Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 991 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Vidici 1988 KABALA / WIM WENDERS - Vim Venders kao NOVO veci format ilustrovano VIDICI 257-258 i 259-260, Beograd 1988. Lib1 Časopis za kulturu, književnost i društvena pitanja, V. d. glavnog i odgovornog urednika: Željko Simić. Uredništvo: Željko Simić, Predrag Dojčinović, Branislav Dimitrijević, Nebojša Komanović, Stjepan Mimica, Zoran Đukanović, Milan Banjac. Likovni urednik: Stjepan Mimica. Str. 167+137 Format veci 16,5x23,5
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Retko Betmen
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Nijedan filozof se do sada nije pozabavio kontroverzama entropije, iako je ovaj filozofski najvažniji aspekt prirode svemira termodinamika opisala i objasnila još pre sto pedeset godina! Duhovnu situaciju našeg vremena i dalje odlikuje odsustvo svesti o nestajanju sveta. Zbog ontoloških konsekvencija termodinamičkih načela, fenomen entropije zaslužuje da ovde bude uveden ne samo kao filozofski pojam već i kao nova filozofska kategorija! Suočavanje sa saznanjem o neumitnoj sudbini vaseljene, ključ je suočavanja sa samim sobom i sa celokupnim postojanjem. Potcenjivanjem te činjenice, potpomažu se entropijski tokovi. Pošto sâm protok vremena dezorganizuje, onaj ko ne sabira – zapravo rasipa. Jedini način da se preusmeri prirodni put stvari (kakav predviđa termodinamika) jeste da se, pored uspostavljanja koherentnog jedinstva neorganskog i organskog, trasira i veza sa natprirodnim (pri tom, natprirodno ne treba razumeti kao nešto volšebno, misteriozno, ezoterično u tradicionalnom smislu reči, već kao sastavni deo epistemološki proširenog i produbljenog, rafiniranog, neizmerno raznolikog velikog lanca bića). Ako je čovek biće od kosmičkog integriteta, istraživanjem entropije prirode i prirode entropije, približiće se razumevanju porekla i smisla postojanja; ako nije – onda ni u saznajnom ni u egzistencijalnom smislu nema čemu da se nada.
BRATSTVO XVI Društvo Svetog Save, 2012. 307 strana, udžbenički format. Veoma Očuvan. Dragoljub Živojinović, Petar Vlahović, Arsen Đurović, Mojsije Stojkov, Šokci u Bačkoj, Oktavije Nedelku, Goran Latinović, Đorđe Perić, Milorad Vukanović, Dubrovnik SPC, srpsko pravoslavno groblje u Dubrovniku, Milorad Vukanović, Saša Nedeljković, Srbi u Mađarskoj, Marko Lopušina, manastir Slanci... pogledajte sadržaj.
GRADAC br.182: NEOBIČNA TELA Izdanje: GRADAC Čačak, 2012. F: 18x24 cm O: 110 cm Mek povez, ćirilica. Ilustrovano crno-belim fotografijama Časopis je potpuno N O V. Najpre bi trebalo razjasniti naslov. Zašto ’nakaze i bogalji’, uz dodatak kiborga, a ne druga, politički korektnija oznaka, poput ’invalida’, ’hendikepiranih’, ’nesposobnih’, čak ’onesposobljenih’? Razlozi za to proističu iz pristrasne pozicije priređivača: bivajući i sam invalidno telo, odlučio sam se za pogrdne, neprimerene termine ’nakaza’ i ’bogalj’ (kiborg zasad nije pogrdan, mada je ambivalentan), zbog toga što oni ističu različitost oštećenog, nesposobnog, hendikepiranog tela, istovremeno ga politizuju i stvaraju nelagodu pri korišćenju takvih termina. Naposletku, pompeznije i privlačnije zvuče, pretvaraju nekadašnje reklamne uzvike sa vašara nakaza u strategiju otpora, dok naglašavaju invalidima dobro poznato osećanje zurenja i istovremene privlačnosti i odbojnosti oštećenog, izuzetnog tela. Lenard Dejvis - „Bogalji uzvraćaju udarac: Uspon studija invaliditeta“ Homer - Hefestova radionica, Ilijada, XVIII pevanje Krivonogi Tersit vređa Agamemnona, Ilijada, II pevanje Vilijam Ebenštajn - „Ka arhetipskoj psihologiji invalidnosti zasnovanoj na mitu o Hefestu“ Biblija - Kako je Jakov postao hrom i dobio ime Izrael, Prva Mojsijeva, glava 32 „U koga bi bila mana na tijelu, neka ne pristupa da prinosi hljeb Boga svojega“, Treća Mojsijeva, glava 21 Isus Hristos isceljuje bogalja u Vitezdu, Jovan, glava 5 Saul M. Olian - „Invalidnost u jevrejskoj Bibliji“ Sveti Avgustin - „Adamovi potomci“ (odlomak iz Države Božje) Anri-Žak Stiker - „Sistem(i) dobročinstva“ Poglavlje iz knjige „Istorija invaliditeta“ Mišel de Montenj - „O bogaljima“ (odlomak iz eseja) Šeron L. Snajder - „Bezbroj oblika: Invalidna figura u umetničkoj tradiciji“ Lord Gordon Bajron - „Izobražen preobražen“ (odlomak iz drame The Deformed Transformed) Fridrih Niče - „O iskupljenju“ (odlomak iz Tako je govorio Zaratustra) Rozmeri Garland Tompson - „Američki vašar nakaza, 1835-1940“ Edgar Allan Poe - „Skočižabac“ (odlomak iz pripovetke) Ivan Velisavljević - „Teatar bogalja: Invalidno telo u dramama Beketa i Bernharda“ Thomas Bernhard - „Uzrok“ (odlomak iz romana) Karen Kadora - „Feministički kiberpank“ Dajan M. Nelson - „Fantomski udovi i nevidljive ruke: Tela, proteze i identifikacije kasnog kapitalizma“