Tip procesora: Intel Podnožje: Intel® 1700 Čipset: Intel® B660 Format ploče: Micro ATX Podržana memorija: DDR4 Podržani procesori: Intel Socket LGA1700 za 12th Gen Intel Core, Pentium® Gold i Celeron procesore Intel Socket LGA1700 za 12th Gen Intel Core, Pentium Gold i Celeron procesore Podržava Intel Turbo Boost Technology 2.0 i Intel Turbo Boost Max Technology 3.0 Memorija: 4 x DIMM, Max. 128GB, DDR4 5333(OC)/5066(OC)/5000(OC)/4800(OC)/4600(OC)/4400(OC)/4266(OC)/4000(OC)/3866(OC)/3733(OC)/3600(OC)/3466(OC)/3400(OC)/3333(OC)/3200/3000/2933/2800/2666/2400/2133 Non-ECC, Un-buffered Memory Dual Channel arhitektura memorije Podržava Intel Extreme Memory Profile (XMP) OptiMem II Slotovi za proširenje: Intel 12th Gen procesori 1 x PCIe 5.0 x16 slot Intel B660 Chipset 1 x PCIe 3.0 x16 slot (podržava x4 režim) 1 x PCIe 4.0 x1 slot Skladište: Podržava 2 x M.2 slota i 4 x SATA 6Gb/s porta Ukupno podržava 2 x M.2 slota i 4 x SATA 6Gb/s porta Intel 12th Gen procesori M.2_1 slot (Key M), type 2242/2260/2280 Intel 12th Gen procesori podržavaju PCIe 4.0 x4 režim Intel B660 Chipset M.2_2 slot (Key M), type 2242/2260/2280 (podržava PCIe 4.0 x4 režim) 4 x SATA 6Gb/s porta Mrežna karta: 1 x Realtek 2.5Gb Ethernet TUF LANGuard 1 x Realtek 2.5Gb Ethernet TUF LANGuard Zvučna karta: Realtek 7.1 Surround Sound High Definition Audio CODEC Podržava: Jack-detection, Multi-streaming, Front Panel Jack-retasking Podržava do 24-Bit/192 kHz playback USB: USB na zadnjem delu: ukupno 8 portova 1 x USB-C 3.2 Gen 2x2 4 x USB-A 3.2 Gen 2 ports 1 x USB-A 3.2 Gen 1 port 2 x USB-A 2.0 ports USB na prednjem delu: ukupno 7 portova 1 x USB 3.2 Gen 1 konektor (podržava USB Type-C) 1 x USB 3.2 Gen 1 header podržava dodatna 2 USB 3.2 Gen 1 porta 2 x USB 2.0 headers podržava dodatna 4 USB 2.0 porta Konektori na zadnjoj strani: 1 x USB-C 3.2 Gen 2x2 port 4 x USB-A 3.2 Gen 2 ports 1 x USB-A 3.2 Gen 1 port 2 x USB-A 2.0 ports 1 x DisplayPort 1 x HDMI port 5 x Audio jacks 1 x Optical S/PDIF out port Interni konektori: 1 x 4-pin CPU Fan header 1 x 4-pin CPU OPT Fan header 1 x 4-pin AIO Pump header 3 x 4-pin Chassis Fan headers 1 x 24-pin Main Power konektor 1 x 8-pin +12V Power konektor 1 x 4-pin +12V Power konektor 2 x M.2 slota (Key M) 4 x SATA 6Gb/s porta 1 x USB 3.2 Gen 1 konektor (podržava USB Type-C) 1 x USB 3.2 Gen 1 header podržava dodatna 2 USB 3.2 Gen 1 porta 2 x USB 2.0 headers podržava dodatna 4 USB 2.0 porta 3 x Addressable Gen 2 headers 1 x AURA RGB header 1 x Clear CMOS header 1 x COM Port header 1 x Front Panel Audio header (AAFP) 1 x 20-3 pin System Panel header sa Chassis intrude funkcijom 1 x Thunderbolt header

Tip procesora: AMD Podnožje: AMD® AM4 Čipset: AMD® B550 Format ploče: ATX Podržana memorija: DDR4 Podržani procesori: AMD Ryzen 5000 Series/5000 G-Series/4000 G-Series/3000 Series Desktop Procesori Memorija: AMD Ryzen 5000 i 3000 Series Desktop Procesori 4 x DIMM, Max. 128GB, DDR4 4800(O.C.)/4666(O.C.)/4600(O.C.)/4400(O.C.)/4266(O.C.)/4133(O.C.)/4000(O.C.)/3866(O.C.)/3733(O.C.)/3600(O.C.)/3466(O.C.)/3400(O.C.)/3200/3000/2933/2800/2666/2400/2133 MHz, Un-buffered Memory * AMD Ryzen 5000 i 4000 G-Series Procesori 4 x DIMM, Max. 128GB, DDR4 5100(O.C)/4866(O.C.)/4600(O.C)/4466(O.C.)/4400(O.C)/4266(O.C.)/4133(O.C.)/4000(O.C.)/3866(O.C.)/3600(O.C.)/3466(O.C.)/3200/3000/2800/2666/2400/2133 MHz, Un-buffered Memory * ECC Memory (ECC mode) podrška varira od procesora Slotovi za proširenje: AMD Ryzen 5000 i 3000 Series/5000 i 4000 G-Series Desktop Procesori 1 x PCIe 4.0 x16 SafeSlot (Podržava x16 mode) AMD B550 čipset 1 x PCIe 3.0 x16 slot (Podržava x4 mode)* 3 x PCIe 3.0 x1 slots *Deli bandwidth sa PCIe3.0 x1_1, PCIe3.0 x1_2, PCIe3.0 x1_3 Skladište: Podržava 2 x M.2 slota i 6 x SATA 6Gb/s porta Totalno podržava 2 x M.2 slots i 6 x SATA 6Gb/s porta AMD Ryzen 5000 i 3000 Series/5000 i 4000 G-Series Desktop Procesori M.2_1 slot (Key M), type 2242/2260/2280/22110 (supports PCIe 4.0 x4 & SATA modes) AMD B550 čipset M.2_2 slot (Key M), type 2242/2260/2280/22110 (podrška PCIe 3.0 x4 i SATA mode)* 6 x SATA 6Gb/s port Podržava RAID 0, 1, 10 Kada je M.2_2 Slot popunjen, SATA6G_5/6 port neće raditi Mrežna karta: 1 x Intel® 2.5Gb Ethernet 1 x Intel® I225-V 2.5Gb Ethernet Wi-Fi 6E 2x2 Wi-Fi 6E (802.11 a/b/g/n/ac/ax) Podržava 2.4/5/6GHz frequency band Bluetooth v5.2 Zvučna karta: ROG SupremeFX 7.1-Channel High Definition Audio CODEC S1220A USB: USB na zadnjoj strani 1 x USB-A 3.2 Gen 2 1 x USB-C 3.2 Gen 2 4 x USB 3.2 Gen 1 2 x USB 2.0 Front USB: Totalno 6 portova 1 x USB 3.2 Gen 1 header podržava dodatna 2 USB 3.2 Gen 1 porta 2 x USB 2.0 headers podržava dodatna 4 USB 2.0 porta Konektori na zadnjoj strani: 1 x USB-A 3.2 Gen 2 1 x USB-C 3.2 Gen 2 4 x USB-A 3.2 Gen 1 2 x USB-A 2.0 ports 1 x Wi-Fi Module 1 x DisplayPort 1 x HDMI 1 x Intel 225-V 2.5G Ethernet 1 x Optical S/PDIF out 5 x Audio port 1 x BIOS FlashBack Interni konektori: 1 x 4-Pin AIO_Pump header 1 x 4-Pin CPU fan header 1 x 4-Pin CPU_OPT fan header 3 x 4-Pin Chassis fan headers 1 x 24-pin main power konektor 1 x 8-pin +12V power konektor 1 x 4-pin +12V power konektor 2 x M.2 slots (Key M) 6 x SATA 6Gb/s ports 1 x USB 3.2 Gen 1 header podržava dodatna 2 USB 3.2 Gen 1 porta 2 x USB 2.0 headers podržava dodatna 4 USB 2.0 porta 1 x Addressable Gen 2 header 2 x AURA RGB headers 1 x Clear CMOS header 1 x Front panel audio header (AAFP) 1 x 20-3 pin System Panel header sa Chassis intrude funkcijom 1 x Thermal sensor header 1 x Thunderbolt header BIOS: 256 Mb Flash ROM, UEFI AMI BIOS Vaše ime Mail Komentar Ocena: Pošalji DEKLARACIJA Naziv artikla Matična ploča Asus Rog Strix GAMING B550M-F Gaming WIFI II Naziv i vrsta robe Matične ploče Uvoznik Precizan podatak o uvozniku je dostupan na deklaraciji proizvoda Prava potrošača Zagarantovana sva prava kupaca po osnovu zakona o zaštiti potrošača Neophodni kolačići pomažu da sajt bude upotrebljiv omogućavajući osnovne funkcije kao što su navigacija na stranici i pristup bezbednim oblastima web sajta. Web sajt ne može da funkcioniše pravilno bez ovih kolačića. Trajne kolačiće koristimo za olakšanu funkcionalnost prijave korisnika, kao što je “Ostanite prijavljeni”. Takođe koristimo trajne kolačiće da bismo bolje razumeli navike korisnika, te kako bismo poboljšali web stranicu prema vašim navikama. Statistički kolačići pomažu vlasnicima web sajta da razumeju interakciju posetilaca sa web sajtom anonimnim sakupljanjem informacija i izveštavanjem. Marketing kolačići se koriste za praćenje posetioca na web sajtovima. Namera je da se prikažu reklame koje su relevantne i privlačne za pojedinačnog korisnika a time i od veće vrednosti za izdavače i treće strane oglašivače.

Brojevi 2,5,6,7,8 su potpuno novi Broj 1 ima sitno okrznuće po ivici (ništa strašno(kao na slici)) Broj 3 izgreban pozadi (kao na slici) Broj 4 ima neznatno ulubljenje pri (ništa strašno(kao na slici)) Broj 9 ima neznatno ulubljenje pri (ništa strašno(kao na slici)) Broj 10 okrzan malo sa strane (kao na slici) U suštini 1,4,9,10 su untra skroz novi Poručnik Bluberi 1 1. FORT NAVAHO 2. GRMLJAVINA NA ZAPADU 3. USAMLJENI ORAO Poručnik Bluberi 2 4. IZGUBLJENI KONJANIK 5. TRAGOM NAVAHOSA 6. ČOVEK SA SREBRNOM ZVEZDOM Poručnik Bluberi 3 7. GVOZDENI KONJ 8. ČOVEK SA ČELIČNOM ŠAKOM 9. STAZA SIJUKSA Poručnik Bluberi 4 10. GENERAL ŽUTA GLAVA 11. RUDNIK LUDOG NEMCA 12. DUH SA ZLATNIM MECIMA Poručnik Bluberi 5 13. BISER ČIUVAVE 14. ČOVEK VREDAN 500.000 DOLARA 15. BALADA O KOVČEGU Poručnik Bluberi 6 16. ODMETNIK 17. ANĐEOSKO LICE 18. SLOMLJENI NOS Poručnik Bluberi 7 19. DUGI MARŠ 20. FANTOMSKO PLEME 21. POSLEDNJA KARTA Poručnik Bluberi 8 22. NA KRAJU PUTA 23. ARIZONA LOVE 24. MISTER BLUBERI Poručnik Bluberi 9 25. SENKE NAD TOMBSTONOM 26. DŽERONIMO APAČ 27. OK KORAL Poručnik Bluberi 10 28. DAST 29. APAČI ,,Majkl Stiv Donovan Bluberi je čovek sklon ispadima i upadanju u nevolje. Sin je bogatog južnjačkog plantažera, ali sticajem dramatičnih okolnosti završava u američkoj vojsci, gde brzo dolazi do čina poručnika. Bluberi je osobenjak nemirnog duha, znatiželjan i smeo, sklon avanturi i kocki, često grub i beskompromisan, ali, kad zatreba, pravičan i častan... Dosledan je u izvrdavanju autoriteta i vođenju ličnih ratova, i u svojim avanturama – često u društvu prijatelja, među kojima su Džimi Maklur i Red Nek – susreće se s raznim zloćudnim revolverašima i indijanskim pljačkašima, ali i sa istorijskim ličnostima: Vajatom Erpom, Dokom Holidejom, Džeronimom, Kočizom i drugima. Bluberi je remek-delo francusko-belgijske škole stripa i, po mišljenju mnogih, najbolji je vestern strip svih vremena. Kroz uzbudljive epizode, koje je većim delom napisao slavni belgijski scenarista Žan-Mišel Šarlije, pratimo kreativni razvoj Žana Žiroa, jednog od najznačajnijih svetskih crtača stripa, od njegove rane faze, u kojoj je još tragao za pravim likovnim izrazom, do vizuelno raskošnih zrelih radova. Nastao davne 1963, Bluberi i dalje postavlja veoma visoka merila u svom žanru i stripu uopšte.``

K256 Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Prva cetiri dela su na Srpskom, peti je na Engleskom jeziku, dve knjige imaju posvetu R.M. Guere 1. Indijanska Zemlja 2. Mrtve Majke, IMA POSVETU R. M. GUERE 3. Izjedanje 4. Rez Bluz 5. Scalped, The Deluxe Edition, Book Five, IMA POSVETU R. M. GUERE Knjiga 1 Izdavač: Darkwood Naslovna strana: Rajko Milošević Gera Scenario: Jason Aaron Crtež: Rajko Milošević Gera Naslov originala: Scalped Deluxe Edition Book One Broj originala: 1-11 Format: 170 x 260 mm Povez: tvrdi Boja: kolor Broj strana: 276 Indijanski rezervat Prerijska ruža svojevrsna je „zemlja trećeg sveta u srcu Amerike”. Njegovi stanovnici žive na rubu egzistencije, obespravljeni i zaboravljeni. Nadu pak uliva projekat izgradnje savremenog kazina koji bi trebalo da donese veliki priliv novca u siromašnu zajednicu. Međutim, umesto oaze blagostanja, rezervat će postati poprište kriminalnih sukoba, političkih igara i raspleta ličnih drama čiji koreni sežu u mladost glavnih aktera. Serijal Skalpirani Džejsona Arona i Rajka Miloševića Gere, autentična je mešavina trilera i vesterna koja istovremeno evocira antičke tragedije i najbolje holivudske filmove. Skalpirani prema nepodeljenom mišljenju čitalaca i kritičara spadaju u najbolje što nam savremeni američki strip nudi. Naše izdanje sadržajem prati američko Deluxe pakovanje i ceo serijal biće objavljen u 5 knjiga. U ovoj, prvoj, imaćete priliku da pročitate uvodnik r.m.Gere, napisan specijalno za ovu priliku, a u kom nam autor otkriva ponešto o ljudima s kojima je sarađivao i okolnostima u kojima je strip-serijal nastajao! Knjiga 2 Izdavač: Darkwood Naslovna strana: Rajko Milošević Gera Scenario: Jason Aaron Crtež: Rajko Milošević Gera Naslov originala: Scalped Deluxe Edition Book Two Broj originala: 12-24 Format: B5 Povez: tvrdi Boja: kolor Broj strana: 320 Crtež Rajka Miloševića Gere odvešće vas u Južnu Dakotu tako samouvereno da ćete moći da osetite pesak u svojoj kosi i neumoljivi prerijski vetar kako vam šamara lice. Sa besprekorno kadriranih stranica moći ćete da osetite vonj lošeg viskija i prigušeni vapaj i režanje ljudi sa margine. Gerina stilizacija nasilnih scena ravna je onoj Sema Pekinpoa. U tako vizuelno ubedljivom svetu, zašavši u srce noara, scenarista Džejson Aron pripoveda priču koja se zapravo sastoji od brojnih priča sa zajedničkim krajem. Povremeno nam se čini kako naslućujemo kakav će biti taj kraj, ali stvar je u tome da to uopšte nije važno. Okretaćete stranice možda još i brže, želeći da saznate kako je svaki od likova pronašao put do iste završnice. Knjiga 3 Izdavač: Darkwood Naslovna strana: Rajko Milošević Gera Scenario: Jason Aaron Crtež: Rajko Milošević Gera Naslov originala: Scalped Deluxe Edition Book Three Broj originala: 25-34 Format: B5 Povez: tvrdi Boja: kolor Broj strana: 260 Nalik Vilijamu Fokneru, koji je oživeo okrug Joknapatafa, nakon svega nekoliko stranica Skalpiranih bićete uvučeni u svet – indijanski rezervat Prerijska ruža – koji je tako unikatan da može biti samo Aronov. Naravno, ništa od toga ne bi bilo moguće bez odgovarajućeg, očaravajućeg crteža r.m.Gere, Davidea Furnoa i Frančeska Frankavile. Poput ajkule, kriminalistički žanr mora da nastavi da se kreće napred težeći inovacijama ili će odumreti. Nadajmo se da će izdavačka industrija prepoznati glad publike za drugačijim pripovedanjem i da će savremena kriminalistička književnost dočekati zoru novog dana. U međuvremenu – čitajte Skalpirane i otkrijte izvrstan dokaz za tvrdnju da se najbolje kriminalističke priče danas nalaze u stripovima. Knjiga 4 Izdavač: Darkwood Naslovna strana: Rajko Milošević Gera Scenario: Jason Aaron Crtež: Rajko Milošević Gera Naslov originala: Scalped Deluxe Edition Book Four Broj originala: 35-49 Format: B5 Povez: tvrdi Boja: kolor Broj strana: 352 U Prerijskoj ruži stvari se bliže tački ključanja. Tenzija raste i akteri priče skidaju maske! Jason Aaron (rođen 28. siječnja 1973.) [1] američki je pisac stripova, poznat po svojim kreatorskim serijama Scalped i Southern Bastards, kao i po radu na Marvel serijama Ghost Rider, Wolverine, PunisherMAX, Thor i The Osvetnici. Jason Aaron je rođen u Jasperu, Alabama.[2][3][4] Njegov rođak Gustav Hasford, koji je napisao poluautobiografski roman The Short-Timers (1979.), na kojem se temelji igrani film Full Metal Jacket (1987.), imao je veliki utjecaj na Aarona. Aaron je odlučio da želi pisati stripove kao dijete, i premda je njegov otac bio skeptičan kada ga je Aaron obavijestio o toj težnji, njegova majka je odvela Aarona u drogerije, gdje bi kupovao stripove na policama, od kojih je neke još uvijek posjedovao kao iz 2012. godine.[5] Aaron je završio srednju školu Shelby County. Zatim je pohađao Sveučilište Alabama u Birminghamu, gdje je diplomirao na engleskom jeziku.[6] Karijera Aaronova karijera u stripu započela je 2001. kada je pobijedio na natjecanju za traženje talenata u Marvel Comicsu sa scenarijem priče o Wolverineu od osam stranica.[7] Priča, koja je objavljena u Wolverineu #175 (lipanj 2002.), dala mu je priliku da predstavi svoje ideje urednicima.[5] Godine 2006. Aaron se naslijepo prijavio za DC Comicsov impresum Vertigo, što je postalo njegovo prvo veliko djelo, priča o Vijetnamskom ratu Druga strana.[5] Druga strana je nominirana za Eisnerovu nagradu za najbolju miniseriju, [8] a Aaron to smatra `drugim putom` da je probio u industriju.[5][9] Nakon toga, Vertigo ga je zamolio da iznese druge ideje, što je dovelo do Scalpeda, serije u vlasništvu kreatora s umjetnikom R. M. Guérom koja je smještena u izmišljeni indijanski rezervat Prairie Rose.[5][9][10] Godine 2007. Aaron je napisao Ripclaw: Pilot Season for Top Cow Productions.[11] Kasnije te godine, Marvelov urednik Axel Alonso, koji je bio impresioniran The Other Side i Scalpedom, unajmio je Aarona da napiše izdanja Wolverinea, Black Panthera i na kraju, produljene serije Ghost Ridera koja je započela u travnju 2008..[12] U siječnju 2008. potpisao je ekskluzivni ugovor s Marvelom, iako to neće utjecati na njegov rad na Scalpedu.[12][13] U srpnju te godine napisao je Penguin izdanje Joker`s Asyluma.[14][15] Nakon četiri izdanja na Wolverineu 2007., Aaron se vratio tom liku s tekućom serijom Wolverine: Weapon X, koja je pokrenuta kako bi se poklopila s igranim filmom X-Men Origins: Wolverine. Aaron je komentirao: `Uz Wolverine: Weapon X pokušat ćemo tako izmiješati stvari od luka do luka, tako da je prvi luk tipična vrsta priče o crnim operacijama, ali drugi luk će skočiti točno u sredinu potpunog drugačiji žanr.`[16] Godine 2010. serija je ponovno pokrenuta kao jednostavno Wolverine.[17] Slijedio je to ponovnim pokretanjem The Incredible Hulka 2011. [18] i Thor: God of Thunder 2012. godine.[19] Aaron i umjetnik Mike Deodato surađivali su na ograničenoj seriji Original Sin 2014. godine.[20] Godine 2018. Aaron je ponovno pokrenuo Thora s Mikeom del Mundom[21] i Osvetnike s Edom McGuinnessom.[22] Uz svoj rad na Marvelovim likovima, Aaron je napisao jednogodišnju seriju Conan the Barbarian nakon što je Marvel povratio licencna prava za lik 2019. godine.[23] Na Comic Conu u San Diegu 2019. najavljeno je da će Aaronova priča o Thoru koja prikazuje Jane Foster kako stječe plašt Boga groma biti osnova za film Thor: Love and Thunder iz 2022.... Rajko Milošević poznat i kao Gera i R. M. Guéra (rođen 24. novembra 1959. u Beogradu) je srpski stripar i likovni umetnik. Od 1991. živi u Barseloni, Španija. Biografija Debitovao je u jugoslovenskom stripu kasnih 1970-ih u časopisu Tik-Tak, ali je prvi veći uspeh doživeo 1982, u časopisu Ju strip, serijalom „Elmer Džons“, vesternom čiji je scenarista bio Dragan Savić. Autori su sarađivali i na serijalu „Teksaški jahači“ (1984). Milošević objavljuje u Španiji, Francuskoj i SAD. Trenutno radi za američki `Vertigo Comics` serijal „Skalpirani“ (`Scalped`), sa scenaristom Džejsonom Aronom (Jason Aaron), visoko ocenjen i od publike i od kritike.

Izuzetno retko!!! Odlično očuvano. Izdavački centar Rijeka izložba stripa, mali salon Rijeka 1978, od 15. IX do 30. IX Naslov Novi kvadrat : Devlić, Marušić, Ilić, Zimonić, Kordej, Kunc : [izložba stripa, Mali salon, Rijeka, 15. IX - 30. IX 1978. / [predgovor Slavenka Drakulić-Ilić] Vrsta građe katalog Jezik hrvatski Godina 1978 Izdavanje i proizvodnja Rijeka : Izdavački centar Rijeka, 1978 (Rijeka : Tipograf) Fizički opis [36] str. : ilustr. ; 40 cm Drugi autori - osoba Drakulić-Ilić, Slavenka = Drakulić-Ilić, Slavenka (Broš.) Predmetne odrednice Devlić, Radovan, 1950- -- Strip -- Izložbeni katalozi Puljak, Ivan, 1953- -- Strip -- Izložbeni katalozi Marušić, Joško, 1954- -- Strip -- Izložbeni katalozi Ilić, Mirko, 1956- -- Strip -- Izložbeni katalozi Kordej, Igor, 1957- -- Strip -- Izložbeni katalozi Kunc, Ninoslav, 1957- -- Strip -- Izložbeni katalozi Zimonić, Krešimir, 1956- -- Strip -- Izložbeni katalozi Strip -- Hrvatska -- Izložbeni katalozi PREDGOVOR Ova kultura, u kojoj dominira verbalizam i u kojoj stvari opstoje, pošto ih je Bog izrekao – imenovao – uobličio („I Bog reče...“), kao da pomalo odumire. Riječi danas više nemaju živototvornu moć. Jednostavno su devalvirale. Teško im je vjerovati, „ofucale“ su se i izgubile težinu – kao da su postale nekakva lepršava moneta, neko blabla koje ni mene ni tebe ne obavezuje na djelovanje. Zamorila su nas dugačka predavanja, još duži politički govori, impotentna intelektualistička objašnjavanja, površne novinske vijesti... a ni parole nisu više u modi. Slabo čitamo novine, slabo slušamo radio – radije gledamo televiziju. Za pola sata doznamo sve važno što se na svijetu zbiva. A što da kažemo za književnost? Tko još čita pjesme, tko ima vremena za romane, osim onih koji su za to plaćeni? Tu i tamo zagolica nas nekih četiri-pet prstiju i neki strah od letenja – i to je gotovo sve. Riječi su se srozale i na nivou međuljudskih odnosa i na nivou informiranja – kao oblik komunikacije uopće. Međutim, devalvacija jednog otvara mogućnost izražavanja drugim medijima, prije svega vizualnim: filmu, televiziji, stripu... Pogledajmo, na primjer, karikature: često jedan jedini crtež izražava oštriju kritiku nego desetak kartica teksta. Ali, u tradicionalno verbalističkoj kulturi, prema karikaturama imamo stav: ha, ha, sličice – a, sličice, molim lijepo, nisu toliko uvažene. Da je kojim slučajem Aristotel crtao stripove, možda bi situacija bila obrnuta. Ista je stvar i sa stripom. To je masovni medij koji prvenstveno služi za razbibrigu, što znači da mu je funkcija reducirana a priori. On spada u industriju zabave, u dokolicu (ili, kako bi se to moglo precizirati), u manipulaciju dokolicom. Šezdesetih se godina u zapadnom svijetu javlja fenomen kontrakulture, u čijem okviru su ljudi pokušavali razviti drugačije oblike komunikacije: pogledom, dodirom, tišinom, oblačenjem, muzikom, načinom ishrane, voljenjem i bijelim šumom. Ponajmanje riječima. U umjetnosti su najbolja djela stvorili na području muzike i stripa. Strip je postao, kako to kaže jedan od njegovih tvoraca Denis Kitchen, „više od književnosti i više od slikarstva“, on ih sintetizira i nadilazi i to tako da se u tom procesu gubi elitizam i jedne i druge umjetnosti kao i njihove zasebne osobine. S novom vrstom stripa rađa se i novi odnos prema stripu – on se emancipira od industrije zabave i poprima drugačiju funkciju. Jedan opći trend demistifikacije društvenih fenomena i odnosa i angažirane kritike društva javio se već ranije na području društvenih nauka. Demistificira se sama nauka, mit objektivne svijesti i racionalnosti, tehničke revolucije... razotkriva se proces birokratizacije društva i upozorava na opasnost od tehnokracije i totalitarizma. Dovode se u pitanje i same pretpostavke kulture koja tako očigledno ide ka samouništenju. U novoj vrsti stripa koja se pojavljuje u općoj klimi radikalizacije i bunta, očigledno je bavljenje tabu temama, prije svega seksom. Kršćanske dogme o čovjekovom biću kao dobrom ili zlom, dušom ili tijelom pretvorili su se u kulturnu stigmu koja prožima moral, ponašanje, vrijednosti – čitav način mišljenja i doživljavanja. Strip prodire kroz tu stigmu, zadaje ni¬ske udarce, razobličava građanski moral — grubo, groteskno, ponekad perverzno, uz hipertrofiranie anatomskih osobina i opsesivno ponavljanje nekih detalja – ali ipak uspješno. Osim rušenja seksualnih tabua, očigledna je i otvorena politizacija stripa (posebno u Francuskoj) izravnom i angažiranom kritikom ili pak bijegom u SF teme. U posljednje dvije godine pojavila se i kod nas grupa mladih strip-autora koji su afirmirali, za naše podneblje novu vrstu stripa pod nazivom „Novi kvadrat“ (Devlić, Marušić, Kune, Zimonić, Ilić, Puljak, Kordej). Nova vrsta stripa kod nas ne pojavljuje se paralelno sa undergroundom na zapadu ili neposredno nakon njega, a ni u okviru nečega što bi se moglo nazvati kontrakulturom. On se pojavljuje preko deset godina nakon vrhunca underground-stripa u Americi onda, kada je nova funkcija stripa već sasvim očigledna. Što ovdje znači pridjev „novi“? Taj strip je nov i nije nov. Nije nov ukoliko se nastavlja na našu strip tradiciju „prve“ i „druge“ generacije (Maurović, Lobačev, Neugebauer, Beker, Radilović itd.), ali je bitno nov upravo po funkciji. Što se konteksta tiče, to je strip koji se nastavlja i na domaće i na svjetsko strip-nasljeđe. Naprosto, nemoguće je predvidjeti razvitak nekih fenomena samo zato, jer su s onu stranu granica naše zemlje. Razvitak komunikacijskih sistema doprinosi svakodnevnoj „univerzalizaciji“ kulture, tako da američki underground strip može biti dio kulturnog nasljeđa naših strip-autora, pored elemenata nacionalne kulture. Pojava nove vrste stripa kod nas na svoj način govori o tome da su sazreli društveni i kulturni uvjeti da se tako što pojavi, naime, da strip otvori sebi prostor za moguće kritičko djelovanje. Ima neka tajna veza između devalvacije vrijednosti riječi i pojave ovakve vrste stripa koji tekst reducira na minimum, a često ga i eliminira – ima, po onoj logici „ha, ha, sličice“ po kojoj će proteći dosta vode dok postane sasvim jasno da te sličice imaju moć razbijanja klišeja, reza u stvarnost... Te stripove nikada nećemo „uhvatiti“, ako pokušavamo odvojiti formu od sadržaja. Oni djeluju kao zen-budistički koani: u pravilu su kratki, ne objašnjavaju, ne podučavaju, ne tumače, ne „popuju“... u njima nema vremena za fabulu, za dramatizirani tok događaja. Djeluju kao udarac u solarni pleksus: momentalno razotrivajući nutrinu. Njihovi crtači ne posjeduju samo znanje stvari, već slutnju njene biti. Kao koan, taj strip sažima stvarnost, zatvoren u svoju vlastitu, najčešće paradoksalnu, unutarnju logiku. Oni stripovima barataju kao štapom kojim nas tuče po glavi, nakon čega nas ili boli glava, ili se prosvijetlimo. Važno je da reagiramo, da ne ostanemo ravnodušni. Snaga i izazovnost tih stripova potencirana je samim temama; osjeća se zabrinutost, preispitivanje vrednota. Sada strip progovara o problemima smisla i besmisla, života i smrti, o stvarima o kojima su do sada govorili uglavnom filozofija i književnost. No, treba spomenuti i jedan problem drugačije prirode. Naime, valja se upitati o jednoj očiglednoj činjenici, toliko očiglednoj da bi je suptilne analize mogle i zanemariti, a one manje suptilne i zlonamjerne, mogle bi joj dati previše značenja. Radi se o tome da se većina stripova sastoji samo od jedne table, odnosno jedne stranice u novinama. Podatak, koji nas ponajmanje može navesti da zaključimo, kako forma uvjetuje sadržaj: ako su autori izborili vlasititi prostor od jedne stranice u štampi, onda su bili prisiljeni da na tu stranicu zbiju sve ono što im se činilo važnim da kažu. To može biti i dobro i loše; loše ukoliko se pretvori u maniru. Za sada, može se reći da nisu imali ni vremena ni prilike da se razvodne u dužem stripu. Proročanstva ćemo napustiti, međutim, ostaje činjenica da su, izborivši makar i ograničeni prostor, u njemu postigli ovakve domete. Čini se, da slobodno možemo zaboraviti ležerno izrugavanje sa superiornih intelektualističkih visina: ni strip nije samo ono što je nekad bio – razonoda, odmor, obrisač naše umorne i rastočene duše, smetište umjetnosti... Sada ga se treba pomalo pribojavati. Ovakav kakav postaje, on je sve drugo do udoban. Jednostavno, ne možeš ga više čitati ni na zahodu, ni za doručkom. A možda je upravo to i bilo važno postići, barem jednim dijelom strip-produkcije. Oni, koje ovaj tok događaja zabrinjava, ne trebaju paničariti – još uvijek ostaje dovoljno stripova koji ne zaslužuju bolju sudbinu nego da ih se čita na gore spomenutim mjestima . . . Slavenka Narodni neprijatelj za 3 soma Još bi malo žlabirali, ako nije kasno Žeđ Predskazanje Kako su nastali istok i zapad Strogo zabranjeno, 1, 2 naređujem ja ... Novi kvadrat, naziv skupine mladih zagrebačkih crtača stripova okupljenih uglavnom oko tjednika Polet u drugoj polovici 1970-ih. Autori Radovan Devlić (1950–2000), Krešimir Skozret (r. 1951), Joško Marušić (r. 1952), Mirko Ilić (r. 1956), Krešimir Zimonić (r. 1956) i Igor Kordej (r. 1957) uvodili su u područje stripa niz grafičkih, tematskih i ikonografskih inovacija kojima su pridonijeli podizanju općega zanimanja za hrvatski strip. Skupina se potkraj 1970-ih raspala. KC (N)