Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 285327 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Nova tastatura za hp laptopove. Odgovara za sledece modele: HP Pavilion 17 17-E 17-Exxx 17Z-E 17-e000 17-e100 17-e009wm 17-e010us 17-e011nr 17-e012nr 17-e013nr 17-e014nr 17-e016dx 17-e017cl 17-e017dx 17-e019dx 17-e020dx 17-e020us 17-e021nr 17-e024nr 17-e028ca 17-e030us 17-e031nr 17-e033ca 17-e033nr 17-e035nr 17-e037cl 17-e038ca 17-e039nr 17-e040us 17-e046us 17-e048ca 17-e049wm 17-e050us 17-n001 Imamo sve vrste tastatura.Za firme i servisere moze placanje preko racuna. Licno preuzimanje zarkovo-beograd Ako niste nasli tastaturu za vas model napravite upit preko kupinda!!! Pogledajte i nase ostale oglase! ! !
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Čehoslovačka stara značka PROTIVVAZDUŠNE ODBRANE Stanje kao na slikama..
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Ocuvano
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
U ponudi su 2 značke, cena je za 1 po izboru: 1. značka G-BIHN Airship Industries 1x4 cm 2. značka OLIMPIJADA USA 2,5x1,5 cm - olimpijski komitet Pogledajte slike. Odlično. Za kolekcionare. RARE
Moj život - Isadora Duncan moj zivot Isidora Dankan Znanje, Zagreb, 1969. godina -Tvrd povez sa omotom, 325 strana. - unutasnjost je u redu ,nema saranja po knjizi ,a zaštitni omot ima malo salotejpa po ivicama korica ,fali mali ćošak omota ,,oko pola cm ,na gornjem hrbatu ,vidi se na 1 slici Isidora Dankan MOJ ŽIVOT 1877. 1927. Izadora Dankan (engl. Isadora Duncan; San Francisko, 27. maj 1877 — Nica, 14. septembar 1927) je bila američka plesačica. Rođena je kao Andžela Izadora Dankan (engl. Angela Isadora Duncan), mnogi je smatraju majkom modernog plesa. Iako nikada nije bila popularna u SAD, zabavljala je publiku širom Evrope. Godine 1900, preselila se u Pariz. Jedno vreme je bila udata za ruskog pisca Sergeja Aleksandroviča Jesenjina. Umrla je tragično, kada joj se tokom vožnje u „Bugatiju“ dugi crveni šal upleo u točak vozila i ugušio je. O njenom životu snimljen je film „Izadora“, 1968. godine, u režiji Karela Rajša, sa Vanesom Redgrejv u glavnoj ulozi. ani život Rođena je u Sjedinjenim Američkim Državama 1877. godine kao najmlađe dete svojih roditelja. Izadora [1] je imala dva brata i sestru. Sestra Elizabet Dankan je takođe bila plesačica. Njen brat Augustin Dankan je bio poznati režiser. Najstariji brat Rejmond Dankan je bio poznati filozof, pesnik i umetnik. Roditelji Isidore Dankan su se razveli dok je ona bila još beba.[2] Napustila je školu zbog siromaštva i počela da daje časove plesa drugoj deci. Ples i škola plesa Napustila je San Francisko i selila se od Čikaga do Nju Jorka. Našla je privremen posao u Augustin Daly`s teatru. Preselila se u London 1898. godine posle smrti njenog oca zajedno sa porodicom. Tamo pleše u salonima visoke klase. 1900. godine se seli u Pariz sa bratom i majkom. 1902. godine se upoznaje sa umetnicom Loi Fuler koja joj kasnije sponzoriše koncerte u Evropi. U tom periodu je upoznala filozofa Ničea i dobila ideju da počne svoj filozofski pravac u plesu. Počinje da pleše uz klasičnu muziku što izaziva čuđenje kod publike. Tokom turneja, Izadora je stvorila svoj stil u plesu koji je fokusiran na prirodno kretanje tela umesto stroge tehnike baleta. Taj njen stil je postao vrlo popularan, te je i sama ona postala vrlo popularna u Evropi. Otvorila je školu za mlade devojke željne plesa. Prva takva škola je nastala U Grenvaldu u Nemačkoj. U to gradu je osnovala plesnu grupu Izadore[3] u kojoj su bile šest mladih devojčica. Njihov prvi nastup je bio 1905. godine. Kasnije ih ona usvaja i one dobijaju prezime Dankan. Kasnije otvara i plesnu školu u Francuskoj ali se zatvara zbog Prvog svetskog rata. Odlazi nekoliko puta u SAD zbog turneja ali nikada više ne živi tamo. Privatni život Izadora je bila feministkinja, biseksualka i komunistkinja. 1906. godine dobija ćerku sa Gordonom Krejgom. 1909. godine dobija sina sa jednim francuskim Jevrejinom. Oba deteta su joj stradala u saobraćajnoj nesreći. 1921. godine odlazi u Rusiju i tamo upoznaje Sergeja Jesenjina za koga se udaje 1922. godine[4]. Taj brak ne traje dugo zbog mentalne bolesti Sergeja Jesenjina. Posle druge godine rastanka se Jesenjin ubija. Izadora doživljava krah svoje plesne škole kada SSSR odlučuje da je ne finansira više. Ona se pritom odaje alkoholu. 1927. godine ona piše biografiju nazvanu Moj život[5]. Septembra te iste godine se ugušila šalom kada se upleo u točkove automobila u kojem se vozila. ( u sobi ,mali beli ormaric ,car)
BAJADE - Anegdote o Nikoli Pašiću/ у перо их похватао Никац од Ровина ; humor, satira, parodija Београд : Про Бел маркетинг, 1996 , Fizički opis 104 стр. : илустр. ; 23 cm Тираж 1000 Реч две о овој књижици / М. Љ.: стр. 5 Фототипско изд.: Београд : Балкан, 1924. Пашић, Никола, 1845-1926 -- У анегдотама -- Nikola Pašić -- Kraljevina Srbija -- Kraljevina Jugoslavija Očuvanost 4.
Tomaž Šalamun (Zagreb, 1941 – Ljubljana, 2014), slovenački pesnik. Jedan od vodećih savremenih evropskih pesnika. Diplomirao je istoriju umetnosti na Univerzitetu u Ljubljani. Radio je kao profesor na Akademiji likovnih umetnosti u Ljubljani i kao kustos u Modernoj galeriji u Ljubljani. Poznat kao konceptualni umetnik, Šalamun je jedan od najvažnijih neoavangardnih umetnika u Istočnoj i Srednjoj Evropi. Prevodio je sa španskog, engleskog i francuskog jezika. Knjige pesama: Poker (1966), Uloga pelerine (1968), Hodočašće za Marušku (1971), Bela Itaka (1972), Amerika (1972), Arena (1973), Soko (1974), Imre (1975), Druidi (1975), Turbine (1975), Praznik (1976), Zvezde (1977), Metoda anđela (1978), Istorija svetlosti je narandžasta (1979), Balada za Metku Krašovec (1981), Tragom divljači (1979), Maske (1980), Analogije svetlosti (1982), Glas (1983), Soy realidad (1985), Sonet o mleku (1984), Ljubljansko proleće (1986), Mera vremena (1987), Živa rana, živi sok (1988), Dete i jelen (1990), Kuća Markova (1992), Glagoli sunca (1993), Ambra (1995), Crni labud (1997), Knjiga za mog brata (1997), More (1999), Zelena vatra, zeleni cvet (2000), Šuma i putiri (2000), Tabela (2002), Odatle (2003), Sa Arhilohom po Kikladima (2003), Šta je šta (2005), Sunčani voz (2005), Plavi stub (2007), Hladne priče (2009), Godišnje doba (2010), Opera buffa (2011). Knjige pesama Tomaža Šalamuna prevedene su na više od dvadeset jezika. Najvažnije književne nagrade: Prešernova nagrada, Jenkova nagrada, Evropska nagrada za poeziju grada Minstera, Nagrada Altamarea, Zlatni venac Struških večeri poezije, Njegoševa nagrada. Zastupljen je u brojnim antologijama moderne poezije. Bio je član Slovenačke akademije nauka i umetnosti. LIR BG Esad Pašina 25, Beograd Forum Pisaca Za izdavača: Zlatko Zlatković Urednici: Milan T. Đorđević Mileta Prodanović Lektura: Novica Tadić Tiraž: 500 83 str.; 21 cm.