (lat. Pimpinella anisum) je jednogodišnja, zeljasta biljka koja raste u Sredozemlju, a prvi put se pominje na egipatskom papirusu, koji se procenjuje da datira oko 1500 godine pre nove ere. Najčešći nazivi ove biljke su anus, anason, slatki janež, slatki kopar, slatki komorač, slatki kumin. Gaji se u aprilu, a plod se skuplja u avgustu, a karakteristično je po tome jer plod pada sam i neravnomerno sazreva. Koristi se takođe i u proizvodnji kolača, slatkiša, kozmetičkih proizvoda, likera i alkoholnih pića kao što su Uzo, Sambuka. Pravi anis se danas koristi retko ili pak u vrlo malim količinama, jer ga je potisnuo zvezdoliki anis koji ima miris i ukus sličan anisu, ali prema botanici nije u nikakvoj vezi sa pravim anisom. Više o ovoj zanimljivoj biljci, možete pogledati klikom OVDE. Proizvod na meru. Pogledajte još čajeve na meru OVDE i začina na meru OVDE.
Biber šareni zrno – rinfuz Šta znate o biberu? Kako se dobija biber? Zanimljivosti u vezi bibera… Biber (lat. Piper) je višegodišnja skrivenosemenica iz porodice „Piperaceae“. Vodi poreklo iz južne i jugoistočne Azije, kao začin u indijskoj kuhinji počeo je da se koristi još pre 4 milenijuma. Za biber su znali i drevni Egipćani, a to se otkrilo jer su zrna crnog bibera pronađena u nosnicama mumije faraona Ramzesa II (vladavina 1279.p.n.e.-1212.p.n.e). Prema podacima iz 2013.g najveći svetski proizvođači ove začinske biljke su Vijetnam (163t), Indonezija (89t), Indija (53t), Brazil (45t) i Kina (31t). Predstavlja najtraženiju sirovinu na globalnom tržištu začina, a trgovinom čini oko 20% ukupne trgovine začinima, a centar svetske trgovine bibera je Singapur. Crni biber je jadan od najvažnijih začina, dobija se tako što se zrna, prečnika oko 5mm, beru nedozrela. Beli biber se proizvodi od potpuno zrelih zrna. Zeleni biber je crni biber ubran pre zrelosti. Crveni biber je potpuno zreo crni biber. Sivi biber je mešavina belog i crnog bibera, veoma je redak. Crni je najljući, beli malo blaži, a zeleni znatno blaži, dok ljutina crvenog je između belog i zelenog. Potrebna dnevna doza bibera… Dnevna preporučena količina bibera nije istražena, ali naravno kao i u svemu ne treba preterivati sa začinima. Šta je karakteristično kod bibera? Glavni sastojaka bibera je piperin, koji povećava apsorpciju vitamina A i C, selena, beta-karotena, pored ovog bogat je i: gvožđem, manganom, vitaminom K. Zašto treba koristiti biber? Koristi od bibera… Biber pozitivno utiče na ljudski organizam, i to: ☑️ Popravlja varenje; ☑️ Stimuliše apetit; ☑️ Pomaže u mršavljenju; ☑️ Pomaže u oslobađanju gasova; ☑️ Eliminiše zapušenost nosa; ☑️ Umanjuje tegobe usled artritisa. Još o ovoj zanimljivoj biljci možete pročitati klikom OVDE. Zemlja proizvodnje… Brazil Vrsta i masa proizvoda… ⚖️ Biber šareni zrno rinfuz je proizvod na meru. Pogledajte još proizvode iz kategorije Začini, klikom OVDE. Šta znate o biberu? Kako se dobija biber? Zanimljivosti u vezi bibera… Biber (lat. Piper) je višegodišnja skrivenosemenica iz porodice „Piperaceae“. Vodi poreklo iz južne i jugoistočne Azije, kao začin u indijskoj kuhinji počeo je da se koristi još pre 4 milenijuma. Za biber su znali i drevni Egipćani, a to se otkrilo jer su zrna crnog bibera pronađena u nosnicama mumije faraona Ramzesa II (vladavina 1279.p.n.e.-1212.p.n.e). Prema podacima iz 2013.g najveći svetski proizvođači ove začinske biljke su Vijetnam (163t), Indonezija (89t), Indija (53t), Brazil (45t) i Kina (31t). Predstavlja najtraženiju sirovinu na globalnom tržištu začina, a trgovinom čini oko 20% ukupne trgovine začinima, a centar svetske trgovine bibera je Singapur. Crni biber je jadan od najvažnijih začina, dobija se tako što se zrna, prečnika oko 5mm, beru nedozrela. Beli biber se proizvodi od potpuno zrelih zrna. Zeleni biber je crni biber ubran pre zrelosti. Crveni biber je potpuno zreo crni biber. Sivi biber je mešavina belog i crnog bibera, veoma je redak. Crni je najljući, beli malo blaži, a zeleni znatno blaži, dok ljutina crvenog je između belog i zelenog. Potrebna dnevna doza bibera… Dnevna preporučena količina bibera nije istražena, ali naravno kao i u svemu ne treba preterivati sa začinima. Šta je karakteristično kod bibera? Glavni sastojaka bibera je piperin, koji povećava apsorpciju vitamina A i C, selena, beta-karotena, pored ovog bogat je i: gvožđem, manganom, vitaminom K. Zašto treba koristiti biber? Koristi od bibera… Biber pozitivno utiče na ljudski organizam, i to: ☑️ Popravlja varenje; ☑️ Stimuliše apetit; ☑️ Pomaže u mršavljenju; ☑️ Pomaže u oslobađanju gasova; ☑️ Eliminiše zapušenost nosa; ☑️ Umanjuje tegobe usled artritisa. Još o ovoj zanimljivoj biljci možete pročitati klikom OVDE. Zemlja proizvodnje… Brazil Vrsta i masa proizvoda… ⚖️ Biber šareni zrno rinfuz je proizvod na meru. Pogledajte još proizvode iz kategorije Začini, klikom OVDE.
Biber crni zrno – rinfuz Šta znate o biberu? Kako se dobija biber? Zanimljivosti u vezi bibera… Biber (lat. Piper) je višegodišnja skrivenosemenica iz porodice „Piperaceae“. Vodi poreklo iz južne i jugoistočne Azije, kao začin u indijskoj kuhinji počeo je da se koristi još pre 4 milenijuma. Za biber su znali i drevni Egipćani, a to se otkrilo jer su zrna crnog bibera pronađena u nosnicama mumije faraona Ramzesa II (vladavina 1279.p.n.e.-1212.p.n.e). Prema podacima iz 2013.g najveći svetski proizvođači ove začinske biljke su Vijetnam (163t), Indonezija (89t), Indija (53t), Brazil (45t) i Kina (31t). Predstavlja najtraženiju sirovinu na globalnom tržištu začina, a trgovinom čini oko 20% ukupne trgovine začinima, a centar svetske trgovine bibera je Singapur. Crni biber je jadan od najvažnijih začina, dobija se tako što se zrna, prečnika oko 5mm, beru nedozrela. Beli biber se proizvodi od potpuno zrelih zrna. Zeleni biber je crni biber ubran pre zrelosti. Crveni biber je potpuno zreo crni biber. Sivi biber je mešavina belog i crnog bibera, veoma je redak. Crni je najljući, beli malo blaži, a zeleni znatno blaži, dok ljutina crvenog je između belog i zelenog. Potrebna dnevna doza bibera… Dnevna preporučena količina bibera nije istražena, ali naravno kao i u svemu ne treba preterivati sa začinima. Šta je karakteristično kod bibera? Glavni sastojaka bibera je piperin, koji povećava apsorpciju vitamina A i C, selena, beta-karotena, pored ovog bogat je i: gvožđem, manganom, vitaminom K. Zašto treba koristiti biber? Koristi od bibera… Biber pozitivno utiče na ljudski organizam, i to: ☑️ Popravlja varenje; ☑️ Stimuliše apetit; ☑️ Pomaže u mršavljenju; ☑️ Pomaže u oslobađanju gasova; ☑️ Eliminiše zapušenost nosa; ☑️ Umanjuje tegobe usled artritisa. Još o ovoj zanimljivoj biljci možete pročitati klikom OVDE. Zemlja proizvodnje… Brazil Vrsta i masa proizvoda… ⚖️ Biber crni zrno rinfuz je proizvod na meru. Pogledajte još proizvode iz kategorije Začini, klikom OVDE. Šta znate o biberu? Kako se dobija biber? Zanimljivosti u vezi bibera… Biber (lat. Piper) je višegodišnja skrivenosemenica iz porodice „Piperaceae“. Vodi poreklo iz južne i jugoistočne Azije, kao začin u indijskoj kuhinji počeo je da se koristi još pre 4 milenijuma. Za biber su znali i drevni Egipćani, a to se otkrilo jer su zrna crnog bibera pronađena u nosnicama mumije faraona Ramzesa II (vladavina 1279.p.n.e.-1212.p.n.e). Prema podacima iz 2013.g najveći svetski proizvođači ove začinske biljke su Vijetnam (163t), Indonezija (89t), Indija (53t), Brazil (45t) i Kina (31t). Predstavlja najtraženiju sirovinu na globalnom tržištu začina, a trgovinom čini oko 20% ukupne trgovine začinima, a centar svetske trgovine bibera je Singapur. Crni biber je jadan od najvažnijih začina, dobija se tako što se zrna, prečnika oko 5mm, beru nedozrela. Beli biber se proizvodi od potpuno zrelih zrna. Zeleni biber je crni biber ubran pre zrelosti. Crveni biber je potpuno zreo crni biber. Sivi biber je mešavina belog i crnog bibera, veoma je redak. Crni je najljući, beli malo blaži, a zeleni znatno blaži, dok ljutina crvenog je između belog i zelenog. Potrebna dnevna doza bibera… Dnevna preporučena količina bibera nije istražena, ali naravno kao i u svemu ne treba preterivati sa začinima. Šta je karakteristično kod bibera? Glavni sastojaka bibera je piperin, koji povećava apsorpciju vitamina A i C, selena, beta-karotena, pored ovog bogat je i: gvožđem, manganom, vitaminom K. Zašto treba koristiti biber? Koristi od bibera… Biber pozitivno utiče na ljudski organizam, i to: ☑️ Popravlja varenje; ☑️ Stimuliše apetit; ☑️ Pomaže u mršavljenju; ☑️ Pomaže u oslobađanju gasova; ☑️ Eliminiše zapušenost nosa; ☑️ Umanjuje tegobe usled artritisa. Još o ovoj zanimljivoj biljci možete pročitati klikom OVDE. Zemlja proizvodnje… Brazil Vrsta i masa proizvoda… ⚖️ Biber crni zrno rinfuz je proizvod na meru. Pogledajte još proizvode iz kategorije Začini, klikom OVDE.
Muskat orah je veoma bogate i prijatne arome. Dodavajući ga jelima od mesa i povrća osim što se obogaćuje ukus jelima, značajno se i otvara apetit i poboljšava varenje hrane. Odlično se slaže u kombinaciji sa drugim začinima, a posebno sa biberom, lukom i lovorovim listom. NAMENA: Dodaje se jelima od piletine, čorbama od telećeg i jagnjećeg mesa, zatim spanaću, barenom krompiru, kao i pečurkama, a koristi se i za kuvano žito.
Soda bikarbonavisoke čistoće, bez aluminijuma. Sastav:NaHCO3 99,3%, Na2CO3 0,6%, NaCL 0,5%, Fe2O3 6 ppm. Soda bikarbona i limun LEK ZA PREHLADU – Da bi ste pravilno upotrebili medicinsku sodu bikarbonu u kombinaciji sa limunom, jednu kašikicu natrijum bikarbonata je potrebno da rastvorite u 250 ml vode i da u to dodate sok od pola sveže isceđenog limuna. Sve ovo dobro promešajte i popijte odmah ujutru. Dokazano je da ovaj jednostavni recept može da smanji trajanje gripa i prehlade. Stručnjaci preporučuju ovaj način doziranja u trajanju od 3 dana.
Osušena kora cimeta + malo metalno rende. način primene: Dodavati kompotima, konzerviranom voću, voćnim prelivima, marmeladi i kuvanom vinu. Cimet možemo dodati i slatkim mlečnim napicima i pirinčanom sutlijašu. Cimet dodajemo i u orijentalna jela od pirinča (npr. pirinač sa šafranom) i u mesne umake. pakovanje od 10 g zemlja porekla: Indonezija uvezeno iz: EU