Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveΕ‘tenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaΕ‘u mail adresu.
1-25 od 42 rezultata
1-25 od 42 rezultata
Prati pretragu "Dela 1-2"
Vi se opustite, Gogi Δe Vas obavestiti kad pronaΔe nove oglase za traΕΎene kljuΔne reΔi.
Gogi Δe vas obavestiti kada pronaΔe nove oglase.
ReΕΎim promene aktivan!
Upravo ste u reΕΎimu promene saΔuvane pretrage za frazu .
MoΕΎete da promenite frazu ili filtere i saΔuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Retro garnisle Imam 2 iste, duzina je 145cm, sirina ukrasnog prednjeg dela je 5,5cm, cena je za 1 kom, a za obe 2500 din
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
gra STRUCTATOR za modelovanje i maketarstvo sa oznakom D.R.G.M. ( Patent zaΕ‘tiΔen od vlade Rajha ) sastoji se od 4 kutije sa mnoΕ‘tvom drvenih delova.Velika drvena kutija je sa poklopcem koji viΕ‘e nije priΔvrΕ‘Δen za kutiju dimenzija 385 x 335 mm ( moguΔa restauracija ) , katalozi su iz dva dela numerisani brojevima Nr. 0-1 i No.2-4 i sadrΕΎe mnogo skica kuΔa , kranova, vagona itd. Igra je proizvedena u NemaΔkoj 1930tih godina i namenjena je kreativnom razvoju dece. Cena je iskazana u RM ( Reichmark)
PRVI DAN EMPIRE CENTRAFRICAIN 1OOe ANNEE DELA MORT DE SIR ROWLAND HILL 1879-1979 1 9 7 8 KOVERAT + SLIKA SIR ROWLAND HILL 1795-187 + Ε½IGOSANE MARKE U KOLORU (4) + 2 Ε½IGA, 9.12.78 .................................................................. NEKORIΕ ΔENO GARANCIJA PERFEKT KOLEKCIONARSKI, 1978 R e t k o ********** Ekstra ******** dspljk60
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Jedna od veoma retkih snimaka nekoga grada ili varoΕ‘i sa aeroplanom u prvom planu (osim kada je u poseti tom mestu iΕ‘lo NJ.K.V. Aleksandar K.). Smatram da je slika pravi biser toga kraja U donjem desnom delu manje oΕ‘teΔenje u duΕΎini 1-2 mm Ista nije pohabana, markica stoji gde i treba da joj bude mesto, peΔat ne razliven. PeΔat T poΕ‘te isto takodje nije razliven ili izbledeo UveΔajte slike i procenite
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Grafitna olovka sa debljim grafitnim delom (moΕΎda stolarska?) L & C Hardtmuth No 360 Made in Czechoslovakia DuΕΎina 18 cm, preΔnik 1 cm, preΔnik srca 0,6 cm M K 2
Liga sampiona - champions league,dobro (osrednje,za `trojku`) ocuvan album (sezona 2009/2010 ili 09/10),popunjen skroz. Korice su izlomljene,hrbat je malo pohaban i pukao dole 2 cm. Ima listova koji su malo cepnuti dole 1-2 cm (od brzog prelistavanja najcesce),rezultati su delom pisani (plus je neko hemijskom da kazem `otkacio` klubove koji su prosli dalje),sredina drzi (na sve tri spajalice),ima slicica koje su blago ukrivo lepljene. Retko se ovi albumi nalaze sad popunjeni (posle skoro 15 godina).
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Na prodaju dosta dobro oΔuvan strip SneΕΎana i 7 patuljaka na 52 strane, koji je izaΕ‘ao kao specijalno izdanje Mikijevog zabavnika 1988. Korica malo zacepana u donjem delu 1-2cm, na zadnjoj korici sa unutraΕ‘nje strane malo bojeno, unutraΕ‘njost je dosta dobro oΔuvana bez Ε‘aranja, izuzev par stranica gde su malo krajevi savijeni, i jedne stranice koja se malo jednim delom odvojila, sve je kompaktno, i fale 2 lista tj 4 strane koje su pocepane 41-44. Stanje kao na slikama.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Panoramska fotografija (stampa), stranacka propaganda. Veliki manifestacioni zbor Jugoslovenske radikalne zajednice u Beogradu 27. septembra 1936. Trideset hiljada Beogradjana odusevljeno pozdravlja dr Milana Stojadinovica 50x13 cm, stanje kao na slici, na sredini gotovo razdvojeno, od savijanja. EKSTREMNO RETKO! tags: jereza, milan stojadinovic, demokratska stranka, radikalna stranka, zbor, dimitrije ljotic, jugoslovenska akcija ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ° ΡΠ°Π΄ΠΈΠΊΠ°Π»Π½Π° Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠ° (ΠΠ Π; Jugoslavenska radikalna zajednica, Jugoslovanska radikalna skupnost, ΠΊΠΎΠ»ΠΎΠΊ.: ΠΠ΅ΡΠ΅Π·Π°) Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΠ° ΡΡΡΠ°Π½ΠΊΠ° Ρ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½ΠΈ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠΈ. Π‘ΡΡΠ°Π½ΠΊΠ° ΡΠ΅ ΡΠΎΡΠΌΠΈΡΠ°Π½Π° ΠΎΠ΄ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ ΡΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΠΠΈΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΎΡΠ°Π΄ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° 1935. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΡΠ²Π° Π·Π΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠ° ΡΠΊΡΠΏΡΡΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π½Π° 1 - 2. ΡΡΠ½Π° 1936.[1] ΠΠ Π ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΠΏΠΎΠ΄Π΅ΡΠ΅Π½Π° de facto Π½Π° ΡΡΠΈ Π΄Π΅Π»Π°: Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ ΠΠ Π ΡΡ ΡΠΈΠ½ΠΈΠ»ΠΈ Π²Π΅ΡΠΈ Π΄Π΅ΠΎ ΡΠ»Π°Π½ΠΎΠ²Π° ΠΠ°ΡΠΎΠ΄Π½Π΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΊΠ°Π»Π½Π΅ ΡΡΡΠ°Π½ΠΊΠ΅ ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΈ Π΄Π΅Π»ΠΎΠ²ΠΈ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π΅ ΡΡΡΠ°Π½ΠΊΠ΅; Ρ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½ΠΈΡΠΈ, ΠΠ Π ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° Π·Π°ΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½Π° ΠΎΠ΄ ΠΊΠ°Π΄ΡΠΎΠ²Π° Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½Π°ΡΠΊΠ΅ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½Π΅ ΡΡΡΠ°Π½ΠΊΠ΅, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΠΎΡΡΠ²Π°Π»Π° ΡΠ²ΠΎΡΡ ΡΠ½ΡΡΡΠ°ΡΡΡ ΡΡΡΡΠΊΡΡΡΡ. ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ° ΠΌΡΡΠ»ΠΈΠΌΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠ° ΠΌΡΡΠ»ΠΈΠΌΠ°Π½Π°Π½Π° ΠΈ ΡΠΈΠ½ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ ΡΡΠ΅ΡΠΈ Π΅Π»Π΅ΠΌΠ΅Π½Ρ ΠΠ Π. ΠΠ Π ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠΈΡΠ½ΡΠ»Π° ΠΈΠ· ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΡ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Ρ ΡΡΡΠ°Π½ΠΊΡ, ΠΎΡΠ»Π°Π±ΡΠ΅Π½Ρ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΠΠ°ΡΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ Π°ΡΠ΅Π½ΡΠ°ΡΠ° Π½Π° ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ°.[2]ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΡΠΏΠ°Π»Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΡΡΠ²Π΅Π½Π° ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΠ° ΡΠΎΡΠΌΠ°ΡΠΈΡΠ°, Π΄Π΅Π»ΠΎΠ²ΠΈ ΠΠ Π ΡΠ°ΠΊΡΠΈΡΠΊΠΈ Π½ΠΈΡΡ Π³ΡΠ±ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΠΈΠ½Π΄ΠΈΠ²ΠΈΠ΄ΡΠ°Π»Π½ΠΎΡΡ.[3] ΠΠΈ Ρ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΠΌΠ΅ΡΡΡΠ°ΡΠ½Π΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π·Π°ΠΎΠΊΡΡΠΆΠΈΠ²Π°ΡΠ΅ ΠΈΠ»ΠΈ ΠΎΠΏΠΊΠΎΡΠ°Π²Π°ΡΠ΅ Π₯ΡΠ²Π°ΡΠ° Π½ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ ΠΈΠ·ΡΠ°ΠΆΠ΅Π½ ΠΊΠ°ΠΎ Π·Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π²Π»Π°Π΄Π΅ ΠΠΈΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΎΡΠ°Π΄ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ°.[3] ΠΠΈΠ»Π°Π½ Π‘ΡΠΎΡΠ°Π΄ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π½Π° ΡΠ΅Π»Ρ ΡΡΡΠ°Π½ΠΊΠ΅ Π΄ΠΎ 1939. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ²Π΅ Π΄ΠΎΠΊ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π²Π»Π°Π΄Π΅ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅. ΠΠ° ΡΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠ°ΡΡ Π³Π° ΡΠ΅ Π·Π°ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΎ ΠΡΠ°Π³ΠΈΡΠ° Π¦Π²Π΅ΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π²Π»Π°Π΄Π° ΠΎΠ΄ 1939. Π΄ΠΎ 1941. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠΎΠ΄ ΠΡΠ°Π³ΠΈΡΠΎΠΌ Π¦Π²Π΅ΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΠΌ ΡΠ΅ Π·Π°ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠ° ΡΠΈΡ Π° Π»ΠΈΠΊΠ²ΠΈΠ΄Π°ΡΠΈΡΠ° ΡΡΡΠ°Π½ΠΊΠ΅. ΠΠ½Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ°ΠΊΡΠΈΡΠ½ΠΎ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠ°Π»Π° Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠΈ ΡΠΎΡΠΌΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ Π²Π»Π°Π΄Π΅ Π¦Π²Π΅ΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ-ΠΠ°ΡΠ΅ΠΊ, ΠΌΠ°Π΄Π° ΡΠΎΡΠΌΠ°Π»Π½ΠΎ Π½ΠΈΡΠ΅ ΡΠΊΠΈΠ½ΡΡΠ° ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ°ΡΡΡΡΠ΅Π½Π°.[4] ΠΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌ ΠΠ Π ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ½Π΅Ρ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΠΎΡΠ½ΠΈΠ²Π°ΡΠ° 1935. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ ΡΠΈΠ½ΠΈΠ»Π° ΡΡ Π³Π° ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΈ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π½Π° Π½Π°ΡΠ΅Π»Π°: ΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΡΡΠ²ΠΎ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Π΅ ΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π°, ΠΌΠΎΠ½Π°ΡΡ ΠΈΡΠ° ΠΈ Π΄ΠΈΠ½Π°ΡΡΠΈΡΠ° ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΎΡΡΠ΅Π²ΠΈΡ. [4]
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Stara keramiΔka posuda/Δasa veΔih dimenzija sa vidljivom oznakom proizvoΔaΔa na dnu SAAR Annemarie Villeroy i Bosch. RuΔno oslikana, unikat. Nedostaci: sitni tragovi koriΕ‘Δenja u unutraΕ‘njosti posude, jedan okrnjen deo na spoljaΕ‘njem delu posude u unutraΕ‘njem delu ruba manjih dimenzija o,5 x 1 cm. Stanje kao na fotografijama. Dimezije pribliΕΎno: teΕΎina 96o gr, gornji preΔnik 25 cm, donji preΔnik 1o cm, visina 1o,7 cm, zapremina 2 l. Za sva dodatna pojaΕ‘njenja i fotografije predmeta pre eventualne kupovine slobodno me kontaktirajte putem kupindo/limundo poruke.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Plakat je malo iskrzan po ivicama, ostalo u dobrom stanju! Redje u ponudi! 49cm x 69cm Put oko sveta je jugoslovenski film iz 1964. godine. Scenario filma zasnovan je na delu Branislava NuΕ‘iΔa Put oko sveta JovanΔe MiciΔa. Ε½anr komedija avantura vestern ReΕΎija Soja JovanoviΔ Scenario Soja JovanoviΔ Nenad JoviΔiΔ Producent Petar Ε obajiΔ Glavne uloge Miodrag PetroviΔ Δkalja Dara ΔaleniΔ Rade MarkoviΔ Muzika ΔorΔe KaraklajiΔ Borivoje SimiΔ Kamera Nenad JoviΔiΔ MontaΕΎa Milanka MladenoviΔ IzdavaΔka kuΔa Avala film Beograd Godina 1964. Trajanje 105 minuta Zemlja SFR Jugoslavija Jezik srpskohrvatski Filmski plakat Miodrag PetroviΔ βΔkaljaβ (KruΕ‘evac, 1. april 1924 β Beograd, 20. oktobar 2003) je bio srpski glumac i jedan od najistaknutijih komiΔara na teritoriji bivΕ‘e Jugoslavije. Miodrag PetroviΔ je roΔen 1. aprila 1924. godine u KruΕ‘evcu. Bio je Δetvrto dete Δedomira i Hristine - Tine PetroviΔ. Porodica PetroviΔ ΕΎivela je u BalΕ‘iΔevoj ulici u KruΕ‘evcu. U rodnom gradu zavrΕ‘io je gimnaziju, gde je i poΔeo da se bavi glumom - u dramskoj sekciji. U vreme Drugog svetskog rata nalazio se Kulturno-prosvetnoj ekipi 47. divizije NOVJ vojnoj jedinici formiranoj 1. oktobra 1944. Nakon rata i demobilizacije upisuje studije veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu. Nastavlja da se bavi glumom u KUD βIvo Lola Ribarβ. Godine 1946, postaje Δlan Dramskog studija Radio Beograda, gde i poΔinje njegova popularnost uΔestvovanjem u emisiji βVeselo veΔeβ. Od 1951. do 1977. godine bio je Δlan HumoristiΔkog pozoriΕ‘ta u Beogradu. Glumi i u prvoj seriji Televizije Beograd - βServisna stanicaβ, od 1959. godine. U toj seriji se proslavio tumaΔeΔi lik kuvara Jordana. U pozoriΕ‘tu, izmeΔu ostalog, igra u predstavi βBog je umro uzaludβ (snimljen i film) i antologijskoj komediji Dragutina DobriΔanina βZajedniΔki stanβ (kasnije je snimljena i TV verzija). Od 1976. godine imao je status slobodnog umetnika. Ostvario je veliki broj uloga na filmu i u TV serijama. Najbolje uloge ostvario je u serijama `Servisna stanica` (1959), `Ljubav na seoski naΔin` (1970), `KamiondΕΎije` (1972), `VruΔ vetar` (1980) i `KamiondΕΎije 2` (1983), kao i u filmovima `Orlovi rano lete` (1966), `Bog je umro uzalud` (1969), `Paja i Jare` (1973), `Avanture Borivoja Ε urdiloviΔa` (1980) i `KamiondΕΎije opet voze` (1984). Imao je uspeΕ‘nu saradnju sa kolegom Mijom AleksiΔem. Dobitnik je viΕ‘e nagrada: 1974. je dobio Sterijinu nagradu, 1977. Miodrag PetroviΔ Δkalja i Danica AΔimac nagraΔeni su kao GlumaΔki par godine, 1977. Sedmojulsku nagradu, 1991. NuΕ‘iΔevu nagradu za ΕΎivotno delo, 1995. RTS-ovu nagradu za ΕΎivotno delo, βZlatnog Δuranaβ za ΕΎivotno delo na danima komedije u Jagodini.[1] Δkaljin sin Δedomir PetroviΔ je glumac i reditelj, a unuka takoΔe glumica Jovana PetroviΔ. Poslednje godine ΕΎivota proveo je tiho, povukavΕ‘i se iz javnog ΕΎivota. Javno se angaΕΎovao 2000. godine u predizbornoj kampanji DOS-a.[2] Umro je 20. oktobra 2003. godine u Beogradu u 80. godini ΕΎivota. Njemu u Δast postavljena je spomen-tabla 9. februara 2018. u Beogradu.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
LajoΕ‘ Zilahi / Originalni Potpis / Autogram Kao na fotografijama LajoΕ‘ Zilahi (maΔ. Zilahy Lajos; NaΔsalonta, Transilvanija , 27. mart 1891 β Novi Sad, 1. decembar 1974) bio je maΔarski pisac i dramaturg. Jedan je od vodeΔih, ako ne i najΔitaniji prozni maΔarski autor dvadesetog veka. RoΔen je u Salonti, Transilvanija, tada deo Kraljevine MaΔarske. Studirao je pravo na Univerzitetu u BudimpeΕ‘ti[1] pre nego Ε‘to je poslat na IstoΔni front tokom Prvog svetskog rata,[2] gde je bio ranjen. Posle ranjavanja 1916. je napustio front i od tada radio kao novinar.[1] O svojim iskustvima sa ratiΕ‘ta potresno svedoΔi u romanu βZarobljeniciβ (maΔ. KΓ©t fogoly). Njegovo najpoznatije delo je βAraratβ, deo trilogije, a najpotresnije βSamrtno proleΔeβ. Njegovim delima provejava duh aristokratske MaΔarske, odnosno Austrougarske, a izuzetno ΕΎivim opisima uspeva da gane Δitaoca. On je takoΔe bio aktivan i na filmu.[3]Osnovao je i svoju filmsku kuΔu.[1] Njegov roman iz 1928. NeΕ‘to pluta na vodi ekranizovan je dva puta. Njegova predstava General snimljena je kao film pod nazivom Vrli sin 1930. i kao Pobunjenik 1931. Nekoliko njegovih romana je prevedeno na bugarski, hrvatski, danski, holandski, ΔeΕ‘ki, engleski, estonski, finski, francuski, nemaΔki, italijanski, japanski, poljski, rumunski, srpski, slovaΔki, Ε‘panski, Ε‘vedski i turski. Edicija njegovih kratkih priΔa dostupna je na Ε‘panskom, neke od njegovih pripovedaka prevedene su na bugarski, hrvatski, engleski, estonski, francuski, nemaΔki, italijanski, poljski, portugalski, slovaΔki, Ε‘panski i Ε‘vedski, a neki od njegovih pesama na nemaΔki. Od 1948. godine je ΕΎiveo u Sjedinjenim AmeriΔkim DrΕΎavama, u emigraciji. Krajem pedesetih je Δesto boravio u Novom Sadu gde je kupio kuΔu. Samo jednom, 1973. godine je posetio BudimpeΕ‘tu. Planirao je da se vrati u MaΔarsku, ali ga je smrt u tome spreΔila. LajoΕ‘ Zilahi je sahranjen na budimpeΕ‘tanskom groblju KerepeΕ‘i.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
U dobrom stanju! Na donjoj desnoj levoj strani malo ostecen, ostalo u dodbrom stanju! Redje u ponudi! 49cm x 69cm Ali: Strah jede duΕ‘u (njemaΔki: Angst essen Seele auf, lit. `Fear Eat Soul Up`) je zapadnonjemaΔki film iz 1974. godine koji je napisao i reΕΎirao Rainer Werner Fassbinder, a glavne uloge tumaΔe Brigitte Mira i El Hedi ben Salem. Film je osvojio nagradu MeΔunarodne federacije filmskih kritiΔara za najbolji film u konkurenciji i nagradu ekumenskog ΕΎirija na Filmskom festivalu u Cannesu 1974. [2] Smatra se jednim od najmoΔnijih Fassbinderovih djela, a mnogi ga pozdravljaju kao remek-djelo. Film se vrti oko romanse koja se razvija izmeΔu Emmi, starije Njemice, i Alija, marokanske radnice migrantice u NjemaΔkoj nakon Drugog svjetskog rata. Directed by Rainer Werner Fassbinder Produced by Rainer Werner Fassbinder[1] Written by Rainer Werner Fassbinder[1] Starring Brigitte Mira El Hedi ben Salem Barbara Valentin Irm Hermann Cinematography JΓΌrgen JΓΌrges[1] Edited by Thea EymΓ¨sz[1] Production company Tango-Film[1] Distributed by Filmverlag der Autoren GmbH & Co. Vertriebs KG[1] Release date 5 March 1974 (West Germany) Running time 93 minutes Country West Germany Rainer Werner Fassbinder (Bad WΓΆrishofen, 31. svibnja 1945. - MΓΌnchen, 10. lipnja 1982.), njemaΔki filmski redatelj, scenarist i glumac. ZaΔetnik je njemaΔkog novog vala, te jedan od najplodnijih redatelja uopΔe snimajuΔi po Δetiri cjeloveΔernja filma godiΕ‘nje. Blag i brutalan, njeΕΎan i ciniΔan, spreman na ΕΎrtvu i egocentriΔan, na poslu bezobziran diktator koji je stalno sanjao o radu u komuni, od svijeta zatvorenoj grupi ili kolektivu, debeljuΕ‘kast tip, zapuΕ‘tena izgleda, Ε‘lampav u odijevanju - uvijek u istoj crnoj koΕΎnatoj jakni i trapericama, viΕ‘e je nalikovao zadriglom pijancu iz seoske bavarske krΔme nego proslavljenom filmskom redatelju, koji je maΕ‘tao o tome kako Δe jednog dana u NjemaΔkoj stvoriti europski Hollywood. Filmski plakat
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Predizborna kampanja za predsednika Bolivije VELIKI POSTER 75 X 110 CM Kandidat MNR-a GONZALO SΓNCHEZ DE LOZADA `93. Lugar y fecha de nacimiento: En La Paz el 1 de julio de 1930. ProfesiΓ³n: FilΓ³sofo, literato, polΓtico, empresario. AsunciΓ³n al mando presidencial: 1ΒΊ.- el 6 de agosto de 1993. 2.- el 6 de agosto de 2002. TΓ©rmino del mandato: 1ΒΊ.- el 6 de agosto de 1997. 2ΒΊ.- el 17 de octubre de 2003. Origen de su investidura: ElecciΓ³n Constitucional. DATOS BIOGRΓFICOS Gonzalo SΓ‘nchez de Lozada, popularmente conocido como `Goni`, naciΓ³ en La Paz, el 1 de julio de 1930. Su abuelo materno fue Daniel SΓ‘nchez Bustamente, fundador a comienzos del siglo XX de las primeras escuelas fiscales y la primera escuela normal de formaciΓ³n de maestros, por lo que luego fue proclamado `Maestro de la Juventud Bolivianaβ a su muerte en 1933. Hijo de Enrique SΓ‘nchez de Lozada Irigoyen, transcurriΓ³ parte de su niΓ±ez y juventud en los Estados Unidos. Se inscribiΓ³ en la carrera FilosofΓa y Letras en la Universidad de Chicago sin obtener un titulo y luego retornΓ³ a Bolivia donde se iniciΓ³ en el mundo empresarial como productor de cine con la empresa Telecine. Posteriormente entrΓ³ en el negocio extractivo con una empresa de servicios petroleros, para luego pasar a la minerΓa creando la empresa privada mΓ‘s importante del rubro: la CompaΓ±Γa Minera del Sur (COMSUR), explotadora y comercializadora de minerales en canteras del altiplano boliviano, una de las mΓ‘s grandes. Afiliado desde 1951 al Movimiento Nacionalista Revolucionario, ingresΓ³ en el mundo de la polΓtica en 1979 como diputado por Cochabamba. Luego fue electo senador por este partido y Presidente del Senado Nacional (1985-1986) por muy poco tiempo, porque fue llamado a ocupar el cargo de Ministro de Planeamiento y CoordinaciΓ³n (EconomΓa), cartera encargada de las materias macroeconΓ³micas y financieras del gobierno. En agosto de 1986 aplicΓ³ el mΓ©todo econΓ³mico terapia de shock para frenar la galopante hiperinflaciΓ³n (del orden del 27.000%), que azotaba al paΓs, mediante el Decreto Supremo 21060. La polΓtica econΓ³mica aplicada frenΓ³ la inflaciΓ³n y contribuyΓ³ a arreglar las cuentas del estado. En las elecciones presidenciales de 1989 ganΓ³ la nominaciΓ³n interna de su partido para ser el candidato a la Presidencia de la Republica. Ya como candidato decidiΓ³ romper el `Pacto por la Democracia` con su entonces aliado polΓtico, el exdictador, Hugo Banzer SuΓ‘rez, Jefe Nacional de la derechista AcciΓ³n DemocrΓ‘tica Nacionalista (ADN). En las elecciones generales celebradas en junio de 1993 se volviΓ³ a presentar como candidato por el MNR, y con un 38%, no marcada votaciΓ³n, pero con la notable alianza con los paridos del el izquierdista Movimiento Bolivia Libre (MBL), el populista UniΓ³n CΓvica Solidaridad (UCS) y el partido indigenΓsta Movimiento Revolucionario Tupac Katari de LiberaciΓ³n (MRTKL); pudo obtener la presidencia. En el ejercicio de su primer mandato, que culminarΓa en 1997, promulgΓ³ importantes reformas legislativas y constitucionales como la Ley de ParticipaciΓ³n Popular, que municipalizΓ³ el territorio nacional mediante la creaciΓ³n de mΓ‘s de 300 gobiernos locales que en la prΓ‘ctica implicΓ³ la atomizaciΓ³n del territorio con `municipios urbanos` de gran poblaciΓ³n; ademΓ‘s creo los Territorios Comunitarios de Origen (TCO) para pueblos indΓgenas, lo que en realidad fue reconocer los ya existentes por tradiciΓ³n e historia; la Ley INRA que obligaba a la certificaciΓ³n por parte del estado, a travΓ©s del Instituto Nacional de Reforma Agraria (INRA), al cumplimiento de la FunciΓ³n EconΓ³mica y Social de la tierra, la Ley Forestal, que incorporaba a indΓgenas, organizaciones populares y empresarios en la explotaciΓ³n teoricamente sostenible de los bosques, la Reforma Educativa, que incluΓa por primera vez el multiculturalismo y el plurilingΓΌismo en la educaciΓ³n oficial boliviana, el Seguro Materno Infantil, y la modernizaciΓ³n del CΓ³digo de Procedimiento Penal. Entre las reformas constitucionales destacan: la creaciΓ³n del Tribunal Constitucional de Bolivia que vela por la constitucionalidad de leyes, decretos o resoluciones; la creaciΓ³n de las circunscripciones uninominales para la elecciΓ³n directa de diputados; la creaciΓ³n de la figura del Defensor del Pueblo que vela por los derechos humanos y las garantΓas de las personas; entre otras reformas. En el aspecto econΓ³mico el gobierno de SΓ‘nchez de Lozada promoviΓ³ un amplio y muy polΓ©mico programa de reformas, en el que destaca el proceso de la mal llamada PrivatizaciΓ³n de empresas pΓΊblicas, que capitalizΓ³ el 50% de la empresa de ferrocarriles (ENFE), de petrΓ³leo (YPFB), de telecomunicaciones (ENTEL), de electricidad (ENDE) y el Lloyd AΓ©reo Boliviano (LAB). Luego en 2003 Gonzalo SΓ‘nchez de Lozada SΓ‘nchez de Lozada es electo nuevamente por una alianza de su partido el MNR, con el MIR (Movimiento de Izquierda Revolucionaria), al que luego se sumarΓa NFR (Nueva Fuerza Republicana) dividiendo los cargos polΓticos entre los 3 partidos. Cuando SΓ‘nchez de Lozada asume la presidencia se enfrenta a una crisis social y econΓ³mica heredada del anterior gobierno. El crecimiento econΓ³mica del paΓs bajΓ³ de un 4,8% al final de la primera presidencia de SΓ‘nchez de Lozada a 2% en 2002. El dΓ©ficit fiscal al 2002 era del 8%. En febrero del aΓ±o 2003 ante el desesperante dΓ©ficit fiscal el gobierno propone aplicar un impuesto al salario (`impuestazo`), lo cual provoca una huelga y el amotinamiento de la fuerza policial, la cual exigΓa por el contrario, un aumento de salarios. El conflicto deriva en un enfrentamiento entre las Fuerzas Armadas y la PolicΓa en la Plaza Murillo de la ciudad de La Paz. El retroceso en la medida logrΓ³ mantener a SΓ‘nchez de Lozada en el poder por unos meses mΓ‘s, pero el desgaste y la pΓ©rdida de gobernabilidad se hacΓa cada vez mΓ‘s evidente. La profunda crisis econΓ³mica que afectaba principalmente a los trabajadores urbanos y a la poblaciΓ³n rural del paΓs alimentΓ³ el apoyo a todo tipo de protestas. En la Paz se pedΓa la renuncia del presidente y acosado por estos sectores y ante la pΓ©rdida de apoyo de los partidos que formaban la coaliciΓ³n de gobierno (MIR y NFR), el 17 de octubre SΓ‘nchez de Lozada renuncia a la Presidencia de la RepΓΊblica mediante carta al Congreso Nacional y deja el paΓs. Y ante su renuncia, el Congreso Nacional, tomΓ³ el juramento de rigor al Vicepresidente de la RepΓΊblica Carlos Mesa. Hoy en dΓa Gonzalo SΓ‘nchez de Lozada reside en Washington DC. ΠΠ΅ΡΡΠΎ ΠΈ Π΄Π°ΡΡΠΌ ΡΠΎΡΠ΅ΡΠ°: Π£ ΠΠ° ΠΠ°Π·Ρ 1. ΡΡΠ»Π° 1930. ΠΠ°Π½ΠΈΠΌΠ°ΡΠ΅: Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ·ΠΎΡ, ΠΏΠΈΡΠ°Ρ, ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ°Ρ, Π±ΠΈΠ·Π½ΠΈΡΠΌΠ΅Π½. ΠΡΠ΅ΡΠ·ΠΈΠΌΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΠΌΠ°Π½Π΄Π΅: 1. - 6. Π°Π²Π³ΡΡΡΠ° 1993. 2. - 6. Π°Π²Π³ΡΡΡΠ° 2002. ΠΠ°Π½Π΄Π°Ρ: 1. - 6. Π°Π²Π³ΡΡΡΠ° 1997. 2. - 17. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 2003. ΠΠΎΡΠ΅ΠΊΠ»ΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΈΠ½Π²Π΅ΡΡΠΈΡΠΈΡΠ΅: Π£ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈ ΠΈΠ·Π±ΠΎΡΠΈ. ΠΠΠΠΠ ΠΠ€Π‘ΠΠ ΠΠΠΠΠ¦Π ΠΠΎΠ½Π·Π°Π»ΠΎ Π‘Π°Π½ΡΡ Π΅Π· Π΄Π΅ ΠΠΎΠ·Π°Π΄Π°, Ρ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°Ρ ΠΊΠ°ΠΎ βΠΠΎΠ½ΠΈβ, ΡΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΠΠ° ΠΠ°Π·Ρ 1. ΡΡΠ»Π° 1930. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ² Π΄Π΅Π΄Π° ΠΏΠΎ ΠΌΠ°ΡΡΠΈ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΠ°Π½ΠΈΠ΅Π» Π‘Π°Π½ΡΡ Π΅Π· ΠΡΡΠ΄Π°ΠΌΠ΅Π½ΡΠ΅, ΠΎΡΠ½ΠΈΠ²Π°Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ 20. Π²Π΅ΠΊΠ° ΠΏΡΠ²ΠΈΡ ΡΠ°Π²Π½ΠΈΡ ΡΠΊΠΎΠ»Π° ΠΈ ΠΏΡΠ²Π΅ Π½ΠΎΡΠΌΠ°Π»Π½Π΅ ΡΠΊΠΎΠ»Π΅ Π·Π° ΠΎΠ±ΡΠΊΡ. ΡΡΠΈΡΠ΅ΡΠ°, Π·Π° ΡΡΠ° ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ³Π»Π°ΡΠ΅Π½ βΡΡΠΈΡΠ΅ΡΠ΅ΠΌ Π±ΠΎΠ»ΠΈΠ²ΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΎΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½Π΅β Π½Π°ΠΊΠΎΠ½ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΡΠΌΡΡΠΈ 1933. Π‘ΠΈΠ½ ΠΠ½ΡΠΈΠΊΡΠ΅ Π‘Π°Π½ΡΡ Π΅Π· Π΄Π΅ ΠΠΎΠ·Π°Π΄Π° ΠΡΠΈΠ³ΠΎΠΈΠ΅Π½, ΠΏΡΠΎΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π΅ΠΎ ΡΠ²ΠΎΠ³ Π΄Π΅ΡΠΈΡΡΡΠ²Π° ΠΈ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΎΡΡΠΈ Ρ Π‘ΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΠΡΠΆΠ°Π²Π°ΠΌΠ°. Π£ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΡ ΠΈ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ Π½Π° Π£Π½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡ Ρ Π§ΠΈΠΊΠ°Π³Ρ, Π° Π΄Π° Π½ΠΈΡΠ΅ ΡΡΠ΅ΠΊΠ°ΠΎ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΡ, Π° Π·Π°ΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΎ Ρ ΠΠΎΠ»ΠΈΠ²ΠΈΡΡ, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ Ρ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π½ΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠΎΠ΄ΡΡΠ΅Π½Ρ Ρ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ°Π½ΠΈΡΠΈ Π’Π΅Π»Π΅ΡΠΈΠ½Π΅. ΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΠΎ Ρ Π΅ΠΊΡΡΡΠ°ΠΊΡΠΈΠ²Π½ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ°ΠΎ ΡΠ° ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ°Π½ΠΈΡΠΎΠΌ Π·Π° Π½Π°ΡΡΠ½Π΅ ΡΡΠ»ΡΠ³Π΅, Π° Π·Π°ΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΡΠ°ΠΎ Ρ ΡΡΠ΄Π°ΡΡΡΠ²ΠΎ, ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΡΡΠΈ Π½Π°ΡΠ²Π°ΠΆΠ½ΠΈΡΡ ΠΏΡΠΈΠ²Π°ΡΠ½Ρ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ°Π½ΠΈΡΡ Π½Π° ΡΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡΡ: Π¦ΠΎΠΌΠΏΠ°Π½ΠΈΠ° ΠΠΈΠ½Π΅ΡΠ° Π΄Π΅Π» Π‘ΡΡ (Π¦ΠΠΠ‘Π£Π ), Π΅ΠΊΡΠΏΠ»ΠΎΠ°ΡΠ°ΡΠΎΡ ΠΈ ΠΏΡΠΎΠ΄Π°Π²Π°Ρ ΠΌΠΈΠ½Π΅ΡΠ°Π»Π° Ρ ΠΊΠ°ΠΌΠ΅Π½ΠΎΠ»ΠΎΠΌΠΈΠΌΠ° Ρ Π±ΠΎΠ»ΠΈΠ²ΠΈΡΡΠΊΠΎΡ Π²ΠΈΡΠΎΡΠ°Π²Π½ΠΈ, ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡ ΠΎΠ΄ ΠΠ°ΡΠ²Π΅ΡΠ°. ΠΡΠΈΠ΄ΡΡΠΆΠ΅Π½ Π Π΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΠΎΠ½Π°ΡΠ½ΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠΊΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ΄ 1951. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Ρ ΡΠ²Π΅Ρ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠ΅ ΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ 1979. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠ°ΠΎ Π·Π°ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊ Π·Π° Π¦ΠΎΡΡ Π°Π±Π°ΠΌΠ±Ρ. ΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ Π²ΡΠ»ΠΎ ΠΊΡΠ°ΡΠΊΠΎ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ Π·Π° ΡΠ΅Π½Π°ΡΠΎΡΠ° ΠΎΠ²Π΅ ΡΡΡΠ°Π½ΠΊΠ΅ ΠΈ Π·Π° ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΠ°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΎΠ³ ΡΠ΅Π½Π°ΡΠ° (1985-1986), ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ·Π²Π°Π½ Π΄Π° Π·Π°ΡΠ·ΠΌΠ΅ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΡΡΠ° Π·Π° ΠΏΠ»Π°Π½ΠΈΡΠ°ΡΠ΅ ΠΈ ΠΊΠΎΠΎΡΠ΄ΠΈΠ½Π°ΡΠΈΡΡ (Π΅ΠΊΠΎΠ½ΠΎΠΌΠΈΡΡ), ΡΠ΅ΡΠΎΡ Π·Π°Π΄ΡΠΆΠ΅Π½ Π·Π° ΠΌΠ°ΠΊΡΠΎΠ΅ΠΊΠΎΠ½ΠΎΠΌΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠΈΠ½Π°Π½ΡΠΈΡΡΠΊΠ° ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ° Π²Π»Π°Π΄Π΅. Π£ Π°Π²Π³ΡΡΡΡ 1986. ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΌΠ΅ΡΠΎΠ΄ Π΅ΠΊΠΎΠ½ΠΎΠΌΡΠΊΠ΅ ΡΠ΅ΡΠ°ΠΏΠΈΡΠ΅ ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ Π΄Π° Π·Π°ΡΡΡΠ°Π²ΠΈ ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π½Ρ Ρ ΠΈΠΏΠ΅ΡΠΈΠ½ΡΠ»Π°ΡΠΈΡΡ (ΡΠ΅Π΄Π° ΠΎΠ΄ 27.000%), ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π° Π·Π΅ΠΌΡΡ, Π²ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΎΠΌ ΡΡΠ΅Π΄Π±ΠΎΠΌ 21060. ΠΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½Π° Π΅ΠΊΠΎΠ½ΠΎΠΌΡΠΊΠ° ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠ° Π·Π°ΡΡΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠ»Π°ΡΠΈΡΡ ΠΈ ΠΏΠΎΠΌΠΎΠ³Π»Π° Ρ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΠΈΠ²Π°ΡΡ ΡΠ°ΡΡΠ½Π° Π΄ΡΠΆΠ°Π²Π΅ . ΠΠ° ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠΊΠΈΠΌ ΠΈΠ·Π±ΠΎΡΠΈΠΌΠ° 1989. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎΠ±Π΅Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΈΠ½ΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΡ Π½ΠΎΠΌΠΈΠ½Π°ΡΠΈΡΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΡΡΠ°Π½ΠΊΠ΅ Π·Π° ΠΊΠ°Π½Π΄ΠΈΠ΄Π°ΡΠ° Π·Π° ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ΅. ΠΠ°ΠΎ ΠΊΠ°Π½Π΄ΠΈΠ΄Π°Ρ, ΠΎΠ΄Π»ΡΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ°Π·Π±ΠΈΡΠ΅ βΠΠ°ΠΊΡ Π·Π° Π΄Π΅ΠΌΠΎΠΊΡΠ°ΡΠΈΡΡβ ΡΠ° ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΈΠΌ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠ°Π²Π΅Π·Π½ΠΈΠΊΠΎΠΌ, Π±ΠΈΠ²ΡΠΈΠΌ Π΄ΠΈΠΊΡΠ°ΡΠΎΡΠΎΠΌ Π₯ΡΠ³ΠΎΠΌ ΠΠ°Π½Π·Π΅ΡΠΎΠΌ Π‘ΡΠ°ΡΠ΅Π·ΠΎΠΌ, Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΠΎΠΌ Π΄Π΅ΡΠ½ΠΈΡΠ°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΠ΅ΠΌΠΎΠΊΡΠ°ΡΡΠΊΠ΅ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΡΠΈΡΠ΅ (ΠΠΠ). ΠΠ° ΠΎΠΏΡΡΠΈΠΌ ΠΈΠ·Π±ΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π½ΠΈΠΌ Ρ ΡΡΠ½Ρ 1993. ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°Π½Π΄ΠΈΠ΄ΠΎΠ²Π°ΠΎ Π·Π° ΠΠΠ , ΠΈ ΡΠ° 38%, Π±Π΅Π· ΠΈΠ·ΡΠ°Π·ΠΈΡΠΎΠ³ Π³Π»Π°ΡΠ°, Π°Π»ΠΈ ΡΠ° Π·Π°ΠΏΠ°ΠΆΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΡΠ°Π²Π΅Π·Π½ΠΈΡΡΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ° ΡΡΡΠ°Π½ΠΊΠ°ΠΌΠ° Π»Π΅Π²ΠΈΡΠ°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΠΎΠ²ΠΈΠΌΠΈΠ΅Π½ΡΠΎ ΠΠΎΠ»ΠΈΠ²ΠΈΠ° ΠΠΈΠ±ΡΠ΅ (ΠΠΠ), ΠΏΠΎΠΏΡΠ»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠ΅ Π£Π½ΠΈΠΎΠ½ Π¦ΠΈΠ²ΠΈΡΠ° Π‘ΠΎΠ»ΠΈΠ΄Π°ΡΠΈΠ΄Π°Π΄ (Π£Π¦Π‘) ΠΈ ΡΡΠ°ΡΠΎΡΠ΅Π΄Π΅Π»Π°ΡΠΊΠ° ΡΡΡΠ°Π½ΠΊΠ°, Π Π΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΠΎΠ½Π°ΡΠ½ΠΎ-ΠΎΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π°ΡΠΊΠΈ ΠΏΠΎΠΊΡΠ΅Ρ Π’ΡΠΏΠ°Ρ ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΈ (ΠΠ Π’ΠΠ); ΡΡΠΏΠ΅ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ°. Π£ ΠΈΠ·Π²ΡΡΠ°Π²Π°ΡΡ ΡΠ²ΠΎΠ³ ΠΏΡΠ²ΠΎΠ³ ΠΌΠ°Π½Π΄Π°ΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠΈ Π±ΠΈ ΠΊΡΠ»ΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΠ°ΠΎ 1997. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π²Π°ΠΆΠ½Π΅ Π·Π°ΠΊΠΎΠ½ΠΎΠ΄Π°Π²Π½Π΅ ΠΈ ΡΡΡΠ°Π²Π½Π΅ ΡΠ΅ΡΠΎΡΠΌΠ΅ ΠΏΠΎΠΏΡΡ ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½Π° ΠΎ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠΌ ΡΡΠ΅ΡΡΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Ρ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΎΡΠΈΡΡ ΠΎΠΏΡΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΡΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 300 Π»ΠΎΠΊΠ°Π»Π½ΠΈΡ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΠΏΡΠ°Π²Π° ΡΡΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΏΡΠ°ΠΊΡΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠ°Π·ΡΠΌΠ΅Π²Π°Π»ΠΎ Π°ΡΠΎΠΌΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΡ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ° βΡΡΠ±Π°Π½Π΅ ΠΎΠΏΡΡΠΈΠ½Π΅β ΡΠ° Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈΠΌ Π±ΡΠΎΡΠ΅ΠΌ ΡΡΠ°Π½ΠΎΠ²Π½ΠΈΡΡΠ²Π°; Π’Π°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌ ΡΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΊΠ»Π° Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠ΅ (Π’Π¦Π) Π·Π° Π°ΡΡΠΎΡ ΡΠΎΠ½Π΅ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π΅, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ Ρ ΡΡΠ²Π°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΡΡΠ΅Π±Π°Π»Π΅ Π΄Π° ΠΏΡΠ΅ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΡ ΠΎΠ½Π΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ Π²Π΅Ρ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ΅ ΠΏΠΎ ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠΈ; Π·Π°ΠΊΠΎΠ½ ΠΠΠ Π ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π·Π°Ρ ΡΠ΅Π²Π°ΠΎ ΡΠ΅ΡΡΠΈΡΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΡ ΠΎΠ΄ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Π΅, ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ ΠΠ°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΎΠ³ ΠΈΠ½ΡΡΠΈΡΡΡΠ° Π·Π° Π°Π³ΡΠ°ΡΠ½Ρ ΡΠ΅ΡΠΎΡΠΌΡ (ΠΠΠ Π), Ρ ΡΠΊΠ»Π°Π΄Ρ ΡΠ° Π΅ΠΊΠΎΠ½ΠΎΠΌΡΠΊΠΎΠΌ ΠΈ ΡΠΎΡΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΎΠΌ ΡΡΠ½ΠΊΡΠΈΡΠΎΠΌ Π·Π΅ΠΌΡΠ΅, ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ΠΎΠΌ ΠΎ ΡΡΠΌΠ°ΡΡΡΠ²Ρ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΠΊΡΡΡΠΈΠ²Π°ΠΎ ΡΡΠ°ΡΠΎΡΠ΅Π΄Π΅Π»Π°ΡΠΊΠΎ ΡΡΠ°Π½ΠΎΠ²Π½ΠΈΡΡΠ²ΠΎ, ΠΏΠΎΠΏΡΠ»Π°ΡΠ½Π΅ ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠ²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ΅ Ρ ΡΠ΅ΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ Π΅ΠΊΡΠΏΠ»ΠΎΠ°ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ ΡΡΠΌΠ°, ΠΎΠ±ΡΠ°Π·ΠΎΠ²Π½ΠΎΡ ΡΠ΅ΡΠΎΡΠΌΠΈ, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎ ΠΏΡΠ²ΠΈ ΠΏΡΡ ΡΠΊΡΡΡΠΈΠ»Π° ΠΌΡΠ»ΡΠΈΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ°Π»ΠΈΠ·Π°ΠΌ ΠΈ Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ΅Π·ΠΈΡΠ½ΠΎΡΡ Ρ Π·Π²Π°Π½ΠΈΡΠ½ΠΎ Π±ΠΎΠ»ΠΈΠ²ΠΈΡΡΠΊΠΎ ΠΎΠ±ΡΠ°Π·ΠΎΠ²Π°ΡΠ΅, ΠΎΡΠΈΠ³ΡΡΠ°ΡΠ΅ Π·Π° ΠΌΠ°ΡΠΊΠ΅ ΠΈ Π΄Π΅ΡΠ΅ ΠΈ ΠΌΠΎΠ΄Π΅ΡΠ½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΡ ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ΠΈΠΊΠ° ΠΎ ΠΊΡΠΈΠ²ΠΈΡΠ½ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡΡΡΠΏΠΊΡ. ΠΠ΅ΡΡ ΡΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΠΎΡΠΌΠ°ΠΌΠ° ΠΈΠ·Π΄Π²Π°ΡΠ°ΡΡ ΡΠ΅: ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΠΎΠ»ΠΈΠ²ΠΈΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΡΠ°Π²Π½ΠΎΠ³ ΡΡΠ΄Π° ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΎΡΠΈΠ³ΡΡΠ°Π²Π° ΡΡΡΠ°Π²Π½ΠΎΡΡ Π·Π°ΠΊΠΎΠ½Π°, ΡΡΠ΅Π΄Π±ΠΈ ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ΅Π·ΠΎΠ»ΡΡΠΈΡΠ°; ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΠ»Π°Π½ΠΈΡ ΠΈΠ·Π±ΠΎΡΠ½ΠΈΡ ΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΈΡΠ° Π·Π° Π½Π΅ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈ ΠΈΠ·Π±ΠΎΡ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΠΈΠΊΠ°; ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ Π»ΠΈΠΊΠ° ΠΎΠΌΠ±ΡΠ΄ΡΠΌΠ°Π½Π° ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΏΠ°Π·ΠΈ Π½Π° ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ° ΠΏΡΠ°Π²Π° ΠΈ Π³Π°ΡΠ°Π½ΡΠΈΡΠ΅ ΡΡΠ΄ΠΈ; ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈΡ ΡΠ΅ΡΠΎΡΠΌΠΈ. Π£ Π΅ΠΊΠΎΠ½ΠΎΠΌΡΠΊΠΎΠΌ Π°ΡΠΏΠ΅ΠΊΡΡ, Π²Π»Π°Π΄Π° Π‘Π°Π½ΡΡ Π΅Π· Π΄Π΅ ΠΠΎΠ·Π°Π΄Π° ΠΏΡΠΎΠΌΠΎΠ²ΠΈΡΠ°Π»Π° ΡΠ΅ ΡΠΈΡΠΎΠΊ ΠΈ Π²ΡΠ»ΠΎ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ·Π°Π½ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌ ΡΠ΅ΡΠΎΡΠΌΠΈ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΠ΅Ρ ΠΏΠΎΠ³ΡΠ΅ΡΠ½ΠΎ Π½Π°Π·Π²Π°Π½Π΅ ΠΡΠΈΠ²Π°ΡΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ°Π²Π½ΠΈΡ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ·Π΅ΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΏΠΈΡΠ°Π»ΠΈΠ·ΠΎΠ²Π°Π»Π° 50% ΠΆΠ΅Π»Π΅Π·Π½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ°Π½ΠΈΡΠ΅ (ΠΠΠ€Π), Π½Π°ΡΡΠ° (ΠΠΠ€Π), ΡΠ΅Π»Π΅ΠΊΠΎΠΌΡΠ½ΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ (ΠΠΠ’ΠΠ), Π΅Π»Π΅ΠΊΡΡΠΈΡΠ½Π° Π΅Π½Π΅ΡΠ³ΠΈΡΠ° (ΠΠΠΠ) ΠΈ ΠΠ»ΠΎΠΈΠ΄ ΠΠ΅ΡΠ΅ΠΎ ΠΠΎΠ»ΠΈΠ²ΠΈΠ°Π½ΠΎ (ΠΠΠ). ΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅, 2003. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΠΎΠ½Π·Π°Π»ΠΎ Π‘Π°Π½ΡΡ Π΅Π· Π΄Π΅ ΠΠΎΠ·Π°Π΄Π° Π‘Π°Π½ΡΡ Π΅Π· Π΄Π΅ ΠΠΎΠ·Π°Π΄Π° ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΠΎΠ΄ ΡΠ°Π²Π΅Π·Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΡΡΡΠ°Π½ΠΊΠ΅, ΠΠΠ , ΡΠ° ΠΠΠ -ΠΎΠΌ (ΠΠΎΠ²ΠΈΠΌΠΈΠ΅Π½ΡΠΎ Π΄Π΅ ΠΠ·ΠΊΡΠΈΠ΅ΡΠ΄Π° Π Π΅Π²ΠΎΠ»ΡΡΠΈΠΎΠ½Π°ΡΠΈΠ°), ΠΊΠΎΡΠ΅ΠΌ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ΄ΡΡΠΆΠΈΠ»Π° ΠΠ€Π (ΠΠΎΠ²Π° ΡΠ΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΡΠ½Π°Π³Π°) ΠΏΠΎΠ΄Π΅Π»ΠΈΠ²ΡΠΈ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΡΡΠ°Π²ΠΎΠ²Π΅ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ 3 ΡΠΈΠ±ΠΈΡΠ΅. ΠΠ°Π΄Π° Π‘Π°Π½ΡΡ Π΅Π· Π΄Π΅ ΠΠΎΠ·Π°Π΄Π° ΠΏΡΠ΅ΡΠ·ΠΌΠ΅ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ°, ΡΡΠΎΡΠ°Π²Π° ΡΠ΅ ΡΠ° ΡΠΎΡΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΎΠΌ ΠΈ Π΅ΠΊΠΎΠ½ΠΎΠΌΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠ»Π΅ΡΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΠΏΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ΄Π½Π΅ Π²Π»Π°Π΄Π΅. Π’Ρ Π΅ dobro oΔuvan vidljivi tragovi na presavijenom delu retko u ponudi za kolekcionare
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
U dobrom stanju! Malo zacepljen u donjem delu gde je savijan! 49cm x 69cm VeliΔanstveni Tony Carrera (Ε‘panjolski: El magnΓfico Tony Carrera, njemaΔki: Carrera - Das Geheimnis der blonden Katze, talijanski: Il magnifico Tony Carrera) Ε‘panjolsko-njemaΔko-talijanski je film Eurospy iz 1968. godine koji je napisao i reΕΎirao JosΓ© Antonio de la Loma, a u glavnoj ulozi Thomas Hunter. [1] [2] Prvotno je snimljen u 70 mm. [2] Roger Moore u poΔetku je dobio glavnu ulogu, ali je morao napustiti set zbog prometne nesreΔe. Directed by JosΓ© Antonio de la Loma Produced by Julian Muro Navarro Written by JosΓ© Antonio de la Loma Guido Leoni Starring Thomas Hunter Music by Gianni Marchetti Cinematography Victor Monreal Release date 1968 Cast Thomas Hunter as Tony Carrera Gila von Weitershausen as Ursula Beaulieu Fernando Sancho as Professor Einstein Walter Barnes as Senator Barnes Erika Blanc as Antonella Arnaldini Alberto Farnese as Rick GΓ©rard Tichy as Serge Dieter Augustin as Offizier Antonio Casas as Commissioner van Heuven Ini Assmann as Sammy Enzo Fiermonte as Arnaldo Hans Waldherr as Peppino Filmski plakat
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
nije putovala kao na slikama ne znam tacnu godinu, procenjeno po izgledu Vasilije βVasaβ EΕ‘kiΔeviΔ (Irig, 1/13. januar 1867 β Novi Sad, 21. januar/3. februar 1933) je bio srpski slikar i nastavnik crtanja. SadrΕΎaj 1 Biografija 2 Reference 3 Vidi joΕ‘ 4 SpoljaΕ‘nje veze Biografija[uredi | uredi izvor] RoΔen je u Irigu, 1/13. januara 1867. godine, od oca Koste ratara i majke Ljube roΔ. LaziΔ iz Bukovca.[1] Osnovnu Ε‘kolu je zavrΕ‘io u rodnom mestu, uΔio je berberski zanat, ali ga je napustio zbog umetnosti. Posle toga je otiΕ‘ao u BeΔ i upisao jednu privatnu slikarsku Ε‘kolu. U BeΔu je pohaΔao i veΔernji kurs crtanja pri Akademiji likovnih umetnosti. Posle tri godine Ε‘kolovanja u BeΔu otiΕ‘ao je u Rusiju gde je zavrΕ‘io petorazrednu umetniΔku Ε‘kolu, kao pitomac ruske drΕΎave.[2] Posle te Ε‘kole pohaΔao je joΕ‘ tri godine privatni institut kneginje TeniΕ‘ove u Petrogradu pod voΔstvom Δuvenog ruskog realiste Ilje Rjepina, a 1900. godine primljen je kao Rjepinov Δak u Imperatorsku akademiju umetnosti, koju je zavrΕ‘io 1908. dobivΕ‘i diplomu za konkursnu sliku βZabajkalski kozaci u mandΕΎurskim klancimaβ.[3] Do Prvog svetskog rata ostao je u Rusiji kao nastavnik crtanja i izlagao u Moskvi i Petrogradu. Kad je poΔeo Prvi svetski rat doΕ‘ao je u Srbiju i postao dobrovoljac, ratni slikar Prve srpske armije. Kao dobrovoljac u vojsci je proveo pet godina i proΕ‘ao golgotu Albanije, boravak na Krfu i proboj Solunskog fronta. Posle toga se vratio u Irig. Nedugo zatim preΕ‘ao je u Novi Sad, u kome je nastavio da ΕΎivi sve do smrti, 1933. godine.[2] NajveΔi deo njegovih starijih slika ostao je u Petrogradu. Osim slika koje se nalaze u Rusiji, opus mu saΔinjavaju uglavnom portreti ratnika, scene i poloΕΎaji iz rata i, reΔe, pejzaΕΎi. Radio je u stilu akademskog realizma. Prema novijim stavovima likovne kritike, u njegovim delima ima elemenata ekspresionizma. Bavio se i knjiΕΎevnim radom i prevoΔenjem. Bio je Δlan knjiΕΎevnog odeljenja Matice srpske. Pesme, Δlanke i prevode objavljivao je u βOtadΕΎbiniβ (1892), βLuΔiβ (1896β99), βBranikuβ (1898-99 i 1904), βSrbadijiβ (1923β24), βSevernoj Srbijiβ (1925β26). Njegova autobiografija, skice i ostali rukopisi Δuvaju se u Rukopisnom odeljenju Matice srpske. Njegova porodica je najvredniji deo umetniΔke zaostavΕ‘tine poklonila Galeriji Srpske Δitaonice i knjiΕΎnice u Irigu. NajveΔi privatni kolekcionar njegovih slika sa motivima iz Prvog svetskog rata bio je Ε½eljko RaΕΎnatoviΔ Arkan. Umro je u Novom Sadu, 21. januara/2. februara 1933. godine.[2]
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
ovalni coskovi,inace u dobrom stanju GolubaΔki grad ili Golubac je srednjovekovna tvrΔava, spomenik kulture od izuzetnog znaΔaja.[1] Nalazi se u Nacionalnom parku Δerdap, na desnoj obali Dunava, 4 km nizvodno od danaΕ‘njeg naselja. SmeΕ‘tena je na visokim liticama, na mestu na kom se reka suΕΎava, na samom ulazu u Δerdapsku klisuru.[2][3] TvrΔava je graΔena lepezasto i sastoji se od tri dela: prednjeg, zadnjeg i gornjeg grada (sa citadelom). Δini ga ukupno 10 kula i dve velike kolske kapije. Ispred tvrΔave je bilo civilno naselje, o Δemu danas svedoΔe samo neki delimiΔno istraΕΎeni objekti. Golubac je imao burnu istoriju. Tokom srednjeg veka, vodile su se mnoge bitke oko njega, naroΔito izmeΔu Osmanskog carstva i kraljevine Ugarske. 1867. godine, turska posada je napustila GolubaΔki grad, koji je predat srpskom knezu Mihailu ObrenoviΔu. U savremeno doba Golubac je popularna turistiΔka atrakcija na Dunavu. Tokom 2012. godine je zapoΔet projekat revitalizacije tvrΔave u okviru kojeg je izgraΔena obilaznica i tunel, a do kraja 2017. se prvobitno oΔekivala kompletna obnova.[4] GolubaΔkom tvrΔavom upravlja Javno preduzeΔe βGolubaΔki grad-tvrΔavaβ. TvrΔava je potpuno obnovljena i sveΔano otvorena 29. marta 2019. godine. GolubaΔki grad-tvrΔava se nalazi na desnoj obali Dunava, u opΕ‘tini Golubac, na ulazu u podruΔje Nacionalnog parka βΔerdapβ. Ulazna kapija tvrΔave predstavlja i glavni ulaznu taΔku u nacionalni park za zapadne strane, a istoΔno od bedema tvrΔave se nalazi strogi prirodni rezervat βGolubaΔki gradβ. Osnova GolubaΔkog grada je nepravilna, dosledno prilagoΔena konfiguraciji terena. UseΔen u stenu svakako da je predstavljao jednu od najteΕΎih prepreka upadu neprijatelja sa severa. NajviΕ‘im taΔkama utvrΔenja, istoΔnim i juΕΎnim, teΕ‘ko je bilo priΔi zbog stenovitog terena, a najlakΕ‘i moguΔi pristup je sa zapadne strane. IzmeΔu zidova i kula je postojala veza, a iz svake kule moglo se izaΔi na odbrambeni zid (SimiΔ, 1983). Golubac je bio opasan sa devet kula uglavnom Δetvrtastog oblika. Ispred najniΕΎeg dela utvrΔenja nalazio se vodeni rov, preko koga se mostom, kroz kapiju, ulazilo u grad. U gradu je postojalo unutraΕ‘nje i spoljaΕ‘nje utvrΔenje. Golubac je graΔen lepezasto i sastoji se od tri dela: prednjeg, zadnjeg i gornjeg grada (sa citadelom). Δini ga ukupno 10 (9+1) kula i dve velike kolske kapije. Kule su kasnije Turci ojaΔali otvorima za topove i dodavanjem joΕ‘ jedne kule (10.) oko 1480. godine. Ispred grada se nalazi prednji zid (I) koji Δini spoljni zid Ε‘anca, a koji je verovatno bio pun vode jer je povezan sa Dunavom koji ga je verovatno punio. Grad je teΕ‘kim lancem povezan sa stenom Babakaj (koja i danas viri iz vode usred Dunava), tako da je u potpunosti kontrolisao kako drumski, tako i reΔni saobraΔaj kroz Δerdapsku Klisuru. Ispred tvrΔave je bilo civilno naselje, o Δemu danas svedoΔe samo neke, delimiΔno istraΕΎene graΔevine. Prednji grad se sastoji od gornjeg i donjeg dela koje je delio zid koji povezuje 4. i 7. kulu. U donjem delu se nalazi ulaz (II), koji su Δuvaju 9. i 8. kula, koja je pojaΔana otvorom za top. Na kraju grada se nalazi 10. kula, koju su dogradili Turci, kao nisku artiljerisku kulu. Ona kontroliΕ‘e prolaz Dunavom i prilaz gradskoj luci (koja se verovatno nalazila izmeΔu 5. i 10. kule), a sa 9. kulom je vezana niskim zidom. Niski zid vezuje 5. i 9. kulu, dok su krak ka 10. kuli dodali Turci. Nasuprot ulazu nalazila se kolska kapija koja je vodila u zadnji grad. U ovom delu nije bilo graΔevina sa izuzetkom ostataka koji se nadovezuju na 8. kulu i koji su verovatno bili sa njom povezani u jednu celinu. Uz sam put, paralelno sa njim, se nalazi kanal Ε‘irine 0,5 i dubine 0,75 metara, od koga poΔinje strma padina. Na zidu koji deli gornji od donjeg dela je smeΕ‘tena kapija (III) kroz koju se ide ka gornjem gradu. U gornjem delu nema graΔevina i tu se nalazi putiΔ koji ide ka kapiji (IV) koja vodi u gornji grad i nalazi se u zidu, na visini 2 metra od zemlje do koje vode stepenice, uz samu 3. kulu. Na zid koji povezuje 6. i 7. kulu penje se stepenicama (V), dok se na zid izmeΔu 6. i 3. kule penje kroz 6. kulu. Zadnji grad od gornjeg odvajaju zid (koji povezuje 2. i 4. kulu) i oΕ‘tra stena visine 3 do 4 metra. Na zid, nad kolskom kapijom, penje se stepenicama (VI). Uz samu 5. kulu nalazi se zgrada (VII)(koja je verovatno bila magacin i vojna baraka) iz koje se izlazilo na zid koji se od 5. kule prostire paralelno sa rekom i vodi skoro do stene na kojoj je smeΕ‘tena 2. kula. U gornji grad se ulazi kroz kapiju (IV) i odatle putiΔ vodi, paralelno sa zidom izmeΔu 1. i 3. kule, do ulaza (VIII) u citadelu. Ispod tog putiΔa se nalazi nekoliko zgrada, izmeΔu kojih se staza spuΕ‘ta kroz kapiju (X) ka 2. i 4. kuli i zidu nad zadnjim gradom. U steni na kojoj se nalazi 1. kula urezan je rezervoar (IX) za vodu koji se punio kiΕ‘nicom. Na zidu, izmeΔu 4. kule i kapije (IV), nalazi se isturena terasica. Sama citadela je pravougaoniΔne, skoro kvadratne osnove kroz koju se, izmeΔu spoljaΕ‘njeg zida i stene na kojoj se nalazi 1. kula, provlaΔi putiΔ ka poslednjem uporiΕ‘tu utvrΔenja DonΕΎon kuli (1. kula). Poslednji deo putiΔa (XI), Ε‘irok nepun metar, oiviΔen je oΕ‘trim liticama, koje se sa jedne strane obruΕ‘avaju u unutraΕ‘njost citadele nekih 5 do 6 metara ispod, dok se sa druge obruΕ‘avaju nekoliko desetina metara niΕΎe skoro do nivoa Dunava. Posebnu Δar tom prelazu daje vetar koji stalno duva, jer je okrenut ka Δerdapskoj klisuri, pogotovo kad iz klisure izleti koΕ‘ava. Kule u tvrΔavi su sa drvenim spratovima i stepenicama u unutraΕ‘njosti, dok su stepenice koje vode do njih kamene. Ε irina stepenika je nepunih 60 santimetara. Polovina kula je sa svih strana od kamena (1,2,4,5,10), dok su ostale sa tri strane kamene, a Δetvrtu stranu, koja je okrenuta ka unutraΕ‘njosti, nemaju (3,6,7,8,9,). kula je DonΕΎon. Ima osmostranu osnovu iz koje se izdiΕΎe kruΕΎni vrh u Δijem se srediΕ‘tu nalazi kvadratna unutraΕ‘njost. Ulazi se kroz vrata (XII) koja vode do terase zaΕ‘tiΔene grudobranima, sa koje se ulazi (XIII) u ogrugli deo kule. Kroz kulu, oko kvadratne unutraΕ‘njosti, vode kamene stepenice koje vode na vrh. kula ima kruΕΎni oblik i sa svih strane je kamena. kula ima kvadratnu osnovu, dok joj je slaba strana okrenuta ka DonΕΎon kuli, a na poslednjem spratu ima terasicu koja gleda ka Δerdapu. kula ima kvadratnu osnovu. Ima ulaz u ravni tla, dok se sa jednog od njenih viΕ‘ih spratova izlazi na zid koji je povezuje sa 3. kulom, u kom se nalazi kapija (IV). U prizemlju je smeΕ‘tena pravoslavna kapelica o Δemu svedoΔe niΕ‘e za oltar, Δakonikon i proskomidija koji su okrenuti ka istoku, a izgraΔeni su sa kulom tj. nisu kasnije dozidane. kula je pravilnog kvadratnog oblika. Jedina vrata koja vode u nju smeΕ‘tena su na zidu, koji je spaja sa 4. kulom, do koga vode kamene stepenice (VI). kula ima kvadratnu osnovu, ali je sa spoljaΕ‘nje strane ojaΔana nepravilnom Ε‘estostranom osnovom. Kroz nju vode stepenice ka zidu koji je povezuje sa 3. kulom. kula ima kvadratnu osnovu ali je spolja pojaΔana u obliku kruga. kula ima nepravilnu Δetvorostranu osnovu i neΕ‘to je niΕΎa od ostalih. kula ima kvadratnu osnovu, dok spolja ima osmostrano pojaΔanje. kula je niska (ima samo jedan sprat), sa otvorima za topove. Osnova joj je osmostrana i gotovo je istovetna trima kulama koje su, sa istom namenom (kao artiljerijske kule), dodate Smederevskoj tvrΔavi. Srednjovekovni Golubac nastao je na ostacima starijeg rimskog utvreΔenja. Od 803. godine, do 1018. godine, podruΔje je pripadalo Prvom Bugarskom carstvu, Vizantijskom carstvu od tada do 1193. godine, a Drugom Bugarskom carstvu do 1257. godine. Dobar strateΕ‘ki poloΕΎaj prepoznali su i srednjovekovni graditelji, te su iskoristili osnove starijih utvrΔenja za izgradnju novih tvrΔava. SagraΔen je na obali Dunava na samom ulazu u Δerdapsku klisuru, na liticama uzviΕ‘enja Radana. Na ovom mestu nalazila se rimska tvrΔava Vico Cuppae, a u srednjem veku ovde je podignuto novo utvrΔenje kao vojna tvrΔava za borbu hladnim oruΕΎjem i vaΕΎno strateΕ‘ko uporiΕ‘te. Na osnovu istorijskih, arhitektonskih i arheoloΕ‘kih podataka smatra se da je grad nastao u drugoj polovini 13. i poΔetkom 14. veka i da su ga gradili Srbi. Vremenom je osnovni izgled tvrΔave menjan, poΕ‘to je mnogo puta dograΔivana i prilagoΔavana potrebama artiljerije, ali svoj danaΕ‘nji izgled dobila je krajem 15. veka. Golubac se prvi put pominje u ugarskim izvorima datiranim u 1335., 1337., odnosno 1342. godinu (Deroko, 1950). Prema ovim izvorima, tvrΔava se vezuje za ugarskog kralja Ludvika I. Ipak, ne zna se kada i ko ga je podigao, ali je njegovu osnovu tj. βGornji gradβ podigao srpski odnosno pravoslavni velikaΕ‘, o Δemu svedoΔi i pravoslavna kapelica u sastavu Δetvrte kule. Grad je potom proΕ‘iren (na βzadnjiβ i βprednji gradβ) tokom srpske ili ugarske vlasti, iako nije iskljuΔeno da je u samom poΔetku izgraΔen u ovoj veliΔini. Poslednju fazu u gradnji sproveli su Turci ojaΔavΕ‘i Ε‘estu, sedmu, osmu i devetu kulu i dodavΕ‘i u produΕΎetku spoljaΕ‘njeg bedema nisku artiljerijsku kulu (10.) koja je nadzirala Dunav i Ε‘titila pristaniΕ‘te za Ε‘ajke, koje se uz nju nalazilo. GolubaΔki grad se nalazio se u sastavu drΕΎave kneza Lazara, koji je sela u okolini davao kao metohe manastirima. Odmah nakon Kosovskog boja, 1389. godine, u njega ulazi Bajazit I. Ugarski kralj Sigismund preuzima 1392. godine (KataniΔ, 1971). Ugari grad 1403. godine predaju despotu Stefanu, kada je on postao ugarski vazal. Grad je trebalo, prema ugovoru iz 1426. godine, da po despotovoj smrti (Stefan umire 1427. godine), zajedno sa Beogradom, bude predat Ugarima. MeΔutim, komandant grada vojvoda Jeremija ga, iz nepoznatih razloga, predaje Turcima. Prema Segedinskom miru, iz 1444. godine, izmeΔu Ugara i Turaka, Srpska despotovina biva obnovljena i u njen sastav ulazi i Golubac. Nakon smrti despota ΔurΔa 1456. godine, Turci ga osvajaju 1458. godine (SrejoviΔ, 1994). Ugari na Δelu sa kraljem Matijom Korvinom uspevaju da ga osvoje 1481. godine, ali ga vrlo brzo napuΕ‘taju (SimiΔ, 1983; Deroko, 1951). Turci vladaju tvrΔavom viΕ‘e vekova. Tokom ovog razdoblja ispred tvrΔave vremenom se razvilo civilno naselje, a u 18. veku Golubac se opisuje kao napredan grad. Od tada pa do 19. veka Turci vladaju Golupcem. Za kratko su ga drΕΎali Austrijanci (1688β1690) i srpski ustanici tokom KoΔine krajine i Prvog srpskog ustanka. Srbi Golubac osvajaju ponovo u Drugom srpskom ustanku. Ipak, GolubaΔki grad je konaΔno predat Srbima na upravu tek 1868. godine. Tada, sa joΕ‘ nekim gradovima u Srbiji, Turci konaΔno predaju knezu Mihailu Golubac. Neposredno posle Prvog svetskog rata kroz stenu, na kojoj se tvrΔava nalazi, probijen je magistralni put koji prolazi kroz tvrΔavu, koristeΔi obe kolske kapije u utvrΔenju. Glavna ulazna kapija je sruΕ‘ena bez prethodno uraΔene dokumentacije. Ovaj put je najkraΔa veza Srbije sa istoΔnim delovima Balkanskog poluostrva, tako da su se neretko kroz tvrΔavu provlaΔili Ε‘leperi, koji su jedva da mogu proΔi kroz kapije. Neposredno pred obnovu tvrΔave, napravljen je novi tunel 20-30 metara dalje i izvan tvrΔave, dok je postojeΔi zatvoren za koriΕ‘Δenje u saobraΔajne svrhe. Izgradnjom HE na Dunavu, njegov nivo kod Golupca se podigao, tako da su najniΕΎi delovi grada potopljeni. U godinama velikih suΕ‘a ili kada zbog poplavnog talasa HE ispuste veΔu koliΔinu vode, moguΔe ja uploviti stojeΔi na Δamcu u zgradu u zadnjem gradu (VII), dok se pri normalnom vodostaju Δamac jedva provuΔe kroz luΔne ostatke zgrade. Potopljeni delovi zidina, zajedno sa desetom kulom, pruΕΎaju sjajne moguΔnosti pasioniranim ljubiteljima pecanja, kojih uvek ima u najniΕΎim delovima tvrΔave. Zbog svog istorijskog znaΔaja i izuzetne arhitektonske vrednosti, GolubaΔka tvrΔava je proglaΕ‘ena za spomenik od izuzetnog znaΔaja 1979. godine (SpomeniΔko nasleΔe Srbije, 2009). IstraΕΎivaΔki i konzervatorski radovi zapoΔeti su 1969. godine, a zavrΕ‘eni 1987. godine, zbog nedostatka finansijskih sredstava. PoΔetkom 21. veka svi delovi utvrΔenja iznad puta, ukljuΔujuΔi i Ε‘anac, su bili skroz obrasli koprivama, kupinama, Ε‘ipkom i sliΔnim rastinjem koje je skoro u potpunosti onemoguΔavalo kretanje kroz gornje delove utvrΔenja, osim po malom uskom putiΔu koji je vodio do DonΕΎon (1.) kule. Tokom proleΔa 2005, izvrΕ‘ena je akcija uklanjanja tog rastinja iz Ε‘anca i prednjeg grada. U samom Ε‘ancu je obnovljena Δesma (koju je do tad skrivalo visoko rastinje) podignuta u Δast poljskog viteza ZaviΕ‘e Crnog koji je ostavio svoj ΕΎivot u Golupcu. U samoj se citadeli, uz kupine, smestilo i nekoliko stabala smokve. TvrΔava je viΕ‘estruko ugroΕΎena radom kamenoloma, uticajem uspora Dunava i rastinjem koja razara bedeme kula. U joΕ‘ nepovoljnijoj situaciji je podgraΔe koje je nemoguΔe istraΕΎivati bez dislokacije magistralnog puta i zatvaranja kamenoloma (SimiΔ, 2000). Do 2010-ih GolubaΔka tvrΔava je bila zapuΕ‘tena, unutraΕ‘nji drveni prilazi kulama su truli i opasni, pa je posmatranje tvrΔave bilo bezbedno samo sa spoljne strane, a ulaz u tvrΔavu, iako je moguΔ penjanjem uz zidine, nije bio preporuΔljiv iz bezbednosnih razloga. Stanje pre obnove se moΕΎe opisati kroz sledeΔi navod: Zidine, kule i kamena stepeniΕ‘ta su u dosta dobrom stanju, ali su drveni spratovi i stepenice odavno istrulele i pretvorile se u prah. U 5. kuli su naknadno postavljena vrata, koja su u dobrom stanju, kao i spratovi sa stepenicama kojima se moglo izaΔi na njen vrh ili siΔi u tminu niΕΎih spratova. Danas su viΕ‘i spratovi skroz uruΕ‘eni, dok su daske koje Δine pod i grede koje ih drΕΎe, u nivou ulaznih vrata trule i potpuno nebezbedne za kretanje. Uz stepenice (VI) ima ostataka drvene ograde, koja je skroz istrulela, na kojoj se vide buketi cveΔa ostavljeni u spomen na devojku koja je poginula kada se ograda, na koju se oslonila, polomila. SliΔna nesreΔa se dogodila i 27.09. 2008. godine, kada se, tokom ΔaΔkog izleta uΔenika MladenovaΔke gimnazije, pod jednom uΔenicom odvalio deo graΔe tvrΔave na kome je stajala, nakon Δega je pala sa vrha glavne kapije (II) na magistralni put koji kroz nju prolazi. Ona je nakon toga preveΕΎena u PoΕΎarevaΔku bolnicu, a zatim i u beogradski Urgentni centar, a lekari su njeno stanje ocenili kao veoma teΕ‘ko, ali su napomenuli da se devojka nalazi van ΕΎivotne opasnosti.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Predsednik Skupstine grada Beograda Branko Pesic moli ________ da izvoli prisustvovati Svecanom prijemu koji priredjuje povodom Dana oslobodjenja Beograda u sredu 20. oktobra 1971. godine u 20.00 casova u zgradi Skupstine grada Beograda Dolazak do 19.45 casova Ulaz iz Pionirskog parka Kljucne reci za pretragu E Series Italian republic Ministry of Education General Directorate of Antiquities and Fine Arts Entrance ticket Lire 250 Full Rate No tip Π‘Π΅ΡΠΈΡΠ° Π ΠΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΡΠ΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ° ΠΠΈΠ½ΠΈΡΡΠ°ΡΡΡΠ²ΠΎ Π·Π° ΠΎΠ±ΡΠ°Π·ΠΎΠ²Π°ΡΠ΅ ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠ°Π»Π½Π° ΡΠΏΡΠ°Π²Π° Π·Π° ΡΡΠ°ΡΠΈΠ½Π΅ ΠΈ Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π½Π΅ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ Π£Π»Π°Π·Π½ΠΈΡΠ° ΠΠΈΡΠ΅ 250 Π£ΠΊΡΠΏΠ½Π° ΡΠ΅Π½Π° ΠΠ΅ΠΌΠ° Π½Π°ΠΏΠΎΡΠ½ΠΈΡΠ΅ Serija E Italijanska republika Ministarstvo za obrazovanje Generalna uprava za starine i likovne umetnosti Ulaznica Lire 250 Ukupna cena Nema napojnice Serie E Republica Italiana Ministero Dela Publica Istruzione Direzione Generale Dele Antichita E Bele Arti Biglietto Dingresso D ingresso Lira 250 Tarifa Intera Nesvna Mancia Italia italija italy italijanske italijanski italijansko tickets ulaznica ulaznice starina starine lepa lepo umetnost umetnosti art arts kolekcionarstvo kolekcionarski primerak zbirka ulaznica za zbirku karata karta karte lira lire pozivnica pozivnice ulaynica ulaynice serija serije a antika antikvitet antikviteti antikvarni 1 2 3 4 kec dvojka trojka cetvorka golf kais kaisa rebrastog zupcastog rebrasti zupcasti drugo druga dbajovic na rasprodaji mojlink www com in rs popust na popustu polovne polovni kupindo jeftina jeftino knjige prodaja na prodaju prodajem moj link prednji prednja golf za golfa drugo druga dbajovic na rasprodaji mojlink www com in rs popust na popustu polovne polovni kupindo jeftina jeftino knjige prodaja na prodaju prodajem moj link prednji prednja najbolje u lazarevcu old timer old timers old tajmer oldtajmer oldtajmeri lenjir kljucne reci za pretragu bitumen bitulit brosura brosure katalog katalozi industrija bitumenskih proizvoda beograd bulevar jna broj br 67-69 izolacione mase izolaciona masa bitumeni bituliti kraberoid 120 blank industrija bitumenskih i sintetickih proizvoda proizvod proizvodi hidroizolacione kiselootporne i druge mase masa vinaz-vinil azbestnih ploca azbestne ploce nacin primene tehnicke karakteristike svojstva osobine rugo druga dbajovic na rasprodaji mojlink www com in rs popust na popustu polovne polovni kupindo jeftina jeftino knjige prodaja na prodaju prodajem moj link prednji prednja golf za golfa drugo druga dbajovic na rasprodaji mojlink www com in rs popust na popustu polovne polovni kupindo jeftina jeftino knjige prodaja na prodaju prodajem moj link prednji prednja najbolje u lazarevcu old timer old timers old tajmer oldtajmer oldtajmeri - Prve savezne radne akcije omladine Jugoslavije prva savezna randa akcija omladina jugoslavije ra radna akcija radne akcije Kolekcija 8 beograd beograda branka pesica gradonacelnik belgrade pozivnica pozivnice na grb pionirski park skupstina grada beograda grad beograd dan svecani prijem
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Stanje kao na fotografijma, u donjem delu iskrzan i malo po sredini gde je savijan 49cm x 69cm Retko u ponudi !!! Vrata ostaju otvorena je jugoslavenski crno-bijeli igrani film snimljen 1959. godine u reΕΎiji FrantiΕ‘eka Δapa po scenariju Vladimira PaskaljeviΔa. Protagonist, Δiji lik tumaΔi Rade VergoviΔ, je Petar, maloljetni delinkvent koji bjeΕΎi iz popravnog doma te, nastojeΔi pronaΔi utoΔiΕ‘te, odgovara na oglas porodice koja traΕΎi unuka nestalog u Drugom svjetskom ratu. Radnja prikazuje kako njegove planove da ih prevari i opljaΔka poremeti to Ε‘to prvi put u ΕΎivotu bude doΔekan ljubavlju i paΕΎnjom, kao i to da se zaljubio u svoju `sestru`, Δiji lik tumaΔi Milena DraviΔ. Vrata ostaju otvorena su kasnijim kritiΔarima postala zanimljiva zbog sadrΕΎaja koji se smatrao `subverzivnim` za tadaΕ‘nje stadnarde jugoslavenske kinematografije, pri Δemu se prije svega navodi motiv incesta, isto kao Ε‘to dio kritiΔara u nekim scenama pronalazi homoerotski sadrΕΎaj.[1] Ε iroj javnosti je, meΔutim, daleko poznatiji po tome Ε‘to je u njemu tada mlada i relativno nepoznata Milena DraviΔ prvi put tumaΔila glavnu ΕΎensku ulogu, a Ε‘to joj je omoguΔilo da sljedeΔe decenije postane najveΔa zvijezda jugoslavenske kinematografije. Godine 2014. je u Trebinju, koje je sluΕΎilo kao jedna od lokacija filma, film prikazan na 2. Trebinjskom filmskom festivalu, Δime je sveΔano obiljeΕΎena 55. obljetnica rada Milene DraviΔ, koja je bila posebni gost. ReΕΎija FrantiΕ‘ek Δap Producent Bosna film Scenario Vladimir PaskaljeviΔ Uloge Rade VergoviΔ Teodora ArsenoviΔ Milena DraviΔ DuΕ‘an JaniΔijeviΔ MontaΕΎa Marija Fuks Datum(i) premijere 1959 Trajanje 100 min. Zemlja SFR Jugoslavija Jezik srpskohrvatski Originalan filmski plakat Kinema Sarajevo
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
U dobrom stanju! Ima ispisano nesto obicnom olovkom, nista strasno! Il portiere di notte (u prijevodu NoΔni portir), u meΔunarodnoj distribuciji poznat pod engleskim naslovom The Night Porter, je italijanski igrani film snimljen 1974. u reΕΎiji Lilliane Cavani. Po ΕΎanru je drama, a radnja mu je smjeΕ‘tena u BeΔ krajem 1950-ih. Naslovni protagonist, koga tumaΔi Dirk Bogarde, je portir u jednom tamoΕ‘njem hotelu koji je za vrijeme drugog svjetskog rata bio SS-oficir u koncentracionom logoru, a koga sreΔe jedna od goΕ‘Δi (Δiji lik tumaΔi Charlotte Rampling), koja je u istom logoru za vrijeme rata bila zatvorenica i koja s njim obnavlja bizarnu sadomazohistiΔku vezu. NoΔni portir se smatra jednim od najpoznatijih djela u filmografiji Bogardea, Rampling i Lilliane Cavani, ali i jednim od najkontroverznijih filmova svog vremena. KritiΔari su bili duboko podijeljeni na one koji su film optuΕΎivali za senzacionalizam i eksploataciju stradanja u Holokaustu, te na one koji su Cavani hvalili zbog ozbiljnog nastojanja da se obrade dotadaΕ‘nje tabu-teme kao Ε‘to su Stockholmski sindrom, alternativni oblici seksualnosti. Scena u kojoj polugola Rampling imitira Marlene Dietrich se smatra jednom od najpoznatijih u svjetskoj kinematografiji 1970-ih. ReΕΎija Liliana Cavani Producent Robert Gordon Edwards Esa De Simone Scenario Liliana Cavani Uloge Dirk Bogarde Charlotte Rampling Philippe Leroy Gabriele Ferzetti Isa Miranda Muzika Daniele Paris Fotografija Alfio Contini Distribucija The Criterion Collection Datum(i) premijere 3. april 1974 (Francuska) 1. oktobar 1974 (SAD) Trajanje 118 min. Zemlja Italija Jezik engleski italijanski Liliana Cavani (roΔena 12. sijeΔnja 1933., Carpi, Italija) [1] talijanska je filmska redateljica i scenaristica. Pripada generaciji talijanskih filmaΕ‘a iz Emilije-Romagne koja je istaknuta sedamdesetih godina, ukljuΔujuΔi Bernarda Bertoluccija, Pier Paola Pasolinija i Marca Bellocchia. Cavani je postala meΔunarodno poznata nakon uspjeha u igranom filmu iz 1974. Il portiere di notte (NoΔni portir). Njezini filmovi imaju povijesnih problema. [2] Uz igrane filmove i dokumentarne filmove, reΕΎirala je i operu. Filmski plakat
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Δovani BokaΔo (ital. Giovanni Boccaccio; Δertaldo, 1313 β Δertaldo, 1375), italijanski knjiΕΎevnik, humanista. UΔestvovao aktivno u politiΔkom i kulturnom ΕΎivotu firentinske Komune. Δovani BokaΔo, jedan od najznaΔajnijih pisaca humanizma, roΔen je 1313. godine, najverovatnije u Δertaldu, kao vanbraΔno dete imuΔnog trgovca BokaΔina di Kelina. Mladost je proveo u Napulju, gde se Ε‘kolovao i zapoΔeo svoj knjiΕΎevni razvoj. Kada se pojavila crna kuga 1348. godine, BokaΔo se nalazio u Firenci. Od kuge su umrli njegov otac i maΔeha, i tada je BokaΔo ostao na Δelu roditeljskog doma. Nakon 1348. godine, knjiΕΎevna slava i druΕ‘tveni poloΕΎaj poΔeli su da mu donose razliΔita priznanja od firentinske Komune. Pisac se tokom sledeΔe decenije bavio raznim zvaniΔnim, diplomatskim poslovima. Veoma veliki uticaj na BokaΔov duhovni razvoj i knjiΕΎevni rad imao je Petrarka, sa kojim se BokaΔo upoznao 1350. godine u Firenci, i sa kojim je ostao prijatelj do kraja ΕΎivota. Propast zavere u decembru 1360. godine, u koju su bile umeΕ‘ane liΔnosti veoma bliske BokaΔu izmenila je politiΔke odnose unutar firentinske Komune. U tom periodu BokaΔo je udaljen od javnih obaveza. RazoΔaran prevarama i intrigama u gradskom politiΔkom ΕΎivotu pisac se povukao u Δertaldo, gde je uΔio i meditirao. U novoj fazi politiΔke napetosti, BokaΔo je dobio nova javna zaduΕΎenja. Od velike vaΕΎnosti bila je njegova poslaniΔka misija, od avgusta do novembra 1365. godine, koja je papi Urbanu V donela podrΕ‘ku Firence za povratak papskog dvora u Rim. U proleΔe 1371. godine vratio se u Δertaldo sa svog poslednjeg putovanja u Napulj, i tu je ΕΎiveo u oskudici, bolestan, meΔu svojim knjigama. Godine 1373. firentinska Komuna ga je pozvala da u crkvi San Stefano di Badija javno Δita i tumaΔi Danteovu Komediju. Umro je u Δertaldu 21. decembra 1375. godine. Duh Napulja, kao i ΕΎivot koji je tamo vodio sasvim je odgovarao BokaΔovim ljudskim, intelektualnim i stvaralaΔkim teΕΎnjama. Kretao se u krugovima uΔenih ljudi i otmenog sveta. Bilo mu je omoguΔeno da koristi veliku kraljevsku biblioteku, u kojoj je zadovoljavao svoja Ε‘iroka interesovanja u vezi sa knjiΕΎevnoΕ‘Δu, astrologijom, mitologijom i drugim podruΔjima. U takvoj druΕ‘tvenoj i kulturnoj sredini, kojoj je obeleΕΎje davala hedonistiΔka i aristokratska literatura, BokaΔo je zapoΔeo intenzivnu knjiΕΎevnu aktivnost, kako na latinskom, tako i na narodnom jeziku. Ipak, usredsredio se na dela na narodnom jeziku namenjena dvorskoj sredini u kojima je obradio niz motiva u vezi sa sopstvenom liΔnoΕ‘Δu. BokaΔo, poput Petrarke i Dantea doΕΎivljava kao najznaΔajniji dogaΔaj u formiranju sebe kao knjiΕΎevnika susret sa ΕΎenom, koja Δe ostati njegova jedina prava i nikad zaboravljena ljubav. I danas je nejasno da li je ova velika BokaΔova ljubav samo plod maΕ‘te i literarne konvencije ili realan doΕΎivljaj presudan u razvoju pisca. BokaΔova Fijameta je, kako on sam tvrdi, bila nezakonita Δerka Roberta AnΕΎujskog. Ako se izostave razne Rime, prvo delo koje je BokaΔo sastavio bio je kraΔi spev, Dijanin lov, mala poema od osamnaest pevanja u tercinama. Delo evropske slave iz napuljskog perioda jeste roman u prozi, u pet knjiga, Filokolo. BokaΔo je u ovom delu proΕ‘irio, u knjiΕΎevnosti veΔ poznatu temu o doΕΎivljajima dvoje mladih ljubavnika, Florija i BjanΔifiore. Herojski, dvorski i viteΕ‘ki pogled ima osnovnu ulogu u Teseidi, poemi u oktavama u dvanaest knjiga, posveΔenih Fijameti. Firenca je, nasuprot Napulju bila sredina praktiΔnog, trgovaΔkog, politikom i borbama angaΕΎovanog grada. BokaΔo je nastavio sa svojom knjiΕΎevnom delatnoΕ‘Δu u drugaΔijem knjiΕΎevnom podneblju. On sada piΕ‘e dela u kojima spaja dvorsku sredinu, u kojoj se prethodnih godina kretao, sa ambijentom grada i njegovom bogatom tradicijom. U delu Elegija gospoΔe Fijamete ΕΎena nije prikazana kao predmet oboΕΎavanja, veΔ kao subjekat koji pripoveda o svojoj ljubavnoj patnji. Najzrelije BokaΔovo pesniΔko ostvarenje u firentinskom periodu je Fijezolanska priΔa o nimfama, mala poema u 473 oktave, odraz poΕ‘tovanja pisca prema firentinskoj tradiciji. U Dekameronu, remek delu oblikovanom najverovatnije izmeΔu 1348. i 1351. godine, BokaΔo je uspeo da prikaΕΎe ΕΎivot u svoj njegovoj punoΔi i da stvori predstavu svestrane, bogate slike o ljudima, najrazliΔitijih iskustava i tipova. Dekameron je zbirka od sto novela, veΕ‘to osmiΕ‘ljene, precizne strukture, koja najavljuje BokaΔa kao jednog od najznaΔajnijih nosilaca humanistiΔkih ideja. Sedam devojaka i tri mladiΔa sreΔu se u Crkvi Svete Marije Novele, stvaraju dogovor u kome Δe priΔa postati spasonosna sila koja pobeΔuje smrt. Postoje miΕ‘ljenja da su sedam devojaka BokaΔove ljubavnice β od Pampineje, koju je prvu voleo, do Elize, koju je voleo kada je pisao delo. MeΔutim, Pampineja je bujna, Fijameta je raspevana, Emilija je laskavica, Laureta Petrarkina Laura, Neifila ponovo zaljubljena, i Eliza Vergilijeva Didona. Bar tako tvrdi de Sanktis. Devojaka ima koliko i dana u nedelji, planeta na nebu, teoloΕ‘kih vrlina (slobodnih veΕ‘tina). Broj tri, koliko ima mladiΔa, simbolizuje muΕ‘ko naΔelo i sveto trojstvo. Panfilo sav ljubav prepostavlja se da predstavlja nevernog BokaΔa, Filostrato pobeΔen ljubavlju, predstavlja BokaΔa odgurnutog. Dioneo, na kraju je jedan od piΕ‘Δevih potpisa, te je ovaj pripovedaΔ razvratnih priΔa na kraju dana, verovatno sam autor. Pripovedanje novela samo je deo njihove aktivnosti, i oni od toga prave ritual β ceremoniju krunisanja, zadavanje teme i pravila pripovedanja. Maglovit okvir govori o joΕ‘ nekim njihovim stalnim aktivnostima kao Ε‘to su Ε‘etnje. Poruka Dekamerona je moΕΎda, budimo velikoduΕ‘ni da bi tako ovekoveΔili svoje kratke ΕΎivote. Pripovedanje je podeljeno na Δetiri teme. Prva slobodna (1 dan), druga o fortuni (2 dana), o amoru (Δetiri dana) i o velikoduΕ‘nosti (1 dan). BokaΔo nije ΕΎeleo da stil okvira puno odudara od stila novela pa je uveo i prelaze. Asketski duh koji vladao srednjovekovljem postavio je vrhunac savrΕ‘enstva u ekstazu. Danteova alegorijska biΔa odraz su zamagljene vizije sveta, ΕΎelje da se neΕ‘to kaΕΎe po ugledu na teokratsku literaturu, legende, misterije, vizije i alegorije. Nasuprot takvom svetu postoji poΔetkom 14. veka ΕΎiva trubadurska tradicija koja na svet gleda mnogo vedrije, postoje novele β priΔe o dogaΔajima od velikog znaΔaja koji nam se dopadaju kao istiniti. Ipak, nepolodnost dela koja su prethodila Dekameronu je nespecifiΔnost situacije, opΕ‘tost likova, i to je polje na kome Δe BokaΔo, uΔenjak, poznavalac, Dantea i klasike, zaΔeti svoj literarni svet. Oskudan, protokolaran okvir Dekamerona on ispunjava individualiziranim priΔama, u kojima glavnu ulogu igraju dve pojave β ljubav i inteligencija. U odnosu na njih se Δitav svet ponovo procenjuje. Duh humanizma po Δijim je stavovima i pesnik ΕΎiveo, nameΔe mu da istakne u svom delu trijumf razuma i duha, prirodnog nagona, nad misticizmom klera. Dekameronom BokaΔo uzdiΕΎe zemaljski ΕΎivot iz blata, a knjiΕΎevni rod novele iz niskih u srednje staleΕΎe. NJegovo oruΕΎje je vesela karikatura. Kako ona funkcioniΕ‘e? Karikatura je realno prikazivanje predmeta uz isticanje njegove slabe i smeΕ‘ne strane, i upravo je to sredstvo posluΕΎilo BokaΔu da stvori svoj novi svet β koji je prirodan, a ne duhovan. UnutraΕ‘nji duhovni ΕΎivot pun misterije i fanatizma koji nalazimo kod Dantea β ovde je potisnut nagonom β silovitom reakcijom na sopstvenu suprotnost. U tom svetu Bog i proviΔenje su samo imenovani, dok svetom i ljudskim sudbinama upravlja slepi sluΔaj β Fortuna, koja se moΕΎe pobediti samo uz pomoΔ inteligencije. Natprirodnog nema, moΕΎe se pojaviti samo kao Ε‘ala i prevara, dok se Bajka javlja samo u dve novele poslednjeg dana u priΔama o Δarobnom vrtu i velikoduΕ‘nosti. Legenda je izloΕΎena parodiji, viteΕ‘ki ideali se hvale, ali u sklopu renesansnog zanosa zaΕ‘tite prirodnog ponoΕ‘anja, liΔne inicijative i domiΕ‘ljatosti. Zbog takvih karakteristika BokaΔovo je delo nazvano LJudskom komedijom, Δistoj suprotnosti BoΕΎanstvenoj Komediji, a ovaj termin upotrebljava i De Sanktis. Ovo definiΕ‘e poetski svet u kome je telo suprotstavjleno strogosti klera, u kome profani svet karikira svoje gospodare. Zlobno druΕ‘tvo neznalica se suprotstavlja inteligentnom druΕ‘tvu. KomiΔni motiv Dekamerona proistiΔe iz inteligentnog, a ne moralnog sveta. Lukavi duh stalno trijumfiuje nad neukim. Takav pogled prema intelektu dolazi iz kulta lepe forme, lepe reΔi i najezde antiΔkog nasleΔa koji dolaze posle Dantea. Umetnike interesuje lepa odeΔa stvarnosti, a u prouΔavanju ih vodi erudicija. Javlja se naturalizam i realizam praktiΔnog ΕΎivota. Ali BokaΔov svet nije Δisto realistiΔan. Pre svega zato Ε‘to njegov cilj nije da predstavi precizno svet kakav jeste, veΔ da pronaΔe Δudesne i izuzetne sluΔajeve i da ih predstavi na duhovit naΔin. Novele su samo prividno, povrΕ‘no rasporeΔene na teme i lelujaju od krajnosti do krajnosti; tragiΔno i komiΔni, visoko i nisko, meΕ‘aju se kao odraz Ε‘ireg pogleda na svet. Autor i sluΕ‘alac su superiorni nad priΔom β nalaze se visoko iznad nje, nepredvidivi, posmatraju svoj predmet kritiΔki, zabavljaju se i naslaΔuju njime na elegantan naΔin. Vrsta Δudesnoga koja iz toga izvire je sasvim nova β ljudska dela u hiru sluΔaja koja pobeΔuju pretpostavke razuma. Zato De Sanktis Dekameron naziva i Karavanom maΕ‘te u kome su ljudi osloboΔeni svih veza naoΔigled smrti β pozornica ljudskih dela kojima upravlja sluΔaj. PoΕ‘to je interes Dekamorona u neobiΔnosti uzroka i posledica dogaΔaja, moralno je potpuno uklonjeno β vrlina je takoΔe knjiΕΎevna β preraΔena iz viteΕ‘kih romana i svetovne literature. Gospoda pokazuju svoju vrlinu time Ε‘to se ne sluΕΎe zlo svojom silom veΔ se pokazuju dareΕΎljivi i usluΕΎni. Vrlina tako viΕ‘e nema teoloΕ‘ki i mistiΔan karakter β i stvara se oseΔaj vedrine. SreΔne i tuΕΎne priΔe plivaju u lepom okviru sve utopljene u tu vedrinu. Opisi, razgovori i refleksije razblaΕΎuju i rasplinjuju svaku tugu i kob β negativnee, ali i pozitivne emocije postaju sasvim povrΕ‘ne. Uslovljen istorijskim okolnostima (pobedom gibelina, miru, povratku antiΔkom nasleΔu) intelekt se razmnoΕΎio, stvorio svoju klasu (humaniste) i tako se izdvojio od ostatka sveta. Siguran znak uΔenosti u tom soju postalo je smejanje greΕ‘nom, neukom svetu. Δak i propovednici viΕ‘e nisu bili sumorni veΔ su nastojali da dosetkama, ogovaranjima i Ε‘alama zabave sluΕ‘aoce. Zato i BokaΔo sebi dozvoljava da u Dekameronu svetovni ljudi prilikom ispovesti (Δapeleto) magarΔe glupe i tupe sveΕ‘tenike. Ali Ε‘ta to vidimo u prelazu, BokaΔovom izumu β Pamfilo poΔinje pripovetku da Δe se raditi o tome da svaku stvar treba raditi u ime Boga, jer on uzima u obzir Δistotu molioca, a ne njegovo neznanje, niti to Ε‘to je moΕΎda u paklu. Zatim se ocrtava Δovek koji uΕΎiva u grehu, koji sa zadovoljstvom i svesno Δini zlo. U Burgundiji se ponaΕ‘a drugaΔije, kao ljubazan i blag. ZelenaΕ‘i se, kad Δapeleto oboli, brinu da im njegova smrt u njohovoj kuΔe ne naΕ‘kodi za posao, jer su Italijanski zelenaΕ‘i. Iako bi ga otac pustio sa ispovesti brΕΎe, matorom Italijanu je stalo da Ε‘to viΕ‘e slaΕΎe, jer u laΕΎi uΕΎiva, a ovo mu je poslednja. Jednom sam ljunuo u boΕΎijem hramu kaΕΎe na kraju Δapeleto, a sveΕ‘tenik mu odgovara, nema veze svi mi tamo pljujemo po ceo dan. Δak i prevaranti su zgranuti i razveseljeni Δapeletovim bezoΔnim laganjem. PoΕ‘to je Δapeleto postao svetac BokaΔo zakljuΔuje, da nije vaΕΎno kakvom se svecu molimo dok god je naΕ‘a misao Δista i iskrena. Iako je pripovedaΔ u ovoj priΔi moralno neopredeljen zbog Ε‘toga Ε‘to ne procenjuje svetsku pravdu, veΔ svoje moguΔnosti, i odnos sa bogom β on postavlja jednu komiΔnu situaciju β oduΕ‘evljenog fratra i laΕΎljivog Δapeleta β i iz ruΕ‘enja jedne od misterija hriΕ‘Δanstva β poslednje ispovesti β navir komika. U istom maniru, Δuda svetaca (Martelino, Fra Alberto) prikazana su sa komiΔnom veseΔoΕ‘Δu. U priΔi o Martlinu tri lakrdijaΕ‘a dolaze da vide umrlog sveca Ariga. Da bi uΕ‘li u puni crkvu, Martelino se pravi oduzetim. Ε tos bi mu upalio ali ga je neko prepoznao i onda su ga tukli. Da bi ga spasili, prijatelji ga optuΕΎuju za kraΔu, od Δega se on brani, ali je barem spaΕ‘en od batina zbog glume hendikepiranosti. Svu trojicu spaΕ‘av i nagraΔuje usluΕΎni Sandro, predstavnik plemiΔke vrline. PriΔa o Martelinu je zabavna priΔa, bez oΕ‘tre poente, koja se igra sa motivom svetosti. JoΕ‘ bezobraznija je priΔa o Fra Albertu koji je ubedio ΕΎenu da se u nju zaljubio AnΔeo Gavrilo. Niko ne potencira da je vaΕΎno to Ε‘to je on loΕ‘e zavrΕ‘io β vaΕΎna je priΔa, koja je prijatna, fluentna i drΕΎi paΕΎnju. Tako i Pampineja poΔinje priΔu β ΕΎeli da ispriΔa novelu koja Δe sve da nasmeje, ali da se ne udalji suviΕ‘e od teme pripovedanja. PriΔa je takoΔe o prevarantu koji postaje sveΕ‘tenik preselivΕ‘i se iz Imole u Veneciju. U ovoj priΔi Fra Laberto zastupa intelekt, koji se zlo sluΕΎi svojom moΔi nad priglupim svetom. Iz toga takoΔe izbija vrcava komika, posebno kada joj kaΕΎe da ga je anΔeo prebio i zatraΕΎio da se izvini Ε‘to je kudio njenu lepotu β Lizeta se toliko nadula od uzbuΔenja da joj koΕ‘ulja nije prekrivala zadnjicu. Namere fra Alberta su potpuno telesne, ali i smeΕ‘ne. Tu dolazi do onog momenta koji Auerbah navodi kao primer za BokaΔovo tretiranje stvarnosti razgovor glupe Lizete i neke ΕΎene oko ArhanΔela Gavrila, vrhunac komiΔnog u ovoj noveli. Sa psiholoΕ‘kom rafiniranoΕ‘Δu on oslikava prijino ustezanje i toboΕΎ verovanje Lizeti da bi joj ona ispriΔala celu priΔu. Posle toga su mnoge peripetije β skakanje u kanal Grande, svetkovina na kojoj se Alberto preruΕ‘ava u divljeg Δoveka da bi pobegao od devera. Ε½ivot predstavljen u Dekameronu je velika slika sveta nad kojom se diΕΎu Danteove paklene Malebolge. Kulturan i uglaΔen svet u njemu je refleks viteΕ‘kih romana (Federico degli AlbriΔi). U tom svetu. Utisak je da se u novelama nalazimo u povrΕ‘nom i lakomislenom svetu, okrenutom ka spolja, ka uΕΎivanju, sudbinama noΕ‘enim tamo-`vamo vihorovima sluΔaja i sreΔe. Kultura u prvom cvatu, ruga se nekulturi niΕΎih slojeva. Osnovni karakter koji daje radost Dekameronovim prizorima je priprostost neukih ljudi. PripovedaΔi BokaΔa su renesansni ljudi β oni provode veseo ali pristojan ΕΎivot, zazivaju Boga, i poΕ‘tuju Vrkvu i religiozne forme β meΔutim oni se smeju glupanima i lukavcima bez teΕΎnje da svet isprave u moralnom smislu, ili da ga reformiΕ‘u β nalik Kralju Liru na krahu Ε ekspirove drame, kada drΕΎi Kordeliju u naruΔju, mrtvu. Ta neposrednost smrti je kuga, kod BokaΔa. Radosnoj atmosferi pripovedaka umnogome doprinosi njihov okvir β jer su i njihovim pripovdaΔima one samo sredstvo da se vreme provede ugodno, i da se ne misli na svakodnevne opasnosti. Ono Ε‘to ih Δini zanimljivim jeste BokaΔova umetnost lokalizacije β priΔanja priΔe kao da je jedinstvena, kao da se odigrala samo jedan put. Bio je poznat po tome da je do preciznosti hirurga obraΔivao predanja sve dok ne bi bile samo njegove priΔe. (Paklena devojka V, 8). Tu BokaΔo priΔa jednu obiΔnu priΔu o tome kako ΕΎena precenjuje svoju lepotu i kudi druge, ali zbog naΔina priΔanja, pametne dosetke njenog strica i joΕ‘ nekih detalja, priΔa izgleda kao da se dogodila samo jednom u Δelatiku. (Shvatila je Freskove istinite reΔi onako kako bi ih razumela ovca) BokaΔove inovacije u formi novele bile su uvoΔenje individualnih crta karaktera, umesto opΕ‘tih tipova, uvoΔenje ambivalentnih likova, ograniΔavanje dajstva Fortune... NJegova kompoziciona struktura sa druge strane pratila je ranu novelistiΔku tradiciju, sa tom specifiΔnoΕ‘Δu Ε‘to je BokaΔova zbliΕΎavala razne ΕΎanrovske izvore. BokaΔova shema u najveΔem broju pripovedaka izgleda ovako: 1) Motivacija ili priprema situacije 2) Izlaz iz situacije pomoΔu aktivne samoinicijativnosti 3) HumanistiΔka lekcija iz morala Uz to, postoje i nereΕ‘ive situacije sa tragiΔnim krajem, izuzetni sluΔajevi i bajke (radnje sa karakterom iskuΕ‘enja). DeΕ‘ava se da postoje i sloΕΎenije strukture β da zadovoljenje ΕΎelje jednog lika vodi Ε‘teti drugog; ili sintagmatska serija sa dva toka β sticanje onoga Ε‘to se ΕΎeli i izbegavanje nastale pretnje. BokaΔova sredstva, su, za razliku od legendi, retoriΔka, a ne Δisto narodska. On polaΕΎe veliki deo uΕΎivanja na dramski efekat rasprava i argumentacija. Kada se koristi vulgarizmima on to Δini da ocrta npr. posustajanje duΕ‘e u ΕΎeni (madam Lizeta razgovara sa prijom). SoΔnost kratkih novela je u zakljuΔku, baΕ‘ kao i kod soneta. Taj zakljuΔak je Δesto nenadan i u suprotnosti je sa premisama β te izreke, dosetke, epigrame i Ε‘ale stvorila je Ε‘kola trubadura ili Β«vesele naukeΒ». MeΔutim, zabavna karikatura je BokaΔov zanat, a poenta je uopΕ‘tena, zabavna stvar koja proizilazi iz raskoΕ‘nog zapleta situacija i misli.
NOVA URAMLJENA IKONA-SVETI APOSTOL LUKA Dimenzije ikone su 30,7cm SA 24,4cm,pozadi ima metalni trougao da se moΕΎe zakaΔi na ekser na zidu-svaka ikona koju prodajem ima staklo-tj.uramljena je sa staklom. Π‘Π²Π΅ΡΠΈ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΠΈ ΡΠ΅Π²Π°Π½ΡΠ΅Π»ΠΈΡΡ ΠΡΠΊΠ° Π‘Π²Π΅ΡΠΈ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅Π»ΠΈΡΡ ΠΡΠΊΠ° Π±Π΅ΡΠ΅ ΡΠΎΠ΄ΠΎΠΌ ΠΈΠ· ΠΠ½ΡΠΈΠΎΡ ΠΈΡΠ΅ Π‘ΠΈΡΠΈΡΡΠΊΠ΅. Π£ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΎΡΡΠΈ ΠΎΠ½ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎ ΠΈΠ·ΡΡΠΈ Π³ΡΡΠΊΡ ΡΠΈΠ»ΠΎΡΠΎΡΠΈΡΡ, ΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠΈΠ½Ρ ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΠΏΠΈΡ. ΠΠ½ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΡΠ½ΠΎ Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ΅ Π΅Π³ΠΈΠΏΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΈ Π³ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊ. Π£ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π΄Π΅Π»Π°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄Π° ΠΡΡΡΠ° Π½Π° Π·Π΅ΠΌΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° Π΄ΠΎΡΠ΅ ΠΈΠ· ΠΠ½ΡΠΈΠΎΡ ΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΡΡΡΠ°Π»ΠΈΠΌ. ΠΠΈΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΡΠ΄ΠΈΠΌΠ°, ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ ΠΡΡΡ ΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ Π±ΠΎΠΆΠ°Π½ΡΠΊΠΎ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠΏΠ°ΠΎΠΎΠ½ΠΎΡΠ½ΠΎΠ³ ΡΡΠ΅ΡΠ° ΡΠ²ΠΎΠ³, Π° ΠΡΠΊΠΈΠ½ΠΎ ΡΡΡΠ΅ Π±ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΡΠ° Π·Π΅ΠΌΡΠ° Π·Π° ΡΠΎ Π½Π΅Π±Π΅ΡΠΊΠΎ ΡΠ΅ΠΌΠ΅. Π ΠΎΠ½ΠΎ ΠΏΡΠΎΠΊΠ»ΠΈΡΠ° Ρ ΡΠ΅ΠΌΡ, Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΠΎΠ½Π΅ΡΠ΅ ΡΡΠΎΡΡΡΡΠΊΠΈ ΠΏΠ»ΠΎΠ΄. ΠΠ΅Ρ ΠΡΠΊΠ°, Π³Π»Π΅Π΄Π°ΡΡΡΠΈ Π‘ΠΏΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ° Π»ΠΈΡΠ΅ΠΌ Ρ Π»ΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ»ΡΡΠ°ΡΡΡΠΈ ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Ρ Π±ΠΎΠΆΠ°Π½ΡΠΊΡ Π½Π°ΡΠΊΡ, ΠΈΡΠΏΡΠ½ΠΈ ΡΠ΅ Π±ΠΎΠΆΠ°Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΌΡΠ΄ΡΠΎΡΡΠΈ ΠΈ Π±ΠΎΠΆΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠ³ Π·Π½Π°ΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΌΡ Π½Π΅ Π΄Π°Π΄ΠΎΡΠ΅ Π½ΠΈ ΡΠ΅Π»ΠΈΠ½ΡΠΊΠ΅ Π½ΠΈ Π΅Π³ΠΈΠΏΠ°ΡΡΠΊΠ΅ ΡΠΊΠΎΠ»Π΅: ΠΎΠ½ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°Π΄Π΅ ΠΈΡΡΠΈΠ½ΠΈΡΠΎΠ³ ΠΠΎΠ³Π°, Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π° Ρ ΠΠ΅Π³Π°, ΠΈ Π±ΠΈ ΡΠ²ΡΡΡΠ΅Π½ Ρ Π‘Π΅Π΄Π°ΠΌΠ΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π°, ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Ρ Π½Π° ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄. Π ΡΠΎΠΌΠ΅ ΠΎΠ½ ΡΠ°ΠΌ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ Ρ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΡ ΡΠ²ΠΎΠΌ: ΠΠ·Π°Π±ΡΠ° ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΡ Π‘Π΅Π΄Π°ΠΌΠ΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΎΡΠΈΡΡ, ΠΈ ΠΏΠΎana ΠΈΡ ΠΏΠΎ Π΄Π²Π° ΠΈ Π΄Π²Π° ΠΏΡΠ΅Π΄ Π»ΠΈΡΠ΅ΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Ρ ΡΠ²Π°ΠΊΠΈ Π³ΡΠ°Π΄ ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΊΡΠ΄Π° ΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌ Π΄ΠΎΡΠΈ (ΠΠΊ. 10, 1). Π ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ°, Π½Π°ΠΎΡΡΠΆΠ°Π½ ΠΎΠ΄ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄Π° ΡΠΈΠ»ΠΎΠΌ ΠΈ Π²Π»Π°ΡΡΡ Π΄Π° ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π° ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΡΠ΄Π΅ΡΠ°, Ρ ΠΎΡΠ°ΡΠ΅ `ΠΏΡΠ΅Π΄ Π»ΠΈΡΠ΅ΠΌ` ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄Π° ΠΡΡΡΠ° Π₯ΡΠΈΡΡΠ°, ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠΌ ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡ ΠΏΡΠΈΠΏΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΡΡΠΈ ΠΏΡΡ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄Ρ ΠΈ ΡΠ±Π΅ΡΡΡΡΡΠΈ ΡΡΠ΄Π΅ Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠ²Π΅Ρ Π΄ΠΎΡΠ°ΠΎ ΠΎΡΠ΅ΠΊΠΈΠ²Π°Π½ΠΈ ΠΠ΅ΡΠΈΡΠ°. Π£ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ΅ Π΄Π°Π½Π΅ Π·Π΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Π‘ΠΏΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ΅Π²ΠΎΠ³, ΠΊΠ°Π΄Π° ΠΠΎΠΆΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΠΠ°ΡΡΠΈΡ Π±ΠΈ ΡΠ΄Π°ΡΠ΅Π½ ΠΈ ΠΎΠ²ΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΎΠ΄ ΡΡΡΠ°Ρ Π° ΡΠ°Π·Π±Π΅Π³ΠΎΡΠ΅, ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°ΠΆΠ°ΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΡΡΡΠ°Π»ΠΈΠΌΡ, ΡΡΠ³ΡΡΡΡΠΈ ΠΈ ΠΏΠ»Π°ΡΡΡΠΈ Π·Π° ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΎΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ, ΠΊΠΎΡΠΈ Π±Π»Π°Π³ΠΎΠ²ΠΎΠ»ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΎ ΠΏΠΎΡΡΡΠ°Π΄Π°ΡΠΈ Π·Π° ΡΠΏΠ°ΡΠ΅ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠ΅. ΠΠ»ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΆΠ°Π»ΠΎΡΡ ΡΠ±ΡΠ·ΠΎ ΠΎΠΊΡΠ΅Π½Ρ Π½Π° ΡΠ°Π΄ΠΎΡΡ: ΡΠ΅Ρ Π²Π°ΡΠΊΡΡΠ»ΠΈ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄, Ρ ΡΠ°ΠΌΠΈ Π΄Π°Π½ ΠΠ°ΡΠΊΡΡΠ΅ΡΠ° Π‘Π²ΠΎΠ³ ΡΠ°Π²ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΠΠ»Π΅ΠΎΠΏΠΎΠΌ ΠΈΡΠ°ΠΎ Ρ ΠΠΌΠ°ΡΡ, ΠΈ Π²Π΅ΡΠ½ΠΎΠΌ ΡΠ°Π΄ΠΎΡΡΡ ΠΈΡΠΏΡΠ½ΠΈ ΡΡΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ, ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΎΠ½ ΡΠ°ΠΌ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠΎΠ±Π½ΠΎ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ Ρ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΡ ΡΠ²ΠΎΠΌ (ΠΠΊ. 24, 13-35). ΠΠΎ ΡΠΈΠ»Π°ΡΠΊΡ Π‘Π²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΡ Π° Π½Π° Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π΅, ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΠΎΡΡΠ°Π΄Π΅ Π½Π΅ΠΊΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ° ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈΠΌ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»ΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΠ΅ΡΡΡΠ°Π»ΠΈΠΌΡ, ΠΏΠ° ΠΊΡΠ΅Π½Ρ Ρ ΠΠ½ΡΠΈΠΎΡ ΠΈΡΡ, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Π²Π΅Ρ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π΄ΠΎΡΡΠ° Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½Π°. ΠΠ° ΡΠΎΠΌ ΠΏΡΡΡ ΠΎΠ½ ΡΠ΅ Π·Π°Π΄ΡΠΆΠ° Ρ Π‘Π΅Π²Π°ΡΡΠΈΡΠΈ,[1] ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΡΡΡΠΈ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΠ΅ ΡΠΏΠ°ΡΠ΅ΡΠ°. Π£ Π‘Π΅Π²Π°ΡΡΠΈΡΠΈ ΡΡ ΠΏΠΎΡΠΈΠ²Π°Π»Π΅ Π½Π΅ΡΡΠ΅Π½Π΅ ΠΌΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΠΎΠ²Π°Π½Π° ΠΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ΅. ΠΠΎΠ»Π°Π·Π΅ΡΠΈ ΠΈΠ· Π‘Π΅Π²Π°ΡΡΠΈΡΠ΅, ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ΅ Ρ ΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ ΠΌΠΎΡΡΠΈ ΡΠ·ΠΌΠ΅ ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π½Π΅ΡΠ΅ Ρ ΠΠ½ΡΠΈΠΎΡ ΠΈΡΡ, Π°Π»ΠΈ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΡΠΈ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½ΠΈ Π½Π΅ Π΄ΠΎΠ·Π²ΠΎΠ»ΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΠΎΡΡΠ°Π½Ρ Π±Π΅Π· ΡΠ°ΠΊΠΎ Π΄ΡΠ°Π³ΠΎΡΠ΅Π½Π΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ½ΠΈ Π΄ΠΎΠΏΡΡΡΠΈΡΠ΅, ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ·Π΅ Π΄Π΅ΡΠ½Ρ ΡΡΠΊΡ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΡΡΠΈΡΠ΅ΡΠ°, ΠΏΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ ΠΏΡΠΈ ΠΊΡΡΡΠ΅ΡΡ Π‘Π²ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΠΠΎΠ²Π°Π½Π° ΠΏΡΠ΅ΠΊΠ»ΠΎΠ½ΠΈΠΎ Π‘Π²ΠΎΡΡ ΠΠΎΠΆΠ°Π½ΡΠΊΡ ΠΠ»Π°Π²Ρ. Π‘Π° ΡΠ°ΠΊΠΎ ΡΠΊΡΠΏΠΎΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Π±Π»Π°Π³ΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ³ΠΈΠΌΡΠ΅ Ρ ΡΠ²ΠΎΡ Π·Π°Π²ΠΈΡΠ°Ρ, Π½Π° Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΡ ΡΠ°Π΄ΠΎΡΡ Π°Π½ΡΠΈΠΎΡ ΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½Π°. ΠΠ· ΠΠ½ΡΠΈΠΎΡ ΠΈΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΠΎΡΠΏΡΡΠΎΠ²Π° ΡΠ΅ΠΊ ΠΊΠ°Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠ°Π΄Π΅ ΡΠ°ΡΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ ΠΈ ΡΠ°ΠΏΡΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΠΠ°Π²Π»Π°. To ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΠ»ΠΎ Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΡΡΠ³ΠΎΠ³ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΠ°Π²Π»Π°.[2] Π’Π°Π΄Π° ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΠΎΡΠΏΡΡΠΎΠ²Π° ΡΠ° Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»ΠΎΠΌ ΠΠ°Π²Π»ΠΎΠΌ Ρ ΠΡΡΠΊΡ Π½Π° ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΠ°. Π‘Π²Π΅ΡΠΈ ΠΠ°Π²Π»Π΅ ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΠΊΡ Ρ ΠΠ°ΠΊΠ΅Π΄ΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π€ΠΈΠ»ΠΈΠ±ΠΈ, Π΄Π° ΡΡ ΡΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄ΠΈ Π¦ΡΠΊΠ²Ρ. ΠΠ΄ ΡΠΎΠ³Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΠΎΡΡΠ°Π΄Π΅ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° Ρ ΠΠ°ΠΊΠ΅Π΄ΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ,[3] ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΡΡΡΠΈ ΠΈ ΡΠΈΡΠ΅ΡΠΈ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½ΡΡΠ²ΠΎ. ΠΠ°Π΄Π° ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΠ°Π²Π»Π΅ ΠΏΡΠΈ ΠΊΡΠ°ΡΡ ΡΠ²ΠΎΠ³ Π’ΡΠ΅ΡΠ΅Π³ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈ Π€ΠΈΠ»ΠΈΠ±Ρ, ΠΎΠ½ ΠΏΠΎΡΠ»Π° ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³ ΠΡΠΊΡ Ρ ΠΠΎΡΠΈΠ½Ρ ΡΠ°Π΄ΠΈ ΡΠΊΡΠΏΡΠ°ΡΠ° ΠΌΠΈΠ»ΠΎΡΡΠΈΡΠ΅ Π·Π° ΡΠΈΡΠΎΠΌΠ°ΡΠ½Π΅ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½Π΅ Ρ ΠΠ°Π»Π΅ΡΡΠΈΠ½ΠΈ. Π‘ΠΊΡΠΏΠΈΠ²ΡΠΈ ΠΌΠΈΠ»ΠΎΡΡΠΈΡΡ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΌ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»ΠΎΠΌ ΠΊΡΠ΅Π½Ρ Ρ ΠΠ°Π»Π΅ΡΡΠΈΠ½Ρ, ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΡΡΡΡΠΈ ΡΡΠΏΡΡ Π¦ΡΠΊΠ²Π΅, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠ»Π΅ Π½Π° ΠΎΡΡΡΠ²ΠΈΠΌΠ° ΠΡΡ ΠΈΠΏΠ΅Π»Π°Π³Π°, Π½Π° ΠΎΠ±Π°Π»Π°ΠΌΠ° ΠΠ°Π»Π΅ ΠΠ·ΠΈΡΠ΅, Ρ Π€ΠΈΠ½ΠΈΠΊΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΡΠ΄Π΅ΡΠΈ. Π ΠΊΠ°Π΄Π° Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΠΠ°Π²Π»Π΅ Π±ΠΈ ΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ ΠΏΠΎΠ΄ ΡΡΡΠ°ΠΆΡ Ρ ΠΠ°Π»Π΅ΡΡΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΠ΅ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ, ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΠΎΡΡΠ°Π΄Π΅ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΠ΅Π³Π°. He Π½Π°ΠΏΡΡΡΠΈ ΠΎΠ½ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΠΠ°Π²Π»Π° Π½ΠΈ ΠΎΠ½Π΄Π°, ΠΊΠ°Π΄Π° ΠΎΠ²Π°Ρ Π±ΠΈ ΡΠΏΡΡΠ΅Π½ Ρ Π ΠΈΠΌ, Π½Π° ΡΡΠ΄ ΡΠ΅ΡΠ°ΡΡ. ΠΠ½ ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΠ° Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»ΠΎΠΌ ΠΠ°Π²Π»ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΠ²Π΅ ΡΠ΅ΡΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΠΏΠΎ ΠΌΠΎΡΡ, ΠΏΠΎΠ΄Π²ΡΠ³Π°Π²Π°ΡΡΡΠΈ ΡΠ΅ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈΠΌ ΠΎΠΏΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈΠΌΠ° (ΡΡ. Π. Π. 27 ΠΈ 28 Π³Π»Π°Π²Π°). ΠΠΎΡΠ°Π²ΡΠΈ Ρ Π ΠΈΠΌ, ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΠΠ°Π²Π»Π°, ΠΈ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΠ° ΠΠ°ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΡΠΈΡΡΠ°ΡΡ ΠΎΠΌ ΠΈ Π½Π΅ΠΊΠΈΠΌ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ ΡΠ°ΠΏΡΡΠ½ΠΈΡΠΈΠΌΠ° Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π°, ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΠΎ Π₯ΡΠΈΡΡΠ° Ρ ΡΠΎΡ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ ΡΡΠ°ΡΠΎΠ³Π° ΡΠ²Π΅ΡΠ°.[4] Π£ Π ΠΈΠΌΡ ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈ ΠΠ΅Π»Π° Π‘Π²Π΅ΡΠΈΡ ΠΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π°.[5] Π£ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ½ ΠΎΠΏΠΈΡΡΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΈ ΡΠ°Π΄ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄Π° ΠΡΡΡΠ° Π₯ΡΠΈΡΡΠ° Π½Π΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π° ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Ρ ΠΎΠ½ΠΎΠ³Π° ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌ Π²ΠΈΠ΄Π΅ΠΎ ΠΈ ΡΡΠΎ, Π½Π΅Π³ΠΎ ΠΈΠΌΠ°ΡΡΡΠΈ Ρ Π²ΠΈΠ΄Ρ ΡΠ²Π΅ ΠΎΠ½ΠΎ ΡΡΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΡΠ΅ `ΠΏΡΠ²ΠΈ ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΠ΄ΡΠΈ ΠΈ ΡΠ»ΡΠ³Π΅ ΡΠ΅ΡΠΈ` (ΠΠΊ. 1, 2). Π£ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡΠ»Ρ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³ ΠΡΠΊΡ ΡΡΠΊΠΎΠ²ΠΎΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΠΠ°Π²Π»Π΅, ΠΈ Π·Π°ΡΠΈΠΌ ΠΎΠ΄ΠΎΠ±ΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΠ΅ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π½ΠΎ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΌ ΠΡΠΊΠΎΠΌ. ΠΡΡΠΎ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΠΈ ΠΠ΅Π»Π° Π‘Π²Π΅ΡΠΈΡ ΠΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ ΡΡΠΊΠ²Π΅Π½ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΡΠ΅, Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΏΠΎ Π½Π°Π»ΠΎΠ³Ρ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΠΠ°Π²Π»Π°.[6] ΠΠΎΡΠ»Π΅ Π΄Π²ΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠ΅Π³ Π·Π°ΡΠ²ΠΎΡΠ° Ρ ΡΠ·Π°ΠΌΠ° ΡΠΈΠΌΡΠΊΠΈΠΌ, ΡΠ²Π΅ΡΠΈ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΠΠ°Π²Π»Π΅ Π±ΠΈ ΠΏΡΡΡΠ΅Π½ Π½Π° ΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄Ρ, ΠΈ ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠ²ΡΠΈ Π ΠΈΠΌ ΠΎΠ½ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈ Π½Π΅ΠΊΠ΅ Π¦ΡΠΊΠ²Π΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ΅. ΠΠ° ΠΎΠ²ΠΎΠΌΠ΅ ΠΏΡΡΡ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° Π³Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ°ΡΠΈΠΎ. He ΠΏΡΠΎΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° Π° ΡΠ°Ρ ΠΠ΅ΡΠΎΠ½ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠΆΠ΅ Ρ Π ΠΈΠΌΡ ΠΆΠ΅ΡΡΠΎΠΊΠΎ Π³ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½Π°. Π£ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΠΠ°Π²Π»Π΅ ΠΏΠΎ Π΄ΡΡΠ³Π° ΠΏΡΡ Π΄ΠΎΠΏΡΡΠΎΠ²Π° Ρ Π ΠΈΠΌ, Π΄Π° Π±ΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ΡΡΡ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠΎΠΌ ΠΎΠ±ΠΎΠ΄ΡΠΈΠΎ ΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°ΠΎ Π³ΠΎΡΠ΅Π½Ρ Π¦ΡΠΊΠ²Ρ. ΠΠΎ Π½Π΅Π·Π½Π°Π±ΠΎΡΡΠΈ Π³Π° ΡΡ Π²Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ Ρ ΠΎΠΊΠΎΠ²Π΅ Π±Π°ΡΠΈΡΠ΅. Π‘Π²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΠΈ Ρ ΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ΅ΡΠΊΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π½Π°Π»Π°ΠΆΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΎΠ΄ΡΡΡΠΏΠ½ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΠ²ΠΎΠ³ ΡΡΠΈΡΠ΅ΡΠ°. Π‘Π²Π΅ΡΠΈ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΠΠ°Π²Π»Π΅ ΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΎ ΡΠ΅Π±ΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΎ ΠΆΡΡΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π²Π΅Ρ Π½Π° ΠΆΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈΠΊΡ. ΠΠ° Π²Π΅Ρ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΆΡΡΠ²Π°, ΠΏΠΈΡΠ΅ Ρ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΡΠ²ΠΎΠΌΠ΅ ΡΡΠ΅Π½ΠΈΠΊΡ Π’ΠΈΠΌΠΎΡΠ΅ΡΡ, ΠΈ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΌΠΎΠ³Π° ΠΎΠ΄Π»Π°ΡΠΊΠ° Π½Π°ΡΡΠ°. ΠΠΎΡΡΠ°ΡΠ°Ρ ΡΠ΅ Π΄Π° Π΄ΠΎΡΠ΅Ρ Π±ΡΠ·ΠΎ ΠΊ ΠΌΠ΅Π½ΠΈ: ΡΠ΅Ρ ΠΌΠ΅ ΠΠΈΠΌΠ°Ρ ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈ, ΠΎΠΌΠΈΠ»Π΅Π²ΡΠΈ ΠΌΡ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅Ρ, ΠΈ ΠΎΡΠΈΠ΄Π΅ Ρ Π‘ΠΎΠ»ΡΠ½; ΠΡΠΈΡΠΊΠ΅Π½Ρ Ρ ΠΠ°Π»Π°ΡΠΈΡΡ, Π’ΠΈΡ Ρ ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠΈΡΡ; ΠΡΠΊΠ° ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌ ΠΊΠΎΠ΄ ΠΌΠ΅Π½Π΅ (2 Π’ΠΌ. 4, 6.10). ΠΡΠ»ΠΎ ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°ΡΠ½ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° Π±ΠΈΠΎ ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΠ΄Π°Ρ ΠΈ ΠΌΡΡΠ΅Π½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΠ½ΡΠΈΠ½Π΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΠΠ°Π²Π»Π° Ρ Π ΠΈΠΌΡ. ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΠΌΡΡΠ΅Π½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΠ½ΡΠΈΠ½Π΅ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΠΠ°Π²Π»Π° ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΠΎ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄Π° Π₯ΡΠΈΡΡΠ° Ρ ΠΡΠ°Π»ΠΈΡΠΈ, ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠΈΡΠΈ, ΠΠ°Π»ΠΈΡΠΈ, Π° Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΠΎ Ρ ΠΠ°ΠΊΠ΅Π΄ΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ, Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ΅ ΡΡΡΠ΄ΠΈΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°. ΠΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΠΎΠ³Π° Π±Π»Π°Π³ΠΎΠ²Π΅ΡΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄Π° Π₯ΡΠΈΡΡΠ° Ρ ΠΡ Π°ΡΠΈ.[7] Π£ ΡΡΠ°ΡΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΡ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΠΎΡΠΏΡΡΠΎΠ²Π° Ρ ΠΠ³ΠΈΠΏΠ°Ρ ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄ΠΈ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΠ°. Π’Π°ΠΌΠΎ ΠΎΠ½ Π±Π»Π°Π³ΠΎΠ²Π΅ΡΡΠ΅ΡΠΈ Π₯ΡΠΈΡΡΠ° ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΏΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π΅ ΠΌΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΠΈΠ·Π²ΡΡΠΈ ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π΅ ΠΏΠΎΠ΄Π²ΠΈΠ³Π΅. Π ΡΠ΄Π°ΡΠ΅Π½Ρ Π’ΠΈΠ²Π°ΠΈΠ΄Ρ ΠΎΠ½ ΠΏΡΠΎΡΠ²Π΅ΡΠΈ Π²Π΅ΡΠ½ΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΠ»ΠΎΡΡΡ Π₯ΡΠΈΡΡΠΎΠ²Π° ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΠ°. Π£ Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠΈΡΠΈ ΠΎΠ½ ΡΡΠΊΠΎΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠΈ Π·Π° Π΅ΠΏΠΈΡΠΊΠΎΠΏΠ° ΠΠ²ΠΈΠ»ΠΈΡΠ° Π½Π° ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΠ½ΠΈΠ°Π½Π°, ΡΡΠΊΠΎΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΌ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅Π»ΠΈΡΡΠΎΠΌ ΠΠ°ΡΠΊΠΎΠΌ. ΠΡΠ°ΡΠΈΠ²ΡΠΈ ΡΠ΅ Ρ ΠΡΡΠΊΡ, ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΡΡΡΠΎΡΠΈ Π¦ΡΠΊΠ²Π΅ Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΠΎ Ρ ΠΠ΅ΠΎΡΠΈΡΠΈ,[8] ΡΡΠΊΠΎΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠ΅Π½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΎΠ½Π΅, ΠΈΡΡΠ΅Π»ΠΈ Π±ΠΎΠ»Π΅ΡΠ½Π΅ ΡΠ΅Π»ΠΎΠΌ ΠΈ Π΄ΡΡΠΎΠΌ. Π‘Π²Π΅ΡΠΎΠΌ ΠΡΠΊΠΈ Π±Π΅ΡΠ΅ ΠΎΡΠ°ΠΌΠ΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΈ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°, ΠΊΠ°Π΄Π° Π³Π° Π·Π»ΠΎΠ±Π½ΠΈ ΠΈΠ΄ΠΎΠ»ΠΎΠΏΠΎΠΊΠ»ΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ ΡΠ΄Π°ΡΠΈΡΠ΅ Π½Π° ΠΌΡΠΊΠ΅ Π₯ΡΠΈΡΡΠ° ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΈ ΠΎΠ±Π΅ΡΠΈΡΠ΅ ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡ ΠΌΠ°ΡΠ»ΠΈΠ½ΠΈ Ρ Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π’ΠΈΠ²ΠΈ (= Π’Π΅Π±ΠΈ) ΠΠ΅ΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΎΡ. Π§Π΅ΡΠ½ΠΎ ΡΠ΅Π»ΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π±ΠΈ ΠΏΠΎΠ³ΡΠ΅Π±Π΅Π½ΠΎ Ρ Π’ΠΈΠ²ΠΈ, Π³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΠ΅ΠΎΡΠΈΡΠ΅, Π³Π΄Π΅ ΠΎΠ΄ ΡΠ΅Π³Π° Π±ΠΈΠ²Π°Ρ Ρ ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π° ΡΡΠ΄Π΅ΡΠ°. Π’Ρ ΡΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ²Π΅ ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ ΡΡΠ΄ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ½Π΅ ΠΌΠΎΡΡΠΈ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠ»Π΅ Π΄ΠΎ Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ΡΠ²ΡΡΠΎΠ³Π° Π²Π΅ΠΊΠ°, ΠΊΠ°Π΄Π° Π±ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π½Π΅ΡΠ΅Π½Π΅ Ρ Π¦Π°ΡΠΈΠ³ΡΠ°Π΄, Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ°ΡΠ° ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΡΠ°, ΡΠΈΠ½Π° ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎΠ³. Π£ ΡΠ΅ΡΠ²ΡΡΠΎΠΌ Π²Π΅ΠΊΡ Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΡ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Π³Π΄Π΅ ΡΡ ΠΏΠΎΡΠΈΠ²Π°Π»Π΅ ΡΠ΅ΡΠ½Π΅ ΠΌΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΠΊΠ΅, Π·Π±ΠΎΠ³ ΠΈΡΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠ° ΡΡ ΡΠ΅ Π·Π±ΠΈΠ²Π°Π»Π° ΠΎΠ΄ ΡΠΈΡ . ΠΡΠΎΠ±ΠΈΡΠΎ ΠΈΡΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ Π±ΠΎΠ»Π΅ΡΡΠΈ ΠΎΡΠΈΡΡ. Π‘Π°Π·Π½Π°Π²ΡΠΈ ΠΎ ΡΠΎΠΌΠ΅ ΡΠ°Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ»Π° ΡΠΏΡΠ°Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ³ΠΈΠΏΡΠ° ΠΡΡΠ΅ΠΌΠΈΡΠ°[9] Π΄Π° ΠΌΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π½Π΅ΡΠ΅ Ρ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΎΠ½ΠΈΡΡ, ΡΡΠΎ ΠΈ Π±ΠΈ ΡΡΠΈΡΠ΅Π½ΠΎ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΠΎ.[10] Π£ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠ΅ΡΠ° ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡ ΠΌΠΎΡΡΠΈΡΡ ΠΎΠ΄ ΠΎΠ±Π°Π»Π΅ ΠΌΠΎΡΡΠΊΠ΅ Ρ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ Ρ ΡΠ°ΠΌ, Π΄ΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΠ²Π°ΠΊΠ²ΠΎ ΡΡΠ΄ΠΎ. ΠΠ΅ΠΊΠΈ Π΅Π²Π½ΡΡ ΠΠ½Π°ΡΠΎΠ»ΠΈΡΠ΅, Π½Π° ΡΠ»ΡΠΆΠ±ΠΈ Ρ ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π΄Π²ΠΎΡΡ, Π±Π΅ΡΠ΅ Π΄ΡΠ³ΠΎ Π±ΠΎΠ»Π΅ΡΡΠ°Π½ ΠΎΠ΄ Π½Π΅ΠΈΠ·Π»Π΅ΡΠΈΠ²Π΅ Π±ΠΎΠ»Π΅ΡΡΠΈ. ΠΠ½ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Π½ΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΡΡΡΠΎΡΠΈ Π½Π° Π»Π΅ΠΊΠ°ΡΠ΅, Π°Π»ΠΈ ΠΈΡΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ° Π½Π΅ Π΄ΠΎΠ±ΠΈ. Π ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΡ Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ Π³ΡΠ°Π΄ ΡΠ½ΠΎΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ ΠΌΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΠΊΠ΅, ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΠ²Π΅Π³ ΡΡΡΠ° ΡΡΠ°Π΄Π΅ ΠΌΠΎΠ»ΠΈΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠΌ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Ρ ΠΈ Π΅Π²Π°Π½Π³Π΅Π»ΠΈΡΡΡ Π·Π° ΠΈΡΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ΅. ΠΠ΅Π΄Π²Π° ΡΡΡΠ°Π²ΡΠΈ ΡΠ° ΠΏΠΎΡΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΎΠ½ Π½Π°ΡΠ΅Π΄ΠΈ Π΄Π° Π³Π° Π²ΠΎΠ΄Π΅ Ρ ΡΡΡΡΠ΅Ρ ΠΊΠΎΠ²ΡΠ΅Π³Ρ ΡΠ° ΠΌΠΎΡΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΠΊΠ΅. Π ΠΊΠ°Π΄Π° Π³Π° Π΄ΠΎΠ²Π΅Π΄ΠΎΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΠΊΠΎΠ²ΡΠ΅Π³Π°, ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΊΠ»ΠΎΠ½ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΌ ΠΌΠΎΡΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ Ρ Π²Π΅ΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΡΠ°ΡΠ΅ ΠΊΠΈΠ²ΠΎΡΠ°, ΠΈ ΡΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΠ° Π΄ΠΎΠ±ΠΈ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎ ΠΈΡΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π΄Π΅ ΡΠ°Π²ΡΡΠ΅Π½ΠΎ Π·Π΄ΡΠ°Π². Π ΠΎΠ΄ΠΌΠ°Ρ ΡΠ°ΠΌ ΠΏΠΎΠ΄ΠΌΠ΅ΡΠ½Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠ° ΡΠ°ΠΌΠ΅Π½Π° ΠΈΡΠΏΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΠ²ΡΠ΅Π³Π° ΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΌ ΠΌΠΎΡΡΠΈΠΌΠ°, ΡΠ΅ Π³Π° ΡΠ° ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈΠΌ ΡΡΠ΄ΠΈΠΌΠ° Π½ΠΎΡΠ°ΡΠ΅, ΠΈ ΡΠ½Π΅ΡΠΎΡΠ΅ Ρ Ρ ΡΠ°ΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡ ΠΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π°, Π³Π΄Π΅ ΠΌΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΠΊΠ΅ Π±ΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½Π΅ ΠΏΠΎΠ΄ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΌ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΎΠ»ΠΎΠΌ, ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΌΠΎΡΡΠΈΡΡ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π°: ΠΠ½Π΄ΡΠ΅ΡΠ° ΠΈ Π’ΠΈΠΌΠΎΡΠ΅ΡΠ°. Π‘ΡΠ°ΡΠΈ ΡΡΠΊΠ²Π΅Π½ΠΈ ΠΏΠΈΡΡΠΈ ΠΊΠ°Π·ΡΡΡ, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ°, ΠΎΠ΄Π°Π·ΠΈΠ²Π°ΡΡΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ±ΠΎΠΆΠ½ΠΎΡ ΠΆΠ΅ΡΠΈ ΠΎΠ½Π΄Π°ΡΡΠΈΡ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½Π°, ΠΏΡΠ²ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΈΠΊΠΎΠ½Ρ ΠΡΠ΅ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ ΠΠΎΠ³ΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΡΠ° ΠΠΎΠ³ΠΎΠΌΠ»Π°Π΄Π΅Π½ΡΠ΅ΠΌ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΎΠΌ ΠΡΡΡΠΎΠΌ Π½Π° ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΡΡΠΊΠ°ΠΌΠ°, ΠΈ ΡΠΎ Π½Π΅ ΡΠ΅Π΄Π½Ρ Π½Π΅Π³ΠΎ ΡΡΠΈ, ΠΈ Π΄ΠΎΠ½Π΅ΠΎ ΠΈΡ Π½Π° ΡΠ²ΠΈΠ΄ ΠΠΎΠ³ΠΎΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈ. Π Π°Π·Π³Π»Π΅Π΄Π°Π²ΡΠΈ ΠΈΡ , ΠΎΠ½Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΊΠ»Π°: ΠΠ»Π°Π³ΠΎΠ΄Π°Ρ Π ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄ ΠΌΠ΅Π½Π΅, ΠΈ ΠΌΠΎΡΠ°, Π½Π΅ΠΊΠ° Π±ΡΠ΄Ρ ΡΠ° ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΠΈΠΊΠΎΠ½Π°ΠΌΠ°. Π‘Π²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠΎ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ Π½Π° Π΄Π°ΡΠΊΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΠΈΠΊΠΎΠ½Π΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡ ΠΏΡΠ²ΠΎΠ²ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΈΡ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΠΠ΅ΡΡΠ° ΠΈ ΠΠ°Π²Π»Π°. Π ΡΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΠΈ Π΅Π²Π°Π½ΡΠ΅Π»ΠΈΡΡ ΠΡΠΊΠ° ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΠΊ Π΄ΠΈΠ²Π½ΠΎΠΌ ΠΈ Π±ΠΎΠ³ΠΎΡΠ³ΠΎΠ΄Π½ΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ - ΠΆΠΈΠ²ΠΎΠΏΠΈΡΠ°ΡΡ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡ ΠΈΠΊΠΎΠ½Π°, Ρ ΡΠ»Π°Π²Ρ ΠΠΎΠΆΠΈΡΡ, ΠΠΎΠ³ΠΎΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ²ΠΈΡ Π‘Π²Π΅ΡΠΈΡ , Π° Π½Π° Π±Π»Π°Π³ΠΎΡΠ΅ΠΏΠΈΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡ ΡΡΠΊΠ°Π²Π°, ΠΈ Π½Π° ΡΠΏΠ°ΡΠ΅ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠ½ΠΈΡ ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΏΠΎΠ±ΠΎΠΆΠ½ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΈΡΡΡΡ ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ ΠΈΠΊΠΎΠ½Π΅. ΠΠΌΠΈΠ½. Pogledajte moju ponudu na kupindu: http://www.kupindo.com/Clan/durlanac2929/SpisakPredmeta Pogledajte moju ponudu na limundu: http://www.limundo.com/Clan/durlanac2929/SpisakAukcija
Dimenzije ikone su 29.8cm SA 24,1cm,pozadi ima metalni trougao da se moΕΎe zakaΔi na ekser na zidu-svaka ikona koju prodajem ima staklo-tj.uramljena je sa staklom. Π‘Π²Π΅ΡΠΈ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΠΈ ΡΠ΅Π²Π°Π½ΡΠ΅Π»ΠΈΡΡ ΠΡΠΊΠ° Π‘Π²Π΅ΡΠΈ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅Π»ΠΈΡΡ ΠΡΠΊΠ° Π±Π΅ΡΠ΅ ΡΠΎΠ΄ΠΎΠΌ ΠΈΠ· ΠΠ½ΡΠΈΠΎΡ ΠΈΡΠ΅ Π‘ΠΈΡΠΈΡΡΠΊΠ΅. Π£ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΎΡΡΠΈ ΠΎΠ½ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎ ΠΈΠ·ΡΡΠΈ Π³ΡΡΠΊΡ ΡΠΈΠ»ΠΎΡΠΎΡΠΈΡΡ, ΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠΈΠ½Ρ ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΠΏΠΈΡ. ΠΠ½ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΡΠ½ΠΎ Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ΅ Π΅Π³ΠΈΠΏΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΈ Π³ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊ. Π£ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π΄Π΅Π»Π°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄Π° ΠΡΡΡΠ° Π½Π° Π·Π΅ΠΌΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° Π΄ΠΎΡΠ΅ ΠΈΠ· ΠΠ½ΡΠΈΠΎΡ ΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΡΡΡΠ°Π»ΠΈΠΌ. ΠΠΈΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΡΠ΄ΠΈΠΌΠ°, ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ ΠΡΡΡ ΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ Π±ΠΎΠΆΠ°Π½ΡΠΊΠΎ ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠΏΠ°ΠΎΠΎΠ½ΠΎΡΠ½ΠΎΠ³ ΡΡΠ΅ΡΠ° ΡΠ²ΠΎΠ³, Π° ΠΡΠΊΠΈΠ½ΠΎ ΡΡΡΠ΅ Π±ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΡΠ° Π·Π΅ΠΌΡΠ° Π·Π° ΡΠΎ Π½Π΅Π±Π΅ΡΠΊΠΎ ΡΠ΅ΠΌΠ΅. Π ΠΎΠ½ΠΎ ΠΏΡΠΎΠΊΠ»ΠΈΡΠ° Ρ ΡΠ΅ΠΌΡ, Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΠΎΠ½Π΅ΡΠ΅ ΡΡΠΎΡΡΡΡΠΊΠΈ ΠΏΠ»ΠΎΠ΄. ΠΠ΅Ρ ΠΡΠΊΠ°, Π³Π»Π΅Π΄Π°ΡΡΡΠΈ Π‘ΠΏΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ° Π»ΠΈΡΠ΅ΠΌ Ρ Π»ΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ»ΡΡΠ°ΡΡΡΠΈ ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Ρ Π±ΠΎΠΆΠ°Π½ΡΠΊΡ Π½Π°ΡΠΊΡ, ΠΈΡΠΏΡΠ½ΠΈ ΡΠ΅ Π±ΠΎΠΆΠ°Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΌΡΠ΄ΡΠΎΡΡΠΈ ΠΈ Π±ΠΎΠΆΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠ³ Π·Π½Π°ΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΌΡ Π½Π΅ Π΄Π°Π΄ΠΎΡΠ΅ Π½ΠΈ ΡΠ΅Π»ΠΈΠ½ΡΠΊΠ΅ Π½ΠΈ Π΅Π³ΠΈΠΏΠ°ΡΡΠΊΠ΅ ΡΠΊΠΎΠ»Π΅: ΠΎΠ½ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°Π΄Π΅ ΠΈΡΡΠΈΠ½ΠΈΡΠΎΠ³ ΠΠΎΠ³Π°, Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π° Ρ ΠΠ΅Π³Π°, ΠΈ Π±ΠΈ ΡΠ²ΡΡΡΠ΅Π½ Ρ Π‘Π΅Π΄Π°ΠΌΠ΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π°, ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Ρ Π½Π° ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄. Π ΡΠΎΠΌΠ΅ ΠΎΠ½ ΡΠ°ΠΌ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ Ρ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΡ ΡΠ²ΠΎΠΌ: ΠΠ·Π°Π±ΡΠ° ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΡ Π‘Π΅Π΄Π°ΠΌΠ΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΎΡΠΈΡΡ, ΠΈ ΠΏΠΎana ΠΈΡ ΠΏΠΎ Π΄Π²Π° ΠΈ Π΄Π²Π° ΠΏΡΠ΅Π΄ Π»ΠΈΡΠ΅ΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Ρ ΡΠ²Π°ΠΊΠΈ Π³ΡΠ°Π΄ ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΊΡΠ΄Π° ΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌ Π΄ΠΎΡΠΈ (ΠΠΊ. 10, 1). Π ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ°, Π½Π°ΠΎΡΡΠΆΠ°Π½ ΠΎΠ΄ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄Π° ΡΠΈΠ»ΠΎΠΌ ΠΈ Π²Π»Π°ΡΡΡ Π΄Π° ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π° ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΈΠ½ΠΈ ΡΡΠ΄Π΅ΡΠ°, Ρ ΠΎΡΠ°ΡΠ΅ `ΠΏΡΠ΅Π΄ Π»ΠΈΡΠ΅ΠΌ` ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄Π° ΠΡΡΡΠ° Π₯ΡΠΈΡΡΠ°, ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠΌ ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΡ ΠΏΡΠΈΠΏΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΡΡΠΈ ΠΏΡΡ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄Ρ ΠΈ ΡΠ±Π΅ΡΡΡΡΡΠΈ ΡΡΠ΄Π΅ Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠ²Π΅Ρ Π΄ΠΎΡΠ°ΠΎ ΠΎΡΠ΅ΠΊΠΈΠ²Π°Π½ΠΈ ΠΠ΅ΡΠΈΡΠ°. Π£ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠ΅ Π΄Π°Π½Π΅ Π·Π΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Π‘ΠΏΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ΅Π²ΠΎΠ³, ΠΊΠ°Π΄Π° ΠΠΎΠΆΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΠΠ°ΡΡΠΈΡ Π±ΠΈ ΡΠ΄Π°ΡΠ΅Π½ ΠΈ ΠΎΠ²ΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΎΠ΄ ΡΡΡΠ°Ρ Π° ΡΠ°Π·Π±Π΅Π³ΠΎΡΠ΅, ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°ΠΆΠ°ΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΡΡΡΠ°Π»ΠΈΠΌΡ, ΡΡΠ³ΡΡΡΡΠΈ ΠΈ ΠΏΠ»Π°ΡΡΡΠΈ Π·Π° ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΎΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ, ΠΊΠΎΡΠΈ Π±Π»Π°Π³ΠΎΠ²ΠΎΠ»ΠΈ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΎ ΠΏΠΎΡΡΡΠ°Π΄Π°ΡΠΈ Π·Π° ΡΠΏΠ°ΡΠ΅ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠ΅. ΠΠ»ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΆΠ°Π»ΠΎΡΡ ΡΠ±ΡΠ·ΠΎ ΠΎΠΊΡΠ΅Π½Ρ Π½Π° ΡΠ°Π΄ΠΎΡΡ: ΡΠ΅Ρ Π²Π°ΡΠΊΡΡΠ»ΠΈ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄, Ρ ΡΠ°ΠΌΠΈ Π΄Π°Π½ ΠΠ°ΡΠΊΡΡΠ΅ΡΠ° Π‘Π²ΠΎΠ³ ΡΠ°Π²ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΠΠ»Π΅ΠΎΠΏΠΎΠΌ ΠΈΡΠ°ΠΎ Ρ ΠΠΌΠ°ΡΡ, ΠΈ Π²Π΅ΡΠ½ΠΎΠΌ ΡΠ°Π΄ΠΎΡΡΡ ΠΈΡΠΏΡΠ½ΠΈ ΡΡΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ, ΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΎΠ½ ΡΠ°ΠΌ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠΎΠ±Π½ΠΎ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ Ρ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΡ ΡΠ²ΠΎΠΌ (ΠΠΊ. 24, 13-35). ΠΠΎ ΡΠΈΠ»Π°ΡΠΊΡ Π‘Π²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΡ Π° Π½Π° Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π΅, ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΠΎΡΡΠ°Π΄Π΅ Π½Π΅ΠΊΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ° ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈΠΌ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»ΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΠ΅ΡΡΡΠ°Π»ΠΈΠΌΡ, ΠΏΠ° ΠΊΡΠ΅Π½Ρ Ρ ΠΠ½ΡΠΈΠΎΡ ΠΈΡΡ, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Π²Π΅Ρ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π΄ΠΎΡΡΠ° Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½Π°. ΠΠ° ΡΠΎΠΌ ΠΏΡΡΡ ΠΎΠ½ ΡΠ΅ Π·Π°Π΄ΡΠΆΠ° Ρ Π‘Π΅Π²Π°ΡΡΠΈΡΠΈ,[1] ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΡΡΡΠΈ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΠ΅ ΡΠΏΠ°ΡΠ΅ΡΠ°. Π£ Π‘Π΅Π²Π°ΡΡΠΈΡΠΈ ΡΡ ΠΏΠΎΡΠΈΠ²Π°Π»Π΅ Π½Π΅ΡΡΠ΅Π½Π΅ ΠΌΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΠΎΠ²Π°Π½Π° ΠΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ΅. ΠΠΎΠ»Π°Π·Π΅ΡΠΈ ΠΈΠ· Π‘Π΅Π²Π°ΡΡΠΈΡΠ΅, ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ΅ Ρ ΡΠ΅ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ ΠΌΠΎΡΡΠΈ ΡΠ·ΠΌΠ΅ ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π½Π΅ΡΠ΅ Ρ ΠΠ½ΡΠΈΠΎΡ ΠΈΡΡ, Π°Π»ΠΈ ΡΠ°ΠΌΠΎΡΡΠΈ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½ΠΈ Π½Π΅ Π΄ΠΎΠ·Π²ΠΎΠ»ΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΠΎΡΡΠ°Π½Ρ Π±Π΅Π· ΡΠ°ΠΊΠΎ Π΄ΡΠ°Π³ΠΎΡΠ΅Π½Π΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ½ΠΈ Π΄ΠΎΠΏΡΡΡΠΈΡΠ΅, ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ·Π΅ Π΄Π΅ΡΠ½Ρ ΡΡΠΊΡ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΡΡΠΈΡΠ΅ΡΠ°, ΠΏΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ ΠΏΡΠΈ ΠΊΡΡΡΠ΅ΡΡ Π‘Π²ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ ΠΠΎΠ²Π°Π½Π° ΠΏΡΠ΅ΠΊΠ»ΠΎΠ½ΠΈΠΎ Π‘Π²ΠΎΡΡ ΠΠΎΠΆΠ°Π½ΡΠΊΡ ΠΠ»Π°Π²Ρ. Π‘Π° ΡΠ°ΠΊΠΎ ΡΠΊΡΠΏΠΎΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Π±Π»Π°Π³ΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ³ΠΈΠΌΡΠ΅ Ρ ΡΠ²ΠΎΡ Π·Π°Π²ΠΈΡΠ°Ρ, Π½Π° Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΡ ΡΠ°Π΄ΠΎΡΡ Π°Π½ΡΠΈΠΎΡ ΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½Π°. ΠΠ· ΠΠ½ΡΠΈΠΎΡ ΠΈΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΠΎΡΠΏΡΡΠΎΠ²Π° ΡΠ΅ΠΊ ΠΊΠ°Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠ°Π΄Π΅ ΡΠ°ΡΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊ ΠΈ ΡΠ°ΠΏΡΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΠΠ°Π²Π»Π°. To ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΠ»ΠΎ Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΡΡΠ³ΠΎΠ³ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΠ°Π²Π»Π°.[2] Π’Π°Π΄Π° ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΠΎΡΠΏΡΡΠΎΠ²Π° ΡΠ° Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»ΠΎΠΌ ΠΠ°Π²Π»ΠΎΠΌ Ρ ΠΡΡΠΊΡ Π½Π° ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΠ°. Π‘Π²Π΅ΡΠΈ ΠΠ°Π²Π»Π΅ ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΠΊΡ Ρ ΠΠ°ΠΊΠ΅Π΄ΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π€ΠΈΠ»ΠΈΠ±ΠΈ, Π΄Π° ΡΡ ΡΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄ΠΈ Π¦ΡΠΊΠ²Ρ. ΠΠ΄ ΡΠΎΠ³Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΠΎΡΡΠ°Π΄Π΅ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° Ρ ΠΠ°ΠΊΠ΅Π΄ΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ,[3] ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΡΡΡΠΈ ΠΈ ΡΠΈΡΠ΅ΡΠΈ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½ΡΡΠ²ΠΎ. ΠΠ°Π΄Π° ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΠ°Π²Π»Π΅ ΠΏΡΠΈ ΠΊΡΠ°ΡΡ ΡΠ²ΠΎΠ³ Π’ΡΠ΅ΡΠ΅Π³ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈ Π€ΠΈΠ»ΠΈΠ±Ρ, ΠΎΠ½ ΠΏΠΎΡΠ»Π° ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³ ΠΡΠΊΡ Ρ ΠΠΎΡΠΈΠ½Ρ ΡΠ°Π΄ΠΈ ΡΠΊΡΠΏΡΠ°ΡΠ° ΠΌΠΈΠ»ΠΎΡΡΠΈΡΠ΅ Π·Π° ΡΠΈΡΠΎΠΌΠ°ΡΠ½Π΅ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½Π΅ Ρ ΠΠ°Π»Π΅ΡΡΠΈΠ½ΠΈ. Π‘ΠΊΡΠΏΠΈΠ²ΡΠΈ ΠΌΠΈΠ»ΠΎΡΡΠΈΡΡ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΌ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»ΠΎΠΌ ΠΊΡΠ΅Π½Ρ Ρ ΠΠ°Π»Π΅ΡΡΠΈΠ½Ρ, ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΡΡΡΡΠΈ ΡΡΠΏΡΡ Π¦ΡΠΊΠ²Π΅, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠ»Π΅ Π½Π° ΠΎΡΡΡΠ²ΠΈΠΌΠ° ΠΡΡ ΠΈΠΏΠ΅Π»Π°Π³Π°, Π½Π° ΠΎΠ±Π°Π»Π°ΠΌΠ° ΠΠ°Π»Π΅ ΠΠ·ΠΈΡΠ΅, Ρ Π€ΠΈΠ½ΠΈΠΊΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΡΠ΄Π΅ΡΠΈ. Π ΠΊΠ°Π΄Π° Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΠΠ°Π²Π»Π΅ Π±ΠΈ ΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ ΠΏΠΎΠ΄ ΡΡΡΠ°ΠΆΡ Ρ ΠΠ°Π»Π΅ΡΡΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΠ΅ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ, ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΠΎΡΡΠ°Π΄Π΅ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΠ΅Π³Π°. He Π½Π°ΠΏΡΡΡΠΈ ΠΎΠ½ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΠΠ°Π²Π»Π° Π½ΠΈ ΠΎΠ½Π΄Π°, ΠΊΠ°Π΄Π° ΠΎΠ²Π°Ρ Π±ΠΈ ΡΠΏΡΡΠ΅Π½ Ρ Π ΠΈΠΌ, Π½Π° ΡΡΠ΄ ΡΠ΅ΡΠ°ΡΡ. ΠΠ½ ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΠ° Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»ΠΎΠΌ ΠΠ°Π²Π»ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΠ²Π΅ ΡΠ΅ΡΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΠΏΠΎ ΠΌΠΎΡΡ, ΠΏΠΎΠ΄Π²ΡΠ³Π°Π²Π°ΡΡΡΠΈ ΡΠ΅ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈΠΌ ΠΎΠΏΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈΠΌΠ° (ΡΡ. Π. Π. 27 ΠΈ 28 Π³Π»Π°Π²Π°). ΠΠΎΡΠ°Π²ΡΠΈ Ρ Π ΠΈΠΌ, ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΠΠ°Π²Π»Π°, ΠΈ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΠ° ΠΠ°ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΡΠΈΡΡΠ°ΡΡ ΠΎΠΌ ΠΈ Π½Π΅ΠΊΠΈΠΌ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ ΡΠ°ΠΏΡΡΠ½ΠΈΡΠΈΠΌΠ° Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π°, ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΠΎ Π₯ΡΠΈΡΡΠ° Ρ ΡΠΎΡ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ ΡΡΠ°ΡΠΎΠ³Π° ΡΠ²Π΅ΡΠ°.[4] Π£ Π ΠΈΠΌΡ ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈ ΠΠ΅Π»Π° Π‘Π²Π΅ΡΠΈΡ ΠΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π°.[5] Π£ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΡ ΠΎΠ½ ΠΎΠΏΠΈΡΡΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΈ ΡΠ°Π΄ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄Π° ΠΡΡΡΠ° Π₯ΡΠΈΡΡΠ° Π½Π΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π° ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Ρ ΠΎΠ½ΠΎΠ³Π° ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌ Π²ΠΈΠ΄Π΅ΠΎ ΠΈ ΡΡΠΎ, Π½Π΅Π³ΠΎ ΠΈΠΌΠ°ΡΡΡΠΈ Ρ Π²ΠΈΠ΄Ρ ΡΠ²Π΅ ΠΎΠ½ΠΎ ΡΡΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΡΠ΅ `ΠΏΡΠ²ΠΈ ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΠ΄ΡΠΈ ΠΈ ΡΠ»ΡΠ³Π΅ ΡΠ΅ΡΠΈ` (ΠΠΊ. 1, 2). Π£ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡΠ»Ρ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³ ΠΡΠΊΡ ΡΡΠΊΠΎΠ²ΠΎΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΠΠ°Π²Π»Π΅, ΠΈ Π·Π°ΡΠΈΠΌ ΠΎΠ΄ΠΎΠ±ΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΠ΅ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π½ΠΎ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΌ ΠΡΠΊΠΎΠΌ. ΠΡΡΠΎ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΠΈ ΠΠ΅Π»Π° Π‘Π²Π΅ΡΠΈΡ ΠΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ ΡΡΠΊΠ²Π΅Π½ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΡΠ΅, Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΏΠΎ Π½Π°Π»ΠΎΠ³Ρ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΠΠ°Π²Π»Π°.[6] ΠΠΎΡΠ»Π΅ Π΄Π²ΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠ΅Π³ Π·Π°ΡΠ²ΠΎΡΠ° Ρ ΡΠ·Π°ΠΌΠ° ΡΠΈΠΌΡΠΊΠΈΠΌ, ΡΠ²Π΅ΡΠΈ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΠΠ°Π²Π»Π΅ Π±ΠΈ ΠΏΡΡΡΠ΅Π½ Π½Π° ΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄Ρ, ΠΈ ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠ²ΡΠΈ Π ΠΈΠΌ ΠΎΠ½ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΈ Π½Π΅ΠΊΠ΅ Π¦ΡΠΊΠ²Π΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ΅. ΠΠ° ΠΎΠ²ΠΎΠΌΠ΅ ΠΏΡΡΡ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° Π³Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ°ΡΠΈΠΎ. He ΠΏΡΠΎΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° Π° ΡΠ°Ρ ΠΠ΅ΡΠΎΠ½ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠΆΠ΅ Ρ Π ΠΈΠΌΡ ΠΆΠ΅ΡΡΠΎΠΊΠΎ Π³ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½Π°. Π£ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΠΠ°Π²Π»Π΅ ΠΏΠΎ Π΄ΡΡΠ³Π° ΠΏΡΡ Π΄ΠΎΠΏΡΡΠΎΠ²Π° Ρ Π ΠΈΠΌ, Π΄Π° Π±ΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ΡΡΡ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠΎΠΌ ΠΎΠ±ΠΎΠ΄ΡΠΈΠΎ ΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°ΠΎ Π³ΠΎΡΠ΅Π½Ρ Π¦ΡΠΊΠ²Ρ. ΠΠΎ Π½Π΅Π·Π½Π°Π±ΠΎΡΡΠΈ Π³Π° ΡΡ Π²Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ Ρ ΠΎΠΊΠΎΠ²Π΅ Π±Π°ΡΠΈΡΠ΅. Π‘Π²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΠΈ Ρ ΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ΅ΡΠΊΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π½Π°Π»Π°ΠΆΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΎΠ΄ΡΡΡΠΏΠ½ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΠ²ΠΎΠ³ ΡΡΠΈΡΠ΅ΡΠ°. Π‘Π²Π΅ΡΠΈ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΠΠ°Π²Π»Π΅ ΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΎ ΡΠ΅Π±ΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΎ ΠΆΡΡΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π²Π΅Ρ Π½Π° ΠΆΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈΠΊΡ. ΠΠ° Π²Π΅Ρ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΆΡΡΠ²Π°, ΠΏΠΈΡΠ΅ Ρ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΡΠ²ΠΎΠΌΠ΅ ΡΡΠ΅Π½ΠΈΠΊΡ Π’ΠΈΠΌΠΎΡΠ΅ΡΡ, ΠΈ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΌΠΎΠ³Π° ΠΎΠ΄Π»Π°ΡΠΊΠ° Π½Π°ΡΡΠ°. ΠΠΎΡΡΠ°ΡΠ°Ρ ΡΠ΅ Π΄Π° Π΄ΠΎΡΠ΅Ρ Π±ΡΠ·ΠΎ ΠΊ ΠΌΠ΅Π½ΠΈ: ΡΠ΅Ρ ΠΌΠ΅ ΠΠΈΠΌΠ°Ρ ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈ, ΠΎΠΌΠΈΠ»Π΅Π²ΡΠΈ ΠΌΡ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅Ρ, ΠΈ ΠΎΡΠΈΠ΄Π΅ Ρ Π‘ΠΎΠ»ΡΠ½; ΠΡΠΈΡΠΊΠ΅Π½Ρ Ρ ΠΠ°Π»Π°ΡΠΈΡΡ, Π’ΠΈΡ Ρ ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠΈΡΡ; ΠΡΠΊΠ° ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌ ΠΊΠΎΠ΄ ΠΌΠ΅Π½Π΅ (2 Π’ΠΌ. 4, 6.10). ΠΡΠ»ΠΎ ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°ΡΠ½ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° Π±ΠΈΠΎ ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΠ΄Π°Ρ ΠΈ ΠΌΡΡΠ΅Π½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΠ½ΡΠΈΠ½Π΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΠΠ°Π²Π»Π° Ρ Π ΠΈΠΌΡ. ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΠΌΡΡΠ΅Π½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΠ½ΡΠΈΠ½Π΅ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΠΠ°Π²Π»Π° ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°ΠΎ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄Π° Π₯ΡΠΈΡΡΠ° Ρ ΠΡΠ°Π»ΠΈΡΠΈ, ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠΈΡΠΈ, ΠΠ°Π»ΠΈΡΠΈ, Π° Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΠΎ Ρ ΠΠ°ΠΊΠ΅Π΄ΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ, Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ΅ ΡΡΡΠ΄ΠΈΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°. ΠΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΠΎΠ³Π° Π±Π»Π°Π³ΠΎΠ²Π΅ΡΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄Π° Π₯ΡΠΈΡΡΠ° Ρ ΠΡ Π°ΡΠΈ.[7] Π£ ΡΡΠ°ΡΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΡ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΠΎΡΠΏΡΡΠΎΠ²Π° Ρ ΠΠ³ΠΈΠΏΠ°Ρ ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΏΡΠΎΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄ΠΈ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΠ°. Π’Π°ΠΌΠΎ ΠΎΠ½ Π±Π»Π°Π³ΠΎΠ²Π΅ΡΡΠ΅ΡΠΈ Π₯ΡΠΈΡΡΠ° ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΏΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π΅ ΠΌΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΠΈΠ·Π²ΡΡΠΈ ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π΅ ΠΏΠΎΠ΄Π²ΠΈΠ³Π΅. Π ΡΠ΄Π°ΡΠ΅Π½Ρ Π’ΠΈΠ²Π°ΠΈΠ΄Ρ ΠΎΠ½ ΠΏΡΠΎΡΠ²Π΅ΡΠΈ Π²Π΅ΡΠ½ΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΠ»ΠΎΡΡΡ Π₯ΡΠΈΡΡΠΎΠ²Π° ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅ΡΠ°. Π£ Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠΈΡΠΈ ΠΎΠ½ ΡΡΠΊΠΎΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠΈ Π·Π° Π΅ΠΏΠΈΡΠΊΠΎΠΏΠ° ΠΠ²ΠΈΠ»ΠΈΡΠ° Π½Π° ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΠ½ΠΈΠ°Π½Π°, ΡΡΠΊΠΎΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΌ ΠΠ²Π°Π½ΡΠ΅Π»ΠΈΡΡΠΎΠΌ ΠΠ°ΡΠΊΠΎΠΌ. ΠΡΠ°ΡΠΈΠ²ΡΠΈ ΡΠ΅ Ρ ΠΡΡΠΊΡ, ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΡΡΡΠΎΡΠΈ Π¦ΡΠΊΠ²Π΅ Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΠΎ Ρ ΠΠ΅ΠΎΡΠΈΡΠΈ,[8] ΡΡΠΊΠΎΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠ΅Π½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΎΠ½Π΅, ΠΈΡΡΠ΅Π»ΠΈ Π±ΠΎΠ»Π΅ΡΠ½Π΅ ΡΠ΅Π»ΠΎΠΌ ΠΈ Π΄ΡΡΠΎΠΌ. Π‘Π²Π΅ΡΠΎΠΌ ΠΡΠΊΠΈ Π±Π΅ΡΠ΅ ΠΎΡΠ°ΠΌΠ΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΈ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°, ΠΊΠ°Π΄Π° Π³Π° Π·Π»ΠΎΠ±Π½ΠΈ ΠΈΠ΄ΠΎΠ»ΠΎΠΏΠΎΠΊΠ»ΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ ΡΠ΄Π°ΡΠΈΡΠ΅ Π½Π° ΠΌΡΠΊΠ΅ Π₯ΡΠΈΡΡΠ° ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΈ ΠΎΠ±Π΅ΡΠΈΡΠ΅ ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡ ΠΌΠ°ΡΠ»ΠΈΠ½ΠΈ Ρ Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π’ΠΈΠ²ΠΈ (= Π’Π΅Π±ΠΈ) ΠΠ΅ΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΎΡ. Π§Π΅ΡΠ½ΠΎ ΡΠ΅Π»ΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π±ΠΈ ΠΏΠΎΠ³ΡΠ΅Π±Π΅Π½ΠΎ Ρ Π’ΠΈΠ²ΠΈ, Π³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΠ΅ΠΎΡΠΈΡΠ΅, Π³Π΄Π΅ ΠΎΠ΄ ΡΠ΅Π³Π° Π±ΠΈΠ²Π°Ρ Ρ ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π° ΡΡΠ΄Π΅ΡΠ°. Π’Ρ ΡΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ²Π΅ ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ ΡΡΠ΄ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ½Π΅ ΠΌΠΎΡΡΠΈ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠ»Π΅ Π΄ΠΎ Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ΡΠ²ΡΡΠΎΠ³Π° Π²Π΅ΠΊΠ°, ΠΊΠ°Π΄Π° Π±ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π½Π΅ΡΠ΅Π½Π΅ Ρ Π¦Π°ΡΠΈΠ³ΡΠ°Π΄, Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ°ΡΠ° ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΡΠ°, ΡΠΈΠ½Π° ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΎΠ³. Π£ ΡΠ΅ΡΠ²ΡΡΠΎΠΌ Π²Π΅ΠΊΡ Π½Π°ΡΠΎΡΠΈΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΡ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Π³Π΄Π΅ ΡΡ ΠΏΠΎΡΠΈΠ²Π°Π»Π΅ ΡΠ΅ΡΠ½Π΅ ΠΌΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΠΊΠ΅, Π·Π±ΠΎΠ³ ΠΈΡΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠ° ΡΡ ΡΠ΅ Π·Π±ΠΈΠ²Π°Π»Π° ΠΎΠ΄ ΡΠΈΡ . ΠΡΠΎΠ±ΠΈΡΠΎ ΠΈΡΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ Π±ΠΎΠ»Π΅ΡΡΠΈ ΠΎΡΠΈΡΡ. Π‘Π°Π·Π½Π°Π²ΡΠΈ ΠΎ ΡΠΎΠΌΠ΅ ΡΠ°Ρ ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ»Π° ΡΠΏΡΠ°Π²ΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ³ΠΈΠΏΡΠ° ΠΡΡΠ΅ΠΌΠΈΡΠ°[9] Π΄Π° ΠΌΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π½Π΅ΡΠ΅ Ρ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΎΠ½ΠΈΡΡ, ΡΡΠΎ ΠΈ Π±ΠΈ ΡΡΠΈΡΠ΅Π½ΠΎ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΠΎ.[10] Π£ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠ΅ΡΠ° ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡ ΠΌΠΎΡΡΠΈΡΡ ΠΎΠ΄ ΠΎΠ±Π°Π»Π΅ ΠΌΠΎΡΡΠΊΠ΅ Ρ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ Ρ ΡΠ°ΠΌ, Π΄ΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΠ²Π°ΠΊΠ²ΠΎ ΡΡΠ΄ΠΎ. ΠΠ΅ΠΊΠΈ Π΅Π²Π½ΡΡ ΠΠ½Π°ΡΠΎΠ»ΠΈΡΠ΅, Π½Π° ΡΠ»ΡΠΆΠ±ΠΈ Ρ ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π΄Π²ΠΎΡΡ, Π±Π΅ΡΠ΅ Π΄ΡΠ³ΠΎ Π±ΠΎΠ»Π΅ΡΡΠ°Π½ ΠΎΠ΄ Π½Π΅ΠΈΠ·Π»Π΅ΡΠΈΠ²Π΅ Π±ΠΎΠ»Π΅ΡΡΠΈ. ΠΠ½ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Π½ΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΡΡΡΠΎΡΠΈ Π½Π° Π»Π΅ΠΊΠ°ΡΠ΅, Π°Π»ΠΈ ΠΈΡΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ° Π½Π΅ Π΄ΠΎΠ±ΠΈ. Π ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΡ Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ Π³ΡΠ°Π΄ ΡΠ½ΠΎΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ ΠΌΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΠΊΠ΅, ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΠ²Π΅Π³ ΡΡΡΠ° ΡΡΠ°Π΄Π΅ ΠΌΠΎΠ»ΠΈΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠΌ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Ρ ΠΈ Π΅Π²Π°Π½Π³Π΅Π»ΠΈΡΡΡ Π·Π° ΠΈΡΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ΅. ΠΠ΅Π΄Π²Π° ΡΡΡΠ°Π²ΡΠΈ ΡΠ° ΠΏΠΎΡΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΎΠ½ Π½Π°ΡΠ΅Π΄ΠΈ Π΄Π° Π³Π° Π²ΠΎΠ΄Π΅ Ρ ΡΡΡΡΠ΅Ρ ΠΊΠΎΠ²ΡΠ΅Π³Ρ ΡΠ° ΠΌΠΎΡΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΠΊΠ΅. Π ΠΊΠ°Π΄Π° Π³Π° Π΄ΠΎΠ²Π΅Π΄ΠΎΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΠΊΠΎΠ²ΡΠ΅Π³Π°, ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΊΠ»ΠΎΠ½ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΌ ΠΌΠΎΡΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ Ρ Π²Π΅ΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΡΠ°ΡΠ΅ ΠΊΠΈΠ²ΠΎΡΠ°, ΠΈ ΡΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΠ° Π΄ΠΎΠ±ΠΈ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎ ΠΈΡΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π΄Π΅ ΡΠ°Π²ΡΡΠ΅Π½ΠΎ Π·Π΄ΡΠ°Π². Π ΠΎΠ΄ΠΌΠ°Ρ ΡΠ°ΠΌ ΠΏΠΎΠ΄ΠΌΠ΅ΡΠ½Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠ° ΡΠ°ΠΌΠ΅Π½Π° ΠΈΡΠΏΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΠ²ΡΠ΅Π³Π° ΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΌ ΠΌΠΎΡΡΠΈΠΌΠ°, ΡΠ΅ Π³Π° ΡΠ° ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈΠΌ ΡΡΠ΄ΠΈΠΌΠ° Π½ΠΎΡΠ°ΡΠ΅, ΠΈ ΡΠ½Π΅ΡΠΎΡΠ΅ Ρ Ρ ΡΠ°ΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡ ΠΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π°, Π³Π΄Π΅ ΠΌΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠ³Π° ΠΡΠΊΠ΅ Π±ΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½Π΅ ΠΏΠΎΠ΄ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΠΌ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΎΠ»ΠΎΠΌ, ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΌΠΎΡΡΠΈΡΡ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π°: ΠΠ½Π΄ΡΠ΅ΡΠ° ΠΈ Π’ΠΈΠΌΠΎΡΠ΅ΡΠ°. Π‘ΡΠ°ΡΠΈ ΡΡΠΊΠ²Π΅Π½ΠΈ ΠΏΠΈΡΡΠΈ ΠΊΠ°Π·ΡΡΡ, Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ°, ΠΎΠ΄Π°Π·ΠΈΠ²Π°ΡΡΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ±ΠΎΠΆΠ½ΠΎΡ ΠΆΠ΅ΡΠΈ ΠΎΠ½Π΄Π°ΡΡΠΈΡ Ρ ΡΠΈΡΡΠ°Π½Π°, ΠΏΡΠ²ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΈΠΊΠΎΠ½Ρ ΠΡΠ΅ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ ΠΠΎΠ³ΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ ΡΠ° ΠΠΎΠ³ΠΎΠΌΠ»Π°Π΄Π΅Π½ΡΠ΅ΠΌ ΠΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΎΠΌ ΠΡΡΡΠΎΠΌ Π½Π° ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΡΡΠΊΠ°ΠΌΠ°, ΠΈ ΡΠΎ Π½Π΅ ΡΠ΅Π΄Π½Ρ Π½Π΅Π³ΠΎ ΡΡΠΈ, ΠΈ Π΄ΠΎΠ½Π΅ΠΎ ΠΈΡ Π½Π° ΡΠ²ΠΈΠ΄ ΠΠΎΠ³ΠΎΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈ. Π Π°Π·Π³Π»Π΅Π΄Π°Π²ΡΠΈ ΠΈΡ , ΠΎΠ½Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΊΠ»Π°: ΠΠ»Π°Π³ΠΎΠ΄Π°Ρ Π ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄ ΠΌΠ΅Π½Π΅, ΠΈ ΠΌΠΎΡΠ°, Π½Π΅ΠΊΠ° Π±ΡΠ΄Ρ ΡΠ° ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΠΈΠΊΠΎΠ½Π°ΠΌΠ°. Π‘Π²Π΅ΡΠΈ ΠΡΠΊΠ° ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠΎ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ Π½Π° Π΄Π°ΡΠΊΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΠΈΠΊΠΎΠ½Π΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡ ΠΏΡΠ²ΠΎΠ²ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΈΡ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ»Π° ΠΠ΅ΡΡΠ° ΠΈ ΠΠ°Π²Π»Π°. Π ΡΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ²Π΅ΡΠΈ Π°ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ» ΠΈ Π΅Π²Π°Π½ΡΠ΅Π»ΠΈΡΡ ΠΡΠΊΠ° ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΠΊ Π΄ΠΈΠ²Π½ΠΎΠΌ ΠΈ Π±ΠΎΠ³ΠΎΡΠ³ΠΎΠ΄Π½ΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ - ΠΆΠΈΠ²ΠΎΠΏΠΈΡΠ°ΡΡ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡ ΠΈΠΊΠΎΠ½Π°, Ρ ΡΠ»Π°Π²Ρ ΠΠΎΠΆΠΈΡΡ, ΠΠΎΠ³ΠΎΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ²ΠΈΡ Π‘Π²Π΅ΡΠΈΡ , Π° Π½Π° Π±Π»Π°Π³ΠΎΡΠ΅ΠΏΠΈΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ΡΠΈΡ ΡΡΠΊΠ°Π²Π°, ΠΈ Π½Π° ΡΠΏΠ°ΡΠ΅ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠ½ΠΈΡ ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΏΠΎΠ±ΠΎΠΆΠ½ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΈΡΡΡΡ ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ ΠΈΠΊΠΎΠ½Π΅. ΠΠΌΠΈΠ½. Pogledajte moju ponudu na kupindu: http://www.kupindo.com/Clan/durlanac2929/SpisakPredmeta Pogledajte moju ponudu na limundu: http://www.limundo.com/Clan/durlanac2929/SpisakAukcija
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
FUDBALSKA EKIPA RADNIKA FABRIKE AVIONA ROGOΕ½ARSKI A.D. 9x6,5 cm. ΠΡΠ²Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠ° ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ° Π°Π΅ΡΠΎΠΏΠ»Π°Π½Π° ΠΠΈΠ²ΠΎΡΠΈΠ½ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π. Π. ΡΠ΅ ΡΠΎΡΠΌΠΈΡΠ°Π½Π° Π½Π° ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Ρ ΠΎΠ΄ΠΎΠ±ΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ½Π΄ΡΡΡΡΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΠΌΠΎΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ 21. Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π° 1924. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΡΠ½ΠΈΠ²Π°Ρ ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ΅ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΠΈΠ²ΠΎΡΠΈΠ½ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ. ΠΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°Ρ Π£ ΡΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ°Π΄Ρ βΠΠ΅ΠΌΠΎΠ°Ρ ΠΎ ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠΈ Π²Π°Π·Π΄ΡΡ ΠΎΠΏΠ»ΠΎΠ²ΡΡΠ²Π° Ρ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΡΠ²Ρ Π‘ΡΠ±Π°, Π₯ΡΠ²Π°ΡΠ° ΠΈ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½Π°ΡΠ°β Π³Π΅Π½Π΅ΡΠ°Π» ΠΏΠΈΠ»ΠΎΡ ΠΠΈΠ»Π°Π½ Π£Π·Π΅Π»Π°Ρ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΠ²Π΅Π³Π° ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎΠ³, ΠΈΡΡΠ°ΠΊΠΎ Π·Π½Π°ΡΠ°Ρ ΡΠ°Π·Π²ΠΎΡΠ° Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠ΅ Π²Π°Π·Π΄ΡΡ ΠΎΠΏΠ»ΠΎΠ²Π½Π΅ ΠΈΠ½Π΄ΡΡΡΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ½ Ρ ΡΠΎΠΌ ΡΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ°Π΄Ρ Π½Π° ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ ΠΌΠ΅ΡΡΡ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅: `ΠΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΈΠ·Π»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΠΌΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ΅ Π²Π°Π·Π΄ΡΡ ΠΎΠΏΠ»ΠΎΠ²ΡΡΠ²ΠΎ, Π΄Π° Ρ ΡΠ°ΡΡ Π±ΡΠ΄Π΅ ΡΡΠ°Π»Π½ΠΎ ΡΠΏΠΎΡΠΎΠ±Π½ΠΎ Π·Π° Π°ΠΊΡΠΈΡΡ, ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π° Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄Ρ Π°Π΅ΡΠΎΠ½Π°ΡΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π° ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π°ΡΠΈ, ΡΡ. Ρ Π½Π°ΡΠΈΠΌ ΡΠΎΠΏΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈΠΌ ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ°ΠΌΠ°, ΠΊΠΎΡΠ΅ Π±ΠΈ Π½Π°ΠΌ ΠΎΡΠΈΠ³ΡΡΠ°Π»Π΅ ΠΈΡΡΠΎ ΡΠ°ΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠΏΡΠ½Ρ ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΈΡ Π³ΡΠ±ΠΈΡΠ°ΠΊΠ°, ΠΊΠ°ΠΎ Ρ ΡΠ²Π°ΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π° Π½Π΅ΠΎΠΏΡ ΠΎΠ΄Π½Ρ Π½ΡΠΆΠ½Ρ ΠΎΠΏΡΠ΅ΠΌΡ Π½Π°ΡΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡΠΈΠΌ ΡΠΈΠΏΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ°.` ΠΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΈΡΠΊΡΡΡΠ²ΠΎ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ Π½Π΅Π³ΠΎ ΠΈ ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈΡ Π·Π΅ΠΌΠ°ΡΠ° ΡΡΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠ° Ρ ΠΡΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΡ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅ Ρ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΎΠ³ ΠΎΠ²Π΅ ΡΠ²ΡΠ΄ΡΠ΅. Π‘ΡΠΎΠ³Π° ΡΠ΅ 1923. ΠΠΈΠ½ΠΈΡΡΠ°ΡΡΡΠ²ΠΎ Π²ΠΎΡΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΠΌΠΎΡΠ½Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ°ΡΠΏΠΈΡΠ°Π»ΠΎ ΠΊΠΎΠ½ΠΊΡΡΡ Π·Π° ΠΈΠ·Π±ΠΎΡ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠΈΡ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ·Π΅ΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° Π±ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ· ΠΎΠ΄Π³ΠΎΠ²Π°ΡΠ°ΡΡΡΡ ΡΠ΅Ρ Π½ΠΈΡΠΊΡ, ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π½Ρ ΠΈ ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΠΎΠ½Ρ ΠΏΠΎΠΌΠΎΡ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Π΅ ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΈΠ»Π° ΠΈΠ·ΡΠ°Π΄Π° Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π°. ΠΠ° ΡΠ°ΡΠΏΠΈΡΠ°Π½ΠΎΠΌ ΠΊΠΎΠ½ΠΊΡΡΡΡ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΡΠ°Π²ΠΈΠ»ΠΎ Π½Π΅ΠΎΡΠ΅ΠΊΠΈΠ²Π°Π½ΠΎ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ Π±ΡΠΎΡ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Π½ΠΈΡ ΠΈ ΠΏΡΠΈΠ²Π°ΡΠ½ΠΈΡ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ·Π΅ΡΠ°. Π£ ΠΎΡΡΡΠΎΡ ΠΊΠΎΠ½ΠΊΡΡΠ΅Π½ΡΠΈΡΠΈ ΡΠ³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΡΡ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠ»Π΅ Π΄Π²Π΅ ΠΌΠ°Π»Π΅ ΠΏΡΠΈΠ²Π°ΡΠ½Π΅ ΡΠΈΡΠΌΠ΅: ΠΠΊΠ°ΡΡΡ ΠΈΠ· ΠΠΎΠ²ΠΎΠ³ Π‘Π°Π΄Π° ΠΈ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΈΠ· ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°. Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ²ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ Π±ΠΈΠ»Π° ΡΡΠΎΠ»Π°ΡΡΠΊΠ° ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ, Π°Π»ΠΈ ΡΠ΅ Π΄Π°Π²Π°Π»Π° Π½Π°Π΄Ρ Π΄Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΡΠΈ Ρ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ Π΄Π° ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·ΡΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΡ Π²Π°Π·Π΄ΡΡ ΠΎΠΏΠ»ΠΎΠ²Π°, ΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π½ Π²Π»Π°ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΠΈΠ²ΠΎΡΠΈΠ½ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Ρ ΡΠΎΠΊΡ ΠΡΠ²ΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΠ° ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ Ρ ΠΡΠ΄ΠΈΠΌΠΏΠ΅ΡΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΌΠ°ΡΡΡΠΎΡ Π½Π° ΠΈΠ·ΡΠ°Π΄ΠΈ Π°Π΅ΡΠΎΠΏΠ»Π°Π½Π°. Π€Π°Π±ΡΠΈΠΊΠ° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π°Π½Π° 21. Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π° 1924. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΡΠ²Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠ° ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ° Π°Π΅ΡΠΎΠΏΠ»Π°Π½Π° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ. ΠΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΠΊ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΠ΅ Π£ ΡΠΈΡΡ ΠΏΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ΅, ΠΠ΄Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅ Π·Π° Π²Π°Π·Π΄ΡΡ ΠΎΠΏΠ»ΠΎΠ²ΡΡΠ²ΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠΎΠ΄ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΎΠ³ Π½Π°ΡΡΡΠΈΠ»ΠΎ ΠΈΠ·ΡΠ°Π΄Ρ Π΄Π²Π°Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π°ΠΌ ΠΊΡΠΈΠ»Π° Π·Π° Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ ΠΠ°Π»ΠΈ ΠΡΠ°Π½Π΄Π΅Π½Π±ΡΡΠ³ Π¨Π-1 (ΠΎΡΠΈΠ³ΠΈΠ½Π°Π»Π°Π½ Π½Π°Π·ΠΈΠ² Π₯Π°Π½ΡΠ° ΠΡΠ°Π½Π΄Π΅Π½Π±ΡΡΠ³ Π1). ΠΡΠΏΠΎΡΡΠΊΠ° ΠΏΡΠ²ΠΈΡ ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠΎΠ²Π°Π½ΠΈΡ ΠΊΡΠΈΠ»Π° Π·Π° Π¨Π-1 ΡΠ΅ ΠΎΡΠΏΠΎΡΠ΅Π»Π° 1924. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅., ΠΏΠΎΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΎ ΠΎΠ±Π°Π²ΠΈΠ»Π° ΠΏΠΎΡΠ°ΠΎ, ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ ΡΠΊΠ»ΠΎΠΏΠΈΠ»Π° ΡΠ³ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΈ Π·Π° ΠΈΠ·ΡΠ°Π΄Ρ 10 ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ»Π΅ΡΠ½ΠΈΡ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π¨Π-1. Π¨Π-1 ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π»Π°ΠΊΠΈ ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½-Π΄Π²ΠΎΠΊΡΠΈΠ»Π°Ρ ΡΠ° ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΌ ΠΌΠΎΡΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠ΅ΡΡΠ΅Π΄Π΅Ρ ΡΠ½Π°Π³Π΅ 100ΠΠ‘. ΠΡΠΎΠ±Π½ΠΈ Π»Π΅Ρ ΠΏΡΠ²ΠΎΠ³ ΡΠ΅ΡΠΈΡΡΠΊΠΎΠ³ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π¨Π-1 ΠΈΠ·ΡΠ°ΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΠΊΠΎΠ΄ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π²ΡΡΠ΅Π½ Π½Π° ΠΠ°ΡΠΈΡΠΈ 10. ΠΌΠ°ΡΠ° 1925. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.[1] ΠΠΎ ΠΊΡΠ°ΡΠ° 1926. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠΎΠ΄ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²Π΅Π΄Π΅Π½ΠΎ 22 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠΊΠ° Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π¨Π-1 ΠΈ 24 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊΠ° Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° ΡΠΈΠΏΠ° Π‘ΡΠ΅Π΄ΡΠΈ ΠΡΠ°Π΄Π΅Π½Π±ΡΡΠ³ Π‘Π-1 ΡΠ° ΠΌΠΎΡΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΡΡΡΡΠΎ-ΠΠ°ΡΠΌΠ»Π΅Ρ ΡΠ½Π°Π³Π΅ 160 ΠΠ‘ ΠΈ 185 ΠΠ‘. Π€Π°Π±ΡΠΈΠΊΠ° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΠΎΡ ΡΠ°Π±ΡΠ΅Π½Π° ΠΎΠ²ΠΈΠΌ Π½Π°ΠΏΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π»Π° ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ³ΠΎΠ²Π°ΡΠ° Π½ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅. ΠΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ 1927. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΠΎΠΌΠ°Π½Π΄Π° Π²Π°Π·Π΄ΡΡ ΠΎΠΏΠ»ΠΎΠ²ΡΡΠ²Π° Π½Π° ΡΠ΅Π»Ρ ΡΠ° Π³Π΅Π½Π΅ΡΠ°Π»ΠΎΠΌ Π‘ΡΠ°Π½ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΠΌ Π½Π°ΡΡΡΡΡΠ΅ 12 ΠΈΠ·Π²ΠΈΡΠ°ΡΠΊΠΈΡ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ-ΠΠ°ΡΠ±Π°Ρ ΠΎΠ΄ 260 KS. ΠΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 12 Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ-ΠΠ°ΡΠ±Π°Ρ Π°, Ρ ΡΠ°Π±ΡΠΈΡΠΈ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ Π½Π° ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Ρ ΠΈΡΡΠ΅ ΠΊΠΎΠ½ΡΠ΅ΠΏΡΠΈΡΠ΅, Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΠΎΠ΄ 1928. Π΄ΠΎ 1931. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΈΠ·ΡΠ°ΡΠ΅Π½ΠΎ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏΠ°, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΡ: ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌΠΎΡΠΎΡΠ½ΠΈΠΌ Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ ΠΠΎΡΠ΅Π½ 1928. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΡΠ° ΠΌΠΎΡΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ½Π°Π³Π΅ 450 KS, Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ Π₯ΠΈΡΠΏΠ°Π½ΠΎ 1928. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΡΠ° ΠΌΠΎΡΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ½Π°Π³Π΅ 450 KS, ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌΠΎΡΠΎΡΠ½ΠΈ Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ-Π Π°ΡΡ 1930. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΡΠ° ΠΌΠΎΡΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ½Π°Π³Π΅ 220 KS, Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ Π€1Π-ΠΠ°ΡΡΠΎΡ 1930. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΡΠ° ΠΌΠΎΡΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ½Π°Π³Π΅ 220 KS ΠΈ Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ Π€1Π-Π’ΠΈΡΠ°Π½ 1930. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΡΠ° ΠΌΠΎΡΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ½Π°Π³Π΅ 230 KS. ΠΠ·ΡΠ°Π΄Π° ΠΎΠ²Π°ΠΊΠΎ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³ Π±ΡΠΎΡΠ° ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΏΡΠΎΡΠ·ΡΠΎΠΊΠΎΠ²Π°Π½ΠΎ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈΠΌ ΠΏΡΠΎΠ±Π»Π΅ΠΌΠΎΠΌ Π½Π°Π±Π°Π²ΠΊΠ΅ Π°Π²ΠΈΠΎ ΠΌΠΎΡΠΎΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ°Π»ΠΈ ΠΈΠ· ΡΠ²ΠΎΠ·Π°, ΡΠ΅ΠΏΠ°ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ°ΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΏΠ»Π΅Π½Π° ΡΠ΅Ρ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΠ΅ Π°Π²ΠΈΠΎ ΠΌΠΎΡΠΎΡΠ° Ρ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π½ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ. Π£ ΡΠ΅ΡΠΈΡΡΠΊΡ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΡ ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ-Π Π°ΡΡ. ΠΠΎΠΌΠΏΠ»Π΅ΡΠ½Ρ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΡ Π²Π°Π·Π΄ΡΡ ΠΎΠΏΠ»ΠΎΠ²Π° ΡΠΈΠΏΠ° Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΏΡΠ΅ΡΠ·Π΅Π»Π° ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ° ΠΠΌΠ°Ρ ΠΈΠ· ΠΠ΅ΠΌΡΠ½Π°. Π Π°Π·Π²ΠΎΡΠ½ΠΎ - ΡΠ΅Ρ Π½ΠΈΡΠΊΠ° ΡΡΠ½ΠΊΡΠΈΡΠ° Π‘Ρ Π²Π°ΡΠ°ΡΡΡΠΈ Π·Π½Π°ΡΠ°Ρ ΡΠ°Π·Π²ΠΎΡΠ½Π΅ ΡΡΠ½ΠΊΡΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π°, Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ Π·Π°ΠΏΠΎΡΠ»ΠΈΠΎ ΠΈΠ½ΠΆ. ΠΠΈΡΠ΅ΠΌΠ° Π¨ΡΡΡΠ΅ΡΠ°, ΡΠΎΡΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΈΠΎΠ½ΠΈ Π±ΠΈΡΠΎ ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈΠΎ Π΄Π° ΠΎΡΠΈΠΌ Π»ΠΈΡΠ΅Π½ΡΠ½Π΅ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ½Π΅ Π΄Π° ΡΠ΅Π°Π»ΠΈΠ·ΡΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΠΊΡΠ΅. Π’Π°Π΄Π° ΡΠ΅ (1929. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅) ΠΏΠΎΠΊΡΠ΅Π½ΡΠΎ ΠΈΠ·ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠΎΠΏΡΡΠ²Π΅Π½ΠΎΠ³ ΡΡΠ΅Π½Π°ΠΆΠ½ΠΎΠ³ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΠΠ , ΡΠ° ΠΌΠΎΡΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π»ΡΠ΅Ρ ΠΠ°ΡΡΠΎΡ ΡΠ½Π°Π³Π΅ 240 ΠΠ‘. ΠΠ²Π°Ρ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ Ρ Ρ ΠΎΡΠΈΠ·ΠΎΠ½Π°ΡΠ°Π»Π½ΠΎΠΌ Π»Π΅ΡΡ ΠΌΠΎΠ³Π°ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠΈΠ³Π½Π΅ Π±ΡΠ·ΠΈΠ½Ρ ΠΎΠ΄ 240 km/h ΠΈ Π°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΡΠ° 38 ΠΌΠΈΠ½ΡΡΠ° Π½Π° Π²ΠΈΡΠΈΠ½Ρ ΠΎΠ΄ 5000 m, Π·Π±ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅Π΄Π±ΠΈ Π½Π° ΡΠΏΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²ΠΎΡΡ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° ΠΠΎΠΌΠ°Π½Π΄Π° Π²Π°Π·Π΄ΡΡ ΠΎΠΏΠ»ΠΎΠ²ΡΡΠ²Π° Π½ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ·Π²ΠΎΠ»ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ΡΠΈΡΡΠΊΡ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΡ. ΠΡΠΈΠ·Π° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ Ρ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π΄ΠΎΡΡΠ° Π½ΠΎΠ²ΡΠ° ΠΈΠ½Π²Π΅ΡΡΠΈΡΠ°ΠΎ Ρ ΡΠ°Π·Π²ΠΎΡ Π½ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΠΊΠ°ΡΠ° ΠΈ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄Π½ΠΈΡ ΠΏΠΎΠ³ΠΎΠ½Π°, ΠΏΠ° ΡΠ΅ Π΄Π΅Π»ΠΎΠΌ Π·Π±ΠΎΠ³ ΡΠΎΠ³Π° Π°Π»ΠΈ ΠΈ Π·Π±ΠΎΠ³ ΠΈΠ·ΠΎΡΡΠ°ΡΠ°ΡΠ° Π½ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΡΡΠ±ΠΈΠ½Π° ΠΈΠ·Π°Π·Π²Π°Π½ΠΈΡ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π΅ΠΊΠΎΠ½ΠΎΠΌΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΎΠΌ ΠΈ Π½Π΅ΠΏΠ»Π°ΡΠ΅Π½ΠΈΡ Π΄ΡΠ³ΠΎΠ²Π° Π΄ΠΎΡΠΏΠ΅ΠΎ Ρ ΡΡΠ΅ΡΠ°Ρ. ΠΠ»Π°Π²Π½ΠΈ ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠΈΠ»Π°Ρ ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ΅ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΠΠΏΡΡΠ° ΡΡΠ³ΠΎΠ²ΠΈΠ½ΡΠΊΠ° Π±Π°Π½ΠΊΠ° ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ 1934. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅ΡΠ·Π΅Π»Π° ΠΊΠΎΠ½ΡΡΠΎΠ»Ρ Π½Π°Π΄ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ·Π΅ΡΠ΅ΠΌ. ΠΡΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1934. ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ°Π½ΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅Π»Π° ΡΠ° ΡΠ°Π΄ΠΎΠΌ, Π°Π»ΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ Π°ΠΊΡΠΈΠΎΠ½Π°ΡΡΠΊΠΎ Π΄ΡΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΏΠΎΠ΄ Π½Π°Π·ΠΈΠ²ΠΎΠΌ ΠΡΠ²Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠ° ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ° Π°Π΅ΡΠΎΠΏΠ»Π°Π½Π° ΠΠΈΠ²ΠΎΡΠΈΠ½ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π. Π.. Π£ΠΏΡΠ°Π²Π° ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ·Π΅ΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠ΅Π½Π° ΠΌΠ»Π°ΡΠΎΡ ΠΈ ΡΠΏΠΎΡΠΎΠ±Π½ΠΎΡ Π΅ΠΊΠΈΠΏΠΈ Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΡΠ΅Ρ Π½ΠΈΡΠΊΠΎ ΡΡΠΊΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠ΅ΡΠ·Π΅ΠΎ Π²Π΅Ρ Π°ΡΠΈΡΠΌΠΈΡΠ°Π½ΠΈ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΎΡ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π‘ΠΈΠΌΠ° ΠΠΈΠ»ΡΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡ. ΠΠΎΠ»Π°ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΈΠ½ΠΆ. Π‘ΠΈΠΌΠ΅ ΠΠΈΠ»ΡΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡ Π·Π° ΡΠ΅Ρ Π½ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ Π΄ΠΈΡΠ΅ΠΊΡΠΎΡΠ° ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ΅ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π·Π½Π°ΡΠ½ΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΡΠ°ΡΠ°Π½Π° ΠΈ ΡΠ°Π·Π²ΠΎΡΠ½Π° ΡΡΠ½ΠΊΡΠΈΡΠ° ΡΡΠΎ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅ Π±ΡΠΎΡ ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π° ΠΈ ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠΎΠ²Π°Π½ΠΈΡ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΠΎΠ΄ 1934. Π΄ΠΎ 1941. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΡΠ²ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ°ΠΎ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π½Π°ΠΏΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ Ρ ΡΡΠ°Π½ΡΡΠΎΡΠΌΠΈΡΠ°Π½ΠΎΠΌ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ·Π΅ΡΡ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΠ·ΡΠ°Π΄Π° ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏΠ° ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΠ³ Π»ΠΎΠ²Π°ΡΠΊΠΎΠ³ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΠΠ’. ΠΠΎΡΡΠΊΠ° ΡΠ΅ ΡΠ° ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ ΠΏΠΎΠΌΠΎΠ³Π»Π° Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠΈΡΠΌΠ° ΠΈΠ·Π²ΡΡΠ΅ ΠΈΠ· Π΄ΡΠ³ΠΎΠ²Π° ΠΎΡΠΊΡΠΏΠΎΠΌ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΠΠ ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΡΠ±ΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄ 40 Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ Π€Π Ρ 1935. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½ΠΈ. ΠΠΎΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΈ ΡΡΠΏΠΎΠ½ ΠΠ΄ 1935. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π΄ΠΎΠ»Π°Π·ΠΈ Π΄ΠΎ ΠΎΠΆΠΈΠ²ΡΠ°Π²Π°ΡΠ° ΠΏΡΠΈΠ²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡ Π°ΠΊΡΠΈΠ²Π½ΠΎΡΡΠΈ Ρ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½ΠΈ Π‘Π₯Π‘ ΠΏΠ° ΡΠΈΠΌΠ΅ ΠΈ Π²Π°Π·Π΄ΡΡ ΠΎΠΏΠ»ΠΎΠ²Π½Π΅ ΠΈΠ½Π΄ΡΡΡΡΠΈΡΠ΅. Π€Π°Π±ΡΠΈΠΊΠ° Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠ°ΡΠΈ ΠΎΠΏΡΡΠΈ ΡΡΠ΅Π½Π΄ ΡΠ°Π·Π²ΠΎΡΠ° ΠΈ ΠΎΠ²Π°Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄ ΠΎΠ΄ 1935. Π΄ΠΎ 1941. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ°ΡΡ βΠ·Π»Π°ΡΠ½Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅β Ρ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π°ΡΡ ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ΅ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ. ΠΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΠ΅ 1935. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΈΠ·Π½ΠΎΡΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ 4,5 ΠΌΠΈΠ»ΠΈΠΎΠ½Π° Π΄ΠΈΠ½Π°ΡΠ° Π° 1939. ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ 51 ΠΌΠΈΠ»ΠΈΠΎΠ½, ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΠΏΡΡΠ°. Π’ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ°ΡΠΈΠ»ΠΎ ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄Π½ΠΈΡ ΠΊΠ°ΠΏΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΠΈ Π±ΡΠΎΡΠ° ΡΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° ΡΠ° 85 Ρ 1935. Π½Π° 899 ΠΊΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ 1939. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΡΠ΅Π΄ ΡΠ°Ρ, ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ° ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°Π»Π° ΠΎΠΊΠΎ 1.000 Π·Π°ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π½ΠΈΡ ΡΠ°Π΄Π½ΠΈΠΊΠ°. Π£ ΡΠΎΠΌ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²Π΅ΠΎ ΡΠ»Π΅Π΄Π΅ΡΠ΅ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π΅: ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ Π€Π, ΠΏΠΎ ΠΏΠΎΡΡΠΊΠΎΡ Π»ΠΈΡΠ΅Π½ΡΠΈ Π ΠΠ-8, Π ΠΠ-13 ΠΈ Π ΠΠ-13Π‘, ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΠΈ Π»ΠΎΠ²Π°ΡΠΊΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΠΠ’, ΡΡΠ΅Π½Π°ΠΆΠ½ΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΠ° ΠΎΠ·Π½Π°ΠΊΠΎΠΌ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π -100, ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈ ΡΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈ Π»ΠΎΠ²Π°Ρ ΠΠ-3, ΡΠΏΠΎΡΡΡΠΊΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π‘ΠΠ-VI, ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ ΡΡΠ΅Π½Π°ΠΆΠ½ΠΈ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π‘ΠΠ-Π₯, Π°ΠΊΡΠΎΠ±Π°ΡΡΠΊΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π‘ΠΠ-XI, Ρ ΠΈΠ΄ΡΠΎΠ°Π²ΠΈΠΎΠ½Π΅ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π‘ΠΠ-XII-Π₯ ΠΈ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π‘ΠΠ-XIV-Π₯, ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΠ³ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΡΡΡΠΎΡ, ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ Π²ΠΈΡΠ΅Π½Π°ΠΌΠ΅Π½ΡΠΊΠΎΠ³ Π±ΠΎΡΠ±Π΅Π½ΠΎΠ³ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π -313. Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ 1941. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΏΠΎ Π΅Π½Π³Π»Π΅ΡΠΊΠΎΡ Π»ΠΈΡΠ΅Π½ΡΠΈ ΠΈΠ·ΡΠ°ΡΠΈΠ²Π°ΠΎ ΠΈ ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈ Π±ΡΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ Π»ΠΎΠ²Π°ΡΠΊΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ Π₯ΠΎΠΊΠ΅Ρ Ρ Π°ΡΠΈΠΊΠ΅Π½ ΠΠΊ-1.[2] ΠΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ²Π½Π΅ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΠ΅ (ΡΠ΅ΡΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΠΈΠ·ΡΠ°Π΄Π΅ ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π°) Ρ ΡΠ°Π±ΡΠΈΡΠΈ ΡΡ Π²ΡΡΠ΅Π½Π΅ Π²Π΅ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΏΡΠ°Π²ΠΊΠ΅ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π°, ΠΎΠ½Π΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ Π½ΠΈΡΡ ΠΌΠΎΠ³Π»Π΅ Π΄Π° ΠΎΠ±Π°Π²Π΅ ΠΏΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΠ΅, ΡΠ΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΠ΅ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π²Π»Π°ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΡΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΠ΅ ΠΈ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΠ° Π΄Π΅Π»ΠΎΠ²Π° Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° ΠΏΠΎ ΠΏΠΎΡΡΡΠ±ΠΈΠ½ΠΈ. ΠΡΡΠ³ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ°Ρ ΠΠΏΡΠΈΠ»Π° ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠ° 1941. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½Π°ΠΊΠΎΠ½ ΠΊΠ°ΠΏΠΈΡΡΠ»Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠ΅, ΠΠ΅ΠΌΡΠΈ ΡΡ Π·Π°ΠΏΠ»Π΅Π½ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ°Π² ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π», Π΄Π΅Π»ΠΎΠ²Π΅ ΠΈ Π·Π°ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ Π·Π°ΡΠ΅ΡΠ΅Π½Π΅ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π΅ Π½Π° ΠΎΠΏΡΠ°Π²ΡΠΈ ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΠΈ Ρ ΡΠ°Π±ΡΠΈΡΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ, ΡΠ΅ΠΊΠ²ΠΈΡΠΈΡΠ°Π»ΠΈ ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΡ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π° Π΄Π° ΡΠ°Π΄ΠΈ Π·Π° ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π΅ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΡ ΠΎΠΊΡΠΏΠ°ΡΠΈΠΎΠ½ΠΈΡ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ Werwirtschaftsstab SΓΌdost und Verbindungsstelle der C.L. - Rogozarski. Π‘Π°Π²Π΅Π·Π½ΠΈΡΠΊΠΎ Π±ΠΎΠΌΠ±Π°ΡΠ΄ΠΎΠ²Π°ΡΠ΅ Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΠ° ΡΡ. 16. ΠΈ 17. Π°ΠΏΡΠΈΠ»Π° 1944. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ΅ΡΠ΅Π½Π° Ρ ΡΠΎΠΊΡ ΡΠ°Π²Π΅Π·Π½ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ Π±ΠΎΠΌΠ±Π°ΡΠ΄ΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°. ΠΠ°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ° ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ ΠΎΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΡΠ΅ΡΠ° ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π° ΠΈ ΠΠ΅ΠΌΡΠ½Π° ΠΏΡΠ΅ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄Π½ΠΈ ΠΊΠ°ΠΏΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ΅ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΡΡ ΡΠΊΡΡΡΠ΅Π½ΠΈ Ρ ΠΎΠΏΡΡΠ΅ Π½Π°ΠΏΠΎΡΠ΅ Π·Π° ΠΎΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ Π·Π΅ΠΌΡΠ΅. Π€Π°Π±ΡΠΈΠΊΠ° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΡΠ΅Π½Π° Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΠ° Π΄Π΅Π»ΠΎΠΌ ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ΅ ΠΠΌΠ°Ρ 1946. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ΅ΠΌΡΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΠΊΠ°ΡΡΡΡ Ρ Π½ΠΎΠ²ΠΎΡΠΎΡΠΌΠΈΡΠ°Π½Ρ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»ΠΈΠ·ΠΎΠ²Π°Π½Ρ Π²Π°Π·Π΄ΡΡ ΠΎΠΏΠ»ΠΎΠ²Π½Ρ ΠΈΠ½Π΄ΡΡΡΡΠΈΡΡ (ΠΡΠΆΠ°Π²Π½Π° Π€Π°Π±ΡΠΈΠΊΠ° ΠΠ²ΠΈΠΎΠ½Π°). ΠΠ΄ ΡΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠ°ΠΎ Π΄Π° ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΡΠ²Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠ° ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ° Π°Π΅ΡΠΎΠΏΠ»Π°Π½Π° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ. ΠΠ° 22 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ²ΠΎΠ³Π° ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ°ΡΠ° Ρ ΠΏΠΎΠ³ΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ° ΠΎΠ²Π΅ ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²Π΅Π΄Π΅Π½ΠΎ ΡΠ΅ 305 Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π°. Π Π°Π·Π²ΠΈΡΠ΅Π½ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΈΠ·ΡΠ°ΡΠ΅Π½ΠΎ 15 ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π° Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠ΅ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΈΡΠ΅ Π° 5 ΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π° Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎ Π½Π° ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Ρ ΠΊΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΈΡ Π»ΠΈΡΠ΅Π½ΡΠΈ. ΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ (1948. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅) Ρ ΠΏΠΎΠ³ΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ° ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ΅ Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π½Π° ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΡ ΠΎΠΈΠ²ΠΈΡΠ΅Π½ ΡΠ»ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠΈΠ½ΡΠΊΠ°, Π‘ΡΠ°Π½ΠΎΡΠ΅ ΠΠ»Π°Π²Π°ΡΠ°, ΠΠ½Π΅Π· ΠΠ°Π½ΠΈΠ»ΠΎΠ²Π° ΠΈ Π‘ΡΠ°ΡΠΈΠ½Π΅ ΠΠΎΠ²Π°ΠΊΠ° ΡΠΎΡΠΌΠΈΡΠ°Π½Π° ΠΠ½Π΄ΡΡΡΡΠΈΡΠ° ΠΠΎΡΡΡΠ°ΡΡΡΠΈΡ ΠΠ΅ΠΆΠ°ΡΠ° - ΠΠΠ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄. Π’Π΅Ρ Π½ΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ° ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΠ΅ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Ρ ΡΠ°Π±ΡΠΈΡΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π£ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π΄ΠΎΠΊ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠ»Π° ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ° Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π΄ΠΎΠΌΠΈΠ½Π°Π½ΡΠ°Π½ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΈΠΎΠ½ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π» Π·Π° ΠΈΠ·ΡΠ°Π΄Ρ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π΄ΡΠ²ΠΎ. ΠΡΠ²ΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΈΠΎΠ½ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π» Π·Π° ΠΈΠ·ΡΠ°Π΄Ρ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° ΠΈΠΌΠ° ΡΠ»Π΅Π΄Π΅ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ±ΡΠ΅ ΠΎΡΠΎΠ±ΠΈΠ½Π΅: ΠΌΠ°Π»Ρ ΡΠΏΠ΅ΡΠΈΡΠΈΡΠ½Ρ ΡΠ΅ΠΆΠΈΠ½Ρ, Π»Π°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠΈΠ½ΠΎ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΡΡΠ΅, Π²ΠΈΡΠΎΠΊΠ° ΠΎΡΠΏΠΎΡΠ½ΠΎΡΡ Π½Π° Π·Π°ΠΌΠΎΡ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π°, ΡΠ΅ΡΡΠΈΠ½Π° ΠΈ Π»Π°ΠΊΠ° ΠΏΠΎΠΏΡΠ°Π²ΠΊΠ° Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π½Π°ΠΏΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΈΡ ΠΎΠ΄ Π΄ΡΠ²Π΅ΡΠ°, Π½ΠΈΡΠΊΠ° ΡΠ΅Π½Π° Π΄ΡΠ²Π΅ΡΠ° Ρ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΡ Π½Π° ΠΎΡΡΠ°Π»Π΅ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΈΠ²Π½Π΅ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π΅ ΠΈ ΠΎΡΠΏΠΎΡΠ½ΠΎΡΡ Π½Π° ΡΡΡ. ΠΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ²ΠΎΠΌΠ΅ Π΄ΠΎΠ΄Π° ΡΠΎΡ ΠΈ ΡΠΎ Π΄Π° Ρ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Ρ Π½Π°ΡΠΎΡ Π·Π΅ΠΌΡΠΈ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ°Π»Π° ΡΠ°Π·Π²ΠΈΡΠ΅Π½Π° ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΠ° ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈΡ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΈΠ²Π½ΠΈΡ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΡ Π²ΠΈΡΠΎΠΊΠΎ Π»Π΅Π³ΠΈΡΠ°Π½ΠΈ ΡΠ΅Π»ΠΈΡΠΈ, Π»Π΅Π³ΡΡΠ΅ Π°Π»ΡΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΡΠΌΠ° ΡΠΈΠΏΠ° ΠΡΡΠ°Π» ΠΈΠ»ΠΈ ΠΎΡΡΠ°Π»Π΅ Π»Π°ΠΊΠ΅ Π»Π΅Π³ΡΡΠ΅ Π½Π° Π±Π°Π·ΠΈ ΠΌΠ°Π³Π½Π΅Π·ΠΈΡΡΠΌΠ°, Π° Π΄ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΡΠ²ΠΈΡ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠΈΡ Π²ΡΡΡΠ° ΠΈ ΠΊΠ²Π°Π»ΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΡΠΌΠΎ ΠΈΠΌΠ°Π»ΠΈ Ρ ΠΈΠ·ΠΎΠ±ΠΈΡΡ ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π½ΠΎ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΎΡΠ΅ΠΊΠΈΠ²Π°ΡΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΠ° Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Ρ Π½Π°Ρ ΡΠ³Π»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ ΠΎΠ΄Π²ΠΈΡΠ°Π»Π° Π½Π° Π±Π°Π·ΠΈ Π΄ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΠΊΠ°ΠΎ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΈΠ²Π½ΠΎΠ³ ΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Π°. Π€Π°Π±ΡΠΈΠΊΠ° Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ Π²Π°ΠΆΠΈΠ»Π° Π·Π° Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΡ ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΡ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π΄ΡΠ²Π΅Π½ΠΈΡ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΈΡΠ° Ρ ΡΠ°Π΄Π°ΡΡΠΎΡ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠΈ. ΠΠΎΡΠ΅Π»Π° ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΎΠ»Π°ΡΡΠΊΠ° ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎΠ½ΠΈΡΠ° Π½Π΅ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΠΡΠ²ΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Ρ ΠΏΡΠ²ΠΎΠΊΠ»Π°ΡΠ½Ρ ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΡ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π°. ΠΠΎΠΊ ΡΡ ΠΎΡΡΠ°Π»Π΅ ΡΠ°Π±ΡΠΈΠΊΠ΅ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΡ ΠΠΊΠ°ΡΡΡ, ΠΠΌΠ°Ρ ΠΈ Π€Π°Π±ΡΠΈΠΊΠ° Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Ρ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²Ρ, Π·Π°Ρ Π²Π°ΡΡΡΡΡΠΈ Π»ΠΈΡΠ΅Π½ΡΠ°ΠΌΠ°, ΠΏΡΠ΅ΡΠ»Π΅ Π½Π° ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΡ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° ΠΌΠ΅ΡΠ°Π»Π½Π΅ ΠΈΠ»ΠΈ ΠΊΠΎΠΌΠ±ΠΈΠ½ΠΎΠ²Π°Π½Π΅ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΈΡΠ΅, Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ°ΠΎ Π²Π΅Π·Π°Π½ Π·Π° ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Ρ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΡ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π΄ΡΠ²Π΅Π½Π΅ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ Π΄ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠΊΠ° ΠΡΡΠ³ΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΠ°. ΠΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΠ° Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠ΅ ΠΊΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΊΡΠΈΡΠ΅ Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ-ΠΠ°ΡΠ±Π°Ρ - ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ (32 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊΠ° 1927. Π΄ΠΎ 1929. Π³ΠΎΠ΄.) Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ ΠΠΎΡΠ΅Π½ β ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ (1 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊ ΠΊΠΎΠ½Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° - ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ 1928. Π³ΠΎΠ΄.) Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ Π₯ΠΈΡΠΏΠ°Π½ΠΎ β ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ / ΠΈΠ·Π²ΠΈΡΠ°Ρ (1 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊ ΠΊΠΎΠ½Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° β ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ 1928. Π³ΠΎΠ΄.) Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ-Π Π°ΡΡ β ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ (1 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊ - ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ 1930. Π³ΠΎΠ΄.) Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ Π€1Π-ΠΠ°ΡΡΠΎΡ β ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ (1 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊ - ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ 1931. Π³ΠΎΠ΄.) Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ Π€1Π-Π’ΠΈΡΠ°Π½ β ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ (1 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊ - ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ 1931. Π³ΠΎΠ΄.) Π‘ΠΠ-VIII - ΡΠΏΠΎΡΡΡΠΊΠΎ ΡΡΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° (3 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠΊΠ° 1931. Π³ΠΎΠ΄.) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΠΠ - ΠΏΡΠ΅Π»Π°Π·Π½ΠΈ ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ (1 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊ βΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ 1934. Π³ΠΎΠ΄.) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΠΠ’ β (ΡΠΊΡΠ°ΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ° ΠΎΠ΄ ΠΡΠ΅Π»Π°Π·Π½ΠΈ ΠΠ°Π·Π΄ΡΡ ΠΎΠΏΠ»ΠΎΠ²Π½ΠΎ Π’Π΅Ρ Π½ΠΈΡΠΊΠΈ)-Π»ΠΎΠ²Π°ΡΠΊΠΈ ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ (61 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊ 1935β1941. Π³ΠΎΠ΄.) Π€ΠΈΠ·ΠΈΡ Π€Π - ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ (40 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊΠ° 1935. Π³ΠΎΠ΄.) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π‘ΠΠ-VI - ΡΠΏΠΎΡΡΡΠΊΠΎ-ΡΡΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈ (2 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠΊΠ°-ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ 1936. ΠΈ 1937. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΠΠ’-Π₯ β ΠΏΡΠ΅Π»Π°Π·Π½ΠΎ ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ Ρ ΠΈΠ΄ΡΠΎΠ°Π²ΠΈΠΎΠ½ (1 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊ ΠΊΠΎΠ½Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° ΠΠΠ’ +3 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠΊΠ° 1937. Π³ΠΎΠ΄.) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π‘ΠΠ-Π₯ β ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌΠΎΡΠΎΡΠ½ΠΈ ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ Π΄Π²ΠΎΡΠ΅Π΄ Π·Π° ΠΏΠΎΡΠ΅ΡΠ½Ρ ΠΎΠ±ΡΠΊΡ ΠΈ ΠΏΠΈΠ»ΠΎΡΠ°ΠΆΡ (21 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊ 1937. Π³ΠΎΠ΄.) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π‘Π-ΠΠΠ β ΠΌΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ° Π‘ΠΠ-Π₯ ΡΠ° ΠΌΠΎΡΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠΈΠΏΡΠΈ ΠΠ°ΡΠΎΡ (1 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊ ΠΊΠΎΠ½Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° Π‘ΠΠ-Π₯ 1940. Π³ΠΎΠ΄ ) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π‘Π-ΠΠΠ β ΠΌΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ° Π‘ΠΠ-Π₯ ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ Π·Π° Π½ΠΎΡΠ½ΠΎ Π»Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅ (1 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊ ΠΊΠΎΠ½Π²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ° Π‘ΠΠ-Π₯ 1941. Π³ΠΎΠ΄) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΠ-3 β Π»ΠΎΠ²Π°Ρ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΠ΅Π΄ (1 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊ β ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ 1937. Π³ΠΎΠ΄.) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΠ-3 β Π»ΠΎΠ²Π°Ρ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΠ΅Π΄ (12 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊΠ° β ΡΠ΅ΡΠΈΡΡΠΊΠ° ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΠ° 1940. Π³ΠΎΠ΄.) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π -100 β ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌΠΎΡΠΎΡΠ½ΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½, ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΠ΅Π΄ Π·Π° ΠΎΠ±ΡΠΊΡ Ρ Π²ΠΈΡΠΈΠΌ ΠΏΠΈΠ»ΠΎΡΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠΊΠΎΠ»Π°ΠΌΠ° (26 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊΠ° 1938. ΠΈ 1939. Π³ΠΎΠ΄.) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π‘ΠΠ-XI β Π°ΠΊΡΠΎΠ±Π°ΡΡΠΊΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½, ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΠ΅Π΄ Π½Π°ΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½ Π·Π° ΠΎΠ±ΡΠΊΡ ΠΈ ΡΡΠ΅Π½Π°ΠΆΡ ΠΏΠΈΠ»ΠΎΡΠ° Π»ΠΎΠ²Π°ΡΠ° (1 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊ β ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ 1938. Π³ΠΎΠ΄.) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π‘ΠΠ-XII-Π₯ β ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ Ρ ΠΈΠ΄ΡΠΎΠΏΠ»Π°Π½ (1 ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ +4 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠΊΠ° 1938. + 4 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠΊΠ° 1940. Π³ΠΎΠ΄.) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π‘ΠΠ-XIV-Π₯ β ΠΎΠ±Π°Π»Π½ΠΈ ΠΈΠ·Π²ΠΈΡΠ°Ρ (1 ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ 1938. + 6 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊΠ° 1939. Π³ΠΎΠ΄.) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π‘ΠΠ-XIVΠβΠ₯ β Π±ΠΎΠΌΠ±Π°ΡΠ΄Π΅Ρ Ρ ΠΈΠ΄ΡΠΎΠ°Π²ΠΈΠΎΠ½ (12 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊΠ° 1940. Π³ΠΎΠ΄.) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΠΡΡΡΠΎΡ (ΠΠΠ‘)β ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° (1 ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ 1940. Π³ΠΎΠ΄.) Π ΠΎΠ³ΠΎΠΆΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π -313 (ΠΏΡΠ²ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ Π½Π°Π·Π²Π°Π½ Π‘ΠΠ-XV) β Π²ΠΈΡΠ΅Π½Π°ΠΌΠ΅Π½ΡΠΊΠΈ Π±ΠΎΡΠ±Π΅Π½ΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ βΡΠ°Π·Π°ΡΠ°Ρ (1 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊ β ΠΏΡΠΎΡΠΎΡΠΈΠΏ 1940. Π³ΠΎΠ΄) ΠΡΠΎΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΡΠ° Π°Π²ΠΈΠΎΠ½Π° ΠΏΠΎ Π»ΠΈΡΠ΅Π½ΡΠΈ ΠΠ°Π»ΠΈ ΠΡΠ°Π½Π΄Π΅Π½Π±ΡΡΠ³ - (ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ Π΄Π²ΠΎΡΠ΅Π΄ 22 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊΠ° 1925β1928. Π³ΠΎΠ΄) Π‘ΡΠ΅Π΄ΡΠΈ ΠΡΠ°Π½Π΄Π΅Π½Π±ΡΡΠ³ - (ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΈ Π΄Π²ΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΏΡΠ΅Π»Π°Π·Π½ΠΈ 24 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊΠ° 1926β1928. Π³ΠΎΠ΄) Π ΠΠ-8 β ΡΠΏΠΎΡΡΡΠΊΠΎ ΡΡΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ ΠΏΠΎ ΠΏΠΎΡΡΠΊΠΎΡ Π»ΠΈΡΠ΅Π½ΡΠΈ (3 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊ 1935. Π³ΠΎΠ΄.) Π ΠΠ-13 β ΡΠΏΠΎΡΡΡΠΊΠΎ ΡΡΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈ ΡΡΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΏΠΎ ΠΏΠΎΡΡΠΊΠΎΡ Π»ΠΈΡΠ΅Π½ΡΠΈ (4 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠΊΠ° 1939. Π³ΠΎΠ΄.) Π ΠΠ-13Π‘ β ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ ΠΏΠΎ ΠΏΠΎΡΡΠΊΠΎΡ Π»ΠΈΡΠ΅Π½ΡΠΈ (2 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠΊΠ° 1939. Π³ΠΎΠ΄.) Π₯ΠΎΠΊΠ΅Ρ Ρ Π°ΡΠΈΠΊΠ΅Π½ ΠΠΊ-1 - Π»ΠΎΠ²Π°ΡΠΊΠΈ Π°Π²ΠΈΠΎΠ½ ΠΏΡΠΎΠΈΠ·Π²Π΅Π΄Π΅Π½ ΠΏΠΎ Π΅Π½Π³Π»Π΅ΡΠΊΠΎΡ Π»ΠΈΡΠ΅Π½ΡΠΈ (18 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊΠ° 1941. Π³ΠΎΠ΄)
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Stanje kao na fotografijma ! 50cm x 70cm Harry Potter and the Deathly Hallows: Part 1 Hari Poter i relikvije Smrti: Prvi deo (engl. Harry Potter and the Deathly Hallows β Part 1) je britanski film iz 2010. godine, reΕΎisera Dejvida Jejtsa, snimljen po romanu Hari Poter i relikvije Smrti DΕΎ. K. Rouling. To je sedmi deo serijala filmova o Hariju Poteru. Iako postoji sedam knjiga po kojima su filmovi snimani, odluΔeno je da poslednja, zbog obimnosti radnje, bude podeljena u dva filmska dela.[2] Scenario je napisao Stiv Klouvs, a producenti su bili Dejvid Hejman, Dejvid Baron i Roulingova. U glavnoj ulozi je Danijel Radklif kao Hari Poter, dok Rupert Grint i Ema Votson repriziraju svoje uloge kao Ron Vizli i Hermiona GrejndΕΎer. Nastavak je filma Hari Poter i Polukrvni Princ, a prati ga direktni nastavak Hari Poter i relikvije Smrti: Drugi deo. PriΔa prati Harija Potera, koga je Albus Dambldor zaduΕΎio da pronaΔe i uniΕ‘ti Horkrukse β tajnu Voldemorove besmrtnosti. Snimanje je poΔelo 19. februara 2009, a zavrΕ‘eno je 12. juna 2010. godine. Film je realizovan u 2D bioskopima i IMAKS formatima Ε‘irom sveta 19. novembra 2010. godine. Film je dobio pozitivne kritike, a naroΔito su hvaljeni gluma, kinematografija, vizuelni efekti, muzika i emocionalna dubina priΔe. Tokom premijernog vikenda, film je zaradio 330 miliona dolara, Δime je postigao treΔi najuspeΕ‘niji premijerni vikend u serijalu i najuspeΕ‘niji u 2010. godini. Sa ukupnom zaradom od preko 976 miliona dolara, postao je treΔi najuspeΕ‘niji film iz 2010. godine, iza filmova PriΔa o igraΔkama 3 i Alisa u zemlji Δuda, kao i treΔi najuspeΕ‘niji film iz serijala, iza filmova Relikvije Smrti: Drugi deo i Kamen mudrosti. Na 83. dodeli Oskara, film je bio nominovan za najbolju scenografiju i najbolje vizuelne efekte. Cast Further information: List of Harry Potter cast members Daniel Radcliffe as Harry Potter: A 17-year-old wizard. Rupert Grint as Ron Weasley: A young wizard and one of Harry`s best friends and ally. Emma Watson as Hermione Granger: A young witch and one of Harry`s closest friends and ally. Bonnie Wright as Ginny Weasley: Ron`s younger sister and Harry`s love interest. Helena Bonham Carter as Bellatrix Lestrange: A Death Eater, Sirius Black`s insane cousin and murderer, and the aunt of Draco. Robbie Coltrane as Rubeus Hagrid: Harry`s half-giant friend, and gamekeeper at Hogwarts. Warwick Davis as Griphook: A goblin and former employee at Gringotts Bank. Davis replaced Verne Troyer, who portrayed the character physically in the first film, though Davis had dubbed Griphook`s lines. Tom Felton as Draco Malfoy: a Death Eater and son of Lucius and Narcissa Malfoy. Ralph Fiennes as Lord Voldemort: An evil power-hungry wizard, and the leader of the Death Eaters. Michael Gambon as Professor Albus Dumbledore: Former headmaster of Hogwarts killed by Severus Snape in the previous film. Brendan Gleeson as Alastor `Mad-Eye` Moody: A member of the Order of the Phoenix. John Hurt as Garrick Ollivander: A wandmaker abducted by the Death Eaters. Rhys Ifans as Xenophilius Lovegood: The eccentric father of the trio`s friend Luna. Jason Isaacs as Lucius Malfoy: Draco Malfoy`s father and a disgraced Death Eater. Helen McCrory as Narcissa Malfoy: Draco`s mother and Bellatrix`s sister. Bill Nighy as Rufus Scrimgeour: The new Minister for Magic. Alan Rickman as Professor Severus Snape: A double agent to the Death Eaters and the new headmaster of Hogwarts. Jim Broadbent as Professor Horace Slughorn: The new Potions teacher at Hogwarts, who has secret knowledge regarding Lord Voldemort. Timothy Spall as Peter Pettigrew/Wormtail: The Death Eater who betrayed Harry`s parents to Voldemort. Imelda Staunton as Dolores Umbridge: Senior Undersecretary to the Minister for Magic and Head of the Muggle-born Registration Commission. David Thewlis as Remus Lupin: A member of the Order of the Phoenix and a former teacher at Hogwarts. Natalia Tena as Nymphadora Tonks: Remus Lupin`s wife and a member of the Order of the Phoenix. George Harris as Kingsley Shacklebolt: Another member of the Order of the Phoenix. Julie Walters as Molly Weasley: The Weasley matriarch and a mother figure to Harry. Mark Williams as Arthur Weasley: Ron Weasley`s father, an Auror at the Ministry of Magic. Domhnall Gleeson as Bill Weasley: Arthur and Molly`s eldest son who helps Harry to escape from Little Whinging and who is to marry Fleur. ClΓ©mence PoΓ©sy as Fleur Delacour: A French Witch of the Beauxbatons School who also helps Harry to escape from Little Whinging. Guy Henry as Pius Thicknesse: The puppet Minister of Magic installed by Voldemort. Peter Mullan as Corban Yaxley: A Death Eater at the Ministry of Magic. Carolyn Pickles as Charity Burbage: The Muggle Studies teacher at Hogwarts, tortured and killed by Voldemort David Ryall as Elphias Doge: An old schoolfriend of Albus Dumbledore who defends him in an obituary. Richard Griffiths as Vernon Dursley: Harry`s Muggle uncle. Fiona Shaw as Petunia Dursley: Harry`s Muggle aunt. Directed by David Yates Screenplay by Steve Kloves Based on Harry Potter and the Deathly Hallows by J. K. Rowling Produced by David Heyman David Barron J. K. Rowling Starring Daniel Radcliffe Rupert Grint Emma Watson Helena Bonham Carter Robbie Coltrane Warwick Davis Ralph Fiennes Michael Gambon Brendan Gleeson Richard Griffiths John Hurt Jason Isaacs Alan Rickman Fiona Shaw Timothy Spall Imelda Staunton David Thewlis Julie Walters Cinematography Eduardo Serra Edited by Mark Day Music by Alexandre Desplat Production companies Warner Bros. Pictures[1] Heyday Films Distributed by Warner Bros. Pictures Release dates 11 November 2010 (Odeon Leicester Square) 19 November 2010 (United Kingdom and United States) Running time 146 minutes[2] Countries United Kingdom United States Language English Budget $250 million (shared with Part 2)[3][4] Box office $977 million Originalan filmski plakat