Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveΕ‘tenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaΕ‘u mail adresu.
26-50 od 54 rezultata
Prati pretragu "Dela 1-2"
Vi se opustite, Gogi Δe Vas obavestiti kad pronaΔe nove oglase za traΕΎene kljuΔne reΔi.
Gogi Δe vas obavestiti kada pronaΔe nove oglase.
ReΕΎim promene aktivan!
Upravo ste u reΕΎimu promene saΔuvane pretrage za frazu .
MoΕΎete da promenite frazu ili filtere i saΔuvate trenutno stanje
Milija StaniΕ‘iΔ : STRATEGIJSKE VERTIKALE NARODNOOSLOBODILAΔKOG RATA JUGOSLAVIJE 1941 - 1945 , Institut za savremenu istoriju Beograd 1999, str. 324. OΔuvanost 4. NOB 1941-1945 Milija StaniΕ‘iΔ, general-potpukovnik RoΔen je 9. novembra 1921. godine u ViniΔima kod Danilovgrada u sveΕ‘teniΔkoj porodici Cvjetka StaniΕ‘iΔa. Umro je 2012. godine. Gimnaziju je uΔio u NikΕ‘iΔu i na Cetinju. StaniΕ‘iΔ je kao 16-godiΕ‘njak postao Δlan SKOJ 1937. godine, a kao student na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1.maja 1940. godine postao je Δlan KPJ. Na fakultetu je bio Δlan partijskog rukovodstva i Δlan Akcionog odbora studentskih struΔnih udruΕΎenja. Zbog revolucionarnih aktivnosti viΕ‘e puta je hapΕ‘en. UΔestvovao je u pripremi 13-julskog ustanka 1941. godine na podruΔju NikΕ‘iΔa. Bio je instruktor Sreskog komiteta KPJ NikΕ‘iΔ, komesar Δete i sekretar partijske organizacije bataljona u NikΕ‘iΔkom odredu. Kao komesar Δete uΔestvovao je u bici na Pljevlja 1. decembra 1941. godine. StaniΕ‘iΔ je potom bio komesar 1. udarnog hercegovaΔko-crnogorskog bataljona i SjevernohercegovaΔkog odreda. Od avgusta 1942. godine bio je komesar bataljona u 10. hercegovaΔkoj brigadi,sa tog poloΕΎaja odlazi na lijeΔenje. Po povratku bio je komesar 5. 3. i 2. dalmatinske brigade, 3. sandΕΎaΔke brigade potom rukovodilac politodjela 4. proleterske brigade od juna do septembra 1944. godine. StaniΕ‘iΔ je nakon toga postavljen za komesara 3. proleterske sandΕΎaΔke brigade. Komesar StaniΕ‘iΔ je od juna 1944. godine postavljen za komesara 4. proleterske crnogorske brigade, od septembra 1944. godine je komesar 46. srpske, a od decembra komesar 2. proleterske divizije. Na II kongresu USAO Crne Gore izabran je za Δlana Zemaljskog odbora. ZavrΕ‘io je ViΕ‘u vojno vazduhoplovnu akademiju JNA i Kurs operatike JNA. Nakon rata bio je pomoΔnik naΔelnika PolitiΔkog odjeljenja armije, politiΔki komesar Ratnog vazduhoplovstva, naΔelnik Ε‘taba korpusa i naΔelnik ViΕ‘e vojno vazduhoplovne akademije. UnaprijeΔen je u Δin general-potpukovnika avijacije. Aktivna sluΕΎba u JNA mu je prestala 1963. godine. Objavio je viΕ‘e knjiga: StarjeΕ‘ina u borbi 1964, Ratna tehnika i vojno delo 1968 i KPJ u izgradnju oruΕΎanih snaga od 1941-45 1973, Kadrovi revolucije.
07173) SUOΔAVANJE S JUGOSLAVENSKIM KONTROVERZAMA , Buybooksk Sarajevo 2010 , SadrΕΎaj Uvod - Charles Ingrao 1. Raspad Jugoslavije - Andrew Wachtel i Christopher Bennett 2. Kosovo za vrijeme autonomije, 1974-1990 - MomΔilo PavloviΔ 3. Nezavisnost i sudbina manjina, 1991-1992 - Gale Stokes 4. EtniΔko ΔiΕ‘Δenje i ratni zloΔini, 1991-1995 Marie - Janine CaliΔ 5. MeΔunarodna zajednica i SRJ/zaraΔene strane, 1989-1997 - MatjaΕΎ KlemenΔiΔ 6. Sigurne zone - Charles Ingrao 7. Rat u Hrvatskoj, 1991-1995 - Mile Bjelajac i Ozren Ε½unec 8. Kosovo pod MiloΕ‘eviΔevim reΕΎimom - DuΕ‘an JanjiΔ, s Anom Lalaj i Besnikom Pulom 9. Rat na Kosovu, 1998-1999 - James Gow 10. MeΔunarodni tribunal za ratne zloΔine na podruΔju bivΕ‘e Jugoslavije - John B. Allcock, prireΔivaΔ 11. SuΕΎivot ili meΔusobna mrΕΎnja? - David MacDonald, prireΔivaΔ Dodatak Ova knjiga predstavlja rezultat meΔunarodne istraΕΎivaΔke inicijative od preko 300 vodeΔih istoriΔara, druΕ‘tvenih nauΔnika i pravnika i u jednom delu je prikupila kljuΔne dokaze koje su prezentovali svi uΔesnici u nedavnim jugoslavenskim sukobima. Ona predstavlja direktan napad na jednostrane interpretacije koje su nacionalistiΔki politiΔari i mediji nametnuli na masovnu kulturu u svakom od bivΕ‘ih jugoslavenskih entiteta. mek povez, format 15,5 x 23,5 cm , latinica, 435 strana
U dobrom stanju Celokupna dela. Sv. 1, Memoari : (rukopis) / Prota Matija NenadoviΔ ; priredio Aleksandar MladenoviΔ Beograd : Srpska akademija nauka i umetnosti, 1988 FiziΔki opis 345 str., [4] str. tabli : faks. ; 24 cm Zbirka KritiΔka izdanja srpskih pisaca / Srpska akademija nauka i umetnosti, Odeljenje jezika i knjiΕΎevnosti ; 4 Napomene Na spor. nasl. str.: Les oeuvres completes / L`archiprΓ©tre Matija NenadoviΔ Na spor. nasl. str.: Memoires : (manuscrit) O rukopisu `Memoara` Prote Matije NenadoviΔa: str. 157-254 BeleΕ‘ke uz tekst Registri. SADRΕ½AJ PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Prota Matija NenadoviΔ: MEMOARI (Rukopis). . β¦. 5 DODATAK (RKK) . . . . . . . . . . . . . . . 155 O RUKOPISU βMEMOARAβ PROTE MATIJE NENADOVIΔA β¦... 157 I. Nastanak rukopisa . . . . . . . . . . . . 157 II. Otkup rukopisa . . . . . . . . . . . . . 165 III. Obim rukopisa . . . . . . . . . . . . . 170 Opis listovaistrana RM. . . . . . . . . . 172 IV. MeΔusobno tekstualno poreΔenje MR I RM . . . . 180 V. DosadaΕ‘nja izdanja faksimila RM . . . β¦ 191 VI. O sadaΕ‘njem izdanju rukopisa βMemoaraβ (filoloΕ‘ki komentar ) β¦ 192 0. OpΕ‘te napomene, rastavljeno i sastavljeno pisanje reΔi,pisanje velikih slova, upotreba uglastih zagrada (192).1. Slovo Δ (194). 2. PoΔetna grupa je- (202). 3. Imena juni/ijuni, julijijuli, Ijustijan (204). 4. Ime petog meseca ugodini (204). 5. Imena Isailo, Mijailo, Mihailo i prezime MijajljeviΔ/MihajljeviΔ (204). 6. Grupa -iji(-) (205).7. Grupa -ij- (206). 8. Grupa -ij (207). 9. ZameniΔki oblicii(h)/ji(h), im/jim (207). 10. Slovo Ε‘ (207). 11. Grupe lji, nji(209). 12. Grupa lja (212). 13. Prilog izobila (212). 14. Grupaljo (213). 15. Imenica uglen (213). 16. Pridev veΔerni, imenica popunjanje i napomena o grupi lju (213). 17. Pisanje-lj(-) i -njSo) (214). 18. RazvuΔeno m (215). 19. SamoglasniΔko r (215). 20. Konsonanti Δi 5 (218). 21. Konsonant h (221).22. Konsonant f (224). 23. Kontrakcije vokalskih grupa(224). 24. Samoglasnici na granici dveju reΔi (226). 25. Suglasnici na granici dveju reΔi (226). 26. Pisanje konsonantskih grupa (227). 27. Grupe (-umn-, -mnj- (230). 28. Gubljenje konsonanata (230). 29. Sekundarni suglasnici (232).30. SkraΔeno pisanje reΔi (233). 31. OznaΔavanje godina idatuma (234). 32. Pisanje prostih, rednih i zbirnih brojeva (235). 33. Apostrof (235). 34. Neki ikavizmi (236). 35. Ime Matija (238). 36. Napomene o Fonetizmu pojedinih reΔi (239). 37. Peke morfoloΕ‘ke osobine (241) . 38. Jedna neobiΔna brojna konstrukcija (251). 39. Neke sintaksiΔke pojave (251). 40. Govor pojedinih liΔnosti i Protino direktno prenoΕ‘enje osobina drugih jezika (254). IMENIK LIΔNOSTI β¦.255 IMENIK GEOGRAFSKIH NAZIVA I SLIΔNIH pojmova β¦267 REΔNIK MANJE POZNATIH REΔI β¦.281 NEKI FRAZEOLOΕ KI IZRAZI . . . . . 335 SKRAΔENICE ... 341
SpoljaΕ‘njost kao na fotografijama, unutraΕ‘njost u dobrom i urednom stanju! Beograd je jedan od najstarijih i najΔeΕ‘Δe ruΕ‘enih gradova sveta. Oni koji vole i poznaju ovaj grad ne poznaju ga na osnovu onoga Ε‘to su u njemu videli ili dotakli. Njegov najveΔi i moΕΎda najlepΕ‘i deo je onaj koji je iΕ‘Δezao netragom pa ga viΕ‘e nikada neΔemo videti, fotografisati ili dodirnuti. Ali istoriji pripada i onaj njen nestali deo, koji se viΕ‘e nikada neΔe moΔi rekonstruisati, onaj deo istorije koji se nalazi u nama, a ne u svetu oko nas. DarujuΔi nam bogatstvo ilustrovanu Kratku Istoriju Beograda, srpski pisac Milorad PaviΔ nam otkriva sve vaΕΎne podatke, legende, svilenim nitima istkane priΔe o Beogradu, drevnom gradu na obalama rajske reke Ister, koji su Turci zvali `Vrata ratova` a hriΕ‘Δani `Bedem hriΕ‘Δanstva`.Kroz ta vrata prohujali su Argonauti, Kelti, Rimljani, Vizantici, Goti, Huni, Avari, Bugari, Ugri, krstaΕ‘i i Turci i ostavili mnoge tragove svoje moΔi, svog besa i svojih kultura. Milorad PaviΔ (Beograd, 15. oktobar 1929 β Beograd, 30. novembar 2009) bio je srpski prozni pisac, istoriΔar srpske knjiΕΎevnosti 17β19. veka, struΔnjak za barok i simbolizam, prevodilac PuΕ‘kina i Bajrona, nekadaΕ‘nji dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, profesor univerziteta i akademik. Ε½ivot i delo PaviΔ je bio romansijer, pripovedaΔ, pesnik i dramski pisac. Do danas PaviΔeva dela imaju preko 80 prevoda u zasebnim knjigama na razliΔite jezike Ε‘irom sveta. Od strane struΔnjaka iz Evrope, SAD i Brazila, Milorad PaviΔ je nominovan za Nobelovu nagradu za knjiΕΎevnost. Bio je oΕΎenjen Brankom PaviΔ Basta, istoriΔarkom umetnosti, od 1957. do 1992, sa kojom je dobio sina Ivana i Δerku Jelenu. Od Δerke Jelene ima unuku Teodoru. Od 1992. je bio u braku sa Jasminom MihajloviΔ, koja je pisac i knjiΕΎevni kritiΔar. U periodu od 1974. do 1990. bio je profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, redovni profesor ovog fakulteta postao je 1977. godine, a u periodu 1977β79 bio je dekan. Na poΔetku svoje knjiΕΎevniΔke i profesorske karijere, PaviΔ je objavio knjigu pesama βPalimpsestiβ 1967. godine, pa βIstoriju srpske knjiΕΎevnosti baroknog dobaβ 1970, zatim βVojislav IliΔ i evropsko pesniΕ‘tvoβ 1971. godine. Drugu knjigu pesama βMeseΔev kamenβ objavljuje 1971, a prvu zbirku priΔa βGvozdena zavesaβ 1973. Slede knjige priΔa: βKonji svetoga Markaβ (1976), βRuski hrtβ (1979), βNove beogradske priΔeβ (1981), βDuΕ‘e se kupaju poslednji putβ (1982). PaviΔ je domaΔu i svetsku slavu stekao romanom βHazarski reΔnikβ koji je objavio 1984. godine. Ovaj svojevrsni leksikon u 100.000 reΔi kritiΔari i publika brzo su proglasili nezaobilaznim Ε‘tivom novoga veka. Mnogi kritiΔari zabeleΕΎili su da je PaviΔ pisac Δudesne imaginacije i predvodnik evropske postmoderne. U drugom romanu βPredeo slikan Δajemβ (1988) autor nudi uzbudljivo delo za ljubitelje ukrΕ‘tenih reΔi. Godine 1991. objavljuje treΔi roman βUnutraΕ‘nja strana vetraβ, pa βPoslednju ljubav u Carigraduβ (priruΔnik za gatanje) 1994. Pored ovog kvarteta romana koji su kljuΔni za sagledavanje svestranog PaviΔevog stvaralaΕ‘tva, pojavljuje se βΕ eΕ‘ir od riblje koΕΎeβ (ljubavna priΔa) 1996, βStakleni puΕΎβ (priΔe sa Interneta) 1998, βKutija za pisanjeβ 1999, i romani βZvezdani plaΕ‘tβ (astroloΕ‘ki vodiΔ za neupuΔene) 2000 i βUnikatβ 2004. godine. Godine 2005. objavio je komediju Svadba u kupatilu. Preminuo je u Beogradu 30. novembra 2009. od posledica infarkta. Sahranjen je u Δetvrtak 3. decembra u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu. Opelo su sluΕΎili episkopi Ε‘abaΔki Lavrentije i hvostanski Atanasije. U ime Srpske akademije nauka i umetnosti od njega se pozdravnim govorom oprostio potpredsednik Nikola TasiΔ, a u ime Krunskog saveta i Odeljenja za jezik i knjiΕΎevnost SANU Svetlana Velmar-JankoviΔ. Prema reΔima autora Δaslava ΔorΔeviΔa, PaviΔ je evropski Borhes jer u svojim delima β unoseΔi u njih nauΔno i fantastiΔno β oblikuje prozne forme i umetniΔke svetove koji ne prestaju da zbunjuju i plene Δitaoce svuda u svetu. Nagrade i priznanja Akademik Milorad PaviΔ bio je dobitnik viΕ‘e knjiΕΎevnih nagrada, kao Ε‘to su: NIN-ova nagrada za 1985; nagrada βMeΕ‘a SelimoviΔβ za 1988; nagrada Narodne biblioteke Srbije za 1988; nagrada βBorisav StankoviΔβ za 1992; srebrna medalja βFeliks Romulijanaβ za 1992; Oktobarska nagrada grada Beograda za 1992; βProsvetinaβ nagrada za 1994; nagrada βStefan Mitrov LjubiΕ‘aβ za 1994; βKoΔiΔeva nagradaβ za 1994; βVukova nagradaβ za 1996; Nagrada βDuΕ‘an Vasiljevβ 2000, βAndriΔeva nagradaβ 2001. Bio je poΔasni doktor Sofijskog univerziteta i predsednik Srpsko-ukrajinskog druΕ‘tva, Δlan Evropskog udruΕΎenja za kulturu, Δlan Srpskog PEN centra, Δlan Krunskog saveta. Milorad PaviΔ je Beogradu 1992. zaveΕ‘tao sve svoje rukopise, knjige, biblioteku, i to postoji kao legat u stanu u kom je ΕΎiveo u Beogradu. U Narodnoj biblioteci Srbije je njegov legat prvi put predstavljen javnosti avgusta 2013. godine. Dela Palimpsesti, pesme, Beograd 1967, 63 str. Istorija srpske knjiΕΎevnosti baroknog doba, nauΔna studija, Beograd 1970, 527 str. MeseΔev kamen, pesme, Beograd 1971, 118 str. Vojislav IliΔ i evropsko pesniΕ‘tvo, Novi Sad 1971, 367 str. Gavril StefanoviΔ VencloviΔ, nauΔna studija, Beograd 1972, 326 str. Vojislav IliΔ, njegovo vreme i delo, nauΔna studija, Beograd 1972, 346 str. Gvozdena zavesa, priΔe, Novi Sad 1973, 222 str. JeziΔko pamΔenje i pesniΔki oblik, ogledi, Novi Sad 1976, 429 str. Konji svetoga Marka, priΔe, Beograd 1976, 159 str. Istorija srpske knjiΕΎevnosti klasicizma i predromantizma`, nauΔna studija, Beograd 1979, 572 str. Ruski hrt, priΔe, Beograd 1979, 215 str. Nove beogradske priΔe, Beograd 1981, 360 str. DuΕ‘e se kupaju poslednji put, Novi Sad 1982, 145 str. RaΔanje nove srpske knjiΕΎevnosti, nauΔna studija, Beograd 1983, 631 str. Hazarski reΔnik. Roman-leksikon u 100.000 reΔi, Beograd 1984, 242 str. Istorija, staleΕΎ i stil, ogledi, Novi Sad 1985, 281 str. Predeo slikan Δajem. Roman za ljubitelje ukrΕ‘tenih reΔi, Beograd, 1988, 375 (525) str. Izvrnuta rukavica, priΔe, Novi Sad 1989, 180 str. Kratka istorija Beograda / A Short History of Belgrade, Beograd 1990, 68 str. UnutraΕ‘nja strana vetra ili roman o Heri i Leandru, Beograd 1991, 115+98 str. Istorija srpske knjiΕΎevnosti 2, 3, 4. (Barok, Klasicizam, Predromantizam), nauΔna studija, Beograd, 1991, 225 + 181 + 181 str. Zauvek i dan viΕ‘e, pozoriΕ‘ni jelovnik, drama, Beograd 1993, 134 str. Poslednja ljubav u Carigradu. PriruΔnik za gatanje, Beograd 1994, 195 str. Ε eΕ‘ir od riblje koΕΎe. Ljubavna priΔa, Beograd 1996, 80 str. Stakleni puΕΎ. PriΔe sa Interneta, Beograd, 1998, 154 + 12 str. Milorad PaviΔ, Jasmina MihajloviΔ. Dve kotorske priΔe, Beograd, βDeretaβ, 1998, 52 + 71 str. Glinena armija, Beograd, βInterpresβ, 1999. (Bibliografsko izdanje) Kutija za pisanje, Beograd, βDeretaβ, 1999, 171 str. Zvezdani plaΕ‘t. AstroloΕ‘ki vodiΔ za neupuΔene, Beograd, βDeretaβ, 2000, 186 str. StraΕ‘ne ljubavne priΔe, izabrane i nove. βPlatoβ, Beograd, 2001, 215 str. Vrata sna i druge priΔe. βDeretaβ, Beograd, 2002, 196 str. PriΔa o travi i druge priΔe. βDeretaβ, Beograd, 2002, 187 str. Devet kiΕ‘a i druge priΔe. βDeretaβ, Beograd, 2002, 202 str. Carski rez i druge priΔe. βDeretaβ, Beograd, 2002, 266 str. Sedam smrtnih grehova. βPlatoβ, Beograd, 2002, 173 str. Dve interaktivne drame β Krevet za troje, Stakleni puΕΎ. βDeretaβ, Beograd, 2002, 150 str. Dve lepeze iz Galate β Stakleni puΕΎ i druge priΔe. βDeretaβ, Beograd, 2003, 167 str. Nevidljivo ogledalo β Ε areni hleb (roman za decu i ostale). βDeretaβ, Beograd, 2003, 84 + 70 str. Unikat. βDeretaβ, Beograd, 2004, 170 str. Plava sveska. βDeretaβ, Beograd, 2004, 118 str. Interaktivne drame: Zauvek i dan viΕ‘e; Krevet za troje; Stakleni puΕΎ. βDeretaβ, Beograd, 2004, 274 str. Jasmina MihajloviΔ, Milorad PaviΔ β Ljubavni roman u dve priΔe. βΔigojaβ, Beograd, 2004, 63 str. PriΔa koja je ubila Emiliju Knor. (na srpskom i engleskom) βDeretaβ, Beograd, 2005, 44 + 50 str. Roman kao drΕΎava i drugi ogledi. βPlatoβ, Beograd, 2005, 176 str. Svadba u kupatilu β Vesela igra u sedam slika. βDeretaβ, Beograd, 2005, 104 str. Drugo telo. βDeretaβ, Beograd, 2006, 310 str. PozoriΕ‘te od hartije, priΔe. Zavod za udΕΎbenike, Beograd, 2007, 240 str. Drugo telo (novo dopunjeno izdanje romana). βEuro Giuntiβ, Beograd, 2008, 292 str. Sve priΔe. Zavod za udΕΎbenike, Beograd, 2008, 450 str. VeΕ‘taΔki mladeΕΎ. Tri kratka nelinearna romana o ljubavi. Matica srpska, Novi Sad, 2009, 157 str. Adaptacije PaviΔevih dela Film i televizija Crvena kraljica (igrani TV film), reΕΎija Miroslav MeΔimurec, Srbija, 1981. Vizantijsko plavo (igrani film), reΕΎija Dragan MarinkoviΔ, Srbija, 1993. Vendedor de sueΓ±os futuros. Milorad Pavic (kratki, animacija), Maribel Martinez Galindo (Maribel Martinez Galindo), Meksiko, 2008. SteklΡnnaΡ lampa (igrani film), reΕΎija Nikolaj ΔepuriΕ‘kin (NikolaΠΉ ΔepurΡΕ‘kin), Rusija, 2009. Strip TreΔi argument, scenarista Zoran StefanoviΔ, crtaΔ Zoran TuciΔ, βBataβ β βOrbisβ, Beograd-Limasol, 1995; serijalizovan i u Heavy Metal Magazine, Njujork, 1998-2000. Muzika βPrinsesse Atehs forsvundne digteβ, kamerno delo danskog kompozitora Mogensa Kristensena (Mogens Christensen), 1991, 8β², po Hazarskom reΔniku βFortΓ¦llingen om Adam Ruhaniβ / βThe tale of Adam Ruhaniβ, kamerno delo M. Kristensena, 1992, 11β², isto βDe khazariske spejleβ, solo kompozicija M. Kristensena 1991-1993, 14β², isto βAΠΉ, volnaβ - pesma ruske grupe βMeljnicaβ (βMelΡnicaβ) je adaptacija PaviΔeve priΔe βDuga noΔna plovidbaβ. Muzika O. LiΕ‘ina i Natalija O`Ε ej (Helavisa), reΔi N. O`Ε ej. Album Zov krovi, 2006. βMolitva RaΔanaβ, duhovni koncert za meΕ‘oviti hor i gudaΔe Svetislava BoΕΎiΔa, na stihove Gavrila StefanoviΔa VencloviΔa i Milorada PaviΔa. Premijerno izvoΔeno 2006. godine u Sankt Peterburgu, Rusija, sa orkestrom i horom Kapele βGlinkaβ i dirigentom Vladislavom ΔernuΕ‘enkom. PaviΔ kao prevodilac A. S. PuΕ‘kin: Poltava (prepev speva Milorad PaviΔ β βMladostβ, Beograd 1949) A. S. PuΕ‘kin: Poltava (prepevao Milorad PaviΔ β Beograd, βNovo Pokoljenjeβ,1952) U Sanang: βΔiΔkovi pupoljciβ (NIN, 9. 1. 1995) Zegi: βPesme Delteβ (NIN, 9. 1. 1995) Mun Bim: βMeseΔina na Mendelejskom dvorcuβ (NIN, 12. 6. 1995) Leon Damas: βIvice, SeΔanjaβ (NIN, 2. 10. 1995) Brijer Ε½an: βKada smo se rastaliβ (NIN, 30. 10. 1995) Paul Niger: βMesecβ (NIN, 30. 10. 1955, V, br. 252.) Aleksandar PuΕ‘kin: Evgenije Onjegin (prepev i predgovor) Aleksandar PuΕ‘kin: Evgenije Onjegin A. S. PuΕ‘kin: Selo i druge pesme A. S. PuΕ‘kin: Drame, poeme, pesme DΕΎordΕΎ Gordon Bajron: Izabrana dela: - Dramske poeme, spevovi i pesme A. S. PuΕ‘kin: Boris Godunov, male tragedije, bajke β koautor Δarls SimiΔ: βPile bez glaveβ A. S. PuΕ‘kin: βPesma o Crnom ΔorΔuβ (odlomak) DΕΎordΕΎ Gordon Bajron: βManfredβ (odlomak) Knjige o PaviΔu MihajloviΔ, Jasmina. Prilog za bibliografiju Milorada PaviΔa, Beograd, Prosveta, 1991. pp. 231-305. Lefebvre, FranΓ§ois. Lectures du Dictionnaire Khazar de Milorad Pavic Kratka istorija jedne knjige; izbor napisa o romanu leksikonu u 100.000 reci βHazarski reΔnikβ od Milorada PaviΔa DeliΔ, Jovan. Hazarska prizma. TumaΔenje proze Milorada PaviΔa, Beograd β Prosveta, Dosije; Titograd β Oktoih Leitner, Andreas. Milorad Pavics roman `Das Chasarische WΓΆrterbuch`. MihajloviΔ, Jasmina. PriΔa o duΕ‘i i telu. Slojevi i znaΔenja u prozi Milorada PaviΔa, Beograd, Prosveta, 1992, 191 str. MihajloviΔ, Jasmina. Biografija i bibliografija Milorada PaviΔa, Beograd, G Homann, Binja. Phantastik und RealitΓ€t zu den schriftlichen Quellen in Milorad Pavics Savremena srpska proza 5: PaviΔ i postmoderna, Trstenik, 1993 (1994β³). (Miodrag RadoviΔ, Zoran GluΕ‘ΔeviΔ...) Ehrlich, Edeltraude. Das historische und das fiktive im βChasarischen WΓΆrterbuchβ von Milorad Pavic, Klagenfurt, D MihajloviΔ, Jasmina. Bio-bibliografija Milorada PaviΔa, (zasebno i kao deo knjige Anahoret u Njujorku u okviru Sabranih dela) PijanoviΔ, Petar, PaviΔ, Beograd, βFilip ViΕ‘njiΔβ, 1998, 407 str. VasiΔ, Smiljka, Polazne osnove novije srpske proze. Knj. 2. Hazarski reΔnik Milorada PaviΔa β frekvencijski reΔnik BabiΔ, Sava, Milorad PaviΔ mora priΔati priΔe, Beograd, βStylosβ, 2000, 191 str. PopoviΔ, Radovan, Prvi pisac treΔeg milenija: Ε½ivotopis Milorada PaviΔa, Beograd, Dereta, 2002, 233 str. Knjige razgovora M. PaviΔem MiloΕ‘ JevtiΔ. Razgovori sa PaviΔem, Beograd, βNauΔna knjigaβ, 1990, 128 str. Ana Ε omlo. Hazari, ili obnova vizantijskog romana: Razgovori sa Miloradom PaviΔem, Beograd, BIGZ, βNarodna knjigaβ, 1990, 189 str. Lalas Tanasis. Milorad PaviΔ, Solun, 1997, 1β30 str.
UΕ½IΔKA REPUBLIKA - ZAPISI I SEΔANJA 2, Muzej ustanka Titovo UΕΎice 1983, tvrdi povez, omot, str. 748. Zbornik seΔanja - knjiga druga. OΔuvanost 4. UΕΎiΔka republika je naziv za osloboΔenu teritoriju zapadne Srbije i Ε umadije, koja se od 24. septembra do 29. novembra 1941. godine, za vreme Drugog svetskog rata, nalazila pod kontrolom NarodnooslobodilaΔkog partizanskog pokreta. Centar teritorije, po kojem je i dobila naziv bilo je UΕΎice. Vlast u njoj je bila dualna, predstavljajuΔi neku vrstu faktiΔke podele uticaja. Partizanski centar ove slobodne teritorije nalazio se u UΕΎicu, a ΔetniΔki na Ravnoj gori.[1] Pod snaΕΎnim naletom okupatorskih snaga, poznatim kao βPrva neprijateljska ofanzivaβ ova teritorija je ponovo okupirana, a partizanske snage su se morale povuΔi u SandΕΎak. Iako je trajala veoma kratko, svega dva i po meseca, bila je veoma znaΔajna jer je na njoj NarodnooslobodilaΔki pokret uspeo da formira svoju prvu slobodnu teritoriju i izvrΕ‘i organizaciju ΕΎivota i pozadine. U osloboΔenom UΕΎicu je bio centar ustanka u Jugoslaviji i u njemu se nalazilo vojno i politiΔko rukovodstvo NOP-a β Vrhovni Ε‘tab i Centralni komitet KPJ, kao i druge vojno-politiΔke organizacije; funkcionisala je partizanska fabrika oruΕΎja i izlazio list βBorbaβ. Partizanska fabrika oruΕΎja i municije je 1941. bila jedina fabrika u okupiranom delu Evrope gde se proizvodilo oruΕΎje za borbu protiv faΕ‘izma. UΕΎiΔka republika je ujedno bila i prva veΔa osloboΔena teritorija u okupiranoj Evropi.
Π€ΠΠ’ΠΠ’ΠΠΠ‘ΠΠ ΠΠΠΠΠΠ ΠΠΠΠΠ ΠΠ 1897. ΠΠΠΠΠΠ Π‘Π ΠΠ ΠΠΠΠΠΠΠ ΠΠ ΠΠΠΠΠΠ ΠΠΠΠ§ΠΠΠ, Π5 Π€ΠΠ ΠΠΠ’, ΠΠΠΠ ΠΠΠΠΠ, 158 Π‘Π’Π ΠΠΠ! ΠΠ°Π΄ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ Π½Π°Π΄Π°Ρ Π½ΡΡΠΎ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Ρ : `ΠΠ° ΡΠ΅Π±ΠΈ, ΡΠΈΡΠ°ΠΎΡΠ΅, Π²Π΅Ρ ΡΡΠΎΡΠ΅ΡΡΠ΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° Π»Π΅ΡΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½Π° ΠΊΡΠΈΠ»Π°ΡΠ° ΡΡΡΠ΅Π»Π°, ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΡΠ΅Π²Π° ΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ, ΡΠΈ ΡΠΈ ΡΠΎΡ ΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠ΅, Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΈ Π½Π°Π΄Π°`, ΡΠ°Π΄Π° ΡΠ°ΠΌ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ Ρ Π²ΠΈΠ΄Ρ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ°, ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ° Π‘. ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΡΠ°. Π‘Π°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΡ Π·Π° ΡΠ΅Π±Π΅, ΡΠΈΡΠ°ΠΎΡΠ΅, Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΊΠ°ΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΈ Ρ ΠΈΡΠ°Π΄Π΅ ΠΊΡΠΈΠ»Π°ΡΠΈΡ ΡΡΡΠ΅Π»Π° Π»Π΅ΡΠΈ ΠΊΠ° ΡΠ΅Π±ΠΈ, ΡΠΎ ΡΡ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ ΡΡΠ±ΡΠΊΠΈΡ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠ°Π½Π°, Π½Π΅ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°Π½Π΅ ΠΈ ΡΠ°ΡΡΠ²Π°Π½Π΅ Π΄ΡΠ°Π³ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈΠ· Π‘Π ΠΠ‘ΠΠΠ ΠΠΠΠ’ΠΠΠ ΠΠΠΠ, ΠΊΠ°ΠΊΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠΆΠ΅ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΡΠΈ 19. Π²Π΅ΠΊ. ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈ - Π³ΡΠΎΠΌΠ°Π΄Π΅ ΠΈ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π° Π±Π΅ΡΠΌΡΡΠ½Π° Π΄Π΅Π»Π° Π±ΠΎΠΌΠ±Π°ΡΠ΄ΡΡΡ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΡΡΠΌΠ°Π»ΠΎΡΡ ΠΈ Π»Π΅ΡΠΎΡΡ ΠΈ ΠΎΠΏΠΎΠΌΠΈΡΡ Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠΈ Π±ΠΎΡΠΈ, ΠΏΡΠ°Π²ΠΈ ΡΠ°ΡΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈΡ Π²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ΅ΠΌ Π³Π»Π΅Π΄Π°ΡΠ° ΡΠ°Π·Π½ΠΈΡ `ΠΠ°ΡΠΎΠ²Π°` ΠΈ Π±Π»Π΅Π½ΡΠ°Π²ΠΎΠ³ Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΈΠΌΠ°ΡΡ ΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½Ρ ΡΠ²ΡΡ Ρ Π΄Π° Π·Π°ΡΡΡΡΡ ΡΠ²ΠΎΡ ΡΠΌ Π½Π°ΡΠ»ΠΎΠ²Π½ΠΈΠΌ ΡΡΡΠ°Π½Π°ΠΌΠ° (ΠΎ Π½Π΅ΡΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΡ ΠΆΠ΅Π½ΠΈ / ΠΏΠ΅Π²Π°ΡΠΈΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΠΈ Π½Π° Π½Π°ΡΠ»ΠΎΠ²Π½ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΡΠΎΠ³ ΡΠ²Π°ΠΊΠΎΠ΄Π½Π΅Π²Π½ΠΎΠ³ ΡΡΠ±ΡΠ° ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ 100 (ΠΈ ΡΠ»ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° ΡΡΠΎ) Π΄Π°Π½Π° - Π΄Π²Π΅ ΡΡΡΠ°ΡΠ½Π΅ Π½Π΅ΡΡΠ΅ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π΅ ΡΡ ΡΠ΅ ΡΠΎΡ ΠΆΠ΅Π½ΠΈ ΠΎ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ³ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΌΠΎ ΡΠ²ΠΈ ΠΌΠΈ: 1. ΡΠ±ΠΈΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ Π½Π° ΡΡΡΠ°ΡΠ°Π½ Π½Π°ΡΠΈΠ½ ΠΈ 2. ΡΠ±ΠΈΡΠ΅Π½Π° Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ Π³Π΄Π΅ ΡΡ ΡΠ΅ ΠΠ΅Π΄ΠΈΡΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° Π·Π»ΠΎΡΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±ΠΈΠ»Π° ΠΈ ΡΠΈΠΌ ΡΠΆΠ°ΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΈ ΠΌΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΎΠ·Π½ΠΈΠΌ ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π°Π·ΠΈΠ»Π° Π½Π°ΡΠ½ΠΈΠΆΠΈΠΌ ΡΡΡΠ°ΡΡΠΈΠΌΠ° ΡΠΈΡΠ°Π»Π°ΡΠ° ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ ΡΡΠΎ Π΄Π°Π½Π°) ΠΈ Π΄Π° ΡΠΈ ΡΠΈΠ»ΡΡΡ Π·Π΄ΡΠ°Π² ΡΠ°Π·ΡΠΌ ΡΠ° Π³ΡΠ°Π΄Π°ΡΠΈΡΠΎΠΌ: 1. ΡΠΎΠΊΠ°Π½ΡΠ½ΠΎ 2. ΠΌΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΎΠ·Π½ΠΎ ΠΈ 3. ΡΠΊΠ°Π½Π΄Π°Π»ΠΎΠ·Π½ΠΎ ΡΠ΅Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΠΈΠ½Π°ΠΏΡΠ΅ Π½Π΅ ΡΠ΅Π°Π³ΡΡΡ Π½Π° ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½Π΅ ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΈ Π²Π΅ΡΡΠΈ... ΠΠΎ, Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΌΠΎ ΡΠ΅ Π‘ΠΎΠ»Π°ΡΠΈΡΡ, ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΡΡ, ΠΠΈΡΠ°ΡΡ...- Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΌΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΈΠΌ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠ°Π½ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΎΠ½ΠΈΠΌ ΠΌΠΈΡΠ°ΠΎΠ½ΠΈΠΌ ΡΡΡΠ΅Π»Π°ΠΌΠ°! Π‘Π²Π°ΠΊΠΎΠ³ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ° ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΡΠΌΠ° ΠΈ ΡΡΡΠ° ΠΌΠΎΠΆΠ΅ Π΄Π° ΠΏΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½Π° ΡΠ°ΠΊΠ²Π° ΡΡΡΠ΅Π»Π° ΠΈ ΡΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ»ΡΡΠ°ΡΡ Π‘Π°Π²Π΅ ΠΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΏΠΎΡΠ²ΡΡΡΡΠ΅. ΠΠ° ΠΎΠ±Π½Π°ΡΠΎΠ΄ΠΎΠ²Π°ΡΠ΅ ΠΈ Π½ΠΎΠ²ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ Π΄Π΅Π»Π° Π‘Π°Π²Π΅ ΠΠΈΡΠ°ΡΠ° Π·Π°ΡΠ»ΡΠΆΠ°Π½ ΡΠ΅ Π΅Π½ΡΡΠ·ΠΈΡΠ°ΡΡΠ° ΠΈ `ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΠΊΠΎΡΠΈ Π½ΠΈΠΊΠ°ΠΊΠΎ Π½Π΅ Π±ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΠΎ Π½ΠΈ ΠΌΠΎΠ³Π°ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Π±Π°Π²ΠΈ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΡΠ΅Ρ Π½Π΅ΠΌΠ° ΠΎΠ΄Π³ΠΎΠ²Π°ΡΠ°ΡΡΡΡ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΡ Π·Π° ΡΠΎ` ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΠΠ΅Π½Π°Π΄ ΠΠΎΡΡΠΈΡ! Π‘ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠ΅Π΄Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ°Ρ Π½Π΅Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠΈΡΠ°Π½ΠΈ ΠΈΠ½ΠΆΠ΅ΡΠ΅Ρ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅, ΠΠΎΡΡΠΈΡ, Π±Π°ΡΠ° ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π° ΠΈ ΡΠ°Π·Π½ΠΎΠ±ΠΎΡΠ½Π° ΡΠ²Π΅ΡΠ»Π° Π½Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΡ Π²Π΅ΡΡΠΈΠΊΠ°Π»Ρ, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ Π½Π° Π±ΠΎΠ»Π½Ρ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠΈΡΠ°Π½Ρ Ρ ΠΎΡΠΈΠ·ΠΎΠ½ΡΠ°Π»Ρ, Π±ΡΠ°Π½Π΅ΡΠΈ ΡΠ°ΡΡ ΠΈ Π΄Π΅Π»ΠΎ Π‘Π°Π²Π΅ ΠΠΈΡΠ°ΡΠ°, ΠΈ Π½Π΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ΅Π³Π°! Π£ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎΠΌ, ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°Ρ `ΡΡΠ΄Π°ΠΊ ΠΈ ΡΠ»ΡΡΠ°ΠΏΠ°ΡΡΠΈΠΎΡΠ°`?! Π‘Π°Π²Π° ΠΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ ΠΎΡΠ°Ρ! ΠΡΡΠ²Π°ΡΠΈΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ ΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎ ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΠΈ ΠΎΠ±Π°Π²Π΅Π·Π°! Π‘Π°Π²Π° ΠΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°Π½ΠΈ ΡΡΠ±ΡΠΊΠΈ ΠΎΡΠΈΡΠΈΡ!! ΠΡΡΠ²Π°ΡΠΈΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΠΊ, Π±ΡΠ°Π½ΠΈΠ»Π°Ρ ΠΈ ΠΎΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π°Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΌΠΎΠ²ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠΈΠ²ΠΈΠ»Π΅Π³ΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠΈΡ ! Π ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ΠΈ ΠΎΠ΄ ΡΠΈΡ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠΈΡ Π±ΠΈΠ²Π°ΡΡ ΠΈ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°Π½ΠΈ! Π‘Π°Π²Π° ΠΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ ΠΏΠΈΠΎΠ½ΠΈΡ Π²ΠΎΡΠ½Π΅ ΠΊΠ°ΡΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ!!! Π£ΡΠ΅ΡΡΠ²ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΈΠ·ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΊΠ°ΡΡΠ΅ ΡΠ»ΠΈΠ²Π° ΠΡΠΆΠ½Π΅ ΠΠΎΡΠ°Π²Π΅, ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠ°Π»ΡΡΠ°Π±Π½ΠΎΡ ΠΊΠ°ΡΡΠΈ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΈ Π΄Ρ! Π‘Π°Π²Π° ΠΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°Π²Π°Ρ Π½Π° ΠΠΎΡΠ½ΠΎΡ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠΈ!!!! ΠΠ°ΠΊΠ²ΠΈ ΡΡ ΡΠΎ ΡΡΠ°ΡΠ½ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°Π²Π°ΡΠΈ Π±ΠΈΠ»ΠΈ ΠΊΠ°Π΄ ΡΡ ΡΡΠ²ΠΎΡΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ°ΠΊΠ²Π΅ ΡΡΠ±ΡΠΊΠ΅ ΠΎΡΠΈΡΠΈΡΠ΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ ΠΈ ΠΠΈΡΠΌΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΡ ΠΎΡΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΠΏΠ»Π°ΠΊΠ°Π»ΠΎ ΡΠ΅ΡΠΊΡ ΠΏΠΎΠ³ΠΈΠ½ΡΠ»ΠΎΠ³ Π°ΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠΊΠΎΠ²Π½ΠΈΠΊΠ°, Ρ ΠΎΠ΄Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΡ Π½Π° ΡΠ΅Π³Π° ΠΎΠ½Π° ΠΊΠ°ΠΆΠ΅: `ΠΠ°ΡΠ΅ ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ ΠΏΡΠΈΠΌΠΈΠ»Π° ΡΠ°ΠΌ ΡΠ° Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠΌ Π·Π°Ρ Π²Π°Π»Π½ΠΎΡΡΡ, ΠΈΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π·Π° ΠΌΠ΅Π½Π΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ ΠΊΠΎΠ±Π½ΠΎ. ΠΠ°ΠΈΡΡΠ°, ΠΎΠ²Π°ΠΊΠ²Π° ΠΏΠ°ΠΆΡΠ° Π΄ΠΎΡΡΠΎΡΠ½Π° ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΡ Ρ Π΅ΡΠΎΡΠ° ΠΎΡΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΈ ΡΠ° ΡΠ°ΠΌ ΠΠ°ΠΌ Π·Π° ΡΠΎ Π²Π΅ΡΠ½ΠΎ Π·Π°Ρ Π²Π°Π»Π½Π°`, Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π»Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΠΊΠ° ΠΡΠ³ΡΡΡΠ° Π¨ΠΌΠΈΡΠ°... Π‘Π°Π²Π° ΠΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ 30 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° Π΅Π³ΠΈΠΏΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠΎΠΌ!!!! ΠΠ΅Π³ΠΎΠ² ΡΠ°Π΄ ΡΠ΅ ΠΊΡΡΠ½ΠΈΡΠ°Π½ ΠΊΡΠΈΠ³Π°ΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΠΎ Ρ ΡΠΈΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΠΎΠΌ Π²ΠΈΠ΄Ρ ΡΡΠ±ΡΠΊΠΈΡ ΡΠΈΡΠ°Π»Π°ΡΠ° Π·Π°Ρ Π²Π°ΡΡΡΡΡΠΈ ΡΡΠ°ΡΠ½ΠΎΠΌ ΠΠ΅Π½Π°Π΄Ρ ΠΠΎΡΡΠΈΡΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΠΌ ΠΈΠ³ΡΠΎΠΌ ΡΠ»ΡΡΠ°ΡΠ° Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΌΠ°Π³ΠΈΡΡΠ°Ρ Π½Π΅ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π½Π°ΡΠΊΠ° ΠΈ Π½Π΅Π΄ΠΎΠΏΠΈΡΠ½ΠΈ Π½Π΅ΡΠ»Π°Π½ ΡΠ²Π΅Π³Π° ΠΈ ΡΠ²Π°ΡΠ΅Π³Π° ΠΈΠ»ΠΈΡΠΈ Π½ΠΈΡΡΠ° ΠΈ Π½ΠΈΡΠ΅Π³Π°! Π’ΡΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈ Π΅Π³ΠΈΠΏΠ°ΡΡΠΊΠ΅ Ρ ΠΈΡΠ΅ΡΠΎΠ³Π»ΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΌΠΎΡΡ ΡΡΠ°ΡΠΎΡΡΠ±ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ° Π‘Π°Π²Π° ΠΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄ ΡΡΠΌΠ°ΡΠ° ΠΈΡΡΠΈΡ . ΠΠΊΠΎ ΡΠ²Π΅ Π΄ΡΡΠ³Π΅, ΡΡΡΠ°Π½Π΅ ΡΡΠΌΠ°ΡΠ΅ Ρ ΠΈΡΠ΅ΡΠΎΠ³Π»ΠΈΡΠ° Π½Π°Π·ΠΈΠΌΠΎ ΠΏΡΠΎΡΡΠ°Π²Π°ΠΎΡΠΈΠΌΠ°, Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΡΠ». Π½Π΅ ΠΌΠΎΠΆΠ΅ΠΌΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π·Π° Π½Π°ΡΠ΅Π³ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ° (Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·Π°Π½ΠΈΡ ΡΠΌΠ½ΠΈΡ , ΠΈΠ½ΡΠ΅Π»Π΅ΠΊΡΡΠ°Π»Π½ΠΈΡ , ΠΌΠ΅Π½ΡΠ°Π»Π½ΠΈΡ ΠΈ ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΠΎΠ½ΠΈΡ ΡΠΏΠΎΡΠΎΠ±Π½ΠΎΡΡΠΈ), ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈΡΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ `ΡΡΠ΄Π°ΠΊ ΠΈ ΡΠ»ΡΡΠ°ΠΏΠ°ΡΡΠΈΠΎΡΠ°`. ΠΠ»ΠΈ ΡΡ ΡΠ²ΠΈ ΡΡΠ΄Π°ΡΠΈ ΠΈΠ»ΠΈ ΡΡ ΡΠ²ΠΈ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΡΠΈ, Π° ΠΎΠ½ΠΎΠ³ ΠΌΠΎΠΌΠ΅Π½ΡΠ° ΠΊΠ°Π΄ Π½Π΅ΠΊΠΎ ΠΊΠΎΠ½Π°ΡΠ½ΠΎ ΡΠ°ΡΡΡΠΌΠ°ΡΠΈ Π·Π½Π°ΡΠ΅ΡΠ΅ Ρ ΠΈΡΠ΅ΡΠΎΠ³Π»ΠΈΡΠ° ΡΠ²ΠΈ ΠΎΠ½ΠΈ ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΡΠΈ Ρ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ Π½Π΅ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΈΠ½ΡΡΠΈ Π½ΠΈΠ· ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΡΡΠ²ΠΎ ΡΠ²Π°ΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ½Π°ΠΎΡΠΎΠ± ΡΡΠ΅Π±Π° Π΄Π° Π·Π°Ρ Π²Π°Π»ΠΈ Π½Π° Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎΡ Π²ΠΎΡΠΈ, ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΡΡΡΠ΄Ρ ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠΈΠ³Π½ΡΡΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΡΠ»ΡΠ°ΡΡ! Π ΡΠ°Π΄Π°, ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΏΠ°ΡΠ°Π΄ΠΎΠΊΡ! ΠΡΠ°Π½ΠΈΠΌΠΎ ΡΡΠ΄Π΅ ΠΊΠΎΡΠΈ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΡ ΠΎΠ΄Π±ΡΠ°Π½Ρ ΠΈΠΌΠ°ΡΡ Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ Π±Π΅Π· ΠΎΠ±Π·ΠΈΡΠ° ΡΡΠΎ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΡ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ Π΄Π° ΡΡ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ΅ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π· Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠ΅Π³Π° ΡΠ΅ΠΌ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³ Π΅Π³Π° ΠΈ Π΄ΠΈΠ³Π½ΡΡΠΎΠ³ Π½ΠΎΡΠ°, Π΄Π°Π΄ΠΎΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡ Π΄ΠΎΠΏΡΠΈΠ½ΠΎΡ ΠΏΡΠΎΡΡΠ°Π²Π°ΡΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅, Π΅Π³ΠΈΠΏΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ΅ ΠΈ Π΄Ρ. Π° ΡΠ²Π΅Π΄ΠΎΡΠΈ ΡΠΌΠΎ Π½Π°ΠΏΠ°Π΄Π° Π½Π° ΠΈΠ½ΡΠ΅Π³ΡΠΈΡΠ΅Ρ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΈΠΌΠ° Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΡ ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΡΠΊΠΎΡΠ° ΠΈΠΌΠ°ΠΎ ΡΡΠ°ΡΡΡ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° Π½Π° ΠΠ΅Π΄ΠΈΡΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ, Π΄Ρ ΠΠ΅ΡΡΠΎΡΠΎΠ²ΠΈΡΠ°. ΠΠ°ΡΡΠ½ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΠΎΠ΄ ΠΈΠ· ΡΠ΅Π»ΠΈΠ³ΠΈΡΠ΅, ΠΊΠ°ΡΠΎΠ»ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ²ΠΈΠ½ΠΈΡΠ΅Π½ΡΠΈΡΠ΅, ΠΏΡΠ΅Π½Π΅Ρ ΡΠ΅ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠΎΠΌ Ρ ΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠΈΠ½ΡΠΊΡ Π½Π°ΡΠΊΡ Π° ΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΠΠΠΠΠΠΠ¦ΠΠΠΠ ΠΠΠ’ΠΠ! Π‘ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈ ΠΈ Π½Π΅ΠΏΠΈΡΠΌΠ΅Π½ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈ ΡΠΏΡΡΠΈΠ»ΠΈ ΡΡ Π½Π° Π»Π΅ΡΠ° ΠΠΠΠΠΠΠΠ¦ΠΠΠ£ ΠΈ ΠΏΠΎΠΊΡΡΠ°Π²Π°ΡΡ Π΄Π° Π±Π»Π°ΡΠ΅ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ° ΠΊΠΎΠ³Π° ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°ΠΎ - ΠΡ ΠΠ΅ΡΡΠ΅ΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ΅ Π½ΠΎΠ²ΠΈ ΠΠ°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΈ ΡΡΠΈΡΠ΅Ρ ΡΠ°ΡΠΊΠ° ΠΠ°ΠΊΠ»Π΅, Π½Π΅ΠΊΠΈΠΌΠ° ΡΠΌΠ΅ΡΠ° ΡΡΠΎ ΡΠ΅ Ρ `ΡΠΈΡ ΠΎΠ²` Π·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠΏΡΡΡΡΡ ΠΎΠ½ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΡ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ΅, ΠΌΡ, Π΄Ρ, Π°Π»ΠΈ, Π³Π»Π΅ ΡΡΠ΄Π°: ΡΠΌΠ΅ΡΠ° ΠΈΠΌ ΠΈ ΠΊΠ°Π΄ ΡΠ΅ Ρ `ΡΠΈΡ ΠΎΠ²` Π·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠΏΡΡΠ΅ ΠΎΠ½ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΈΠΌΠ°ΡΡ Π΄Ρ, ΠΏΡΠΎΡ ΠΈ ΡΠ». ΠΠΈΠΊΠ°Π΄ ΡΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ, Π±ΡΠ΅! Π Π·Π°ΡΡΠΎ! ΠΠ°ΡΠΎ ΡΡΠΎ Π½Π΅ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠΌΠΈΡΠ»Π° ΠΈ ΠΡΡΠΈΠ½Π΅ Π½Π΅ ΡΡΠ°ΠΆΠ΅ ΠΡΡΠΈΠ½Ρ - ΠΎΠ½ΠΈ ΡΡΠ°ΠΆΠ΅ Π€ΠΠ ΠΠ£! Π’Π ΠΠ‘Π’Π Π’Π ΠΠΠΠΠ Π€ΠΠ ΠΠ ΠΠΠΠΠ Π£ Π¦ΠΠΠΠ ΠΠΠΠΠΠ‘ΠΠ’ΠΠ Π ΠΠΠΠΠΠ‘ΠΠ’ ΠΠ ΠΠΠ ΠΠΠΠ£ - ΠΠ‘Π’ΠΠΠ ΠΠΠ‘Π’ΠΠΠ Π‘Π£ΠΠΠ¨ΠΠ! Π’ΠΠΠ ΠΠ Π ΠΠ¦ΠΠΠ Π‘ΠΠΠ’Π‘ΠΠ ΠΠΠΠΠΠΠΠ¦ΠΠΠΠ ΠΠ ΠΠΠΠΠ’ΠΠ¦ΠΠΠ (Π‘ΠΠ ΠΠΠΠΠ Π‘ΠΠ) ΠΠΠΠΠ§ΠΠ, Π₯ΠΠΠ’ΠΠ§ΠΠ Π Π₯ΠΠ₯Π¨Π’ΠΠΠΠΠ Π‘ΠΠ ΠΠΠΠΠΠ Π‘ΠΠΠ‘Π’ΠΠΠΠ ΠΠΠ ΠΠΠΠ ΠΠ ΠΠ ΠΠ ΠΠΠΠ£ΠΠΠ ΠΠ Π‘ΠΠΠ£ ΠΠΠΠΠΠΠ‘Π’Π ΠΠ Π‘Π Π ΠΠΠ Π Π‘ΠΠ Π’ΠΠΠΠ‘ΠΠΠ ΠΠΠ Π£Π‘Π£ ΠΠΠΠ ΠΠΠ‘ΠΠ£ΠΠ£ΠΠ ΠΠΠΠΠΠ€ΠΠΠΠ¦ΠΠΠ ΠΠ ΠΠ ΠΠΠΠΠ¨ΠΠΠ Π‘ΠΠΠ’Π‘ΠΠ ΠΠΠΠΠΠΠΠΠ Π‘ΠΠ ΠΠ ΠΠΠ ΠΠΠΠ ΠΠΠ‘ΠΠ ΠΠΠΠ£ΠΠ£Π ΠΠ¦ΠΠΠ ΠΠΠΠΠ€Π ΠΠΠΠΠΠΠ, Π ΠΠΠ‘ΠΠ Π‘Π Π‘ΠΠ Π’Π ΠΠ ΠΠ’ΠΠΠ ΠΠΠ Π£ ΠΠΠΠΠΠΠ§ΠΠΠΠ£ ΠΠΠΠ§ΠΠ£, Π£Π¦ΠΠΠ£ Π ΠΠ ΠΠ‘ΠΠΠ£! ΠΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ°ΡΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½Ρ Π° Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΡΠΈ ΠΎ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ - ΠΎ, Π·Π°Ρ ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΎ ΠΌΠΎΠΆΠ΅! ΠΠΎΠΆΠ΅! Π£ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ `ΠΠ°ΡΠΌΠΎ Π·Π° Π΄ΡΡΡ` Π‘Π°Π²Π° ΠΠΈΡΠ°Ρ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡ ΠΏΡΠ΅ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎΡ ΠΏΠ°ΡΠ°Π»Π΅Π»ΠΈ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΡΠ±ΡΠΊΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΈ ΡΡΠ°ΡΠΈΡ ΠΠΈΡΠΈΡΠ°ΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΡ Π΄ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΈ ΠΈ Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΡ ΠΊΡΡΡΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π· Π΄Π° ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠΈΠ½Ρ Π΄Π°ΡΠΈΡ ΠΏΡΠ΅ΡΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΠΊΠΈ ΠΠΈΡΠ°Ρ `ΠΏΠΎΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ` Π½Π° ΠΏΠ»ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡ Π·Π΅ΠΌΡΠΈ ΠΡΡΠΈΠ½Π΅ - Π΄ΡΠ΅ΡΠ²Π½ΠΈ ΠΠΈΡΠΈΡΡΠΈ Π½Π΅ΠΊΠ°Π΄Π° ΠΈ ΠΌΠΈ, Π‘ΡΠ±ΠΈ, Π½Π΅ΠΊΠ°Π΄Π°, ΡΠ°Π΄Π° ΠΈ Π·Π°ΡΠ²Π΅ΠΊ ΠΈΠ΄Π΅ΠΌΠΎ Π½Π° Π³ΡΠΎΠ±ΡΠ΅ ΠΈ `Π΄Π°ΡΠ΅ΠΌΠΎ Π·Π° Π΄ΡΡΡ` ΠΏΠΎΠΊΠΎΡΠ½ΠΈΠΊΠ°. Π’Π°ΠΊΠ²Π΅ ΠΎΠ±ΠΈΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΎ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³Π»Π° Π΄Π° ΡΡΠ°Π΄ΠΈ ΡΡΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΎ ΡΠ²Π΅ΡΡΠ΅Π½ΠΈΡΠΊΠ° ΠΊΠ°ΡΡΠ°... ΠΠΈΡΠ°Ρ, ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅, Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ Ρ ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ ΠΎ Π±Π΅ΡΠΌΡΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ Π΄ΡΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΈΠ½Π΅ΡΠ³ΠΈΡΠΈ Π΄ΡΡΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΈΡ ΠΈ ΠΎΠ½ΠΈΡ ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²Π½ΠΎ ΡΠΈΠ·ΠΈΡΠΊΠΎ ΡΠ΅Π»ΠΎ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ΅Π½ΠΎ, Π΄Π°ΠΊΠ»Π΅, ΡΠ° Π΅ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ° Π²Π΅ΡΡΠΈΠΊΠ°Π»Π° Π΄ΡΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ²Π°ΡΠΈΠ»Π° ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΎΠ²Π΅ Π΄Π²ΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΡΠ΄ΠΈ, Π‘ΡΠ±Π°, Π‘Π°Π²Π΅ ΠΈ ΠΠ΅Π½Π°Π΄Π° ΠΈ, Π²Π΅ΡΡΡΠ΅ΠΌ, ΠΎΡΡΠ²Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΠ΅Π±Π΅, ΡΠΈΡΠ°ΠΎΡΠ΅, ΠΈ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²Π½Π΅ ΠΎΡΡΠ°Π²ΡΡΠΈΠ½Π΅ Π‘Π°Π²Π΅ ΠΠΈΡΠ°ΡΠ°!
MIΕ I I OPET MIΕ I - Sava Vitas Knjiga `MiΕ‘i` od Save Vitasa objavljena je prvi i jedini put u Beogradu 1897. godine jedan njen deo koji se bavi tumaΔenjem egipatskih hijeroglifa. SazveΕΎΔa 2021 156 str sa puno ilustracija ΠΠ 1897. ΠΠΠΠΠΠ Π‘Π ΠΠ ΠΠΠΠΠΠΠ ΠΠ ΠΠΠΠΠΠ ΠΠΠΠ§ΠΠΠ, Π5 Π€ΠΠ ΠΠΠ’, ΠΠΠΠ ΠΠΠΠΠ, 158 Π‘Π’Π ΠΠΠ! ΠΠ°Π΄ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ Π½Π°Π΄Π°Ρ Π½ΡΡΠΎ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Ρ : `ΠΠ° ΡΠ΅Π±ΠΈ, ΡΠΈΡΠ°ΠΎΡΠ΅, Π²Π΅Ρ ΡΡΠΎΡΠ΅ΡΡΠ΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° Π»Π΅ΡΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½Π° ΠΊΡΠΈΠ»Π°ΡΠ° ΡΡΡΠ΅Π»Π°, ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΡΠ΅Π²Π° ΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ, ΡΠΈ ΡΠΈ ΡΠΎΡ ΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠ΅, Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΈ Π½Π°Π΄Π°`, ΡΠ°Π΄Π° ΡΠ°ΠΌ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ Ρ Π²ΠΈΠ΄Ρ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ°, ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ° Π‘. ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΡΠ°. Π‘Π°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΡ Π·Π° ΡΠ΅Π±Π΅, ΡΠΈΡΠ°ΠΎΡΠ΅, Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΊΠ°ΠΏΠΈΡΠ΅ ΠΈ Ρ ΠΈΡΠ°Π΄Π΅ ΠΊΡΠΈΠ»Π°ΡΠΈΡ ΡΡΡΠ΅Π»Π° Π»Π΅ΡΠΈ ΠΊΠ° ΡΠ΅Π±ΠΈ, ΡΠΎ ΡΡ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ ΡΡΠ±ΡΠΊΠΈΡ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠ°Π½Π°, Π½Π΅ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°Π½Π΅ ΠΈ ΡΠ°ΡΡΠ²Π°Π½Π΅ Π΄ΡΠ°Π³ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈΠ· Π‘Π ΠΠ‘ΠΠΠ ΠΠΠΠ’ΠΠΠ ΠΠΠΠ, ΠΊΠ°ΠΊΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠΆΠ΅ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°ΡΠΈ 19. Π²Π΅ΠΊ. ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈ - Π³ΡΠΎΠΌΠ°Π΄Π΅ ΠΈ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²Π° Π±Π΅ΡΠΌΡΡΠ½Π° Π΄Π΅Π»Π° Π±ΠΎΠΌΠ±Π°ΡΠ΄ΡΡΡ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΡΡΠΌΠ°Π»ΠΎΡΡ ΠΈ Π»Π΅ΡΠΎΡΡ ΠΈ ΠΎΠΏΠΎΠΌΠΈΡΡ Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠΈ Π±ΠΎΡΠΈ, ΠΏΡΠ°Π²ΠΈ ΡΠ°ΡΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈΡ Π²ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ΅ΠΌ Π³Π»Π΅Π΄Π°ΡΠ° ΡΠ°Π·Π½ΠΈΡ `ΠΠ°ΡΠΎΠ²Π°` ΠΈ Π±Π»Π΅Π½ΡΠ°Π²ΠΎΠ³ Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΈΠΌΠ°ΡΡ ΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½Ρ ΡΠ²ΡΡ Ρ Π΄Π° Π·Π°ΡΡΡΡΡ ΡΠ²ΠΎΡ ΡΠΌ Π½Π°ΡΠ»ΠΎΠ²Π½ΠΈΠΌ ΡΡΡΠ°Π½Π°ΠΌΠ° (ΠΎ Π½Π΅ΡΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΡ ΠΆΠ΅Π½ΠΈ / ΠΏΠ΅Π²Π°ΡΠΈΡΠΈ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΠΈ Π½Π° Π½Π°ΡΠ»ΠΎΠ²Π½ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΡΠΎΠ³ ΡΠ²Π°ΠΊΠΎΠ΄Π½Π΅Π²Π½ΠΎΠ³ ΡΡΠ±ΡΠ° ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ 100 (ΠΈ ΡΠ»ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° ΡΡΠΎ) Π΄Π°Π½Π° - Π΄Π²Π΅ ΡΡΡΠ°ΡΠ½Π΅ Π½Π΅ΡΡΠ΅ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π΅ ΡΡ ΡΠ΅ ΡΠΎΡ ΠΆΠ΅Π½ΠΈ ΠΎ ΠΊΠΎΡΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ³ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΌΠΎ ΡΠ²ΠΈ ΠΌΠΈ: 1. ΡΠ±ΠΈΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ Π½Π° ΡΡΡΠ°ΡΠ°Π½ Π½Π°ΡΠΈΠ½ ΠΈ 2. ΡΠ±ΠΈΡΠ΅Π½Π° Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ Π³Π΄Π΅ ΡΡ ΡΠ΅ ΠΠ΅Π΄ΠΈΡΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° Π·Π»ΠΎΡΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±ΠΈΠ»Π° ΠΈ ΡΠΈΠΌ ΡΠΆΠ°ΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΈ ΠΌΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΎΠ·Π½ΠΈΠΌ ΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π°Π·ΠΈΠ»Π° Π½Π°ΡΠ½ΠΈΠΆΠΈΠΌ ΡΡΡΠ°ΡΡΠΈΠΌΠ° ΡΠΈΡΠ°Π»Π°ΡΠ° ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ ΡΡΠΎ Π΄Π°Π½Π°) ΠΈ Π΄Π° ΡΠΈ ΡΠΈΠ»ΡΡΡ Π·Π΄ΡΠ°Π² ΡΠ°Π·ΡΠΌ ΡΠ° Π³ΡΠ°Π΄Π°ΡΠΈΡΠΎΠΌ: 1. ΡΠΎΠΊΠ°Π½ΡΠ½ΠΎ 2. ΠΌΠΎΠ½ΡΡΡΡΠΎΠ·Π½ΠΎ ΠΈ 3. ΡΠΊΠ°Π½Π΄Π°Π»ΠΎΠ·Π½ΠΎ ΡΠ΅Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΠΈΠ½Π°ΠΏΡΠ΅ Π½Π΅ ΡΠ΅Π°Π³ΡΡΡ Π½Π° ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½Π΅ ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΈ Π²Π΅ΡΡΠΈ... ΠΠΎ, Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΌΠΎ ΡΠ΅ Π‘ΠΎΠ»Π°ΡΠΈΡΡ, ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΡΡ, ΠΠΈΡΠ°ΡΡ...- Π²ΡΠ°ΡΠΈΠΌΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΈΠΌ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠ°Π½ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΎΠ½ΠΈΠΌ ΠΌΠΈΡΠ°ΠΎΠ½ΠΈΠΌ ΡΡΡΠ΅Π»Π°ΠΌΠ°! Π‘Π²Π°ΠΊΠΎΠ³ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ° ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΡΠΌΠ° ΠΈ ΡΡΡΠ° ΠΌΠΎΠΆΠ΅ Π΄Π° ΠΏΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½Π° ΡΠ°ΠΊΠ²Π° ΡΡΡΠ΅Π»Π° ΠΈ ΡΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ»ΡΡΠ°ΡΡ Π‘Π°Π²Π΅ ΠΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΏΠΎΡΠ²ΡΡΡΡΠ΅. ΠΠ° ΠΎΠ±Π½Π°ΡΠΎΠ΄ΠΎΠ²Π°ΡΠ΅ ΠΈ Π½ΠΎΠ²ΠΈ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ Π΄Π΅Π»Π° Π‘Π°Π²Π΅ ΠΠΈΡΠ°ΡΠ° Π·Π°ΡΠ»ΡΠΆΠ°Π½ ΡΠ΅ Π΅Π½ΡΡΠ·ΠΈΡΠ°ΡΡΠ° ΠΈ `ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊ ΠΊΠΎΡΠΈ Π½ΠΈΠΊΠ°ΠΊΠΎ Π½Π΅ Π±ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΠΎ Π½ΠΈ ΠΌΠΎΠ³Π°ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ Π±Π°Π²ΠΈ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΡΠ΅Ρ Π½Π΅ΠΌΠ° ΠΎΠ΄Π³ΠΎΠ²Π°ΡΠ°ΡΡΡΡ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΡ Π·Π° ΡΠΎ` ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΠΠ΅Π½Π°Π΄ ΠΠΎΡΡΠΈΡ! Π‘ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠ΅Π΄Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ°Ρ Π½Π΅Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠΈΡΠ°Π½ΠΈ ΠΈΠ½ΠΆΠ΅ΡΠ΅Ρ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅, ΠΠΎΡΡΠΈΡ, Π±Π°ΡΠ° ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π° ΠΈ ΡΠ°Π·Π½ΠΎΠ±ΠΎΡΠ½Π° ΡΠ²Π΅ΡΠ»Π° Π½Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΡ Π²Π΅ΡΡΠΈΠΊΠ°Π»Ρ, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ Π½Π° Π±ΠΎΠ»Π½Ρ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠΈΡΠ°Π½Ρ Ρ ΠΎΡΠΈΠ·ΠΎΠ½ΡΠ°Π»Ρ, Π±ΡΠ°Π½Π΅ΡΠΈ ΡΠ°ΡΡ ΠΈ Π΄Π΅Π»ΠΎ Π‘Π°Π²Π΅ ΠΠΈΡΠ°ΡΠ°, ΠΈ Π½Π΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ΅Π³Π°! Π£ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎΠΌ, ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°Ρ `ΡΡΠ΄Π°ΠΊ ΠΈ ΡΠ»ΡΡΠ°ΠΏΠ°ΡΡΠΈΠΎΡΠ°`?! Π‘Π°Π²Π° ΠΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ ΠΎΡΠ°Ρ! ΠΡΡΠ²Π°ΡΠΈΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ ΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎ ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΠΈ ΠΎΠ±Π°Π²Π΅Π·Π°! Π‘Π°Π²Π° ΠΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°Π½ΠΈ ΡΡΠ±ΡΠΊΠΈ ΠΎΡΠΈΡΠΈΡ!! ΠΡΡΠ²Π°ΡΠΈΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΠΊ, Π±ΡΠ°Π½ΠΈΠ»Π°Ρ ΠΈ ΠΎΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π°Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΌΠΎΠ²ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠΈΠ²ΠΈΠ»Π΅Π³ΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠΈΡ ! Π ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ΠΈ ΠΎΠ΄ ΡΠΈΡ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠΈΡ Π±ΠΈΠ²Π°ΡΡ ΠΈ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°Π½ΠΈ! Π‘Π°Π²Π° ΠΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ ΠΏΠΈΠΎΠ½ΠΈΡ Π²ΠΎΡΠ½Π΅ ΠΊΠ°ΡΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ!!! Π£ΡΠ΅ΡΡΠ²ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΈΠ·ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΊΠ°ΡΡΠ΅ ΡΠ»ΠΈΠ²Π° ΠΡΠΆΠ½Π΅ ΠΠΎΡΠ°Π²Π΅, ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠ°Π»ΡΡΠ°Π±Π½ΠΎΡ ΠΊΠ°ΡΡΠΈ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΈ Π΄Ρ! Π‘Π°Π²Π° ΠΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°Π²Π°Ρ Π½Π° ΠΠΎΡΠ½ΠΎΡ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠΈ!!!! ΠΠ°ΠΊΠ²ΠΈ ΡΡ ΡΠΎ ΡΡΠ°ΡΠ½ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°Π²Π°ΡΠΈ Π±ΠΈΠ»ΠΈ ΠΊΠ°Π΄ ΡΡ ΡΡΠ²ΠΎΡΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ°ΠΊΠ²Π΅ ΡΡΠ±ΡΠΊΠ΅ ΠΎΡΠΈΡΠΈΡΠ΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ ΠΈ ΠΠΈΡΠΌΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΡ ΠΎΡΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΠΏΠ»Π°ΠΊΠ°Π»ΠΎ ΡΠ΅ΡΠΊΡ ΠΏΠΎΠ³ΠΈΠ½ΡΠ»ΠΎΠ³ Π°ΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠΊΠΎΠ²Π½ΠΈΠΊΠ°, Ρ ΠΎΠ΄Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΡ Π½Π° ΡΠ΅Π³Π° ΠΎΠ½Π° ΠΊΠ°ΠΆΠ΅: `ΠΠ°ΡΠ΅ ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ ΠΏΡΠΈΠΌΠΈΠ»Π° ΡΠ°ΠΌ ΡΠ° Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠΎΠΌ Π·Π°Ρ Π²Π°Π»Π½ΠΎΡΡΡ, ΠΈΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π·Π° ΠΌΠ΅Π½Π΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ²Π΅ ΠΊΠΎΠ±Π½ΠΎ. ΠΠ°ΠΈΡΡΠ°, ΠΎΠ²Π°ΠΊΠ²Π° ΠΏΠ°ΠΆΡΠ° Π΄ΠΎΡΡΠΎΡΠ½Π° ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΡ Ρ Π΅ΡΠΎΡΠ° ΠΎΡΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΈ ΡΠ° ΡΠ°ΠΌ ΠΠ°ΠΌ Π·Π° ΡΠΎ Π²Π΅ΡΠ½ΠΎ Π·Π°Ρ Π²Π°Π»Π½Π°`, Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π»Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΠΊΠ° ΠΡΠ³ΡΡΡΠ° Π¨ΠΌΠΈΡΠ°... Π‘Π°Π²Π° ΠΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ 30 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° Π΅Π³ΠΈΠΏΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠΎΠΌ!!!! ΠΠ΅Π³ΠΎΠ² ΡΠ°Π΄ ΡΠ΅ ΠΊΡΡΠ½ΠΈΡΠ°Π½ ΠΊΡΠΈΠ³Π°ΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΠΎ Ρ ΡΠΈΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΠΎΠΌ Π²ΠΈΠ΄Ρ ΡΡΠ±ΡΠΊΠΈΡ ΡΠΈΡΠ°Π»Π°ΡΠ° Π·Π°Ρ Π²Π°ΡΡΡΡΡΠΈ ΡΡΠ°ΡΠ½ΠΎΠΌ ΠΠ΅Π½Π°Π΄Ρ ΠΠΎΡΡΠΈΡΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΠΌ ΠΈΠ³ΡΠΎΠΌ ΡΠ»ΡΡΠ°ΡΠ° Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΌΠ°Π³ΠΈΡΡΠ°Ρ Π½Π΅ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π½Π°ΡΠΊΠ° ΠΈ Π½Π΅Π΄ΠΎΠΏΠΈΡΠ½ΠΈ Π½Π΅ΡΠ»Π°Π½ ΡΠ²Π΅Π³Π° ΠΈ ΡΠ²Π°ΡΠ΅Π³Π° ΠΈΠ»ΠΈΡΠΈ Π½ΠΈΡΡΠ° ΠΈ Π½ΠΈΡΠ΅Π³Π°! Π’ΡΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈ Π΅Π³ΠΈΠΏΠ°ΡΡΠΊΠ΅ Ρ ΠΈΡΠ΅ΡΠΎΠ³Π»ΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΌΠΎΡΡ ΡΡΠ°ΡΠΎΡΡΠ±ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ° Π‘Π°Π²Π° ΠΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄ ΡΡΠΌΠ°ΡΠ° ΠΈΡΡΠΈΡ . ΠΠΊΠΎ ΡΠ²Π΅ Π΄ΡΡΠ³Π΅, ΡΡΡΠ°Π½Π΅ ΡΡΠΌΠ°ΡΠ΅ Ρ ΠΈΡΠ΅ΡΠΎΠ³Π»ΠΈΡΠ° Π½Π°Π·ΠΈΠΌΠΎ ΠΏΡΠΎΡΡΠ°Π²Π°ΠΎΡΠΈΠΌΠ°, Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΡΠ». Π½Π΅ ΠΌΠΎΠΆΠ΅ΠΌΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π·Π° Π½Π°ΡΠ΅Π³ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ° (Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·Π°Π½ΠΈΡ ΡΠΌΠ½ΠΈΡ , ΠΈΠ½ΡΠ΅Π»Π΅ΠΊΡΡΠ°Π»Π½ΠΈΡ , ΠΌΠ΅Π½ΡΠ°Π»Π½ΠΈΡ ΠΈ ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΠΎΠ½ΠΈΡ ΡΠΏΠΎΡΠΎΠ±Π½ΠΎΡΡΠΈ), ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈΡΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ `ΡΡΠ΄Π°ΠΊ ΠΈ ΡΠ»ΡΡΠ°ΠΏΠ°ΡΡΠΈΠΎΡΠ°`. ΠΠ»ΠΈ ΡΡ ΡΠ²ΠΈ ΡΡΠ΄Π°ΡΠΈ ΠΈΠ»ΠΈ ΡΡ ΡΠ²ΠΈ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΡΠΈ, Π° ΠΎΠ½ΠΎΠ³ ΠΌΠΎΠΌΠ΅Π½ΡΠ° ΠΊΠ°Π΄ Π½Π΅ΠΊΠΎ ΠΊΠΎΠ½Π°ΡΠ½ΠΎ ΡΠ°ΡΡΡΠΌΠ°ΡΠΈ Π·Π½Π°ΡΠ΅ΡΠ΅ Ρ ΠΈΡΠ΅ΡΠΎΠ³Π»ΠΈΡΠ° ΡΠ²ΠΈ ΠΎΠ½ΠΈ ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΡΠΈ Ρ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ Π½Π΅ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΈΠ½ΡΡΠΈ Π½ΠΈΠ· ΠΈ ΡΠΎΠ²Π΅ΡΠ°Π½ΡΡΠ²ΠΎ ΡΠ²Π°ΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ½Π°ΠΎΡΠΎΠ± ΡΡΠ΅Π±Π° Π΄Π° Π·Π°Ρ Π²Π°Π»ΠΈ Π½Π° Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎΡ Π²ΠΎΡΠΈ, ΡΠ»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΡΡΡΠ΄Ρ ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠΈΠ³Π½ΡΡΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΡΠ»ΡΠ°ΡΡ! Π ΡΠ°Π΄Π°, ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΏΠ°ΡΠ°Π΄ΠΎΠΊΡ! ΠΡΠ°Π½ΠΈΠΌΠΎ ΡΡΠ΄Π΅ ΠΊΠΎΡΠΈ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΡ ΠΎΠ΄Π±ΡΠ°Π½Ρ ΠΈΠΌΠ°ΡΡ Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ Π±Π΅Π· ΠΎΠ±Π·ΠΈΡΠ° ΡΡΠΎ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΡ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ Π΄Π° ΡΡ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ΅ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π· Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠ΅Π³Π° ΡΠ΅ΠΌ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³ Π΅Π³Π° ΠΈ Π΄ΠΈΠ³Π½ΡΡΠΎΠ³ Π½ΠΎΡΠ°, Π΄Π°Π΄ΠΎΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡ Π΄ΠΎΠΏΡΠΈΠ½ΠΎΡ ΠΏΡΠΎΡΡΠ°Π²Π°ΡΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅, Π΅Π³ΠΈΠΏΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ΅ ΠΈ Π΄Ρ. Π° ΡΠ²Π΅Π΄ΠΎΡΠΈ ΡΠΌΠΎ Π½Π°ΠΏΠ°Π΄Π° Π½Π° ΠΈΠ½ΡΠ΅Π³ΡΠΈΡΠ΅Ρ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΈΠΌΠ° Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΡ ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΡΠΊΠΎΡΠ° ΠΈΠΌΠ°ΠΎ ΡΡΠ°ΡΡΡ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° Π½Π° ΠΠ΅Π΄ΠΈΡΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ, Π΄Ρ ΠΠ΅ΡΡΠΎΡΠΎΠ²ΠΈΡΠ°. ΠΠ°ΡΡΠ½ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΠΎΠ΄ ΠΈΠ· ΡΠ΅Π»ΠΈΠ³ΠΈΡΠ΅, ΠΊΠ°ΡΠΎΠ»ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ²ΠΈΠ½ΠΈΡΠ΅Π½ΡΠΈΡΠ΅, ΠΏΡΠ΅Π½Π΅Ρ ΡΠ΅ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠΎΠΌ Ρ ΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠΈΠ½ΡΠΊΡ Π½Π°ΡΠΊΡ Π° ΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΠΠΠΠΠΠΠ¦ΠΠΠΠ ΠΠΠ’ΠΠ! Π‘ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈ ΠΈ Π½Π΅ΠΏΠΈΡΠΌΠ΅Π½ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈ ΡΠΏΡΡΠΈΠ»ΠΈ ΡΡ Π½Π° Π»Π΅ΡΠ° ΠΠΠΠΠΠΠΠ¦ΠΠΠ£ ΠΈ ΠΏΠΎΠΊΡΡΠ°Π²Π°ΡΡ Π΄Π° Π±Π»Π°ΡΠ΅ ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠ° ΠΊΠΎΠ³Π° ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°ΠΎ - ΠΡ ΠΠ΅ΡΡΠ΅ΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ΅ Π½ΠΎΠ²ΠΈ ΠΠ°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΈ ΡΡΠΈΡΠ΅Ρ ΡΠ°ΡΠΊΠ° ΠΠ°ΠΊΠ»Π΅, Π½Π΅ΠΊΠΈΠΌΠ° ΡΠΌΠ΅ΡΠ° ΡΡΠΎ ΡΠ΅ Ρ `ΡΠΈΡ ΠΎΠ²` Π·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠΏΡΡΡΡΡ ΠΎΠ½ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΡ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ΅, ΠΌΡ, Π΄Ρ, Π°Π»ΠΈ, Π³Π»Π΅ ΡΡΠ΄Π°: ΡΠΌΠ΅ΡΠ° ΠΈΠΌ ΠΈ ΠΊΠ°Π΄ ΡΠ΅ Ρ `ΡΠΈΡ ΠΎΠ²` Π·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠΏΡΡΠ΅ ΠΎΠ½ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΈΠΌΠ°ΡΡ Π΄Ρ, ΠΏΡΠΎΡ ΠΈ ΡΠ». ΠΠΈΠΊΠ°Π΄ ΡΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ, Π±ΡΠ΅! Π Π·Π°ΡΡΠΎ! ΠΠ°ΡΠΎ ΡΡΠΎ Π½Π΅ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠΌΠΈΡΠ»Π° ΠΈ ΠΡΡΠΈΠ½Π΅ Π½Π΅ ΡΡΠ°ΠΆΠ΅ ΠΡΡΠΈΠ½Ρ - ΠΎΠ½ΠΈ ΡΡΠ°ΠΆΠ΅ Π€ΠΠ ΠΠ£! Π’Π ΠΠ‘Π’Π Π’Π ΠΠΠΠΠ Π€ΠΠ ΠΠ ΠΠΠΠΠ Π£ Π¦ΠΠΠΠ ΠΠΠΠΠΠ‘ΠΠ’ΠΠ Π ΠΠΠΠΠΠ‘ΠΠ’ ΠΠ ΠΠΠ ΠΠΠΠ£ - ΠΠ‘Π’ΠΠΠ ΠΠΠ‘Π’ΠΠΠ Π‘Π£ΠΠΠ¨ΠΠ! Π’ΠΠΠ ΠΠ Π ΠΠ¦ΠΠΠ Π‘ΠΠΠ’Π‘ΠΠ ΠΠΠΠΠΠΠΠ¦ΠΠΠΠ ΠΠ ΠΠΠΠΠ’ΠΠ¦ΠΠΠ (Π‘ΠΠ ΠΠΠΠΠ Π‘ΠΠ) ΠΠΠΠΠ§ΠΠ, Π₯ΠΠΠ’ΠΠ§ΠΠ Π Π₯ΠΠ₯Π¨Π’ΠΠΠΠΠ Π‘ΠΠ ΠΠΠΠΠΠ Π‘ΠΠΠ‘Π’ΠΠΠΠ ΠΠΠ ΠΠΠΠ ΠΠ ΠΠ ΠΠ ΠΠΠΠ£ΠΠΠ ΠΠ Π‘ΠΠΠ£ ΠΠΠΠΠΠΠ‘Π’Π ΠΠ Π‘Π Π ΠΠΠ Π Π‘ΠΠ Π’ΠΠΠΠ‘ΠΠΠ ΠΠΠ Π£Π‘Π£ ΠΠΠΠ ΠΠΠ‘ΠΠ£ΠΠ£ΠΠ ΠΠΠΠΠΠ€ΠΠΠΠ¦ΠΠΠ ΠΠ ΠΠ ΠΠΠΠΠ¨ΠΠΠ Π‘ΠΠΠ’Π‘ΠΠ ΠΠΠΠΠΠΠΠΠ Π‘ΠΠ ΠΠ ΠΠΠ ΠΠΠΠ ΠΠΠ‘ΠΠ ΠΠΠΠ£ΠΠ£Π ΠΠ¦ΠΠΠ ΠΠΠΠΠ€Π ΠΠΠΠΠΠΠ, Π ΠΠΠ‘ΠΠ Π‘Π Π‘ΠΠ Π’Π ΠΠ ΠΠ’ΠΠΠ ΠΠΠ Π£ ΠΠΠΠΠΠΠ§ΠΠΠΠ£ ΠΠΠΠ§ΠΠ£, Π£Π¦ΠΠΠ£ Π ΠΠ ΠΠ‘ΠΠΠ£! ΠΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ°ΡΠΈ ΡΠ΅Π΄Π½Ρ Π° Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΡΠΈ ΠΎ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ - ΠΎ, Π·Π°Ρ ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΎ ΠΌΠΎΠΆΠ΅! ΠΠΎΠΆΠ΅! Π£ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ `ΠΠ°ΡΠΌΠΎ Π·Π° Π΄ΡΡΡ` Π‘Π°Π²Π° ΠΠΈΡΠ°Ρ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡ ΠΏΡΠ΅ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎΡ ΠΏΠ°ΡΠ°Π»Π΅Π»ΠΈ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΡΠ±ΡΠΊΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΈ ΡΡΠ°ΡΠΈΡ ΠΠΈΡΠΈΡΠ°ΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΡ Π΄ΡΠ±ΠΈΠ½ΠΈ ΠΈ Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΡ ΠΊΡΡΡΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π· Π΄Π° ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠΈΠ½Ρ Π΄Π°ΡΠΈΡ ΠΏΡΠ΅ΡΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΠΊΠΈ ΠΠΈΡΠ°Ρ `ΠΏΠΎΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ` Π½Π° ΠΏΠ»ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡ Π·Π΅ΠΌΡΠΈ ΠΡΡΠΈΠ½Π΅ - Π΄ΡΠ΅ΡΠ²Π½ΠΈ ΠΠΈΡΠΈΡΡΠΈ Π½Π΅ΠΊΠ°Π΄Π° ΠΈ ΠΌΠΈ, Π‘ΡΠ±ΠΈ, Π½Π΅ΠΊΠ°Π΄Π°, ΡΠ°Π΄Π° ΠΈ Π·Π°ΡΠ²Π΅ΠΊ ΠΈΠ΄Π΅ΠΌΠΎ Π½Π° Π³ΡΠΎΠ±ΡΠ΅ ΠΈ `Π΄Π°ΡΠ΅ΠΌΠΎ Π·Π° Π΄ΡΡΡ` ΠΏΠΎΠΊΠΎΡΠ½ΠΈΠΊΠ°. Π’Π°ΠΊΠ²Π΅ ΠΎΠ±ΠΈΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΎ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ³Π»Π° Π΄Π° ΡΡΠ°Π΄ΠΈ ΡΡΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΎ ΡΠ²Π΅ΡΡΠ΅Π½ΠΈΡΠΊΠ° ΠΊΠ°ΡΡΠ°... ΠΠΈΡΠ°Ρ, ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅, Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ Ρ ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ ΠΎ Π±Π΅ΡΠΌΡΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ Π΄ΡΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΈΠ½Π΅ΡΠ³ΠΈΡΠΈ Π΄ΡΡΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΈΡ ΠΈ ΠΎΠ½ΠΈΡ ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²Π½ΠΎ ΡΠΈΠ·ΠΈΡΠΊΠΎ ΡΠ΅Π»ΠΎ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠ΅Π½ΠΎ, Π΄Π°ΠΊΠ»Π΅, ΡΠ° Π΅ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ° Π²Π΅ΡΡΠΈΠΊΠ°Π»Π° Π΄ΡΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ²Π°ΡΠΈΠ»Π° ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΎΠ²Π΅ Π΄Π²ΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΡΡΠ΄ΠΈ, Π‘ΡΠ±Π°, Π‘Π°Π²Π΅ ΠΈ ΠΠ΅Π½Π°Π΄Π° ΠΈ, Π²Π΅ΡΡΡΠ΅ΠΌ, ΠΎΡΡΠ²Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΠ΅Π±Π΅, ΡΠΈΡΠ°ΠΎΡΠ΅, ΠΈ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²Π½Π΅ ΠΎΡΡΠ°Π²ΡΡΠΈΠ½Π΅ Π‘Π°Π²Π΅ ΠΠΈΡΠ°ΡΠ°!
Milovan VitezoviΔ Misli Srpski Tvrdi povez Milovan VitezoviΔ sjajni poznavalac i one najskrivenije istorije srpskog naroda, suvereno to demonstrirajuΔi u svojim knjiΕΎevnim delima, u knjizi Misli srpski, odluΔio je da ostvari joΕ‘ neΕ‘to na polzu svog naroda. U svojim kraΔim istorijskim esejima ona se bavi najznaΔajnijim pojmovima, dogaΔajima, kao i liΔnostima iz srpske ali i istorije Balkana. ObjavljujuΔi svoj liΔni brevijar iz srpske istorije, VitezoviΔ Δitaocu, ne samo kroz poznate podatke, veΔ i neverovatne anegdote, daje jednu literarnu, ali i istorijski veoma ubedljivu povest o svetu i veku na ovom balkanskom prostoru. Zato su VitezoviΔevi tekstovi za Δitaoca izuzetan podsticaj da se joΕ‘ jednom osvrne na istoriju srpskog naroda, ali joΕ‘ viΕ‘e i da, na osnovu svega toga, promiΕ‘lja buduΔnost svog naroda. ΠΠΈΠ»ΠΎΠ²Π°Π½ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ (Π’ΡΠ±ΠΈΡΠΈ, ΠΊΠΎΠ΄ ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°, 11. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±Π°Ρ 1944 β ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, 22. ΠΌΠ°ΡΡ 2022) Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊ, ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΡΠ° ΠΈ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡ. ΠΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅, ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π΅, Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅, ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ΅, Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·ΠΌΠ΅, ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠ° ΠΈ Π’Π ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΠ°. ΠΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠΊΠΎ ΠΏΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ Π΄Π²Π΅ΡΡΠ° ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ°; Π·Π°ΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ ΠΏΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠ΅, ΠΏΡΠΎΠ·Π΅, ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ, Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ°, ΡΠ°Π½ΡΠ°ΡΡΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ°. ΠΡΠΈΠ³Π΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°ΠΎ Π½Π° Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΠΌ, Π΅Π½Π³Π»Π΅ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΠΌΡΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½Π°ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΌΠ°ΠΊΠ΅Π΄ΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΌΠ°ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΈ Π³ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ. ΠΡΠ΅Π²ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°Π½ Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ ΠΈ Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° Π½Π° ΠΏΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ, Π»Π΅ΡΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΌΠ°ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΠ²Π΅Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ, Ρ Π΅Π±ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΊΠΈΠ½Π΅ΡΠΊΠΎΠΌ, Π±ΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΈ Π°Π»Π±Π°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ. ΠΡΠΎΡΠΈΠ·ΠΌΠΈ ΡΡ ΠΌΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°Π½ΠΈ Ρ Π½ΠΈΠ·Ρ Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠΈΡ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°, ΠΎΠ΄ Ρ Π°ΠΌΠ±ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ Π‘ΡΠ΅ΡΠ½Π°, Π΄ΠΎ ΠΌΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠ΅ ΠΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅, ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΈ Π½Π° Π³ΡΡΠΊΠΈ, ΡΡΠΌΡΠ½ΡΠΊΠΈ, Ρ Π΅Π±ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΈ, ΡΠ²Π΅Π΄ΡΠΊΠΈ, ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ΅. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄ ΡΠ΅ΡΠΊΠΈΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΡ ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ° ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Π±ΠΈΠ»Π° Π·Π°Π±ΡΠ°ΡΠ΅Π½Π°, ΠΏΠ° ΡΠ°ΠΊ ΠΈ ΡΠΏΠ°ΡΠΈΠ²Π°Π½Π° Ρ ΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΡ; ΡΠ°Π΄ΠΈ ΡΠ΅ ΠΎ Π·Π±ΠΈΡΡΠΈ Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ° Π‘ΡΡΠ΅ ΠΌΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΡΠΊΡΡΠ°Π»ΠΎ. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈΡΠ½ΠΈ ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΡΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°Π½ΠΈ Ρ ΠΠ΅ΠΆΡ. ΠΡΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈΡ ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°, ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΎΠ²Π° Π·Π° ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΠ½Π° ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ΅ΡΠ° ΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈΡ ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΠ°. Π’Π΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ½ΠΈΠΌΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΏΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·ΠΈΠ²Π°Π½ΠΈ ΡΡ Π½Π° Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΠΠ Π€ ΠΈ ΠΠΠ€. Π‘Π΅ΡΠΈΡΠ° ΠΡΠΊ ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΈΡ Π΄ΠΎΠ½Π΅Π»Π° ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΡΠΊΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π·Π° ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡ. ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ΅Π»Ρ Π’ΡΠ±ΠΈΡΠΈ (Ρ Π·Π°ΡΠ΅ΠΎΠΊΡ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡΠΈ) ΠΊΠΎΠ΄ ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠΈΡΠ° 11. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1944. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. Π¨ΠΊΠΎΠ»ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π’ΡΠ±ΠΈΡΠΈΠΌΠ°, ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, Π£ΠΆΠΈΡΡ ΠΈ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ; Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π° Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ, ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊ ΠΎΠΏΡΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ, ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΠΈ Π½Π° Π€Π°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ Π΄ΡΠ°ΠΌΡΠΊΠΈΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ°ΡΡΡΠ³ΠΈΡΠ°. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠΏΠ΅ΡΠ°ΡΠΈΠ²Π½ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°ΠΌΠ°; Ρ ΠΎΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΡ ΡΠ΅Π²ΠΈΡΠΈ Π‘ΡΡΡΠ΅Ρ ΠΎΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½Π΅, ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ Π΄ΠΎ 1969. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Π° ΠΎΠ΄ ΡΠ°Π΄Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π³Π»Π°ΡΠΈΠ»Π° Π§ΠΈΠ²ΠΈΡΠ°. Π€ΡΠ½ΠΊΡΠΈΡΡ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΈΠ³ΡΠ°Π½ΠΈΡ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ° Π½Π° Π Π’Π‘-Ρ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 1977. Π΄ΠΎ 1991. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΊΠ°Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ Π³Π»Π°Π²Π½ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎβΠ·Π°Π±Π°Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΠ° Π Π’Π‘-a. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ Π£Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΠΠ ΡΠ΅Π½ΡΡΠ°; Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ Π·Π° ΠΠ°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Ρ ΡΠ΅Π²ΠΈΡΡ, ΠΌΠ°Π³Π°Π·ΠΈΠ½ ΠΎ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΎΡ Π±Π°ΡΡΠΈΠ½ΠΈ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅. ΠΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠ΅ Π·Π° ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° Π£Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ 2018. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠ°ΡΠ½ΠΎΠΌ ΡΡΠ°ΡΡ ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΠΠ’Π Π±ΠΎΠΌΠ±Π°ΡΠ΄ΠΎΠ²Π°ΡΠ° Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ Π½Π°ΡΠ΅Π΄Π±Ρ Π΄Π° Π½Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΈ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΊ ΡΡΠ΄ΠΈ Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΠ° Π·Π° ΠΏΡΠΈΠ½ΡΠ΄Π½Π΅ ΠΎΠ΄ΠΌΠΎΡΠ΅ ΠΈ ΠΈΠ·Π³Π»Π΅Π΄Π½ΠΎ ΠΎΡΠΏΡΡΡΠ°ΡΠ΅, ΠΏΠΎΡΠ»Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΊ ΡΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ β ΠΠΈΠ»ΠΎΠ²Π°Π½ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ. ΠΠ°ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΡΠΏΠ΅Π½Π΄ΠΎΠ²Π°Π½, ΡΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Ρ Π½Π° ΠΏΡΠΈΠ½ΡΠ΄Π½ΠΈ ΠΎΠ΄ΠΌΠΎΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠΈΠΎ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°ΠΌΠ°. ΠΠ° ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΏΠΎΠ·Π²Π°Π½ ΡΠ΅ Π΄Π° Ρ Π·Π²Π°ΡΡ Π΄ΠΎΡΠ΅Π½ΡΠ° ΠΎΠ΄ 2001. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΡΠ΅ Π€ΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈ ΠΈ Π’Π ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΠΎ. ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ ΡΠΎΠ³Π° Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π·Π²Π°ΡΡ ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° Π½Π° ΠΠ°ΡΠ΅Π΄ΡΠΈ Π·Π° Π΄ΡΠ°ΠΌΠ°ΡΡΡΠ³ΠΈΡΡ. Π£ΠΏΡΠ°Π²Π½ΠΈ ΠΎΠ΄Π±ΠΎΡ Π£Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄Π»ΠΎΠΆΠΈΠΎ Π³Π° ΡΠ΅ 30. ΠΌΠ°ΡΡΠ° 2012. Π·Π° Π΄ΠΎΠΏΠΈΡΠ½ΠΎΠ³ ΡΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, Π°Π»ΠΈ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½.[1] ΠΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠ΅ Π·Π° Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΠΊΠ° ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠΌΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ΅ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ 2021. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ 64. ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΡΠ°ΠΌ ΠΊΡΠΈΠ³Π° 20. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 2019. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.[2] ΠΡΠ΅ΠΌΠΈΠ½ΡΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ, 22. ΠΌΠ°ΡΡΠ° 2022. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΡΡΠ»Π΅Π΄ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ»ΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΈΠ·Π°Π·Π²Π°Π½ΠΈΡ ΠΊΠΎΡΠΎΠ½Π° Π²ΠΈΡΡΡΠΎΠΌ.[3][4] Π‘Π°Ρ ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ 26. ΠΌΠ°ΡΡΠ° Π½Π° Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ ΠΠ΅ΡΡΠ΅.[5] ΠΠ°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ ΠΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ Π±ΡΠΎΡΠ½ΠΈΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈΡ ΡΡ Π½Π°ΡΠ·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅: ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π²Π΅ Π΄Π΅ΡΡΠ΅ ΠΈΠ³ΡΠ΅ (1978. Π³ΠΎΠ΄.), ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠ° Π±Π°Π·ΡΠ°ΡΠΊΠ° ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠ° (2005), ΠΠΎΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° (2005. Π³ΠΎΠ΄.) β Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ°, ΠΠ»Π°ΡΠ½ΠΎ ΠΠ°ΡΠΈΠ½ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΎ (2006. Π³ΠΎΠ΄.), Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΠ»Π°ΡΠ° ΡΠ°Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΠ΅ΡΠ° Π‘Π΅Π»ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡ Π΄ΡΡΠ³ΠΎ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ (2000. Π³ΠΎΠ΄.). ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°Π½Π΄ΠΈΠ΄Π°Ρ Π·Π° ΠΠ½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΡ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠΈΡ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈΡ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° Ρ Π‘ΠΠ 2007. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. Π£ ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ Π‘Π°Π΄Ρ, ΡΡΠ½Π° 2007. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π»Π° ΠΌΡ ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΡ Π΄Π° Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π² ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ ΡΡΠ°ΠΏ ΠΈ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠΈ ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π²Π΅ Π΄Π΅ΡΡΠ΅ ΠΈΠ³ΡΠ΅, Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠΈΠ²Π°Π» Π΄Π΅ΡΡΠ΅Π³ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π° Ρ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈ. ΠΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΡΠ° `ΠΠ»Π°ΡΠ½ΠΈ Π²ΠΈΡΠ΅Π·`. ΠΡΠΈΠΌΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΡΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π΄ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²Π° ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΎΡΡΠΈ, ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ. ΠΠΊΡΠ°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π° ΠΠ°ΡΠ°ΡΠ΅ Π½Π° Π·Π²Π΅Π·Π΄Π΅ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΈΠΆΠ½Ρ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΠ»Π°ΡΠ½Π° Π½ΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π΄ΡΠΊΠ° Π°ΡΠ΅Π½Π° ΠΈ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠ΅ΡΡΠΈΠ²Π°Π»Π° Ρ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ. ΠΠ°ΡΡΠΈΡΠ°ΡΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΡΠΈΠ½Π΅Ρ Π³Π° ΡΠ΅ 22. ΡΠ΅Π±ΡΡΠ°Ρ 2012. ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΡΠ΄Π΅Π½ΠΎΠΌ Π‘Π²Π΅ΡΠΎΠ³ Π΄Π΅ΡΠΏΠΎΡΠ° Π‘ΡΠ΅ΡΠ°Π½Π°,[6][7] Π° 2. ΡΠ΅Π±ΡΡΠ°ΡΠ° 2017. ΠΡΠ΄Π΅Π½ΠΎΠΌ Π‘Π²Π΅ΡΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠ³ ΡΡΠ΅ΠΏΠ΅Π½Π°.[8] ΠΠ΄ 2020. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ ΠΌΠ΅ΡΡΠ½Π°ΡΠΎΠ΄Π½Π΅ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅.[9] ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈ ΡΠ°Π΄ ΠΠ° ΠΏΡΠΎΠΌΠΎΡΠΈΡΠΈ ΠΊΡΠΈΠ³Π° ΠΡΠ²ΠΎΡΠ»Π°Π²Π° ΠΡΡΡΠΈΡΠ°, 2005. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π‘Π° ΠΠΎΠΆΠΈΠ΄Π°ΡΠΎΠΌ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΡΠ΅ΠΌ Π½Π° ΡΠ°ΡΠΌΡ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ, 2013. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ°ΠΎ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°Ρ, ΡΠΎΠΊ ΡΠ°Π΄ΡΠ΅ Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΎΡΠ΅ΡΠ½ΠΎ, ΡΠΏΠΎΠ½ΡΠ°Π½ΠΎ ΠΈ Ρ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Ρ ΡΠΌΠΎΡΠ° ΠΏΡΠΈΠ»Π°Π³ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΡΠΈΡΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ; Π΄Π΅Π»Π° ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΡΡΡ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΡΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΡΠ°Π±ΡΠ»ΠΎΠΌ, Π°Π½Π΅Π³Π΄ΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ, ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎ Π΄ΠΎΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΎΠΌ Π°ΡΠΌΠΎΡΡΠ΅ΡΠΎΠΌ Π΄ΠΎΠ±Π° ΠΎ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ. ΠΠΏΡΠ΅Π³ ΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ»ΡΠΆΠΈΠΎ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΡΠ΅ ΡΠΈΡΠΎΠΊ, ΠΎΠ΄ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π»ΠΈΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°ΡΠ°, ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΡΠ΅Π½ΠΈΡ Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π° Π½Π°ΡΠ΅Π³ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°, ΠΏΠ° Π΄ΠΎ ΠΎΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠΈΠ²Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΡ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²ΠΈΡ Π½Π°Ρ. Π£ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΠΏΡΡΠΆΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ²ΠΈΠ΄ Ρ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΈ ΡΠ²Π΅Ρ Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°, Π²Π΅Ρ ΡΠ»ΠΈΠΊΠ° ΡΠ°Π·Π»ΠΈΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»Π΅ Π΄Π°ΡΡΡΠΈ ΠΎΠΏΡΡΡ ΡΠ»ΠΈΠΊΡ ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΠ° ΠΈ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°. Π Π°Π΄ΠΎΠ²ΠΈ ΠΠΈΠ»ΠΎΠ²Π°Π½Π° ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π·Π°ΡΠ·Π΅Π»ΠΈ ΡΡ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Ρ ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΡ Π»Π΅ΠΊΡΠΈΡΠΈ, ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈ Ρ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΡ ΡΡΠ΅Π΄ΡΠΎΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΡ ΡΠΈΡΠ°Π½ΠΊΠΈ. ΠΠ°ΠΎ Π³ΠΎΡΡ-ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΠ°Π²ΠΎΠ΄Ρ Π·Π° ΡΡΠ±Π΅Π½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ Π½Π°ΡΡΠ°Π²Π½Π° ΡΡΠ΅Π΄ΡΡΠ²Π°, Ρ Π΅Π΄ΠΈΡΠΈΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΏΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΈΡ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ° ΡΡΠ΅Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½Π° Π΄Π΅Π»Π° ΠΠΎΠ³Π΄Π°Π½Π° ΠΠΎΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΠΠΎΠ²Π°Π½Π° Π‘ΠΊΠ΅ΡΠ»ΠΈΡΠ°, ΠΠΈΠ»Π°Π½Π° ΠΠ°ΡΠ°Π½ΠΈΠ½Π° ΠΈ Π‘ΡΠΎΡΠ°Π½Π° ΠΠΎΠ²Π°ΠΊΠΎΠ²ΠΈΡΠ°. Π‘Π°ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ°, ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΠ½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΡ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈΡΠ½Π΅ ΠΏΡΠΈΡΠ΅ (1979).[10] ΠΠ΅Π΄Π°Π½ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΠΏΡΠΈΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° Π‘Π°Π±ΡΠ°Π½ΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π° Π‘ΠΈΠΌΠ΅ ΠΠΈΠ»ΡΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π‘Π°ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠ΅ (ΠΠ°ΡΠΊΠ° ΠΠ°Π»Π°Π½ΠΊΠ°). ΠΠ΅Π³ΠΎΠ² ΡΠΎΠΌΠ°Π½ βΠ§Π°ΡΠ°ΠΏΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΠ΅ΡΡΠ°β ΡΠ΅ 2013. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π΄Π΅Π½ Π½Π° ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊ.[11] Π£ 2013. ΠΏΡΠΈΡΠ΅Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΠΊΠ°ΠΏΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ βΠ‘Π²Π΅ΡΠΈ Π‘Π°Π²Π° Ρ ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π»Π΅ΡΠΎΠΏΠΈΡΡβ.[12] Π₯Π°ΡΠ΄ΡΠΊ ΠΠ΅ΡΠΊΠΎ ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ, ΠΠ²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠ½Π΅Π·Π° ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ° ΠΈ Π§Π°ΡΠ°ΠΏΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΠ΅ΡΡΠ° ΡΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΠΈ Π½Π° ΡΠΈΡΠΎΡ ΡΠ΅ Π³ΡΠ°ΡΠΈ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ Π³ΠΎΡΠΎΠ²ΠΎ Π΄Π²Π°Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°. Π£ ΡΡΠΊΠΎΠΏΠΈΡΡ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ°ΠΎ βΠ ΠΎΠΌΠ°Π½ ΡΠ° ΠΠΎΠΏΠΈΡΠ΅ΠΌβ.[13] ΠΠ΅ΡΠ΅Ρ ΠΎΠ΄Π°Π±ΡΠ°Π½ΠΈΡ Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ° ΠΠ°ΡΡΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π½ΠΎΡΠ΅ Ρ Π½ΠΎΠ²ΡΠ°Π½ΠΈΠΊΡ! ΠΠΎ ΠΏΠ΅Π²Π° Π·Π»ΠΎ Π½Π΅ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ. ΠΠΎ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΌΡ Π΄ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅! Π£ ΠΌΡΠ°ΡΠ½ΠΈΠΌ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌΠ° Ρ ΡΠ°Π±ΡΠΎΡΡ ΡΠ΅ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΠ²ΠΈΡΠ°Ρ! ΠΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π·Π° ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Ρ ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠΌ ΡΠΌΡΡΡ! ΠΠ΅ Π²ΡΠ΅Π΄ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π²ΡΠ½ΡΡΠΈ Π»ΠΈΡΡ. ΠΡΠΈΠ³Π° ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠ°! Π£ Π»Π°ΠΆΠΈ ΡΡ ΠΊΡΠ°ΡΠΊΠ΅ Π½ΠΎΠ³Π΅, Π°Π»ΠΈ ΡΠ΅ Π½Π΅ Π²ΠΈΠ΄Π΅ ΠΈΠ·Π° Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈΡΠ΅! ΠΠ°ΠΊΠ° ΠΈΠΌ Π±ΠΈΠ»Π° ΡΡΠ½Π° ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Π°! ΠΠΈΡΠ»ΠΈΠΌ, Π΄Π°ΠΊΠ»Π΅, ΡΡΠΌΡΠ°ΠΌ Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠΈΠΌ! ΠΠ΅Π½Π΅ ΡΠ΅ΡΡΠΎ Π½Π΅ Π·Π½Π°ΡΡ ΡΡΠ° Ρ ΠΎΡΠ΅, Π°Π»ΠΈ ΠΎΡΡΠ²Π°ΡΡΡΡ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π½Π°ΠΌΠ΅ΡΠ΅! ΠΠΎΠ»ΡΠ± ΠΌΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π²ΡΡΠ°Ρ![14] ΠΠ΅Π»Π° Π ΠΎΠΌΠ°Π½ΠΈ Π¨Π΅ΡΠΈΡ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° ΠΠΎΡΡΠ΅ ΠΡΡΠΈΡΠ° (1983) ΠΠ°ΡΠ°ΡΠ΅ Π½Π° Π·Π²Π΅Π·Π΄Π΅ (28 ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ°) (1978) ΠΠΈΠ»Π΅Π½Π° ΠΈΠ· ΠΠ½Π΅Π· ΠΠΈΡ Π°ΠΈΠ»ΠΎΠ²Π΅ Π‘Π²Π΅ΡΠ° ΡΡΠ±Π°Π² Π₯Π°ΡΠ΄ΡΠΊ ΠΠ΅ΡΠΊΠΎ ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠ½Π΅Π·Π° ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ° Π§Π°ΡΠ°ΠΏΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΠ΅ΡΡΠ° Π‘ΠΈΠΌΡΠΎΠ½ΠΈΡΠ° ΠΠΈΠ½Π°Π²Π΅Ρ Π‘ΠΈΠ½ΡΠ΅Π»ΠΈΡ ΡΠ΅ ΡΠ° ΡΡΠ½ΡΠ΅ΠΌ ΡΠΌΠΈΡΠΈΠΎ ΠΡΠΈΠ½Ρ Π Π°ΡΡΠΊΠΎ ΠΡΡΠ»Π΅ΡΠΊΠ° Ρ ΠΠ°ΡΠΈΠ·Ρ ΠΠ°Π΄ ΡΠ΅ Π½Π΅Π²Π΅Π½ Π±ΠΈΠΎ ΡΡΠ½ΡΠ΅ ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ°Π½ΠΊΠ° ΠΡΠΈΠ³Π΅ Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ° Π‘ΡΡΠ΅ ΠΌΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΡΠΊΡΡΠ°Π»ΠΎ ΠΠΎΠΆΠ΄Π°Π½Π΅ ΠΊΠ°ΠΏΠΈ ΠΠΈΡΠ»Π°ΡΠΈΡΠ° ΠΡΠ΄ΠΈ Π΄ΡΠ°Π³ΠΈ ΠΊΠ°ΠΌΠ΅Π½ Π§ΠΎΠ²Π΅ΡΠ΅, Π½Π°ΡΡΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΠΈΡΠ΅ΡΠΊΠΈ ΠΊΠΎΠ΄Π΅ΠΊΡ ΠΠ±ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ ΠΠ° ΠΈ ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΡΠΈ ΠΊΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΈ (1971) ΠΠ°ΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π° Π¨ΡΠΌΠ°ΡΠΈΡΠ΅ (1972) ΠΠ°ΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π° (1977) ΠΠ°ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠ²Π°ΡΠ° (1981) ΠΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ΠΎ Π΄Π΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ (1981) ΠΠΎΡ Π΄Π΅Π΄Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΠ°ΡΡΠΈΠ·Π°Π½ (1981) ΠΠ°ΠΊΠΎ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ Π½Π΅Π±ΠΎ (1986) ΠΠ΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΏΠ°ΠΌΠ΅ΡΠΈ (1987) Π’Π΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠ΅ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ΄Π΅ ΡΠ²Π΅ΡΠ° Π»ΠΈΠΌΡΠ½ ΠΆΡΡ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΠΠ½Π΅ΠΆΠ΅Π²ΠΈΠ½Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΠΠΈΠΌΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ Π’ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΡΠΊ ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΈΡ ΠΠ½Π΄Π° Π»ΠΎΠ»Π΅ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ ΠΏΠ°ΡΠΎΠ»Π΅ ΠΠ°ΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π° Π‘Π½ΠΎΡ Π²Π°ΡΠΈΡΠ΅ I ΠΈ II Π¨Π΅ΡΠΈΡ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° ΠΠΎΡΡΠ΅ ΠΡΡΠΈΡΠ° Π‘ΡΠ΅ΡΠ½ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈ Π’Π΅ΠΊΡΡΠΎΠ²ΠΈ Π·Π° ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΠ½Π° ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ΅ΡΠ° ΠΠΈΡΠΊΠΎ Π’Π΅ΡΠ½ΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π° Π£ΡΠΊΠ»Π°ΡΠΈΠ²Π°ΠΎ Π»ΡΠ΄ Π·Π±ΡΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΠΠΎΠ±ΡΠΎ Π΄ΠΎΡΠ»ΠΈ.. Π‘ΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΠ° Π·Π° ΡΠΈΠ»ΠΌ ΠΠ°Π½Π±ΡΠ°ΡΠ½Π° ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΠΡΠ°Π½ΠΈΡΠ»Π°Π² ΠΡΡΠΈΡ Π‘Π½ΠΎΠ²ΠΈ, ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ, ΡΠΌΡΡ Π€ΠΈΠ»ΠΈΠΏΠ° Π€ΠΈΠ»ΠΈΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ° ΠΠ°ΡΠ°ΡΠ΅ Π½Π° Π·Π²Π΅Π·Π΄Π΅ Π¨Π΅ΡΠΈΡ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° ΠΠΎΡΡΠ΅ ΠΡΡΠΈΡΠ°
Rasprava o Konstantinu Tehu - Pantelija SreΔkoviΔ Prema knjizi iz 1987 Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ 3/15. Π½ΠΎΠ²Π΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1834. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΈΠΌ ΠΡΡΠΌΠ°ΡΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΠ΄ ΠΡΠ°Π³ΡΡΠ΅Π²ΡΠ°, ΠΎΠ΄ ΠΎΡΠ° Π‘Π»Π°Π²ΠΊΠ° (ΡΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ 1788) ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ΅ ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅-ΠΠ΅Π±Π΅ (1793β1878), ΡΠ΅ΡΠΊΠ΅ ΠΡΠΎΠΊΠ΅ ΠΠ²Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° ΠΈΠ· ΠΠ°Π±ΠΎΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΡΠ΅ΡΡΠ²ΠΎΠ²Π°ΠΎ Ρ ΠΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΈ ΠΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΡΡΡΠ°Π½ΠΊΡ, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ Ρ ΠΠ°ΠΊΠΎΠ²ΠΎΡ Π±ΡΠ½ΠΈ, Π½Π° ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ΅Π²ΠΎΡ ΡΡΡΠ°Π½ΠΈ. ΠΠ΅Π΄Π° ΠΏΠΎ ΠΎΡΡ, Π‘ΡΠ΅ΡΠΊΠΎ Π‘ΡΠ΅ΡΠ°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡ, Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΠΎΡΠΈΠ½Π΅ ΠΊΡΠ°ΡΠΈΠ½Π΅ 1788-91. ΠΈ Ρ ΡΠΎΠΊΡ ΠΡΠ²ΠΎΠ³ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΡΠ°Π½ΠΊΠ° Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΌΠ±Π°ΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΠΏΠ΅Π½ΠΈΡΠΈ. Π¨ΠΊΠΎΠ»ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΠ°Π»ΠΈΠΌ ΠΡΡΠΌΠ°ΡΠΈΠΌΠ°, ΠΡΠ°ΡΠΈ, ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ (ΠΠΎΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° ΠΎΠ΄ 1848) ΠΈ ΠΠΈΡΠ΅Π²Ρ (ΠΡΡ ΠΎΠ²Π½Π° Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ°). ΠΠ· ΡΠ΅ΡΠ²ΠΎΡΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠ΅ ΡΡΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠ°Π²ΠΎΡΠ»Π°Π²Π½Π΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π° ΠΊΠΈΡΠ΅Π²ΡΠΊΠΈ Π£Π½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅Ρ. Π’Ρ ΡΠ΅ 1859. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΡΠ΅ΠΊΠ°ΠΎ `ΠΏΡΠ²ΠΈ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈ ΡΡΠ΅ΠΏΠ΅Π½ ΠΊΠ°Π½Π΄ΠΈΠ΄Π°ΡΠ°`.[1] ΠΠ΄ 1859. Π΄ΠΎ 1894. ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π½Π° ΠΠΈΡΠ΅ΡΡ. ΠΠ°ΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 1863. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΎΡ ΡΠΊΠΎΠ»ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°Π²Π°ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡ ΡΠΊΠΎΡΠΎ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΈ Π΄Π΅ΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ΅. ΠΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ 1873. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎ Π‘ΡΠ°ΡΠΎΡ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΠ°ΠΊΠ΅Π΄ΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ»Π°Π½ ΠΡΡΡΡΠ²Π° Π·Π° ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΡ ΡΠΊΠΎΠ»Π°. Π Π΄Π²Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠΈΡΡ, ΠΡΠΈΠΌΠΎΡΡΠ΅ ΠΈ ΠΠ»Π±Π°Π½ΠΈΡΡ. ΠΠΎΠ΄Π΅ΡΠ° ΡΠ΅ Π»ΠΈΡΠ½ΠΎΡΡ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΡΠΈΡΠ°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅, ΡΠ° ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ΅ΠΌ ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ΅Π²ΠΈΡΠ΅ΠΌ.[2][3] ΠΠΎΡΠ΅ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΏΠΈΡΠ΅ ΡΠΎΡ Π·Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ° Ρ Π ΡΡΠΈΡΠΈ. ΠΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ° ΡΡ ΠΌΡ Π΄Π΅Π»Π°: `Π ΠΎΠ΄ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΡ ΡΠ°ΡΠ΅Ρ`, `Π‘ΡΠ΅ΡΠ°Π½ ΠΠ΅ΠΌΠ°ΡΠ°`, `ΠΠ΅ΡΠ°ΠΊΠΈ Π£ΡΠΎΡ`, `ΠΡΠΊΠ°ΡΠΈΠ½`, ΡΠ΅ Π΄Π²ΠΎΡΠΎΠΌΠ½Π° ΠΊΡΠΈΠ³Π° `ΠΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³Π° Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π°`. Π£ΡΠ°ΠΎ Ρ ΡΡΠΊΠΎΠ± ΡΠ° ΠΠ»Π°ΡΠΈΠΎΠ½ΠΎΠΌ Π ΡΠ²Π°ΡΡΠ΅ΠΌ ΠΈ ΡΠ»Π΅Π΄Π±Π΅Π½ΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΏΠΎΠ·ΠΈΡΠΈΠ²ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠ΅, ΠΊΡΠΈΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΈΠ· ΡΠ΅Π³Π° ΠΈΠ·Π°ΡΠ°ΠΎ ΡΠΊΠΎΡΠΎ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎ Π·Π°Π±ΠΎΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½.[4] ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΏΠ°ΡΡΠΈΡΠΎΡΠ° Π½Π΅Π³ΠΎ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°Ρ, ΡΠΌΠ°ΡΡΠ°Π»ΠΎ ΡΠ΅ Π·Π±ΠΎΠ³ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π½Π΅ΡΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° Ρ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ°.[5] Π‘ΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ ΠΠ°ΡΠΎΠ΄Π½Π΅ ΡΠΊΡΠΏΡΡΠΈΠ½Π΅, Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΠΈΠΊ, ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΠΊ (ΠΎΠ΄ 1886), ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡ ΠΈ ΡΠ΅ΠΊΡΠΎΡ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠ΅ ΡΠΊΠΎΠ»Π΅[6]. ΠΠ° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΡΠ°ΡΠ° 1878. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ Π½Π°ΡΠ΅Π»Π½ΠΈΠΊ ΠΎΠΊΡΡΠ³Π° ΠΏΠΈΡΠΎΡΡΠΊΠΎΠ³, ΡΡΠ½ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈ Π±ΡΠ΅Π·Π½ΠΈΡΠΊΠΎΠ³. ΠΠ΄ 1894. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ ΠΡΠΆΠ°Π²Π½ΠΎΠ³ ΡΠ°Π²Π΅ΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° Π°ΠΊΡΠΈΠ²Π°Π½ Ρ βΠΠ°ΠΊΠ΅Π΄ΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΠ΄Π±ΠΎΡΡβ ΠΈ Ρ βΠΡΡΡΡΠ²Ρ Π‘Π²Π΅ΡΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅β[7]. Π£ΠΌΡΠΎ ΡΠ΅ 8/21. ΡΡΠ»Π° 1903. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ ΡΠ°Ρ ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Π½Π° ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠΆΠ΅ΡΠ΅Π½ ΠΠ½ΠΊΠΎΠΌ, ΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΠ°ΡΠΈΠ½ΠΊΠ° Π Π°Π΄ΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΡΡΠ° ΠΏΡΠ°Π²Π΄Π΅ ΠΈ ΠΠ΅Π»Π΅Π½Π΅ Π‘ΠΏΡΠΆΠΈΡ. ΠΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ ΡΠ΅ Π½Π°Π·Π²Π°Π½Π° Π£Π»ΠΈΡΠ° ΠΠ°Π½ΡΠ΅ Π‘ΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡΠ° (ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄). ΠΠ°ΠΆΠ½ΠΈΡΠΈ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²ΠΈ ΠΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΎΠ΄ 600β1367 IβII (1884, 1888) Π‘ΡΠ΅ΡΠ°Π½ ΠΠ΅ΠΌΠ°ΡΠ°; ΠΠ΅ΡΠ°ΠΊΠΈ Π£ΡΠΎΡ, Π΄ΡΡΠ³ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΡΠ°Ρ; Π¦Π°Ρ Π‘ΠΈΠ½ΠΈΡΠ° ΠΠ°Π»Π΅ΠΎΠ»ΠΎΠ³ ΠΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΈΡ ΠΈ ΡΠ°ΡΠΈΠ½ΡΠΊΠΈ Π΄Π΅ΡΠΏΠΎΡ Π’ΠΎΠΌΠ°; ΠΡΠΊΠ°ΡΠΈΠ½ (ΠΠ»Π°ΡΠ½ΠΈΠΊ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ Π΄ΡΡΡΡΠ²Π°, 27) Π‘ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΡ Π°ΡΡ ΠΎΠ½ΡΠΈΡΠ° ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° Π£Π³Π°ΡΡΠΊΠΎΡ ΠΈ ΠΠΈΠ·Π°Π½ΡΠΈΡΠΈ Ρ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠ²ΠΈΠ½ΠΈ XII Π²Π΅ΠΊΠ° (ΠΠ»Π°ΡΠ½ΠΈΠΊ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ Π΄ΡΡΡΡΠ²Π° 54) Π’Π²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ° ΠΠΎΠΌΠ΅Π½ΡΠΈΡΠ°Π½Π° ΠΈ Π’Π΅ΠΎΠ΄ΠΎΡΠΈΡΠ° (Π‘ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊ 33) ΠΡΠ΅Π³Π»Π΅Π΄ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈΡ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ° ΠΎ ΠΊΠ½Π΅Π·Ρ ΠΠ°Π·Π°ΡΡ ΠΈ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΡΡ ΠΠ°ΡΠΊΡ (Π‘ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊ 36) Π Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΡΠ΅ `ΠΡΠ°Π½ΠΈΠΊ`, ΠΠΎΠ²ΠΈ Π‘Π°Π΄ 1903. `ΠΡΠ°Π²Π΄Π°`, ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ 1937. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ `ΠΠ΅Π»ΠΎ`, ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ 1905. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ `ΠΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Π΅`, ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ 1889. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ `ΠΡΠ°Π½ΠΈΠΊ`, ΠΠΎΠ²ΠΈ Π‘Π°Π΄ 1903. `ΠΡΠΎΡΠ²Π΅ΡΠ½ΠΈ Π³Π»Π°ΡΠ½ΠΈΠΊ`, ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ 1910. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ `ΠΡΠ΅ΠΌΠ΅`, ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ 1937. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π‘ΠΏΠΎΡΠ°ΡΡΠ΅ Π²Π΅Π·Π΅ P vip.svg ΠΠΎΡΡΠ°Π» ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° P history.svg ΠΠΎΡΡΠ°Π» ΠΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° Π½Π° ΡΠ°ΡΡΡ Π‘ΠΠΠ£ ΠΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠ° Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΠΎΡΠ΅ΠΊΠ°: ΠΠ°Π½ΡΠ° Π‘ΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΠΈΡΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΈ Π·Π±ΠΎΡΠ½ΠΈΠΊ 14 - ΠΠ°Π½ΡΠ΅Π»ΠΈΡΠ° Π‘ΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ
Stanje: Korice kao na slici, unutra na tri stranice Ε‘arano (v. slike) i u sredini knjige fleka od Δaja (v. sliku), ostatak teksta bez nedostataka. Ne smeta toliko Δitanju, ali cena knjige bitno smanjena. Autor - osoba Guberina, Veljko, 1925-2016 = Guberina, Veljko, 1925-2016 Naslov Branio sam---2. SuΔenja koja su uzbudila javnost / Veljko Guberina Ostali naslovi Branio sam Vrsta graΔe kratka proza Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiΕΎ.) Jezik srpski Godina 1980 Izdavanje i proizvodnja Beograd : JugoΕ‘tampa, 1980 (AranΔelovac : Napredak) FiziΔki opis 298 str. ; 21 cm (BroΕ‘.) Napomene TiraΕΎ 5.000 Autorova slika na koricama. Predmetne odrednice Ubistva -- U seΔanjima OsuΔenici -- U seΔanjima Advokatura SADRΕ½AJ Umesto predgovora 1. Ubistvo zbog golubova 9 2. Krvava kumanovska ΕΎetva 23 3. Ubistvo zbog βfiΔeβ 49 4. Jedan dan do ΕΎivota 67 5. Nisi pucao Ibrahime 77 6. Nije mi jasno 83 7. Presekla sam i prekratila 101 8. Ubistvo u sudnici 115 9. PozleΔena Δast 125 10. Despotov 159 11. Δemu tolika upornost 205 12. Napadnut ili napadaΔ 229 Veljko Guberina (Vrginmost, 9. septembar 1925 β Beograd, 31. decembar 2015) bio je istaknuti srpski advokat. RoΔen je 9. septembra 1925. godine u Vrginmostu na Kordunu, od oca Nikole i majke Mile. Do 1941. godine, ΕΎiveo je u Karlovcu, gde je zavrΕ‘io srpsku osnovnu Ε‘kolu βSveti Savaβ i pet razreda gimnazije. Jula meseca 1941. godine, bio je prinuΔen da sa porodicom prebegne u Srbiju, taΔnije u Jagodinu, gde je za vreme nemaΔke okupacije ΕΎiveo sa majkom i sestrom. Deset Δlanova majΔine porodice pobile su ustaΕ‘e u glinskoj crkvi. Godine 1944. zavrΕ‘io je u Jagodini gimnaziju da bi u proleΔe 1945. godine preΕ‘ao u Beograd, gde je 28. avgusta 1945. godine, uhapΕ‘en i osuΔen na tri godine zatvora zbog βdelovanja protiv naroda i drΕΎaveβ, jer su kod njega pronaΔeni leci u kojima se opisuje ostavka Milana Grola. Kaznu je izvrΕ‘avao u KPD NiΕ‘, odakle je puΕ‘ten maja 1947. godine (2009. godine je rehabilitovan). Zaposlio se u Beogradu, gde je ΕΎiveo sa majkom. PoΕ‘to se nije mogao upisati na fakultet u Beogradu β jer βnije bio podobanβ, odluΔio je da upiΕ‘e i zavrΕ‘i Pravni fakultet u Ljubljani, kao vanredni student, diplomirajuΔi 1951. godine. Posle odsluΕΎenja vojnog roka, 1953. godine, zapoΔeo je rad kao advokatski pripravnik kod advokata Milana TadiΔa i u OkruΕΎnom sudu u Beogradu. Advokatsku kancelariju otvorio je u Beogradu, 1956. godine u Ulici kneza MiloΕ‘a. Kako je za vreme staΕΎiranja u OkruΕΎnom sudu bio zapaΕΎen kao vredan, radan i ambiciozan, poΔeo je dobijati odbrane po sluΕΎbenoj duΕΎnosti iz oblasti mladalaΔke delinkvencije. Sinod Srpske pravoslavne crkve odlikovao ga je 1997. godine Ordenom Svetog Save prvog stepena, a 2002. godine predsednik Republike odlikovao ga je Ordenom rada. Bio je kandidat za dopisnog Δlana SANU na Izbornoj skupΕ‘tini 2006. godine. Za poΔasnog Δlana UdruΕΎenja knjiΕΎevnika Srbije je izabran 2011. Od Advokatske komore Srbije dobio je 2012. Zlatnu plaketu za ΕΎivotno delo, za doprinos unapreΔenju advokature i njenoj afirmaciji u javnosti. Bio je branilac optuΕΎenih za ubistvo u 700 predmeta i uspeo je da svojim znanjem i advokatskom veΕ‘tinom oslobodi 51 branjenika. Tokom viΕ‘e od 50 godina aktivnog bavljenja advokaturom, Veljko Guberina se bavio kriviΔnim pravom. JoΕ‘ mnogo pre danaΕ‘njih reformatora, uspeo je da izmeni kriviΔni postupak u korist okrivljenih i doprineo je ukidanju verbalnog delikta. Kao energiΔni pristalica ukidanja smrtne kazne, bio je jedan od osnivaΔa βUdruΕΎenja za borbu protiv smrtne kazneβ 1981. godine. Kratko je uΕ‘ao u politiku krajem osamdesetih godina 20. stoleΔa i bio predsednik Narodne radikalne stranke obnovljene 1990. godine, manje od godinu dana. Februara 1991. godine prestaje da se bavi politikom i nastavlja rad kao advokat. U to vreme potpredsednik stranke bio je Tomislav NikoliΔ. Preminuo je u Beogradu 31. decembra 2015. godine u 91. godini ΕΎivota. Dela Ε½alba Vrhovnom sudu Jugoslavije: sluΔaj ToΔilovac, (1970) Branio sam, Samostalno autorsko izdanje, Beograd (1977, 1983, 1999) To sam rekao, Beograd (1991, 1993) Branio sam... 2: suΔenja koja su uzburkala javnost, JugoΕ‘tampa, Beograd (1980) Branio sam... 3, Beograd (1983) Branio sam... 4: ubistvo turskog ambasadora , Beograd (1995) Branio sam... 5, Beograd (1999) Reagovanja, Knjiga, Beograd (1997) Istorija jugoslovenske advokature, knj. 1β3, Savez advokatskih komora Jugoslavije, Beograd (1998, 2002) Jedan dan do ΕΎivota, Putevima pravde, Svedok istorije, Svedok istorije, Knj. 2, Knjiga, Vojna Ε‘tamparija, Beograd (2004) Svedok istorije, Knj. 3, (2004) Svedok istorije, Knj. 4, Beosing, Beograd (2004) Svedok istorije, Knj. 5, Grafopak, Sopot (2005) Svedok istorije, Knj. 8, Beograd (2006) Svedok istorije, Knj. 9, BuduΔnost, Novi Sad (2004) MG140 (N)
U dobrom stanju, tvrd povez Autor - osoba RistiΔ, Marko Naslov KnjiΕΎevna politika : Δlanci i pamfleti / Marko RistiΔ Vrsta graΔe esej Jezik srpski Godina 1952 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Prosveta, 1952 (Beograd : Jugoslovensko Ε‘tamparsko preduzeΔe) FiziΔki opis 294 str. ; 21 cm Napomene Predgovor: str. 7-36 Registar. Predmetne odrednice RistiΔ, Marko, 1902-1984 SADRΕ½AJ PREDGOVOR OBJAVA POEZIJE KNJIΕ½EVNA POLITIKA 1 POVODOM PESNIΕ TVA RADA DRAINCA (1928) 2 O LIRICI GUSTAVA KRKLECA (1928) 3 PESME RANKA MLADENOVIΔA (1928) 4 VATROMETI TODORA MANOJLOVIΔA (1928) 5 DVA CARSTVA (1928) 6 ROMAN SIBA MIIΔIΔA (1929) 7 KRLEΕ½INI GLEMBAJEVI (1929) 8 POVODOM KRITIKA SVETISLAVA PETROVIΔA (1929) 9 SEOBE (I1929) 10 KROZ NOVIJU SRPSKU KNJIΕ½EVNOST (1929) 11 NA POΔETKU NOVE βKNJIΕ½EVNE GODINE` (1929) 12 KA IZVORIMA POEZIJE (1929) 13 (KA IZVORIRNA POEZIJE) POEZIJA I PESNIΕ TVO (1929) 14 (PREGLED ΔASOPISA) PODATCI DUHOVNOG Ε½IVOTA (1929) 15 O MODERNOM U POEZIJI (POVODOM NOVIH DRAINΔEVIH PESAMA) (1930) 16 PREGLED ΔASOPISA (1930) 17 JEDNA PLAKETA I JEDAN PLAKAT (1930) 13 PUTOPISI MILOΕ A CRNJANSKOG (1930) 19 (EX CATHEDRA) STRUΔNO SHVATANJE KNJIΕ½EVNOSTI (1930) 20 ODGOVOR G JEREMIJI Ε½IVANOVICU (1930) 21 ODLOMAK O MODERNIZMU I O IRACIONALIZMU (1932) 22 (SADA I OVDE) PROTIV MODERNISTLCKE KNJIΕ½EVNOSTI (1932) 23 DR H C BOGDAN POPOVIΔ, SEDAMDESET GODINA MISLI (1934) 24 O MODERNOJ DECJOJ POEZIJI (POVODOM KNJIGE PODVIZI DRUΕ½INE βPET PETLIΔAβ) (1934) 25 SRPSKI KNJIΕ½EVNI GLASNIK (UREΔUJE ODBOR) (1934) 26 βLEPA KNJIGA G PETROVIΔA OBILUJE JASNIM SUGESTIJAMA` (1934) 27 DRUΕ TVO ZA SPASAVANJE EVROPSKE KULTURE (PAUL VALERY & CO) (1934) 28 βZBIRKA NAJLEPΕ IH PRIMERAKA POSLERATNE SRPSKOHRVATSKE LIRIKEβ (1937) DELO I SMRT IVANA GORANA KOVAΔIΔA (1945) NAPOMENA INDEX (REGISTAR I TUMAΔ IMENA POMENUTIH U OVOJ KNJIZI)
Autor - osoba ΔorΔeviΔ, Tihomir R., 1868-1944 = ΔorΔeviΔ, Tihomir R., 1868-1944 Naslov Iz Srbije Kneza MiloΕ‘a : kulturne prilike od 1815. do 1839. godine / Tihomir R. ΔorΔeviΔ ; [pogovor Bojan JovanoviΔ] Vrsta graΔe knjiga Jezik srpski Godina 1983 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Prosveta, 1983 FiziΔki opis 202 str. ; 24 cm Drugi autori - osoba JovanoviΔ, Bojan, 1950- = JovanoviΔ, Bojan, 1950- Zbirka Biblioteka BaΕ‘tina ; knj. 5 Napomene ΔorΔeviΔev pristup naΕ‘em kulturnom nasleΔu: str. 189-202. Predmetne odrednice Kultura -- Srbija -- 1815-1839 PREDGOVOR Ova je knjiga samo deo jednog veΔeg rada o prilikama u Srbiji za vreme prve vlade kneza MiloΕ‘a. U tome se radu govori o stanovniΕ‘tvu, naseljima i kulturnim prilikama toga vremena. On je bio ne samo skiciran veΔ u glavnome i izraΔen joΕ‘ pre rata, ali je tek posle rata dobio definitivan oblik. Glavni izvor iz koga sam uzimao graΔu za ovaj rad bila je naΕ‘a DrΕΎavna arhiva. Sem toga, sluΕΎio sam se i graΔom koju sam naΕ‘ao u pouzdanoj literaturi, koja se odnosi na prvu vladu kneza MiloΕ‘a. Osobito sam se korisno posluΕΎio klasiΔnim delom g. dr Mih. GavriloviΔa βMiloΕ‘ ObrenoviΔ (IβIII)β, koje, iako preteΕΎno govori o politiΔkoj istoriji Srbije za vlade kneza MiloΕ‘a, sadrΕΎi i vrlo mnogo i vrlo dragocenih izlaganja i o unutraΕ‘njim prilikama i o kulturnom stanju tadaΕ‘nje Srbije. Jedino ΕΎalim Ε‘to mi je joΕ‘ jedan deo graΔe, koju sam iz DrΕΎavne arhive bio ispisao, ali koju nisam stigao da unesem u ovaj posao, za vreme rata propao. Ta graΔa, istina, ne bi mnogo izmenila opΕ‘tu sliku koju sam o prilikama u Srbiji za vlade kneza MiloΕ‘a stvorio, ali su bez nje, na ΕΎalost, mnogi detalji ostali bez potrebnog punog reljefa. Namera mi je bila da ceo svoj rad o prilikama u Srbiji u vreme kneza MiloΕ‘a naΕ‘tampam u jednoj knjizi, Δiji bi odeljci bili: 1. StanovniΕ‘tvo, 2. Naselja, 3. Kulturno stanje. Kako je to, naΕΎalost, sve dosad bilo nemoguΔe, ja sam pojedine glave iz njega, ogleda radi, Ε‘tampao u naΕ‘im povremenim spisima i Δasopisima. One su od strane publike, mislim da nije neskromno reΔi, simpatiΔno primljene. NaroΔito su lepo primljene one glave u kojima se govori o kulturnom stanju Srbije za vlade kneza MiloΕ‘a. To mi je dalo povoda da bezmalo sve glave koje o tome govore izdvojim, i da ih, do boljih vremena, ovako posebno, naΕ‘tampam. T. R. Δ. Tihomir ΔorΔeviΔ (KnjaΕΎevac, 19. februar 1868 β Beograd, 28. maj 1944) bio je etnolog, folklorista, kulturni istoriΔar i profesor beogradskog univerziteta. Biografija RoΔen je u patrijahalnoj porodici. Otac Raja je sluΕΎio kao sveΕ‘tenik u Brestovcu i LuΕΎanu kod Aleksinca. O detinjstva se nalazio u neposrednom dodiru sa selom i narodom, Ε‘to je uticalo da se joΕ‘ od mladosti, pa sve do smrti posveti prouΔavanju naroda, njegova ΕΎivota i kulture. ZavrΕ‘io je istorijski-filoloΕ‘ki odsek Velike Ε‘kole u Beogradu, a zatim je studirao u BeΔu i Minhenu, gde je doktorirao 1902. godine. Izdavao je KaradΕΎiΔ (Δasopis). ΔorΔeviΔev opus je veliki β broj njegovih radova je oko sedam stotina. ΔorΔeviΔeva interesovanja bila su veoma Ε‘iroka i razliΔita i kreΔu se od detaljnih analiza narodnog ΕΎivota Srba, preko etnografskih istraΕΎivanja ΕΎivota drugih naroda u Srbiji (Roma, Vlaha, Cincara, Grka, Δerkeza itd), do folkloristiΔkih i socioloΕ‘kih studija ne samo Srbije, veΔ i Balkana. Prvi je sistematizovao i izvrΕ‘io opΕ‘tu klasifikaciju narodnih igara i dao teorijske i istorijske poglede na narodne igre relevantne za vreme u kojem je radio. Postavio je i razradio metodska uputstva za sakupljaΔe i opisivaΔe narodnih igara. OdrΕΎavajuΔi je stalne veze s kolegama iz inostranstva, bila mu je dostupna najvaΕΎnija literatura tadaΕ‘njih pregalaca na polju etnologije i folkloristike. Imao je dobar uvid u najnovije nauΔne pravce, posebno je dobro poznavao tadaΕ‘nju nemaΔku etnoloΕ‘ku literaturu, u kojoj je narodna igra razmatrana iz viΕ‘e uglova. ZahvaljujuΔi njemu i podrΕ‘ci koju je dobijao od kolega iz inostranstva, krajem 19. veka stvoreni su uslovi za sakupljanje narodnih igara u najΕ‘irem njihovom znaΔenju. Raspravu i klasifikaciju narodnih igara je objavio u knjizi βSrpske narodne igreβ (kao devetu knjigu Srpskog etnografskog zbornika 1907. godine). Ona predstavlja nezaobilazno delo u prouΔavanju narodnih igara u Ε‘irem smislu reΔi. Do objavljivanja ovog dela ΔorΔeviΔ nije objavio nijedan Δlanak u izdanjima Srpske kraljevske akademije nauka u Beogradu, i tek nakon njegove objave je uspostavio teΕ‘nji kontakt sa akademijom, koju je inaΔe veoma uvaΕΎavao. Iako nije bio antropolog, prvi je nauΔnik u nas koji je eksplicitno ukazao na znaΔaj paleoantropologije za istoriju i etnologiju. Godine 1908. je kroz rad Neznano groblje u Ε½agubici, pokazao da su stara groblja, nekropole, izvor primarnih podataka za mnoge nauke. U knjizi ΔorΔeviΔ naglaΕ‘ava da podaci, do kojih se dolazi izuΔavanjem skeleta i grobnih priloga, praktiΔno predstavljaju jedini izvor elemenata o graΔi, izgledu i naΔinu ΕΎivota ljudi u odreΔenom periodu proΕ‘losti. Izabran je za dopisnog Δlana Srpske kraljevske akademije 19. februara 1921, a za redovnog 16. februara 1937 β pristupnu besedu je proΔitao 2. januara 1938. NajvaΕΎnija dela: Iz Srbije kneza MiloΕ‘a, I i II, 1922β1924 Cigani u Srbiji, doktorska disertacija NaΕ‘ narodni ΕΎivot, IβX MG89 (N)
Dan Graf B e o g r a d 2 O O 1 mek povez Knjiga ima 298 strana 24 cm ima malo podvlaΔenja i knjiga je uredna i dobro oΔuvana a) MiloΕ‘eviΔ, Slobodan (1941-) 1. `Niko nema pravo da bije ovaj narod` 2. Dolazak na vlast 3. Odustajanje od Jugoslavije 4. Pretpostavke rata 5. Gospodar igre 6. Psi rata 7. NapuΕ‘tanje Krajine 8. Apoteoza 9. MeteΕΎ Florence Hartmann (17. veljaΔe 1963., -) francuska je novinarka i spisateljica. Od 1987. pisala je za Le Monde o Balkanu, a poΔetkom 1991. o Jugoslavenskim ratovima. IzvjeΕ‘taje je slala iz Beograda.[1] 1985. diplomirala je te stekla titulu magistra iz podruΔja literature i stranih civilizacija na sveuΔiliΕ‘tu u Parizu. 1986. se udala u Beogradu za supruga iz SFR Jugoslavije, Δiji je materinji jezik bio srpskohrvatski. S njim je dobila dvoje djece: sina 1988. i kΔer 1989., koji su se rodili u Francuskoj.[2] 2000. je postala glasnogovornica za MeΔunarodni kriviΔni sud za bivΕ‘u Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu te savjetnica glavnoj tuΕΎiteljici MKSJ-a Carli Del Ponte.Godine 1992. bila je jedna od prvih novinara koji su otkrili lokaciju OvΔare, te je 2006. svjedoΔila pred MKSJ-om protiv `vukovarske trojke`.[1] Konkretno, tvrdi da je Veselin Ε ljivanΔanin 1992. u intervjuu izjavio sljedeΔe kad ga je pitala o OvΔari: `Morali smo negdje zakopati tijela`.[3] Godine 1999. objavila je prvu knjigu, MiloΕ‘eviΔ, dijagonala luΔaka. Kada je Slobodan MiloΕ‘eviΔ zavrΕ‘io u MKSJ-u na suΔenju, Srbija je dala tribunalu povjerljive dokumente o njegovom reΕΎimu iz 1990-ih, ali pod uvjetom da se neki dijelovi `zatamne`. Hartmann je imala uvid u te tajne spise te u knjizi Mir i kazna 2006. napisala da je MKSJ prihvatio cenzurirati dijelove koji su mogli uspostaviti vezu izmeΔu MiloΕ‘eviΔevog reΕΎima i masakra u Srebrenici. MKSJ je regirao optuΕΎnicom protiv Hartmann za nepoΕ‘tivanje suda objavljivanjem dokumenata koji su bili tajni za javnost.[1] Presudom je kaΕΎnjena sa β¬7.000, Ε‘to je izazvalo kontroverzne reakcije u svijetu medija i novinara, od kojih su neki javno stali u njenu obranu.[4] Iako je Hartmann rekla da je uplatila traΕΎenu svotu, MKSJ je to opovrgnuo te izdao nalog za njeno uhiΔenje. Godine 2011. ona je pobjegla u Francusku. Francuske vlasti su, meΔutim, odbile uhititi ju jer su mislile suraΔivati sa MKSJ-om jedino u izruΔivanju ratnih zloΔinaca, u Ε‘to ne spada i progon osoba koje kritiziraju sam sud.[5] Ipak, usprkos uhidbenom nalogu iz Haaga, nastavila se slobodno kretati i u inozemstvu: 2012. posjetila je Sarajevo, povodom 20. obljetnice opsade grada, te tamo verbalno napala Carla Bildta jer je smatrala da on nije trebao biti na obiljeΕΎavanju stradanja grada jer je prije govorio da je `MiloΕ‘eviΔ dobar momak`.[6] Hartmann je s vremenom postala vrlo kritiΔna prema MKSJ-u. JoΕ‘ 2004. ukazala je na naruΕ‘avanje neutralnosti tuΕΎilaΕ‘tva tribunala kada je usvojeno novo pravilo prema kojem peteroΔlano sudsko vijeΔe kojeg pored predsjednika i potpredsjednika tribunala Δine i trojica predsjedavajuΔih sudaca Pretresnih vijeΔa, odluΔuje da li se nove optuΕΎnice odnose na `najviΕ‘e lidere, osumnjiΔene da su najodgovorniji za zloΔine u nadleΕΎnosti tribunala.` Ukoliko ocijene da neka od optuΕΎenih osoba ne spada meΔu `najviΕ‘e lidere`, suci od tada imaju pravo optuΕΎnicu vratiti tuΕΎitelju, nezavisno od teΕΎine zloΔina i uvjerljivosti prateΔih dokaza.[7] Godine 2013. izjavila je da je oslobaΔajuΔa presuda u sluΔaju bivΕ‘ih Ε‘efova DrΕΎavne bezbednosti (DB) Srbije, Jovice StaniΕ‘iΔa i Franka SimatoviΔa, `najvidljiviji u nizu udaraca na kredibilitet HaΕ‘kog tribunala u zavrΕ‘enoj fazi njegovog rada` te dodala: β Time su nagraΔeni mozgovi sistema koji su obmanom uspjeli planirati i organizirati masovno nasilje, a sve preko paravan organizacije, pazeΔi da ne napiΕ‘u direktno nareΔenje. Poruke sa suΔenja u Nurembergu je izbrisana. HaΕ‘ki sud je u naglo uΕ‘ao u proces ukidanja Ε½enevske konvencije i, time, uniΕ‘tava sve Ε‘to je uraΔeno poslije Drugog svjetskog da se zaΕ‘tite civili u ratu. DeΕ‘ava se u Hagu jedan preokret koji ΕΎrtve posljednjeg rata u Evropi osjete na svojoj koΕΎi, ali koji ima i dalekoseΕΎne posljedice, i to Ε‘irom svijeta. Mogu zamisliti reakcije ΕΎrtava Δija su djeca direktno stradala od duhova tame koji su bili otjelotvoreni u likovima StaniΕ‘iΔa i SimatoviΔa, sada veΔ slobodnih ljudi. Po svemu sudeΔi, naΕΎalost, odgovornost za zloΔine (koji sud ne poriΔe) se svodi na lokalne igraΔe, a ne na mozgove. Zato imamo gorki osjeΔaj prijevare, jer nije ni istina, nije ni pravda`.
EUGEN BERGER 44 MJESECA U JASENOVCU Predgovor - Ivo Frol IzdavaΔ - Spomen - podruΔje, Jasenovac Godina - 1978 104 strana 20 cm Edicija - Poruke Povez - BroΕ‘iran Stanje - Kao na slici, tekst podlvaΔen hemijskom olovkom na nekoliko stranica SADRΕ½AJ: IVO FROL - Zapis o Jasenovcu 1. HapΕ‘enje 2. Jasenovac II 3. Veliki nasip 4. LuburiΔev govor 5. Mali nasip 6. 14. novembar 7. Ljubo MiloΕ‘ pita me za brata 8. 16 preΕΎivjelih 9. Grobar 10. Moj prijatelj PiΕ‘ta 11. DoΔek novih zatoΔenika 12. SluΔaj Marton 13. UΕΎasi groblja 14. Otac i najstariji brat 15. Zakopao sam oca 16. Brat ubijen 17. MeΔunarodna komisija 18. KrΕ‘tenje djece 19. KoΕΎara 20. Pjegavac 21. `Tri C` 22. Zadnji dani logorovanja 23. Priprema za pobunu `Nema jaΔe i vjerodostojnije graΔe od one koja se raΔa iz vlastitog iskustva, iz vlastitih doΕΎivljaja, iz zabiljeΕΎenog prisustva. OΔevici i neposredni uΔesnici zbivanja mogu ne samo da nam pruΕΎe na jedinstven naΔin podatke Δinjenica, nego da nam sugeriraju ili obnove pred nama dah atmosfere, onaj sublimni ljudski momenat koji se uvijek, i specifiΔan, nalazi u svim stvarima i u svim dogaΔajima u kojima djeluju ljudi. Pa bio on infernalan kao Ε‘to su strahote kroz koje su prolazili zatoΔenici Jasenovca ili satansko sadistiΔki kao Ε‘to su djela njihovih muΔitelja. Od stotinu hiljada jedan, i bukvalno jedan to je konaΔni bilans logora Jasenovac u njegovoj straviΔnoj egzistenciji od 4 godine, to su relativi u njegovoj klackalici ΕΎivih i mrtvih: stotine hiljada mrtvih jedan ΕΎivi. I eto pred nama svjedoka koji je smogao snage da se sjeΔanjem vrati na mjesta torture, da raskine psihiΔke barijere zaboravi i da nas korak po korak vodi koΕ‘marom koji svojim straviΔnim pulsiranjem prelazi svaku predodΕΎbu uΕΎasa. Od poΔetka do kraja Jasenovca Egon Berger je prisutan jednom divljanju bez mjere, i viΕ‘e od toga: on ga doΕΎivljava na sebi. Jedan od stotine hiljada koji je ostao ΕΎiv, jedini koji nam to saopΔava. Presurov je to materijal da se obradi nekom posebnom literarnom formom, i Berger to ne pokuΕ‘ava. On ne dramatizira zbivanja, on nam ne pruΕΎa knjiΕΎevno djelo samo zapis o Jasenovcu, o Δetrdeset i Δetiri mjeseca svog logoraΕ‘kog ΕΎivota, jednostavno, obiΔnim rijeΔima. Zapis - i dovoljno. Zapis - i pred naΕ‘im oΔima iskrsavaju takvi prizori da i nehotice uzdrhtimo: Β»Zar je to moguΔe?Β« Δak i ja, Δak i svi koji smo tamo bili i joΕ‘, Δudom, ΕΎivimo. Da, moguΔe je. I stvarno, i istinito. Jedan uΕΎas diΕΎe se pred nama iz zaborava. I ne treba ga zaboraviti. Pa gdje bilo da se pojave nasljednici proΕ‘losti, pa gdje bilo da se ukaΕΎe njihov idejni trag β pruΕΎiti im ovaj zapis! (Ivo Frol)` Ako Vas neΕ‘to zanima, slobodno poΕ‘aljite poruku. Jasenovca Jasenovcu Nezavisna DrΕΎava Hrvatska Nezavisne DrΕΎave Hrvatske UstaΕ‘a UstaΕ‘e
Matica srpska,1979. tvrd povez, 419 strana knjiga je uredna i veoma dobro oΔuvana Rumuni su romanski narod, koji preteΕΎno ΕΎivi u Rumuniji, gde Δini 89,5 % stanovniΕ‘tva.[1] Rumunski narod je nastao meΕ‘anjem drevnih DaΔana sa doseljenim rimskim kolonistima i, kasnije, sa Slovenima. Rumuni su veΔinom pravoslavne veroispovesti, a govore rumunskim jezikom, koji pripada romanskoj grupi indoevropske porodice jezika. Rumuna ukupno ima oko 23.782.990[2][3], od toga u Rumuniji 16.870.000. Ime Rumun Pojam Rumun (Roman - po rumunskom knjiΕΎevnom jeziku ili Ruman - po banatskom dijalektu rumunskog jezika) bio je do polovine 19. veka samo u internoj upotrebi.[5] Tako su sami sebe - izmeΔu sebe nazivali pripadnici tog naroda. Od maΔarske revolucije 1848-1849. godine poΔeli su i drugi narodi da ih nazivaju, i to prvo Romanima. Poreklo Rumuna Rumunski narod je nastao krajem 11. veka meΕ‘anjem Vlaha i Slovena koji su ΕΎiveli na podruΔju danaΕ‘nje Rumunije. Naziv Vlasi je tokom istorije upotrebljavan za sve romanizovane stanovnike Balkanskog poluostrva, dok je kao naziv za same Rumune koriΕ‘Δen sve do 19. veka. Preci Rumuna, dako-getska plemena, nastanjivali su podruΔje danaΕ‘nje Rumunije od antiΔkog doba, a najveΔi politiΔki uspon dostigli su u vreme daΔkog kralja Burebiste oko 50. godine. p. n. e. U drugom veku, Dakiju su osvojili Rimljani i pretvorili je u svoju provinciju. Na ovo podruΔje su se tada doselili brojni rimski kolonisti, dok je starosedelaΔko stanovniΕ‘tvo bilo romanizovano. U treΔem veku, rimska vojska je napustila Dakiju, a sa njom je otiΕ‘ao i jedan deo romanskog stanovniΕ‘tva. Rumunski i maΔarski autori se spore oko pitanja da li je nakon odlaska rimske vojske u Dakiji ostalo romanizovanog stanovniΕ‘tva. Prema jednom glediΕ‘tu, jedan deo romanizovanog stanovniΕ‘tva ostao je u Dakiji i nakon odlaska rimske vojske, a kasnije se izmeΕ‘ao sa doseljenim Slovenima, koji su se tokom vremena takoΔe romanizovali. Prema drugom glediΕ‘tu koje, delom iz politiΔkih razloga, zastupaju maΔarski autori, Rumuni potiΔu od romanizovanog stanovniΕ‘tva koje je prvobitno bilo nastanjeno na podruΔju juΕΎno od reke Dunav, da bi se tek tokom srednjeg veka preselilo na podruΔje danaΕ‘nje Rumunije....
Lepo oΔuvano Bertran Galimar Flavinji OD VITEZOVA HOSPITALACA Svetog Jovana Jerusalimskog DO MALTEΕ KIH VITEZOVA ..... Vitezovi Hospitalci (takoΔe poznati kao Suvereni Red Svetog Jovana Jerusalimskog od Rodosa i od Malte, MalteΕ‘ki vitezovi, Vitezovi sa Rodosa, i MalteΕ‘ki kavaljiri; francuski: Ordre des Hospitaliers ) je udruΕΎenje koje je poΔelo kao bolnica osnovana u Jerusalimu 1080. da bi se starala o siromaΕ‘nim i bolesnim hodoΔasnicima u Svetoj zemlji. Nakon osvajanja Jerusalima 1099. u Prvom krstaΕ‘kom ratu postala je verski i viteΕ‘ki red kako bi se starala i branila Svetu zemlju. ZvaniΔno je priznat 15. februara 1113. u papinoj buli. Posle gubitka hriΕ‘Δanske teritorije u Svetoj zemlji, Red je delovao sa Rodosa gde je imao suverenost, a kasnije sa Malte gde je bio vazalna drΕΎava pod Ε‘panskom vice-kraljevinom Sicilijom. SadrΕΎaj 1 Naziv 2 Grb 3 Istorijat 4 Veliki majstori 5 Vidi joΕ‘ 6 SpoljaΕ‘nje veze Naziv[uredi | uredi kod] Postoji viΕ‘e naziva koji su oznaΔavali ovaj viteΕ‘ki red. Jovanovci je naziv koji su dobili zbog crkve Svetog Jovana uz koju su podigli bolnicu. Hospitalci je naziv koji su dobili zbog toga Ε‘to su osnovali bolnicu u Jerusalimu u u kojoj su leΔili ranjene i bolesne. MalteΕ‘ki vitezovi je naziv koji su dobili kada su se preselili na Maltu. MalteΕ‘ki krst Grb[uredi | uredi kod] Nosili su crnu odoru na kojoj je bio beli krst, koji podseΔa na gvozdeni krst, Ε‘to je bio i njihov grb, po kome su bili prepoznatljivi sve vreme srednjeg veka. Nakon selidbe na Maltu, promenili su grb koji je i danas u upotrebi. Δini ga srebrni (argent) malteΕ‘ki krst na crvenom (gules) Ε‘titu. Istorijat[uredi | uredi kod] Posle pada Jerusalima, 1187. godine, prelaze na Kipar, a potom na Rodos. Kada su Turci osvojili Rodos 1522, car Svetog Rimskog carstva Karlo V ih seli na Maltu 1530. godine. Nakon Velike opsade 1565. godine, na ostrvu je podignut novi grad nazvan po velikom majstoru viteΕ‘kog reda Ε½anu de la Valeti; otud La Valeta ili jednostavno Valeta. Napoleon I je na svom pohodu ka Egiptu osvojio Maltu 1798, nakon Δega su vitezovi preΕ‘li u Rim. Ivanovci u Hrvatsku stiΕΎu na poziv bana BoriΔa. VeΔ u XII. stoljeΔu su ivanovci imali ogromne posjede na IvanΕ‘Δici s utvrΔenim gradom Belom. Ivanovci su u Hrvatskoj svoje posjede stekli iskljuΔivo kraljevskim darovanjem i kasnijim preuzimanjem templarskih posjeda nakon ukinuΔa Templarskog reda 1312. od strane avinjonskog pape Klementa V. U posjedu Ivanovaca se izmeΔu ostalog spominje MarΔa kod KloΕ‘tar IvaniΔa, Glogovnica, Tkalec, sv. Juraj od Planine (monasterium s. Georgii de Planina)[1] kod KaΕ‘ine i ΔiΔe ispod Save. U Hrvatskoj su djelovali do 17. stoljeΔa [2]. U Hrvata se ivanovci javljaju i u BaΔkoj. Imali su samostan i crkvu u BaΔu. Njihov samostan su naslijedili franjevci [2]. Za vreme rata 1885. izmeΔu Kraljevine Srbije i KneΕΎevine Bugarske, MalteΕ‘ki red je donirao srpskim ΕΎeleznicama sanitetski voz od 10 kola, koji je saobraΔao na relaciji Beograd-NiΕ‘. Veliki majstori[uredi | uredi kod] Blagosloveni Ε½erar (The Blessed Gerard) (1099-1120) Rejmon de Puj de Provans (Raymond du Puy de Provence) (1120-1160) OΕΎe de Balben (Auger de Balben) (1160-1163) Arno de Kom (Arnaud de Comps) (1162-1163) Ε½ilber Deseji (Gilbert d`Aissailly) (1163-1170) Gaston de Mirol (Gastone de Murols) (oko 1170-1172) Ε½ilber Sirijski (Gilbert of Syria) (1172-1177) RoΕΎe de Mulin (Roger de Moulins) (1177-1187) Ermangar Dasp (Hermangard d`Asp) (1187-1190) Garnijer de Naplu (Garnier de Naplous) (1190-1192) Ε½ofroa de DonΕΎon (Geoffroy de Donjon) (1193-1202) Alfons Portugalski (Alfonse of Portugal) (1203-1206) Ε½ofroa le Rat (Geoffrey le Rat) (1206-1207) Gerin de Montegi (Guerin de Montaigu) (1207-1228) Bertran de Tesi (Bertrand de Thessy) (1228-1231) Gerin de Montegi (Guerin de Montaigu) (1231-1236) Bertran de Komp (Bertrand de Comps) (1236-1240) Pjer de Vjel-Brid (Pierre de Vielle-Bride) (1240-1242) Ε½ilom de Ε atonef (Guillaume de Chateauneuf) (1242-1258) Igi de Revel (Hugues de Revel) (1258-1277) Nikola Lornj (Nicolas Lorgne) (1277-1284) Ε½an de Vilijer (Jean de Villiers) (1284-1294) Odon de Pin (Odon de Pins) (1294-1296) Ε½ilom de Vilar (Guillaume de Villaret) (1296-1305) Fulk de Vilar (Foulques de Villaret) (1305-1319) Elion de Vilnev (Helion de Villeneuve) (1319-1346) Diedone de Gonzo (DieudonnΓ© de Gozon) (1346-1353) Pjer de Kornejan (Pierre de Corneillan) (1353-1355) RoΕΎe de Pin (Roger de Pins) (1355-1365) Ramon BerenΕΎe (Raymond Berenger) (1365-1374) Rober Ε½ilijak (Robert de Juliac) (1374-1376) Huan Fernandez Deredija (Juan FernΓ‘ndez de Heredia) (1376-1396) Rikardo KaraΔolo (Riccardo Caracciolo) (1383-1395) suparniΔki veliki majstor Filiber de Nejak (Philibert de Naillac)(1396-1421) Antonio Fluvijan de Rivijer (Antonio Fluvian de Riviere) (1421-1437) Ε½an de Lastik (Jean de Lastic) (1437-1454) Ε½ak de Mili (Jacques de Milly) (1454-1461) Pjero Raimondo Cakosta (Piero Raimondo Zacosta) (1461-1467) Δovani Batista Orsini (Giovanni Battista Orsini ) (1467-1476) Pjer Dobison (Pierre d`Aubusson) (1476-1503) Emeri Damboaz (Emery d`Amboise) (1503-1512) Gi de BlanΕ‘fort (Guy de Blanchefort) (1512-1513) Fabricio del Kareto (Fabrizio del Carretto) (1513-1521) Filip Vilijer de Lil-Adam (Philippe Villiers de L`Isle-Adam) (1521-1534) Pjero de Ponte (Piero de Ponte) (1534-1535) Didije de Sen-Ε½ej (Didier de Saint-Jaille) (1535-1536) Huan de Omedes i Koskon (Juan de Homedes y Coscon) (1536-1553) Klod de la Sengle (Claude de la Sengle) 1553-1557) Ε½an de la Valet (Jean de la Vallette) (1557-1568) Pjer de Mon (Pierre de Monte) (1568-1572) Ε½an de la Kasjer (Jean de la Cassiere) (1572-1581) Igi Luben de Verdaj (Hugues Loubenx de Verdalle) (1581-1595) Martin Garze (Martin Garzez) (1595-1601) Alof de Vinjakur (Alof de Wignacourt) (1601-1622) Luis Mendez de Vaskonseljos (LuΓs Mendes de Vasconcellos) (1622-1623) Antoan de Pol (Antoine de Paule) (1623-1636) Huan de Laskaris-Kastelar (Juan de Lascaris-Castellar) (1636-1657) Antoan de Redin (Antoine de Redin) (1657-1660) Anet de Klermon-Ε½esan (Annet de Clermont-Gessant) (1660) Rafael Kotone (Raphael Cotoner) (1660-1663) Nikola Kotone (Nicolas Cotoner) (1663-1680) Gregorio Karafa (Gregorio Carafa) (1680-1690) Adrijen de Vinjakur (Adrien de Wignacourt) (1690-1697) Ramon Perejo i Rokafil (Ramon Perellos y Roccaful) (1697-1720) Mark Antonio Condadari (Marc`Antonio Zondadari) (1720-1722) Antonio Manoel de Vilena (Antonio Manoel de Vilhena) (1722-1736) Remon Despuj (Raymond Despuig) (1736-1741) Manuel Pinto de Fonseka (Manuel Pinto de Fonseca) (1741-1773) Fransisko Ksimenes de Teksada (Francisco Ximenes de Texada) (1773-1775) Emanuel de Roan-Poldik (Emmanuel de Rohan-Polduc) (1775-1797) Ferdinand fon HompeΕ‘ cu Bolhajm (Ferdinand von Hompesch zu Bolheim) (1797-1799) Pavle I od Rusije (Pavel I PetroviΔ) (1798-1801) de fakto Δovani Batista Tomazi (Giovanni Battista Tommasi) (1803-1805) Iniko Maria Gevara-Suardo (Innico Maria Guevara-Suardo) (1805-1814) zamenik Andre di Δovani (AndrΓ© Di Giovanni) (1814-1821) zamenik Antoan Buska (Antoine Busca) (1821-1834) zamenik Karlo Kandida (Carlo Candida) (1834-1845) zamenik Filipe di Koloredo-Mels (Philippe di Colloredo-Mels) (1845-1864) zamenik Alesandro BordΕΎija (Alessandro Borgia) (1865-1871) zamenik Δovani Batista Δeski a Santa KroΔe (Giovanni Battista Ceschi a Santa Croce ) (1871-1879) zamenik Δovani Batista Δeski a Santa KroΔe (Giovanni Battista Ceschi a Santa Croce ) (1879-1905) Galeaco fon Tun und HoenΕ‘tajn (Galeazzo von Thun und Hohenstein) (1905-1931) Ludoviko KiΔi Albani dela Rovere (Ludovico Chigi Albani della Rovere) (1931-1951) AnΔelo de Mojana di Kolonja (Angelo de Mojana di Cologna) (1962-1988) Endru Viloubi Ninian Berti (Andrew Bertie) (1988-2008) Metju Festing (Matthew Festing) (2008-danas) Tags: Vitezovi tajni redovi hospitalci templari .... tajna drustva krstaΕ‘i krstaski pohodi
RUDOLF ARΔIBALD RAJS ΔUJTE SRBI Poslednje pismo Srbima Meki povez Π ΠΎΠ΄ΠΎΠ»Ρ ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄ Π Π°ΡΡ (Π½Π΅ΠΌ. Rudolph Archibald Reiss; Π₯Π°ΡΠ·Π°Ρ , ΠΠ°Π΄Π΅Π½, 8. ΡΡΠ» 1875 β ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, 8. Π°Π²Π³ΡΡΡ 1929) Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠΎΡΠ΅Π½Π·ΠΈΡΠ°Ρ, ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΡΠΈΡΡΠ°, Π΄ΠΎΠΊΡΠΎΡ Ρ Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡ Π½Π° Π£Π½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡ Ρ ΠΠΎΠ·Π°Π½ΠΈ. ΠΡΡΠ°ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½ΠΎΠ»ΠΎΠ³ ΡΠ°Π΄ΠΎΠΌ Π½Π° ΠΈΡΡΡΠ°ΠΆΠΈΠ²Π°ΡΡ Π·Π»ΠΎΡΠΈΠ½Π° Π½Π°Π΄ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΠΌ ΡΡΠ°Π½ΠΎΠ²Π½ΠΈΡΡΠ²ΠΎΠΌ Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΡΠ²ΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΠ°.[1] ΠΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΈ ΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ° Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ 8. ΡΡΠ»Π° 1875. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΎΡΠΌΠΎ Π΄Π΅ΡΠ΅, ΠΎΠ΄ ΡΠΊΡΠΏΠ½ΠΎ Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ, Π€Π΅ΡΠ΄ΠΈΠ½Π°Π½Π΄Π° Π Π°ΡΡΠ°, Π·Π΅ΠΌΡΠΎΠΏΠΎΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ°, ΠΈ ΠΠ°ΡΠ»ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ°Π±ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ½Π΅ ΠΠ°Π±ΡΠΈΡΠ΅Π»Π΅, Ρ ΠΌΠ΅ΡΡΡ Π₯Π΅Ρ ΡΠ±Π΅ΡΠ³ (Π΄Π°Π½Π°Ρ Π΄Π΅ΠΎ Π₯Π°ΡΠ·Π°Ρ Π°), Ρ ΡΡΠΆΠ½ΠΎΠ½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΡ ΠΏΠΎΠΊΡΠ°ΡΠΈΠ½ΠΈ ΠΠ°Π΄Π΅Π½. ΠΠΎΡΠ»Π΅ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π³ ΠΎΠ±ΡΠ°Π·ΠΎΠ²Π°ΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΡ, ΠΎΡΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π·Π±ΠΎΠ³ Π»ΠΎΡΠ΅Π³ Π·Π΄ΡΠ°Π²ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΎΠ³ ΡΡΠ°ΡΠ° Π½Π° ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ΅ Ρ Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΡ, Ρ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΠΊΠ°Π½ΡΠΎΠ½ ΠΠΎ.[1] ΠΠ²Π°ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΊΡΠΎΡΠ° Ρ Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ ΡΡΠ΅ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π²Π΅Ρ Ρ 22. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½ΠΈ, ΠΈ Π±ΠΈΠ²Π° ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ Π·Π° Π°ΡΠΈΡΡΠ΅Π½ΡΠ° Π·Π° ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΡ, Π° ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΠΈ Π΄ΠΎΡΠ΅Π½Ρ Π·Π° ΡΡ ΠΎΠ±Π»Π°ΡΡ, Π½Π° Π£Π½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡ Ρ ΠΠΎΠ·Π°Π½ΠΈ. ΠΠ° ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΠΊΠ΅ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠ²Π°Π½ ΡΠ΅ 1906. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ°ΠΎ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡ Π±Π°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°Π½ΠΎ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΠΌ ΡΠ°Π΄ΠΎΠΌ ΠΈ ΡΡΠ΅ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ³Π»Π΅Π΄ ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½ΠΎΠ»ΠΎΠ³Π° ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΎΠ³ Π³Π»Π°ΡΠ°.[1] ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1912, Π·Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΡΠ²ΠΎΠ³ ΠΠ°Π»ΠΊΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΠ°, Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΏΠΎΡΡΠ΅Ρ Ρ Π‘ΠΎΠ»ΡΠ½Ρ. ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π° Π¦ΠΎΠ»ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΎΠΏΠΈΡΡΡΠ΅ Π Π°ΡΡΠ° ΠΊΠ°ΠΎ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠ±ΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΡΡΠΈΠ²ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅.[2] ΠΠ½Π³Π°ΠΆΠΎΠ²Π°ΡΠ΅ Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ ΠΡΡΠ° βΠΠΎΠ±ΡΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅β ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄Π° Π Π°ΡΡΠ° Ρ Π’ΠΎΠΏΡΠΈΠ΄Π΅ΡΡ, ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ Π£ΡΠ½Π° ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄Π° Π Π°ΡΡΠ° Ρ ΠΊΠ°ΠΏΠ΅Π»ΠΈ Π½Π° ΠΠ°ΡΠΌΠ°ΠΊΡΠ°Π»Π°Π½Ρ. Π‘ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊ ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄Ρ Π Π°ΡΡΡ Ρ Π’ΠΎΠΏΡΠΈΠ΄Π΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠ°ΡΠΊΡ, Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ. Π‘ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊ Π Π°ΡΡΡ Ρ ΠΌΠ°ΡΠ²Π°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π»Ρ ΠΡΡΠ°Π²ΠΎΡ. ΠΠ° ΠΏΠΎΠ·ΠΈΠ² ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π²Π»Π°Π΄Π΅ Π Π°ΡΡ ΡΠ΅ 1914. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π΄ΠΎΡΠ°ΠΎ Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΡ Π΄Π° ΠΈΡΡΡΠ°ΠΆΡΡΠ΅ Π·Π»ΠΎΡΠΈΠ½Π΅ Π°ΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠ΅, Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠ΅ ΠΈ Π±ΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠ΅ Π²ΠΎΡΡΠΊΠ΅ Π½Π°Π΄ ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»Π½ΠΈΠΌ ΡΡΠ°Π½ΠΎΠ²Π½ΠΈΡΡΠ²ΠΎΠΌ.[3] ΠΠ°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π΅ ΠΊΡΠΈΠ³Π΅ ΠΈ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΎΠΌ ΡΠΎΠ³Π°, Π° ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°ΠΎ ΠΈΠ·Π²Π΅ΡΡΠ°ΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°Π½ΠΈ Ρ ΡΠ³Π»Π΅Π΄Π½ΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΠΎΠΏΠΈΡΡ Π½Π΅ΡΡΡΠ°Π»Π½Π΅ Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΠ΅, ΠΠ°Π·Π΅Ρ (Gazette). Π’ΠΈΠΌΠ΅ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ³Π»Π΅Π΄Π½ΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡ ΠΈ ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½ΠΎΠ»ΠΎΠ³ ΠΈΠ·Π²Π΅ΡΡΠ°Π²Π°ΠΎ ΡΠ²Π΅Ρ ΠΈ ΠΊΠ²Π°ΡΠΈΠΎ ΠΏΡΠΎΠΏΠ°Π³Π°Π½Π΄Π½Ρ ΡΠ»ΠΈΠΊΡ ΠΠ΅ΠΌΠ°ΡΠ° ΠΈ ΠΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΠ° ΠΎ Π‘ΡΠ±ΠΈΠΌΠ° ΠΊΠ°ΠΎ Π΄ΠΈΠ²ΡΠ°ΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ.[4] ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ Π΄Π΅Π»Π΅Π³Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ Π²Π»Π°Π΄Π΅ Π½Π° ΠΠΈΡΠΎΠ²Π½ΠΎΡ ΠΊΠΎΠ½ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΡΠΈΡΠΈ Ρ ΠΠ°ΡΠΈΠ·Ρ. ΠΠ°Π²ΠΎΠ»Π΅ΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ Π²ΠΎΡΠ½ΠΈΠΊΠ°-ΡΠ΅ΡΠ°ΠΊΠ° ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΈ Π΄ΠΎ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΎΡΡΠ°ΠΎ Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ.[1] Π‘Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ Π²ΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠ΅ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΠ»Π±Π°Π½ΠΈΡΡ, Π‘ΠΎΠ»ΡΠ½ΡΠΊΠΈ ΡΡΠΎΠ½Ρ ΠΈ ΡΠ° ΠΠΎΡΠ°Π²ΡΠΊΠΎΠΌ Π΄ΠΈΠ²ΠΈΠ·ΠΈΡΠΎΠΌ ΡΠΌΠ°ΡΡΠΈΡΠ°ΠΎ Ρ ΠΎΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, Π½ΠΎΠ²Π΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1918. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠ°ΡΠ° ΠΌΠΎΠ΄Π΅ΡΠ½ΠΈΠ·ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅Ρ Π½ΠΈΡΠΊΡ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΡ ΠΏΡΠΈ ΠΠΈΠ½ΠΈΡΡΠ°ΡΡΡΠ²Ρ ΡΠ½ΡΡΡΠ°ΡΡΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π° Π½ΠΎΠ²Π΅ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Π΅. Π’Π°Π΄Π°ΡΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠ° ΡΠ΅Ρ Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΏΠΎ ΠΌΠΈΡΡΠ΅ΡΡ Π°ΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠΈΡ ΠΈΡΡΡΠ°ΠΆΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°Π»ΠΈ ΠΏΠΎ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈ ΡΠΈΡΠ½ΠΎ ΠΏΡΠΎΡΡΠ°Π²Π°ΡΡΡΠΈ ΠΎΠ²Π°Ρ Π²ΠΈΠ΄ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ΅, Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Π½Π° Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° Π²ΠΈΡΠΎΠΊΠΎΠΌ Π½ΠΈΠ²ΠΎΡ. ΠΠ΅ΡΡΡΠΈΠΌ, ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄ Π Π°ΡΡ, ΡΠ°Π·ΠΎΡΠ°ΡΠ°Π½ Π½Π΅ΠΊΠΈΠΌ Π½Π΅Π³Π°ΡΠΈΠ²Π½ΠΈΠΌ ΠΏΠΎΡΠ°Π²Π°ΠΌΠ° Ρ Π΄ΡΡΡΡΠ²Π΅Π½ΠΎΠΌ ΠΈ Ρ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΡ, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ ΠΈΠ·ΠΎΡΡΠ°Π½ΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ΄ΡΡΠΊΠ΅,[5] ΠΏΠΎΠ²ΡΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ ΠΊΡΠ°Ρ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΈΠ· ΡΠ²ΠΈΡ ΡΠ°Π²Π½ΠΈΡ ΡΡΠ½ΠΊΡΠΈΡΠ°. ΠΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΊΡΠΎΠΌΠ½ΠΎ Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΡ Π²ΠΈΠ»ΠΈ βΠΠΎΠ±ΡΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅β (Π’ΠΎΠΏΡΠΈΠ΄Π΅Ρ) Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΌΡΠΎ.[6] ΠΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄ Π°ΠΌΡΠΈΡΠ΅Π°ΡΠ°ΡΠ° Π½Π° ΠΡΠΈΠΌΠΈΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΎ-ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ Π½ΠΎΡΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ ΠΈΠΌΠ΅.[7] Π£ ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΡ 1928. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π Π°ΡΡ ΡΠ΅ Π½Π°ΠΌΠ΅ΡΠ°Π²Π°ΠΎ Π΄Π° ΠΎΠ΄Π΅ ΠΈΠ· ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ Π‘Π₯Π‘. Π£ ΠΈΠ½ΡΠ΅ΡΠ²ΡΡΡ Π·Π° ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΡ ΠΈΠ·ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅: β ΠΠ»ΠΈ, ΡΠ²Π°ΠΊΠΎ ΡΡΡΠΏΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ° ΡΠ²ΠΎΡΠΈΡ Π³ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ°. Π ΠΌΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΈΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ΠΎ Π΄ΠΎ Π½Π°ΡΠ΄Π°ΡΠΈΡ Π³ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ°. ΠΠΎΡ ΡΠ°Π΄ ΡΠ΅ ΡΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΎΠΌΠ΅ΡΠ° ΠΈ Π±Π°Π³Π°ΡΠ΅Π»ΠΈΡΠ΅, Π΄Π° ΠΌΠΈ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΎ ΡΡΠ°Π²ΡΠ° Π½Π° Π·Π½Π°ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΊΠΎ Π²Π°ΠΌ Π²ΠΈΡΠ΅ Π½ΠΈΡΠ°ΠΌ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π°Π½β. Π Π°ΡΡ Π΄Π°ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΡΠ°Π²Π° ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ° ΠΈΠ· ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈΡ Π±Π΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΈΡ Π΄ΡΡΡΡΠ°Π²Π° Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Ρ Π΄Π°Π½Π° ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ Π½Π° ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠ»Π°Π²Π΅ Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ±ΠΎΡΠ° Π‘ΠΎΠ»ΡΠ½ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠΎΠ½ΡΠ°: βΠΠ΅ΡΡΡΠΈΠΌ, Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ½ Π΄Ρ. ΠΠ°ΡΠΈΠ½ΠΊΠΎΠ²ΠΈΡ, Π½Π΅ ΠΎΠ±Π°Π²Π΅ΡΡΠ°Π²Π°ΡΡΡΠΈ ΠΎ ΡΠΎΠΌΠ΅ ΠΎΠ΄Π±ΠΎΡ, Π½Π΅Π³ΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΎ ΡΠ°Ρ ΠΏΠΎΡΠ°ΠΎ. ΠΠ΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ Π½ΠΎΠ²ΠΈ ΠΎΠ΄Π±ΠΎΡ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΏΡΠΈΠΏΡΠ΅ΠΌΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠ»Π°Π²Ρ. Π ΠΏΡΠΎΡΠ»Π°Π²Π° ΡΠ΅ Π·Π°ΠΊΠ°Π·Π°Π½Π° Π·Π° ΠΎΡΠΌΠΈ ΠΎΠΊΡΠΎΠ±Π°Ρ. ΠΠ°ΡΡΠΎ? ΠΠ°ΠΊΠ°Π² ΡΠ΅ ΡΠΎ Π·Π½Π°ΠΌΠ΅Π½ΠΈΡΠΈ Π΄Π°Π½ ΠΎΡΠΌΠΈ ΠΎΠΊΡΠΎΠ±Π°Ρ Ρ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠΈ Π²Π°ΡΠ΅Π³Π° Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π°.[8] β ΠΡΠ΅ΠΌΠΈΠ½ΡΠΎ ΡΠ΅ 8. Π°Π²Π³ΡΡΡΠ° 1929. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ 4.30 ΡΠ°ΡΠΈ, Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ.[9] Π£Π·ΡΠΎΠΊ ΡΠΌΡΡΠΈ Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠΆΠ΄Π°Π½Π° ΠΊΠ°ΠΏ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΠΈΡΠ° ΠΆΡΡΠ½Π΅ ΡΠ²Π°ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΏΡΠ²ΠΈΠΌ ΠΊΠΎΠΌΡΠΈΡΠΎΠΌ, Π±ΠΈΠ²ΡΠΈΠΌ ΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΡΡΠΎΠΌ, ΠΠΈΠ»Π°Π½ΠΎΠΌ ΠΠ°ΠΏΠ΅ΡΠ°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΠΌ ΠΊΠΎΡΠΈ Π³Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎ Π½Π΅ΠΊΠΈΠΌ ΡΠ²Π΅Π΄ΠΎΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ° ΠΎΠΏΡΠΎΠ²Π°ΠΎ.[10] Π£ ΡΡΠΈ ΡΠ°ΡΠ° ΠΏΠΎΠΏΠΎΠ΄Π½Π΅, 9. Π°Π²Π³ΡΡΡΠ° 1929. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΡΠ΅Π»ΠΎ Π΄Ρ Π Π°ΡΡΠ° Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π½Π΅ΡΠ΅Π½ΠΎ Π°ΡΡΠΎΠΌΠΎΠ±ΠΈΠ»ΠΎΠΌ Ρ ΠΠΏΡΡΡ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Π½Ρ Π±ΠΎΠ»Π½ΠΈΡΡ, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅, ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠΎΡ ΠΆΠ΅ΡΠΈ ΠΏΠΎΠΊΠΎΡΠ½ΠΈΠΊΠΎΠ²ΠΎΡ, ΡΡΠ΅Π±Π°Π»ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π²Π°Π΄ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ ΡΡΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠ° Π½Π° ΠΠ°ΡΠΌΠ°ΠΊΡΠ°Π»Π°Π½. Π‘Π΅ΠΊΡΠΈΡΡ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π²ΡΡΠΈΠΎ ΠΏΡΠΎΡ. Π΄Ρ ΠΠΈΠ»ΠΎΠ²Π°Π½ ΠΠΈΠ»ΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡ. ΠΠΎΡΠΎΠΌ ΡΡ ΠΏΠΎΡΠΌΡΡΠ½ΠΈ ΠΎΡΡΠ°ΡΠΈ Π Π°ΡΡΠ° ΠΏΡΠ΅Π½Π΅ΡΠ΅Π½ΠΈ Ρ ΠΡΠΈΡΠΈΡΡΠΊΠΈ Π΄ΠΎΠΌ, Π³Π΄Π΅ ΡΡ Π±ΠΈΠ»ΠΈ ΠΈ ΠΈΠ·Π»ΠΎΠΆΠ΅Π½ΠΈ Π½Π° ΠΏΠΎΡΠ°ΡΠ½ΠΎΠΌ ΠΊΠ°ΡΠ°ΡΠ°Π»ΠΊΡ, ΡΠ²Π΅ Π΄ΠΎ ΡΠ°Ρ ΡΠ°Π½Π΅, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π°Π²ΡΠ΅Π½Π° 10. Π°Π²Π³ΡΡΡΠ° 1929. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Ρ ΠΏΠΎΠΏΠΎΠ΄Π½Π΅Π²Π½ΠΈΠΌ ΡΠ°ΡΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ°, Π½Π° ΡΠΎΠΏΡΠΈΠ΄Π΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ. Π‘Π°Ρ ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ ΡΠ° Π²ΠΎΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΠΎΡΠ°ΡΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΏΠΎ ΠΏΡΠ°Π²ΠΎΡΠ»Π°Π²Π½ΠΎΠΌ ΠΎΠ±ΡΠ΅Π΄Ρ, ΠΊΡΠ°Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΌΠΈΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΌΠ°Π»Π΅ ΠΠ°Π΄Π΅ Π€Π°Π²ΡΠ°. Π§ΠΈΠ½ΠΎΠ΄Π΅ΡΡΡΠ²ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ±Π°Π²ΠΈΠΎ ΠΊΠ°ΡΠ»ΠΎΠ²Π°ΡΠΊΠΈ Π²Π»Π°Π΄ΠΈΠΊΠ° ΠΡΠΈΠ½Π΅Ρ ΡΠ° 15 ΡΠ²Π΅ΡΡΠ΅Π½ΠΈΠΊΠ°. ΠΠ° ΡΠΏΡΠΎΠ²ΠΎΠ΄Ρ ΡΡ ΡΠ·Π΅Π»ΠΈ ΡΡΠ΅ΡΡΠ° ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΈΠ·Π°ΡΠ»Π°Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° I ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΎΡΡΠ΅Π²ΠΈΡΠ°, ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΠ»Π°Π΄Π΅, ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈΡ ΠΈ Π²ΠΎΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈΡ Π²Π»Π°ΡΡΠΈ, ΠΎΠ³ΡΠΎΠΌΠ½ΠΎΠ³ Π±ΡΠΎΡΠ° Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π°, ΡΠ°Π·Π½ΠΈΡ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½ΠΈΡ ΠΈ Ρ ΡΠΌΠ°Π½ΠΈΡ ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ°, ΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ Π±ΡΠΎΡ ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠ²Π° ΡΠ° ΡΡΠΎΠ½ΡΠ° ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄Π° Π Π°ΡΡΠ°. ΠΠΎ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅ΡΠΊΡ ΠΎΠΏΠ΅Π»Π° ΠΏΡΠΈΡΡΡΠΏΠΈΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠΏΡΠΎΡΡΠ°ΡΠ½ΠΈΠΌ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΌΠ°.[1] ΠΠΎ ΡΠΎΠΏΡΡΠ²Π΅Π½ΠΎΡ ΠΆΠ΅ΡΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ ΠΈΠ·Π²Π°ΡΠ΅Π½ΠΎ ΡΡΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π½Π΅ΡΠ΅Π½ΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΡΡΠ½ΠΈ Π½Π° ΠΠ°ΡΠΌΠ°ΠΊΡΠ°Π»Π°Π½, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΠ°Ρ ΡΠ°ΡΠ΅Π½ΠΎ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΠ° ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈΠΌ ΠΎΡΠ»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄ΠΈΠΎΡΠΈΠΌΠ° Π‘ΠΎΠ»ΡΠ½ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠΎΠ½ΡΠ°. ΠΠ° ΡΡΠ½ΠΈ (ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΌΡΠ΅Π½Π° ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ Π½Π°Π»Π΅ΡΠ° ΠΡΠ³Π°ΡΠ° Ρ ΠΡΡΠ³ΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΡ) ΡΠ΅ ΠΏΠΈΡΠ°Π»ΠΎ:(ΠΏΠΎΠ³Π»Π΅Π΄Π°Ρ ΡΠ»ΠΈΠΊΡ ΡΡΠ½Π΅ Π΄Π΅ΡΠ½ΠΎ) βΠΠ²Π΄Π΅ Ρ ΠΎΠ²ΠΎΡ ΡΡΠ½ΠΈ, Π½Π° Π²ΡΡ Ρ ΠΠ°ΡΠΌΠ°ΠΊΡΠ°Π»Π°Π½Π° ΠΠ»Π°ΡΠ½ΠΎ ΡΡΡΠ΅ ΡΠΏΠ°Π²Π°, ΠΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅Ρ Π‘ΡΠ±Π° ΠΈΠ· Π½Π°ΡΡΠ΅ΠΆΠΈΡ Π΄Π°Π½Π°, ΠΡΠ½Π°ΠΊ ΠΡΠ°Π²Π΄Π΅, ΠΡΡΠΈΠ½Π΅ ΠΈ ΠΡΠ°Π²Π°, Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠ° Π Π°ΡΡΠ°, ΠΊΠΎΠΌ` Π½Π΅ΠΊ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π²Π°.β ΠΠ΅Π»Π° ΠΠΌΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π΅ Π·Π°ΠΏΠ°ΠΆΠ΅Π½Π΅ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²Π΅ Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΡ ΡΡΡΡΡΠΈ: Π‘ΡΠ΄ΡΠΊΠ° ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° (La photographie judiciaire, Paris 1903); ΠΡΠΈΡΡΡΠ½ΠΈΠΊ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΡΡΠ΅ΡΠ° (Manuel du portrait parlΓ©, Paris 1905) ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π΄Π΅Π½Π° Π½Π° 10 ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ°; ΠΡΠΈΡΡΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΡΠΊΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ΅ (Manuel de Police scientifique (technique), I. Vols et homicides, Lausanne-Paris, 1911) Ρ IV ΡΠΎΠΌΠ°, ΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠ΅Π³ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΏΡΠ²ΠΈ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅Π½ ΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ ΠΡΠ°ΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ±ΠΈΡΡΠ²Π°.[11] Π£ ΡΠΎΠΊΡ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π΅ ΡΠ°ΡΠ° ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π±ΡΠΎΡΠ½Π΅ ΡΠ°ΡΠ½Π΅ ΠΈ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅, ΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈΡ ΡΡ Π½Π΅ΠΊΠ΅ ΠΎΠ΄ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³ Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ° Π·Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅.[12] ΠΡΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΊΠΎΠ»Π΅ΠΊΡΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 10 Ρ ΠΈΡΠ°Π΄Π° ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°, ΡΡ ΠΊΠΎΠ»Π΅ΠΊΡΠΈΡΡ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ½Π΅ΠΎ ΠΡΠΈΠΊ Π‘Π°ΠΏΠΈΠ½ ΠΈΠ· ΠΠΎΠ·Π°Π½Π΅ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ ΡΠ°Π΄ΠΈ Π΄Π΅ΡΠΈΡΡΠΎΠ²Π°ΡΠ° Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΠ° Π½Π° ΡΠΈΠΌΠ°.[13] ΠΡΠ΅Π΄ ΠΊΡΠ°Ρ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡ ΡΠ°ΡΠ½ΠΈ Π΄Π½Π΅Π²Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ Π½Π°ΡΠ»ΠΎΠ²ΠΎΠΌ Π¨ΡΠ° ΡΠ°ΠΌ Π²ΠΈΠ΄Π΅ΠΎ ΠΈ ΠΏΡΠΎΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ Ρ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈΠΌ Π΄Π°Π½ΠΈΠΌΠ°(1928). ΠΡΠ΅ ΡΠΎΠ³Π°, 1924. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ ΠΠΈΡΠΌΠ° ΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎ-ΠΌΠ°ΠΊΠ΅Π΄ΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠΎΠ½ΡΠ° (1916β1918). ΠΠ°ΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΌΡΡΠ½ΠΎ Π·Π°Π²Π΅ΡΡΠ°ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ ΡΡΠΊΠΎΠΏΠΈΡ ΠΊΡΠΈΠ³Π΅ βΠ§ΡΡΡΠ΅ Π‘ΡΠ±ΠΈ!β, Π½Π° ΡΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ, Ρ ΠΎΡΠΈΠ³ΠΈΠ½Π°Π»Ρ Ecoutez les Serbes!. ΠΠ²Π° ΠΊΡΠΈΠ³Π° ΡΠ΅ Π·Π°Π²ΡΡΠ΅Π½Π° 1. ΡΡΠ½Π° 1928. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Π° 2004. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°Π½Π° Ρ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΡΠΈΡΠ°ΠΆΡ ΠΈ Π΄Π΅ΡΠ΅Π½Π° Π±Π΅ΡΠΏΠ»Π°ΡΠ½ΠΎ. ΠΠ°ΡΠ»ΡΠ³Π΅ Π·Π° ΠΎΠ²ΠΎ ΡΡ ΠΈΠΌΠ°Π»Π΅ ΡΠΎΠ½Π΄Π°ΡΠΈΡΠ° βΠΡ ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄ Π Π°ΡΡβ ΠΈΠ· ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π° ΠΈ Π¨Π°Π±Π°ΡΠΊΠΎ-Π²Π°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠ° Π΅ΠΏΠ°ΡΡ ΠΈΡΠ°.[14] Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ 2014. ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ ΠΈ ΠΊΡΠΈΠ³Π° βΠΡ ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄ Π Π°ΡΡ - Π Π°ΡΠ½ΠΈ ΠΈΠ·Π²Π΅ΡΡΠ°ΡΠΈ ΠΈΠ· Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ° Π‘ΠΎΠ»ΡΠ½ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠΎΠ½ΡΠ° - Π½Π΅ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΈ ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΎΠ²ΠΈ Π½Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡβ.[15] Π ΡΠ΅ΠΌΡ ΡΠ΅ 2014. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ½ΠΈΠΌΡΠ΅Π½ Π΄ΠΎΠΊΡΠΌΠ΅Π½ΡΠ°ΡΠ½ΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌ βΠ§ΡΡΡΠ΅ Π‘ΡΠ±ΠΈ!: ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄ Π Π°ΡΡ Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ 1914-2014β.[16] ΠΠΎΡΡΠΎΡΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ βΠ¨ΠΈΡΡΠ° Π Π°ΡΡβ ΡΠΈΡΠΈ ΡΠ΅ Π°ΡΡΠΎΡ ΠΠ°Π·Π°Ρ ΠΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡ.[17] ΠΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΠ° Π‘ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½-ΡΠ΅ΡΠΌΠ° Ρ ΠΡΡΠΏΡΡ ΠΡΠΎΠ± ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄Π° Π Π°ΡΡΠ° Π½Π° Π’ΠΎΠΏΡΠΈΠ΄Π΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ. ΠΡ ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄ Π Π°ΡΡ ΡΠ΅ 1926. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ°ΡΠ½ΠΈ Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΈΠ½ Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΡΡΠΏΡΠ°. Π’Π°ΠΊΠΎΡΠ΅ 1926. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈ ΠΌΠΈΠ½ΠΈΡΡΠ°Ρ ΠΈ Π³Π΅Π½Π΅ΡΠ°Π» ΠΡΡΠ°Π½ Π’ΡΠΈΡΡΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡ Π Π°ΡΡΠ° ΠΏΡΠΎΠ³Π»Π°ΡΠΈΠΎ ΠΏΠΎΡΠ°ΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΊΠ°ΠΏΠ΅ΡΠ°Π½ΠΎΠΌ I ΠΊΠ»Π°ΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠ°Π΄ΠΈΡΠ΅ ΠΠΎΡΡΠΊΠ΅ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅ Π‘Π₯Π‘.[18] ΠΠ΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ»ΠΈΡΠ° Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ (ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, ΠΡΡΡΠ΅Π²Π°Ρ, ΠΠΎΠ²ΠΈ Π‘Π°Π΄, ΠΠ°ΡΠ΅ΡΠ°Ρ) ΠΈ Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΡΠΈ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΎΡ (ΠΠ°ΡΠ° ΠΡΠΊΠ°), Π½ΠΎΡΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ ΠΈΠΌΠ΅. Π£ Π½ΠΎΠ²Π΅ΠΌΠ±ΡΡ 2013. ΠΎΠ΄Π°ΡΠΎ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΠ΅ Ρ French Forensic Science Hall ΡΠ΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ° Fame of the Association QuΓ©bΓ©coise de Criminalistique.[19] Π£ ΠΏΠΎΡΡΠΈ ΡΡΠΊΠ²Π΅ ΠΠ°Π·Π½Π΅ΡΠ΅ΡΠ° Π³ΠΎΡΠΏΠΎΠ΄ΡΠ΅Π³ Ρ ΠΡΡΠΏΡΡ 1994. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΠ³Π½ΡΡΠ° ΡΠ΅ ΡΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½-ΡΠ΅ΡΠΌΠ° ΡΠ΅ΠΌΡ Ρ ΡΠ°ΡΡ. Π£ ΠΠ±ΡΠ΅Π½ΠΎΠ²ΡΡ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° Π±ΡΠΎΠ½Π·Π°Π½Π° ΠΏΠ»ΠΎΡΠ° ΡΠ° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ Π½Π° Π·ΠΈΠ΄Ρ Π½Π΅ΠΊΠ°Π΄Π°ΡΡΠ΅Π³ Ρ ΠΎΡΠ΅Π»Π° ΠΠ½ΡΠΎΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡ.[20] Π¨ΠΈΡΠΎΠΌ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ (ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, ΠΡΡΠ°Π²ΠΎΡ) ΠΈ Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ΅ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΎΡΠΊΡΠΈΠ²Π΅Π½Π° ΡΡ ΡΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½-ΠΎΠ±Π΅Π»Π΅ΠΆΡΠ° Ρ Π·Π½Π°ΠΊ ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΠ° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° Π΄Π΅Π»Ρ ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄Π° Π Π°ΡΡΠ° ΠΡΡΠ° Π΄Ρ ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄Π° Π Π°ΡΡΠ°, Ρ ΠΊΠΎΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ½ ΠΆΠΈΠ²ΠΎ Π΄ΠΎ ΡΠΌΡΡΠΈ, Π° Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ ΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ, Ρ ΠΡΠ»Π΅Π²Π°ΡΡ Π²ΠΎΡΠ²ΠΎΠ΄Π΅ ΠΠΈΡΠΈΡΠ° 73, ΠΊΠΎΠ΄ Π¦Π°ΡΠ΅Π²Π΅ ΡΡΠΏΡΠΈΡΠ΅. ΠΡΠΎΠ³Π»Π°ΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ Π·Π° Π½Π΅ΠΏΠΎΠΊΡΠ΅ΡΠ½ΠΎ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½ΠΎ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΊ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ΅.[21] ΠΠΎΡΠΈΠ»Π°Ρ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΈΡ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΡΠ° ΠΈ ΠΌΠ΅Π΄Π°ΡΠ° Π·Π° Π·Π°ΡΠ»ΡΠ³Π΅ Ρ ΠΡΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΡ. ΠΠ΄ 1.Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 2003. ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π½Π° ΡΠΊΠΎΠ»Π° Π‘ΡΡΠ΅ΠΏΠ°Π½ Π‘ΡΠ΅Π²ΠΎ Π€ΠΈΠ»ΠΈΠΏΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ Ρ Π±Π΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠ΅ΡΡ ΠΠ°ΡΠ°Π±ΡΡΠΌΠ° ΠΏΡΠΎΠΌΠΈΡΠ΅Π½ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Π½Π°Π·ΠΈΠ² Ρ ΠΡ ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄ Π Π°ΡΡ[22] Π¨ΠΊΠΎΠ»ΠΈ Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΠΊΡ Ρ ΠΎΠΊΠ²ΠΈΡΡ Π€Π°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΠ° Π·Π° ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ, ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠΈΠΊΡ ΠΈ ΡΠ°Π²Π½Ρ ΡΠΏΡΠ°Π²Ρ Π£Π½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΠ° Ρ ΠΠΎΠ·Π°Π½ΠΈ (UNIL), 27. ΠΌΠ°ΡΠ° 2016. ΠΏΠΎΠ²ΠΎΠ΄ΠΎΠΌ 100 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΎΠ΄ ΡΡΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΡΠ°ΡΠ° ΡΡΠ°Π»Π½ΠΎΠ³ Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΡΠ²Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ Ρ Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΡ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°Π½Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΡΡΠ° Π΄Ρ ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄Π° Π Π°ΡΡΠ°. ΠΠΈΡΡΠ° ΡΠ΅ Π΄Π°Ρ Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΈ Π£Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎ-ΡΠ²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΡΡΠ²Π° βΠΡ ΠΡΡΠΈΠ±Π°Π»Π΄ Π Π°ΡΡβ.[23]
U dobrom stanju Hrvatski knjiΕΎevni jezik i pitanje varijanata Hrptni naslov Hrvatski knjiΕΎevni jezik Vrsta graΔe zbornik Jezik hrvatski Godina 1969 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Kritika, 1969 (Zagreb : `Ognjen Prica`) FiziΔki opis 246 str. ; 25 cm Posebno izdanje Δasopisa Kritika ; sv. 1 Registar. Predmetne odrednice Hrvatski jezik, knjiΕΎevni -- Zbornici -- Separati Hrvatski jezik -- Varijante -- Zbornici -- Separati SADRΕ½AJ Odluka o objavljivanju odluka i proglasa AntifaΕ‘istiΔkog vijeΔa narodnog osloboΔenja Jugoslavije, njegovog pretsjedniΕ‘tva i nacionalnog komiteta na srpskom, hrvatskom, slovenaΔkom i makedonskom jeziku .... 2 Odluka o Β»SluΕΎbenom listu Demokratske Federativne JugoslavijeΒ« .... 3 RijeΔ uredniΕ‘tva .... 4 KRITIKA RJEΔNIKA HRVATSKOSRPSKOGA KNJIΕ½EVNOG JEZIKA (KNJIGA PRVA AβF I KNJIGA DRUGA GβK), IZDANJE MATICE HRVATSKE I MATICE SRPSKE, ZAGREBβNOVI SAD, 1967. Bratoljub KlaiΔ: O novom RjeΔniku Β»obiju MaticaΒ« .... 7 Stjepan BabiΔ: O RjeΔniku Matice hrvatske .... 25 Radoslav KatiΔiΔ: Djelo koje treba temeljito popraviti 41 Tomislav Ladan: Centaurski rjeΔnik centaurskog jezika .... 48 Igor ZidiΔ: LeksiΔki magazin i likovna kultura 59 Karlo Kosor: RjeΔnik hrvatskosrpskoga knjiΕΎevnog jezika .... 78 Marijan KancelariΔ: OΕ‘tro o starome β radi boljeg novoga RjeΔnika .... 93 Aleksandar Ε olc Obradba struΔnih naziva u RjeΔniku hrvatskosrpskog i Juraj BoΕΎiΔeviΔ: knjiΕΎevnog jezika (metrologija, fizika, kemija i dr.) .... 104 ODGOVOR BRANITELJIMA RJEΔNIKA Stjepan BabiΔ: O rjeΔnicima, kritikama i protukritikama .... 121 Radoslav KatiΔiΔ: RijeΔ-dvije kritiΔarima moje kritike u Β»KriticiΒ« .... 139 Tomislav Ladan: Jezik knjiΕΎevnosti, knjiΕΎevni jezik i rjeΔnik knjiΕΎevnoga jezika .... 147 *** O naΔinu daljeg rada na RjeΔniku i ReΔniku .... 172 *** ZakljuΔci primljeni na ZagrebaΔkom sastanku Matice hrvatske, Matice srpske i uredniΕ‘tva RjeΔnika (ReΔ- nika) 4. i 5. sijeΔnja 1969 .... 175 RASPRE I RASPRAVE O JEZIKU Ljudevit Jonke: Razumijevanje i snoΕ‘ljivost i u jeziΔnim pitanjima .... 179 Ljudevit Jonke: Postanak novijega knjiΕΎevnog jezika u Hrvata i Srba .... 184 *** ZakljuΔci plenuma DruΕ‘tva knjiΕΎevnika Hrvatske o problemima suvremenog jezika hrvatske knjiΕΎevnosti, znanosti, Ε‘kolstva i sredstava masovne komunikacije .... 193 *** Rezolucija zagrebaΔkog lingvistiΔkog kruga .... 195 *** Izjava o jedinstvu i varijantama hrvatskosrpskoga knjiΕΎevnog jezika .... 197 Stjepan BabiΔ: Htijenja i ostvarenja Novosadskoga dogovora .... 199 Stjepan BabiΔ: Za ravnopravnost u teoriji i praksi ..... 209 Milan MoguΕ‘: Varijante prelaze okvire puke komunikativnosti .... 213 Krunoslav PranjiΔ: Zakonski prijedlog: Δetiri jezika .... 216 Zdravko MaliΔ: Komunikacija bez Ε‘umova .... 219 Ljudevit Jonke: Razvoj hrvatskoga knjiΕΎevnog jezika u 20. stoljeΔu .... 222 Ljudevit Jonke: Aktualna jeziΔna pitanja danas .... 232 Ljudevit Jonke: Osnovni pojmovi o jeziku Hrvata i Srba .... 236 Kazalo .... 243 RIJEΔ UREDNIΕ TVA O jeziku i u vezi s njim vode se posljednjih godina diskusije i polemike na razliΔitim stranama i s veoma razliΔitih polaziΕ‘ta. Dok jedan dio struΔnjaka ΕΎeli iskljuΔivo znanstveno postavljati i rjeΕ‘avati pitanja varijanata te standardnog, odnosno knjiΕΎevnog jezika, ima i takvih lingvista koji ΕΎele svaku diskusiju s oponentima Ε‘to prije, u stvari napreΔac prekinuti, kratkim postupkom, uz pomoΔ politiΔkog pritiska. BuduΔi da je to veoma osjetljivo i vaΕΎno pitanje i da ga stoga valja na odgovarajuΔi naΔin Ε‘to detaljnije raΕ‘Δlaniti i raspraviti u atmosferi obostrano izraΕΎene dobre volje i tolerancije, urednici Β»KritikeΒ« omoguΔili su objavljivanje kritiΔkih tekstova o najnovijem RjeΔniku hrvatskosrpskog knjiΕΎevnog jezika (izdanje Matice hrvatske i Matice srpske). Nakon toga su uslijedile priliΔno oΕ‘tre rasprave koje su naiΕ‘le na izuzetno zanimanje javnosti, o Δemu svjedoΔe i brzo rasprodani primjerci svih Δasopisa i novina u kojima je o tome, ili u povodu toga, opΕ‘irnije polemiΔki pisano. SmatrajuΔi opravdanom ΕΎelju mnogih Δitalaca da se na jednom mjestu saberu svi vaΕΎniji noviji radovi istaknutih hrvatskih filologa o pitanjima jezika, uredniΕ‘tvo Β»KritikeΒ« je odluΔilo da tome posveti posebni broj. Izbor je obavljen u suradnji s naΕ‘im najautoritativnijim struΔnjacima za pitanja jezika, pa smo stoga uvjereni da obuhvaΔa uistinu sve magistralne priloge. Razumije se, urednici su poΕ‘tovali osobna miΕ‘ljenja pojedinaca i nisu ni u jednom sluΔaju ΕΎeljeli birati samo one radove i redove s kojima se u potpunosti slaΕΎu. Diskusija je u toku; svako nasilno insistiranje na ujednaΔavanju miΕ‘ljenja veΔ u ovoj fazi izazvalo bi nepopravljivo teΕ‘ke posljedice. Zato ovaj zbornik Δlanaka ne treba Δitati kao cjelovito djelo istomiΕ‘ljenika niti kao programatsku platformu svih daljnjih rasprava, nego kao panoramu i komperidij pogleda i shvaΔanja Ε‘to ih danas zastupaju odreΔeni hrvatski lingvisti. (Zbog objektivnih tehniΔkih razloga radovi Dalibora BrozoviΔa bit Δe objavljeni odvojeno, u posebnom izdanju Β»KritikeΒ«, pod naslovom RjeΔnik jezika, ili jezik rjeΔnika?) Valja svakako istaΔi da je prvi takav izdavaΔki pokuΕ‘aj uredniΕ‘tva Β»KritikeΒ« omoguΔen prvenstveno solidarnoΕ‘Δu autora i urednika koji su se svi odrekli honorara, kao i odreΔenoj materijalnoj pomoΔi Matice hrvatske, na Δemu svima i ovom prigodom zahvaljujemo.
Autor - osoba Ε eviΔ, Milan, 1866-1934 = Ε eviΔ, Milan, 1866-1934 Naslov O naΕ‘im ljudima velikim i malim : anegdote i seΔanja / Milan Ε eviΔ ; priredila Zorica HadΕΎiΔ Vrsta graΔe knjiga Jezik srpski Godina 2011 Izdanje 1. izd. Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Gradska biblioteka, 2011 (Petrovaradin : Alfagraf) FiziΔki opis 314 str. ; 19 cm Drugi autori - osoba HadΕΎiΔ, Zorica, 1977- = HadΕΎiΔ, Zorica, 1977- Ε eviΔ, DuΕ‘an = Ε eviΔ, DuΕ‘an Zbirka Novosadski manuskript (broΕ‘.) 978-86-82275-39-8 (za izdavaΔku celinu) Napomene Autorova slika na koricama TiraΕΎ 500 Str. 5-13: Mali veliki ljudi Milana Ε eviΔa / Zorica HadΕΎiΔ Napomena prireΔivaΔa: str. 313-314. Predmetne odrednice Ε eviΔ, Milan, 1866-1934 -- `O naΕ‘im ljudima velikim i malim` Hranislav, Gavrilo, 1775-1843 -- U anegdotama AtanackoviΔ, Platon, 1788-1867 -- U anegdotama KaradΕΎiΔ, Vuk StefanoviΔ, 1787-1864 -- U anegdotama NoviΔ-OtoΔanin, Joksim, 1807-1868 -- U anegdotama KneΕΎeviΔ, Stefan, 1806-1890 -- U anegdotama MraoviΔ, Teodosije, 1815-1892 -- U anegdotama DaniΔiΔ, Δura, 1825-1882 -- U anegdotama NatoΕ‘eviΔ, ΔorΔe, 1821-1887 -- U anegdotama JakΕ‘iΔ, Δura, 1832-1878 -- U anegdotama JovanoviΔ-Zmaj, Jovan, 1833-1904 -- U anegdotama StojanoviΔ, Nika, - -- U anegdotama Ε iler, Fridrih fon PopoviΔ, ΔorΔe, 1832-1914 -- U anegdotama KostiΔ, Laza, 1841-1910 -- U anegdotama NediΔ, Ljubomir, 1858-1902 -- U anegdotama ObrenoviΔ, Milan, srpski kralj, 1854-1901 -- U anegdotama ΔuriΔ, Milan, - -- U anegdotama Sremac, Stevan, 1855-1906 -- U anegdotama GerΕ‘iΔ, Gligorije, 1842-1918 -- U anegdotama ΔorΔeviΔ, Ljubomir, - -- U anegdotama NovakoviΔ, Stojan, 1842-1915 -- U anegdotama RankoviΔ, Svetolik, 1863-1899 -- U anegdotama Tolstoj, Lav NikolajeviΔ KariΔ, Vladimir, 1848-1894 -- U anegdotama MariΔ, Milan, - -- U anegdotama JoviΔiΔ, Dragoljub, - -- U anegdotama Matavulj, Simo, 1852-1908 -- U anegdotama MiliΔeviΔ, Milan Δ., 1831-1908 -- U anegdotama PaΕ‘iΔ, Sreten, - -- U anegdotama CvijiΔ, Jovan, 1865-1927 -- U anegdotama GrΔiΔ, Jovan Milenko, 1846-1875 -- U anegdotama SimiΔ, Pavle, 1818-1876 -- U anegdotama IliΔ, Jovan, 1824-1901 -- U anegdotama HadΕΎiΔ, Antonije, 1833-1916 -- U anegdotama MiloΕ‘eviΔ, RaΕ‘a, - -- U anegdotama RajkoviΔ, ΔorΔe, 1825-1886 -- U anegdotama IgnjatoviΔ, Jakov, 1822-1889 -- U anegdotama PrediΔ, UroΕ‘, 1857-1953 -- U anegdotama VujiΔ, Kosta, 1829-1909 -- U anegdotama ObrkneΕΎeviΔ, Filip, - -- U anegdotama IliΔ, Vojislav, 1860-1894 -- U anegdotama Karasek, Jozef, 1868-1916 -- U anegdotama MarkoviΔ, Svetozar, 1846-1875 -- U anegdotama StankoviΔ, Borisav, 1876-1927 -- U anegdotama StanojeviΔ, DragiΕ‘a, - -- U anegdotama Budmani, Petar, 1835-1914 -- U anegdotama KreΔareviΔ, Pera, - -- U anegdotama KrΕ‘njavi, Isidor, 1845-1927 -- U anegdotama JakΕ‘iΔ, BeluΕ‘ Δ., 1864-1882 -- U anegdotama KaΔanski, Stevan Vladislav, 1930-1890 -- U anegdotama JagiΔ, Vatroslav, 1838-1923 -- U anegdotama SkerliΔ, Jovan, 1877-1914 -- U anegdotama PetroviΔ NjegoΕ‘, Petar II, 1813-1851 -- U anegdotama AlkoviΔ, Kosta, oko 1836-1909 -- U anegdotama VujkoviΔ, Mitar, - -- U anegdotama ProtiΔ, Ljubomir, 1866-1928 -- U anegdotama Male, Alber, 1864-1915 -- U anegdotama MeΕ‘troviΔ, Ivan, 1883-1962 -- U anegdotama PetronijeviΔ, Branislav, 1875-1954 -- U anegdotama Pirot Lovran Novi Sad Smederevo Ε EVIΔ-MAKSIMOVIΔ Milan β pedagog, pisac, prevodilac (Novi Sad, 25. XI 1866 β Beograd, 21 XII 1934). Kad mu je bilo dve i po g. otac Jovan, koji je bio knjigovoditelj u MiletiΔevom magistratu i siroΔadski otac, je zbog pronevere izvrΕ‘io samoubistvo. Mati Sofija bila je iz ugledne srpke porodice: Δerka gradskog naΔelnika i patrona novosadske srpske gimnazije Gligorija JovΕ‘iΔa, a sestre su joj bile Jelisaveta Pavla SimiΔa, Nana ΔorΔa NatoΕ‘eviΔa i Marija Vula PaΕ‘trmca. Njenom udajom za lekara Svetozara MaksimoviΔa, mali Ε . je dobio veoma dobrog pooΔima, Δije je prezime dodavao svome i tako se potpisivao. Prvih pet razreda gimnazije (treΔi privatno) uΔio je u novosadskoj srpskoj velikoj gimnaziji, a Ε‘esti, sedmi i osmi u HalaΕ‘u. Studirao je filosofiju, slavistiku i nemaΔki jezik u BudimpeΕ‘ti, Minhenu, Ε½enevi i Lajpcigu. U toku studiranja boravio je 1886. u NSadu i iskazao je veliko interesovanje za rad SNP. U βPozoriΕ‘tuβ je napisao prikaz Sigetijevog komada Vampir i Δizmar (A kisΓ¨rtet), koji je posrbio J. ΔorΔeviΔ, Δiji je rad pohvalio i istakao kao primer kako treba posrbiti neki tekst. Iste g. je za SNP napisao izvornu Ε‘aljivu jednoΔinku Na pozornici i u ΕΎivotu sa temom iz graΔanskog ΕΎivota, Ε‘tampanu u nastavcima i u devet brojeva βPozoriΕ‘taβ (1886, br. 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53 i 55) i preΕ‘tampanu u Zborniku pozoriΕ‘nih dela, sv. 20. Posle izvoΔenja komada u NSadu recenzija u βPozoriΕ‘tuβ (br. 56, 222, 223; br. 57, 227), koju je potpisao F., bila je izrazito negativna: delo je ocenjeno kao βu pravom smislu reΔi pronosakβ, a za mladog pisca se kaΕΎe da je prvi put pred velikim forumom predstavio komediju sa veoma malenom i slabom radnjom koja predstavlja samo jednu scenu, a dve treΔine su prazan razgovor i bledo slikanje nekolikih obiΔnih osoba i prostih karaktera. Osporeno mu je da ima βΕΎicu dramskog pesnikaβ. Komad je publika βprimila hladnoβ. PoraΕΎavajuΔa kritika je uticala da se okane pisanja dramskih tekstova. Nastavio je, kako je napisao njegov prijatelj J. GrΔiΔ, da se raspituje za pozoriΕ‘ne prilike. U βPozoriΕ‘tuβ je 1886. (br. 62 i 63) pisao o nemaΔkom glumcu Srbinu Joci SaviΔu, s kojim ce prvi put sreo tokom studiranja u Minhenu. Preveo je, s piΕ‘Δevom dozvolom, dramu Henrika Ibzena Nora (Et dukkehjem) koristeΔi nemaΔki prevod objavljen u 2517. svesci Reklamove Universal-Bibliothek pod naslovom Nora oder Ein Puppenheim. Ibzenov komad u njegovom prevodu bio je igran u Bgdu, a SNP ga je prvi put prikazalo u Sremskim Karlovcima 31. III 1894. Milka MarkoviΔ je tumaΔila lik Nore. Prevodio je sa nemaΔkog, francuskog, ruskog i engleskog jezika. U Lajpcigu je 1888. zavrΕ‘io studije s doktorskom tezom o Dositeju ObradoviΔu β Dositheus ObradoviΔ, ein serbischer AufklΓ rer des 18 Jahrhunderts, koja je y zasebnoj knjizi objavljena u NSadu 1889. Vratio se, potom, u Srbiju i zapoΔeo svoju profesorsku karijeru. Radio je prvo u PoΕΎarevcu, odakle je βJavoruβ 1889. poslao prevod Istorije ruske knjiΕΎevnosti Pavla Viskovatova. U razdoblju od 1889. do 1909. bio je profesor gimnazija u Kragujevcu, NiΕ‘u i Bgdu, kratko vreme i u beogradskoj uΔiteljskoj Ε‘koli. Za tih dvadeset g. delovao je i na knjiΕΎevnom polju. Pisao je udΕΎbenike: Uvod u filosofiju za srednju Ε‘kolu (1893), Logika za srednju Ε‘kolu (1894), Srpska Δitanka za drugi razred srednje Ε‘kole (1898), Srpska Δitanka za treΔi razred srednje Ε‘kole (1902), kao i studije: Petar PreradoviΔ prema Srpstvu i Hrvatstvu (βNova iskraβ, 1901), Molitva u umetniΔkoj pesmi srpskoj (NSad 1902), Mihailo VitkoviΔ (βNova iskraβ, 1902), O LuΔi mikrokozma (βZoraβ, 1902), O Dositejevim i o narodnim basnama (βSrpski knjiΕΎevni glasnikβ, 1903), O Sremcu i P. Adamovu (βDeloβ, 1907), Ostavina Henrika Ibzena (LMS, 1911) i dr. Zbog partijskih sukoba je prevremeno penzionisan. Od 1910. do 1920. je mnogo putovao po inostranstvu, prouΔavajuΔi pedagoΕ‘ke seminare. Objavio je i mnogobrojne studije iz knjiΕΎevnosti i pedagogije: Stara i nova pedagogija (1920) i Obrazovanje uΔitelja i deΔja knjiga (1920), Iz Brankova i DaniΔiΔeva kruga (1925), MiletiΔ, Zmaj, Branko (Spomenica Svetozara MiletiΔa, LMS, 1926), Problemi Emanuila JankoviΔa (LMS, 1927), Jedinstvena Ε‘kola (1929), Prilozi o ΕΎivotu i radu Koste TrifkoviΔa (LMS, 1932); od 1908. je ureΔivao ediciju Pedagogijska knjiΕΎnica, a od 1922. i ediciju PedagoΕ‘ki klasici. Reaktiviran je od 1920, predavao je u beogradskoj Prvoj gimnaziji, a bio je i honorarni profesor univerziteta do smrti. Bio je saradnik redakcije Narodne enciklopedije Srba Hrvata Slovenaca β napisao je 29 odrednica, izmeΔu ostalog i o sebi. Od 11. VIII 1924. do 9. XI 1934. dopisivao se sa J. GrΔiΔem, poslao mu je 74 sitno ispisanih βdopisnih karataβ i 13 pisama. Umro je nakon kratke bolesti u Bgdu. Sahranjen je na AlmaΕ‘kom groblju u NSadu porodiΔnoj grobnici svog pooΔima. BIBL: Na pozornici i u ΕΎivotu, NSad 1886; O naΕ‘im ljudima velikim i malim: anegdote i seΔanja, NSad 2011; Dnevnici. Knj. 1, NSad 2013; Dnevnici. Knj. 2, NSad 2014; H. Ibzen, Nora (prev. Ε .), Bgd 1891, 2011. LIT: J. GrΔiΔ, NaΕ‘i pokojnici, LMS, 1935, sv. 1, s. 132β136; V. StajiΔ, Novosadske biografije, NSad 1940, sv. 5, s. 266β277. MG92
MiloΕ‘ MilikiΔ Mido : TREΔA PROLETERSKA SANDΕ½AΔKA BRIGADA - Ilustrovana monografija , INP KnjiΕΎevne novine - komerc Beograd 1995, str. 730. OΔuvanost 4. MiloΕ‘ Mido MilikiΔ (BjelojeviΔi, kod Mojkovca, 21. novembar 1927 β Beograd, 15. avgust 2016), uΔesnik NarodnooslobodilaΔke borbe i pukovnik-pilot avijacije JNA. Biografija RoΔen je 21. novembra 1927. godine u BjelojeviΔima, kod Mojkovca, u zemljoradniΔkoj porodici, od oca Vujice i majke Zorke, kao jedno od petoro dece. U Mojkovcu je zavrΕ‘io osnovnu Ε‘kolu i niΕΎu gimnaziju. Tu ga je doΔekala i okupacija Kraljevine Jugoslavije, Ε‘to je prekinulo njegovo dalje Ε‘kolovanje tokom ratnih godina. U NarodnooslobodilaΔku borbu odlazi 1941. godine, odmah nakon podizanja Trinaestojulskog ustanka, sa samo 13 godina. Kao borac i puΕ‘komitraljezac Prve Δete Δetvrtog bataljona TreΔe proleterske sandΕΎaΔke udarne brigade[2], uΔestvuje u svim njenim borbama. Tokom Pete neprijateljske ofanzive, 13. juna 1943. godine, u proboju na Sutjesci, dva puta je ranjen.[1][3] Iste godine primljen je u Δlanstvo KomunistiΔke partije Jugoslavije (KPJ). Pred kraj rata, bio je omladinski rukovodilac u Δetvrtoj sandΕΎaΔkoj udarnoj brigadi. OsloboΔenje Jugoslavije 1945. godine doΔekao je u Δinu kapetana i stupa u Ratno vazduhoplovstvo Jugoslovenske armije. Nakon rata, u svojstvu Δlana Ujedinjenog saveza antifaΕ‘istiΔke omladine Jugoslavije (USAOJ) i Saveza komunistiΔke omladine Jugoslavije (SKOJ), neko vreme provodi u Albaniji. Tu je pomagao u organizovanju Narodne armije NR Albanije. Po povratku u Jugoslaviju, postaje pitomac Vazduhoplovnog vojnog uΔiliΕ‘ta u PanΔevu. Nalazio se i na poziciji politiΔkog komesara 113. lovaΔkog puka, kojim je komandovao major Ljubo KojiΔ. Kasnije zavrΕ‘ava i Vazduhoplovnu oficirsku Ε‘kolu JNA, kao i ViΕ‘u vojnu vazduhoplovnu akademiju JNA. U civilstvu je zavrΕ‘io dve godine psihologije na Filozofskom fakultetu, kao i dve godine prava na Pravnom fakultetu u Beogradu. U RV i PVO je radio kao probni pilot na supersoniΔnim avionima, instruktor na MiG-21, a obavljao je i niz odgovornih duΕΎnosti: Komandant 83. lovaΔkog puka u Puli, Komandant 111. juriΕ‘nog puka u BreΕΎicama, Komandant 198. lovaΔko-bombarderskog puka u Skoplju, SluΕ‘alac i nastavnik ViΕ‘e vojne vazduhoplovne akademije JNA u Beogradu, NaΔelnik Ε taba 44. vazduhoplovne divizije, Komandant Prve vazduhoplovne komande u Batajnici, PomoΔnik NaΔelnika odseka za letaΔke poslove u Vazduhoplovnom korpusu i Komandi RV i PVO, NaΔelnik letaΔkog odseka β glavni inspektor letaΔke sluΕΎbe RV i PVO, PomoΔnik Komandanta Prvog vazduhoplovnog korpusa, NaΔelnik Katedre taktike ViΕ‘e vojne vazduhoplovne akademije JNA, Zamenik NaΔelnika ViΕ‘e vojne vazduhoplovne akademije JNA.[1] MilikiΔ je bio najmlaΔi nosilac Δina majora i pukovnika u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA). Na liΔni zahtev je penzionisan u Δinu pukovnika avijacije JNA sa nepunih 40 godina ΕΎivota i 42 i po godine radnog staΕΎa. Po penzionisanju iz JNA, MilikiΔ nastavlja karijeru u civilnoj avijaciji narednih 20 godina. U AlΕΎiru se nalazio na poziciji Ε‘efa pilotskog odseka u Nacionalnoj pilotskoj Ε‘koli, a dugo je leteo i u avio-kompanijama u Jemenu, kao kapetan na DC-3. O ovom periodu njegove karijere pisao je i poznati austrijski novinar i fotoreporter, Fric Zite, koji je u svojoj knjizi iz 1973. godine, βΕ½ariΕ‘te u Jemenuβ, nazvao MilikiΔa βgospodarom jemenskog nebaβ. Pred kraj letaΔke karijere je leteo u poljoprivrednoj avijaciji JAT-a i Utve. Po zavrΕ‘etku letaΔke karijere i preko 10,000 Δasova leta na viΕ‘e od 40 tipova aviona, posvetio se pisanju knjiga. Napisao je knjigu βBrΕΎi od zvukaβ, monografiju Prve klase Ε AOA, kao i delo βRatnim stazama Milovana Δilasaβ. Posebno je zagovarao inicijativu ispred SUBNOR-a Srbije da se Milovan Δilas posthumno rehabilituje, da mu se vrate Δin general-pukovnika i odlikovanja koji su mu bili oduzeti od strane Vojnog suda i Suda Δasti 14. oktobra 1957. godine, kao i to da se ukinu sve Δetiri presude protiv njega. Dvaput se ΕΎenio. Najpre sa Danicom RadivojeviΔ, sa kojom je imao dvoje dece. MilikiΔeva druga supruga bila je Saveta DomastoviΔ, sa kojom je imao jednog sina.[3] Njegov otac Vujica (1905β1969) takoΔe je bio uΔesnik NarodnooslobodilaΔke borbe, nosilac Partizanske spomenice 1941. i krajem rata zamenik komandanta bataljona Preminuo je 15. avgusta 2016. godine u Beogradu. Sahranjen je na Novom beΕΎanijskom groblju u Beogradu. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja, meΔu kojima su β Orden bratstva i jedinstva sa srebrnim vencem, Orden za hrabrost, Orden za vojne zasluge sa zlatnim maΔevima, Orden partizanske zvezde sa puΕ‘kama i Orden zasluga za narod sa srebrnom zvezdom. Od inostranih odlikovanja, nosilac je Partizanskog krsta NR Poljske.
Autor - osoba PopoviΔ, KoΔa, 1908-1992 = PopoviΔ, KoΔa, 1908-1992 NenadoviΔ, Aleksandar, 1927-2006 = NenadoviΔ, Aleksandar, 1927-2006 Naslov Razgovori s KoΔom / [razgovor vodio] Aleksandar NenadoviΔ Vrsta graΔe intervju Jezik srpski Godina 1989 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Globus, 1989 (Ljubljana : Delo) FiziΔki opis 223 str. ; 21 cm Zbirka ΗBiblioteka ΗGlobus (karton s omotom) Napomene TiraΕΎ 10.000 Umesto pogovora: (iz dnevniΔkih i drugih beleΕΎaka): str. 211-222 Potpis vlasnika na prelim. str.: Svetozar StojanoviΔ: UBKG: ML L 5930 Predmetne odrednice PopoviΔ, KoΔa, 1908-1992 β Intervjui Jugoslavija β UnutraΕ‘nja politika β Intervjui U razgovoru novinara Aleksandra NenadoviΔa sa legendarnim komandantom Prve proleterske KoΔom PopoviΔem, dobivamo naknadnu intelektualnu refleksiju o jednom intelektualcu i βtipiΔnom vojnikuβ partije. Ovaj je upokojio svoj intelektualizam, svoje sumnje i svoj duh radi viΕ‘ih ciljeva i sretnije buduΔnosti. Knjiga βRazgovori s KoΔomβ je intimna refleksija o pojavama i dogaΔajima, o ljudima i grupama koje su se ukrΕ‘tale s njim i u njegovu ΕΎivotu. Knjiga naknadno jedno stanje neslobode, politiΔke i ljudske otuΔenosti tumaΔi kroz oslobaΔanje od partijskih stega samooslobaΔanjem od liΔnosti koja je njega i sve relevantne pojedince za njegova ΕΎivota Δinila vaΕΎnim ili nevaΕΎnim. OsloboΔen svih funkcija i samoga partijskog ΕΎivota, PopoviΔ je u sebi i u svom ΕΎivotu imao prezentnu cjelokupnu strukturu realnog dogmatizma i diktature partijnosti i ostalih momenata koji su prijeΔili slobodan ΕΎivot jednom intelektualcu. Ti isti momenti su bili razlogom zaΕ‘to je druΕ‘tvo, pod vlaΕ‘Δu takve jedne ideologizirane snage prijeΔilo slobodu i slobodan razvitak druΕ‘tvenih snaga. Iz svoga, kadikad intimnog i subjektivnog vidokruga, iz svoga odnosa kao intelektualca i partijskog revolucionara, on je izloΕΎio i onu sliku partije u kojoj se jasno mogu otΔitati staljinistiΔke metode i jedna osebujna psihologija nasilja. (iz recenzije Zvonka LerotiΔa) Konstantin KoΔa PopoviΔ (Beograd, 14. mart 1908 β Beograd, 20. oktobar 1992) bio je srpski i jugoslovenski komunista, filozof, pesnik nadrealista, uΔesnik Ε panskog graΔanskog rata, NarodnooslobodilaΔke borbe, general-pukovnik JNA, druΕ‘tveno-politiΔki radnik SFRJ, junak socijalistiΔkog rada i narodni heroj Jugoslavije. U periodu od 1945. do 1953. obavljao je funkciju NaΔelnika GeneralΕ‘taba JNA, od 1953. do 1965. funkciju Saveznog sekretara za inostrane poslove SFRJ, a od 1966. do 1967. funkciju Potpredsednika SFRJ. RoΔen je 14. marta 1908. godine u Beogradu, od oca Aleksandra, bogatog industrijalca, i majke RuΕΎe, roΔene ZdravkoviΔ. Njegov deda po majci je bio general Kraljevine Srbije i akademik Stevan ZdravkoviΔ. Kao deΔak jedno vreme je sa porodicom ΕΎiveo u Ε vajcarskoj (zanimljivo je da je zbog toga najpre nauΔio francuski, pa tek onda srpski jezik). Gimnaziju je zavrΕ‘io 1926. godine, maturiravΕ‘i u Drugoj muΕ‘koj gimnaziji u Beogradu, a zatim je otiΕ‘ao na odsluΕΎenje vojnog roka. Posle zavrΕ‘etka sluΕΎenja vojske ponovo odlazi u Ε vajcarsku, pa zatim u Francusku, gde na pariskoj Sorboni studira filozofiju i diplomira 1932. godine. Tamo se se prikljuΔuje nadrealistiΔkim krugovima i postaje blizak prijatelj Andrea Bretona i Ε½ana Koktoa. Od tada pa do rata 1941. godine bavio se pisanjem poezije, knjiΕΎevnom publicistikom i filmskom kritikom. Od svoje rane mladosti usvojio je marksistiΔki pogled na svet i pruΕΎao podrΕ‘ku radniΔkom pokretu, iako je poticao iz bogate burΕΎoaske porodice. U vojsci je zbog toga bio proganjan od strane monarhistiΔkog reΕΎima. InaΔe, general KoΔa PopoviΔ je zavrΕ‘io Ε kolu rezervnih artiljerijskih oficira Vojske Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu 1927. godine, a iste godine proizveden je u Δin rezervnog artiljerijskog potporuΔnika. U KomunistiΔku partiju Jugoslavije (KPJ) primljen je 1933. godine, posle Δega je joΕ‘ intenzivnije nastavio svoju revolucionarnu delatnost, zbog Δega je stalno bio izloΕΎen progonima policije, a viΕ‘e puta je bio i hapΕ‘en. Ε panski graΔanski rat Od jula 1937. godine borio se u Ε panskom graΔanskom ratu, prvo kao borac, zatim kao naΔelnik Ε taba, pa komandant artiljerijskog diviziona, kada je dobio Δin poruΔnika Ε panske republikanske armije. Oko dve godine uΔestvovao je u svim borbama artiljerijskih jedinica Internacionalnih brigada, na svim bojiΕ‘tima republikanske Ε panije, do njene poslednje bitke β bitke za Madrid. Posle sloma Ε panske republikanske armije, KoΔa PopoviΔ, zajedno sa ostalim borcima Internacionalnih brigada, prelazi u Francusku. Zbog uΔeΕ‘Δa u Ε panskom graΔanskom ratu interniran je, pa mart i april 1939. godine provodi u logoru Sen Siprijen (franc. Saint Cyprien). Jedno vreme radio je u Komitetu za Ε‘panske borce u Parizu. Septembra 1939. preko partijskih veza vraΔa se iz Francuske u Jugoslaviju, gde je nastavio svoju revolucionarnu aktivnost, izvrΕ‘avajuΔi zadatke koje mu je postavljala KomunistiΔka partija Jugoslavije. NarodnooslobodilaΔka borba OruΕΎanu borbu protiv faΕ‘izma zapoΔetu u Ε paniji nastavlja u redovima Vojske Kraljevine Jugoslavije kao komandant trupe pukovske komore. Zarobljen je kod Ivanjice u aprilu 1941. godine, ali je odmah pobegao iz zarobljeniΕ‘tva. UΔesnik je NarodnooslobodilaΔke borbe od jula 1941. godine. Bio je komandant Kosmajskog partizanskog odreda. Nakon toga je komandant Posavskog partizanskog odreda. Pod njegovom komandom ovi odredi su vodili brojne bitke i izvojevali mnoge uspehe u leto i jesen 1941. godine. Sa duΕΎnosti komandanta Posavskog odreda postavljen je za komandanta grupe odreda u Ε umadiji i zapadnoj Srbiji. Novembra 1941. komandovao je zaΕ‘titnicom koja je obezbeΔivala povlaΔenje Vrhovnog Ε‘taba NOPOJ-a i glavnine partizanskih snaga prema SandΕΎaku, u vreme Prve neprijateljske ofanzive. Prilikom formiranja Prve proleterske udarne brigade, prve regularne jedinice NOV i POJ, u Rudom 21. decembra 1941. godine KoΔa PopoviΔ je postavljen za prvog komandanta. Za vreme Δitavog rata briΕΎljivo je vodio svoj dnevnik koji je izaΕ‘ao nakon rata pod imenom βDnevnik o ratnom putu Prve proleterske brigadeβ. Pod njegovom komandom brigada je vodila borbe u istoΔnoj Bosni, izvrΕ‘ila Δuveni Igmanski marΕ‘ da bi izbegla uniΕ‘tenje. Pod njegovom komandom, brigada je izvrΕ‘ila pohod u Bosansku krajinu. Prvog novembra 1942. KoΔa PopoviΔ je postavljen za komandanta Prve proleterske divizije i na toj duΕΎnosti je ostao do 5. oktobra 1943. godine. Divizija se naroΔito istakla u Δetvrtoj neprijateljskoj ofanzivi: borbama koje je vodila na Ivan-planini; protivudarom Glave operativne grupe kod Gornjeg Vakufa i u zaΕ‘titnici Grupe i Centralne bolnice zatvarajuΔi pravce: Bugojno-Prozor i Kupres-Ε ujica-Prozor. U ovoj ofanzivi mu je pala neprijatna uloga da bude jedan od partizanskih pregovaraΔa sa Nemcima u Gornjem Vakufu o prekidu neprijateljstva i razmeni zarobljenika. Ovi Martovski pregovori su ostali zabeleΕΎeni i po tome Ε‘to je jedino KoΔa pregovarao pod punim imenom i prezimenom, dok su Milovan Δilas i Vladimir Velebit koristili laΕΎna imena. U Petoj neprijateljskoj ofanzivi 9. i 10. juna 1943. godine Prva proleterska divizija probila je obruΔ 369. nemaΔke divizije kod Bilanovaca, 12. juna na komunikaciji FoΔa-Kalinovik i 17. juna PraΔa-Renovica, Δime je otvorila put operativnoj grupi divizija NOVJ na Sutjesci. Ali, ovakav manevar stajao je velikih ljudskih gubitaka. Posle proboja KoΔa je skoro stigao do vojnog suda jer je proboj uΔinio samoinicijativno, izgubivΕ‘i komunikaciju sa Vrhovnim Ε‘tabom. Za momenat se to smatralo kukaviΔlukom, tj. proboj iz obruΔa je protumaΔen βkao beΕΎanijaβ. Kada su 1. maja 1943. godine uvedeni prvi oficirski Δinovi u NOVJ, KoΔa PopoviΔ, Kosta NaΔ i Peko DapΔeviΔ su tada postali general-majori, a 1. novembra, general-lajtnanti. Petog oktobra 1943. godine, KoΔa je postavljen za komandanta Prvog proleterskog korpusa i na toj duΕΎnosti ostao je do kraja jula 1944. godine. Za to vreme Korpus se naroΔito istakao protiv nemaΔkog 15. brdskog armijskog korpusa u centralnoj Bosni; u prvoj banjaluΔkoj operaciji; drvarskoj operaciji i u drugim borbama. Jula 1944. godine postavljen za komandanta Glavnog Ε‘taba NOV i PO za Srbiju. To je bilo vreme kada se teΕΎiΕ‘te borbenih dejstava NOVJ i svih drugih zaraΔenih strana, prenosilo na Srbiju, pred odluΔujuΔim bitkama za njeno osloboΔenje. Jedno vreme bio je komandant juΕΎne grupe divizija, a januara 1945. godine postavljen je za komandanta Druge armije. U Ε tab Druge armije su uΕ‘li joΕ‘ i general-major Radovan VukanoviΔ, kao pomoΔnik generala KoΔe PopoviΔa, pukovnik BlaΕΎo Lompar, kao politiΔki komesar armije i general-major Ljubo VuΔkoviΔ, kao naΔelnik Ε taba armije. Armija se istakla u zavrΕ‘nim operacijama za osloboΔenje Jugoslavije, svojim dejstvom u pravcu: UΕΎice-Sarajevo-Banjaluka-Karlovac-Zagreb. Zajedno sa generalom Pekom DapΔeviΔem rukovodio je operacijom osloboΔenja jugoslovenske prestonice Beograda oktobra 1944. godine. Za vreme NarodnooslobodilaΔkog rata, bio je Δlan najviΕ‘ih politiΔkih predstavniΕ‘tava Nove Jugoslavije. Bio je Δlan AVNOJ-a od Prvog zasedanja (1942. godine), a PredsedniΕ‘tva AVNOJ-a od Drugog zasedanja, novembra 1943. godine. Posleratni period Posle osloboΔenja Jugoslavije, ostao je u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) i od 15. septembra 1945. do 27. januara 1953. godine obavljao duΕΎnost NaΔelnika GeneralΕ‘taba JNA. Δin general-pukovnika dobio je 2. avgusta 1947. godine. Aktivna vojna sluΕΎba mu se zavrΕ‘ila 27. aprila 1953. i preveden je u rezervu. PoloΕΎaj NaΔelnika GeneralΕ‘taba JNA prepustio je joΕ‘ jednom proslavljenom partizanskom generalu, Peki DapΔeviΔu. Posle zavrΕ‘etka vojnog sluΕΎbovanja najviΕ‘e se posvetio politiΔkim poslovima. Bio je poslanik Ustavotvorne skupΕ‘tine Demokratske Federativne Jugoslavije i poslanik Privremene narodne skupΕ‘tine Jugoslavije. Od 1945. godine neprekidno je biran za narodnog poslanika Savezne narodne skupΕ‘tine i Narodne skupΕ‘tine NR Srbije. Od 15. januara 1953. do 23. aprila 1965. godine bio je Δlan Saveznog izvrΕ‘nog veΔa i Savezni sekretar za inostrane poslove SFRJ. Kao sekretar za inostrane poslove uΔestvovao je u svim pregovorima Jugoslavije sa mnogim zemljama sveta. KoΔa PopoviΔ je uΔestvovao kao Ε‘ef jugoslovenskih delegacija na zasedanjima Generalne skupΕ‘tine Organizacije ujedinjenih nacija. Svojom zapaΕΎenom aktivnoΕ‘Δu u OUN-u i zalaganjem za principe aktivne i miroljubive koegzistencije mnogo je doprineo poveΔanju ugleda i afirmaciji Jugoslavije u svetu. Tokom 1966. i 1967. godini obavljao je funkciju Potpredsednika Republike. Za Δlana Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije biran je na Ε estom, Sedmom i Osmom kongresu SKJ, a Δlan PredsedniΕ‘tva CK SKJ postao je oktobra 1966. godine. Bio je Δlan prvog CK KP Srbije, a na Devetom kongresu izabran je za Δlana Stalnog dela Konferencije SKJ. Bio je Δlan Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije, od 1966. do 1982. godine, IzvrΕ‘nog odbora SSRN Jugoslavije, Saveta federacije i Saveta narodne odbrane. Iz politiΔkog ΕΎivota se definitivno povukao 3. novembra 1972. godine posle dogaΔaja u Hrvatskoj i Srbiji, tzv. Δistke liberala. Prilikom proslave dana pobede 9. maja 1985. godine, PredsedniΕ‘tvo SFRJ je iznelo predlog da se KoΔa PopoviΔ i Peko DapΔeviΔ unaprede u Δin generala-armije. Ovo unapreΔenje je bila nagrada za njihovo izuzetno komandovanje armijskim jedinicama u zavrΕ‘nim operacijama za osloboΔenje Jugoslavije, meΔutim obojica su ovaj predlog odbila. Bio je u braku sa Veronikom Verom BakotiΔ i od nje se razveo posle rata. Od 1946. godine, ΕΎiveo je nevenΔano sa Leposavom Lepom PeroviΔ, prvoborcem iz Banjaluke. Dece nije imao. Do kraja ΕΎivota ΕΎiveo je u Beogradu gde je i preminuo 20. oktobra 1992. godine. Sahranjen je u Aleji zasluΕΎnih graΔana na Novom groblju u Beogradu. Povodom obeleΕΎavanja 70. godiΕ‘njice osloboΔenja Beograda, odlukom SkupΕ‘tine grada Beograda, ZagrebaΔka ulica u opΕ‘tini Savski venac od 18. septembra 2014. nosi ime KoΔe PopoviΔa. KnjiΕΎevnost i publicistika Manje je poznato da se KoΔa PopoviΔ, za vreme studija u Parizu, prikljuΔio nadrealistiΔkom pokretu. Poznavao je umetnike iz Bretonovog kruga i odrΕΎavao komunikaciju izmeΔu beogradske i francuske grupe nadrealista. Sa Vanom Borom, Roberom Desnosom i drugim umetnicima okupljenim oko pariskog Δasopisa Revue Du CinΓ©ma (br. 3). Godine 1929. potpisao je protest βΔovek od ukusaβ. Pisao je filmske kritike i za list Paris Soir. Bio je saradnik beogradskog Δasopisa 50 u Evropi. Bio je Δlan grupe beogradskih nadrealista i jedan je od potpisnika manifesta. Godine 1931. sa Markom RistiΔem objavio je knjigu βNacrt za jednu fenomenologiju iracionalnogβ. A od 1931. do 1932. saraΔivao je u Δasopisu βNadrealizam danas i ovdeβ. Tada je dobio pseudonim Grof koji je kasnije koristio u partizanima i tokom rata to mu je bilo Ε‘ifrovano ime. Kao publicista napisao je viΕ‘e dela, meΔu kojima su najznaΔajnija: βDnevnik o ratnom putu Prve proleterske brigadeβ, 1946. βZa pravilnu ocenu oslobodilaΔkog rata naroda Jugoslavijeβ, 1949. i βBeleΕ‘ke uz ratovanjeβ, 1988. 1 Nadrealista meΔu komunistima 2 Dileme i raskoraci oko nesvrstanosti (1956β1963) 3 RatniΔka i druga iskustva: 1940β41 4 Sin burΕΎuja na Δelu proletera 5 Srbija 1941: Uspesi i iluzije 6 Ratne godine: Vojnik i politiΔari 7 Sutjeska: OsumnjiΔeni podvig 8 Sutjeska: Povratak odbaΔenog ratnika 9 1948: Kraj iluzija 10 Otpor Istoku: Otvaranje prema Zapadu 11 Josip Broz: Autoritet i kult 12 Brionski plenum: Izneverene nade 13 Razlaz 1972: S Titom u Δetiri oka 14 NaliΔje utopije: Vlast i samoupravljanje 15 Kosovo: Demokratizacija i nacionalizam 16 Intelektualac u KP: Integritet i pokoravanje MG103 (N)
Separat Posebno Ε‘tampani tekst iz Radovi 1973 / 1974 Zadar SaΕΎetak Franz Petter rodio se 1788. u Waidhofenu u Austriji. Otac mu bijaΕ‘e trgovac u Grazu. Po ΕΎelji oca Petter je uΕ‘ao u sjemeniΕ‘te, ali nije ΕΎelio postati sveΔenik, pa je postao trgovac. ToΔnije, vodio je korespondenciju svoga oca na stranim jezicima, jer je zarana nauΔio priliΔno francuski i talijanski. Kad mu je umro otac, Petter je najprije putovao po Italiji, a kad mu poslovi krenuΕ‘e stramputicama natjecao se da dobije mjesto profesora njemaΔkog jezika u Padovi, ali nije uspio jer nikad nije studirao na sveuΔiliΕ‘tu. Tako se dogodilo da je Franz Petter postao prvi profesor njemaΔkog jezika u Dubrovniku 1823.godine. Ni to mjesto nije mu bilo lako dobiti. On nikad nije studirao pa je natjeΔaju priloΕΎio samo neke priruΔnike o krasnopisu i knjigovodstvu koje je napisao. Sklon pisanju Petter je joΕ‘ 1818. napisao jedan idiliΔki napis o Splitu i Morlacima u povodu boravka Franje I. u Splitu svibnja 1812. MoΕΎda je to bio razlog zaΕ‘to je Petter dobio sluΕΎbu baΕ‘ u Dalmaciji, u Dubrovniku 1823., a kasnije u Splitu. Dalmatinci istorija hrvatske dalmacije .. Dalmacija (Dalmatia, lat.; Dalmazia, tal.) je povijesno geografska regija na istoΔnoj obali Jadrana, odnosno u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini (Neum). Grb Dalmacije Prvi put se spominje u I. stoljeΔu kao naziv za podruΔje izmeΔu Krke i Cetine koje je nastavalo ilirsko pleme Delmata, odnosno kao sinonim za Ilirik, kako su Ε‘iri prostor postojbine raznih ilirskih plemena nazivali Rimljani. Iako se prostorni opseg Dalmacije u proΕ‘losti znatno mijenjao, taj se pojam odrΕΎao od antiΔkog doba do danas. Suvremeni pojam Dalmacije u Hrvatskoj odnosi se na podruΔje od otoka Paga i Tribanj (Mandalina) na zapadu gdje graniΔi s Hrvatskim primorjem i rijeke Zrmanje na sjeveru do Konavala, odnosno rta OΕ‘tro na jugu. Tako izdvojena cjelina identiΔna je s politiΔkim pojmom juΕΎno hrvatsko primorje ili JuΕΎna Hrvatska kojim se ΕΎeli zamijeniti povijesni termin Dalmacija koji odgovara prostoru funkcionalnog okupljanja oko splitskog makroregionalnog srediΕ‘ta triju regionalnih centara: Zadra, Ε ibenika i Dubrovnika. Dalmacija je izduΕΎen primorski pojas, oko 400 km duΕΎine i do 70 km Ε‘irine u srediΕ‘njem dijelu. U prostranijem sjeverozapadnom dijelu omeΔen je planinskim nizovima Velebita, Dinare i KameΕ‘nice, dok je prema jugoistoku prirodna meΔa manje izrazita i nalazi se u neposrednom zaleΔu priobalnog pojasa. Prostire se na povrΕ‘ini od oko 11 960 km2 ili na oko 21% povrΕ‘ine Hrvatske, a tu je 2001. ΕΎivjelo oko 855 000 stanovnika, ili 20% populacije Hrvatske. ProsjeΔna gustoΔa naseljenosti je niΕΎa od prosjeka za Hrvatsku - 71,5 st./km2 (Hrvatska: 78 st./km2). SadrΕΎaj 1 Reljef i klima 2 Vode 3 Tla 4 Vegetacija 5 Povijest 6 Privreda 7 Promet 8 StanovniΕ‘tvo i naseljenost 9 Povezano 10 Vanjske veze Reljef i klima[uredi | uredi kod] Biokovo Split Brela Prevladava krΕ‘ki reljef, a klima je veΔinom sredozemna (mediteranska), odnosno submediteranska s pripadajuΔom vegetacijom. Primorski karakter regije ojaΔan je velikim udjelom otoΔnog pojasa. U dalmatinskom akvatoriju, bez paΕ‘ke otoΔne skupine, nalazi se 926 otoka, otoΔiΔa, hridi i grebena ili 78% njihovog broja u Hrvatskoj. Zapremaju oko 1770 km2 (58% povrΕ‘ine svih hrvatskih otoka, odnosno 15% povrΕ‘ine Dalmacije). Po postanku i graΔi otoci su dio susjednog dinarskog kopna (nepotopljeni dijelovi reljefnih uzviΕ‘enja). Sjevernodalmatinski otoci su brojniji, a, osim Paga, i manji. IzduΕΎeni su i pruΕΎaju se paralelno s obalom i planinskim nizom u zaleΔu, u smjeru sjeverozapad - jugoistok (tzv. dalmatinski tip obale). Izraziti primjeri takva tipa obale jesu Pag, Ugljan, PaΕ‘man, Dugi otok, Kornat i Ε½irje. Otvorena kopnena obala ok rta PloΔe kod Rogoznice odvaja ih od srednjodalmatinskih otoka, koji su veΔi i pruΕΎaju se u smjeru zapad - istok (hvarska skupina). To su Hvar, BraΔ, KorΔula, Vis, Lastovo i Δiovo. Sjeverozapadno od Visa nalaze se puΔinski otoΔiΔi Jabuka i Brusnik, koji su vulkanskog porijekla. NajjuΕΎniji otoci - Mljet i Elafitski otoci te poluotok PeljeΕ‘ac pruΕΎaju se dinarskim smjerom, sjeverozapad - jugoistok. U reljefu veΔih otoka istiΔu se vapnenaΔka uzviΕ‘enja i niΕΎi dijelovi, udubljenja, graΔena od manje propusnih dolomita. NiΕΎi dijelovi ponegdje su zamoΔvareni (blata na Pagu, blatine na Mljetu itd.), dok su na rubovima udolina djelovanjem abrazije stvorena slikovita ΕΎala. Kopneni obalni pojas Dalmacije dug je oko 1200 km, Ε‘to je gotovo 2/3 hrvatske kopnene obale. Najnepovoljniji je juΕΎni dio velebitskog primorja i priobalje oko rta PloΔe, kod Rogoznice, koje karakterizira strma i krΕ‘evita obala te slabija povezanost sa zaleΔem. NajveΔom vrijednoΕ‘Δu istiΔe se priobalje izmeΔu Trogira i uΕ‘Δa Neretve, s kaΕ‘telanskom fliΕ‘nom zonom i Ε‘ljunkovitim podbiokovskim ΕΎalama. JuΕΎno od Dubrovnika obala je otvorena prema puΔini i time dolazi pod najveΔi utjecaj abrazije. U zaleΔu priobalnog planinskog niza srednje Dalmacije, izmeΔu rijeke Krke i donjeg toka Neretve, pruΕΎa se oko 150 km dug krΕ‘ki pojas Dalmatinske zagore. Sjeverozapadno od Krke na Zagoru se nastavljaju Ravni kotari i krΕ‘ko pobrΔe Bukovice. Vode[uredi | uredi kod] PrevladavajuΔa krΕ‘ka podlga odraΕΎava se u bogatoj i sloΕΎenoj cirkulaciji voda te razmjernom siromaΕ‘tvu povrΕ‘inskih tokova. Od veΔih rijeka istiΔu se Cetina (105 km), Krka (75 km]], Zrmanja (64 km) i Neretva (218 km, od Δega 20 km u Hrvatskoj). U Dalmaciji se nalaze dva od tri najveΔa prirodna jezera u Hrvatskoj: Vransko jezero kod Biograda (Vrana) - 20 km2 Prokljansko jezero u donjem toku Krke, kod Ε ibenika - 11,5 km2 Od veΔih jezera joΕ‘ se istiΔu PeruΔko jezero na rijeci Cetini, najveΔa akumulacija u Hrvatskoj (13 km2) te dva krΕ‘ka jezera - Modro i Crveno jezero kraj Imotskog, te BaΔinska jezera (skupina od 5 jezera, meΔusobno povezanih) kod PloΔa i aluvijalno jezero Kuti kod Opuzena. Tla[uredi | uredi kod] U Dalmaciji prevladavaju tla koja su se razvila pod dominantnim utjecajem litoloΕ‘kog sastava podloge. NajtipiΔniji predstavnik takve skupine tala je crvenica (terra rossa), nastala kao rezutlat otapanja karbonatne osnove, vapnenaca i dolomita. U Ravnim kotarima i oko KaΕ‘telanskog zaljeva nalazimo smeΔa tla, a u delti Neretve prevladavaju aluvijalna tla, odnosno mlaΔi rijeΔni nanosi sa slabo izraΕΎenim pedoloΕ‘kim karakteristikama. Vegetacija[uredi | uredi kod] Na svim puΔinskim otocima i cijelom duΕΎinom kopnenog priobalja, gotovo o Zadra na sjeverozapadu, proteΕΎe se eumediteransko podruΔje zimzelene vegetacije (hrast crnika, alepski bor, dalmatinski crni bor). U kopnenoj unutraΕ‘njosti nalazimo hrast medunac s bjelograbom i crnograbom. Na visinama veΔim od 1000 m javlja se bukva, koju na joΕ‘ viΕ‘im dijelovima zamjenjuje klekovina. Prisutni su razni degradacijski vegetacijski stadiji, kao rezultat ranog doseljavanja i tisuΔljetnog iskoriΕ‘tavanja ograniΔenih gospodarskih potencijala krΕ‘ke prirodne osnove: makija- teΕ‘ko prohodne, guste i visoke Ε‘ikare garig - niske i svijetle Ε‘ikare kamenjar - obrasao niskim polugrmovima i zeljastim biljkama. Povijest[uredi | uredi kod] Zastava Dalmacije Dalmatia (rimska provincja) - Dalmacija (drΕΎava) Tema Dalmacija (Bizant) Srednjovjekovna Hrvatska MletaΔka republika Dalmacija (u narodnooslobodilaΔkoj borbi) Privreda[uredi | uredi kod] NajznaΔajnije privredne grane su brodogradnja, ribolov i mediteranske poljoprivredne kulture, te posebice turizam tokom ljetnjih mjeseci. Promet[uredi | uredi kod] StanovniΕ‘tvo i naseljenost[uredi | uredi kod] Dalmacija pokazuje stalni porast stanovniΕ‘tva unatoΔ naglaΕ‘enom iseljavanju, posebice na prijelazu 19. u 20. stoljeΔe, i kasnije sve do danas. MeΔutim, to je ublaΕΎavano razmjerno visokom stopom prirodnog priraΕ‘taja, pa je odrΕΎana ravnoteΕΎa rasta. Posljednjih desetljeΔa stopa rasta je poveΔana. Uzrok tome je gospodarsko oΕΎivljavanje s naglaskom na pomorsko, industrijsko i turistiΔko gospodarstvo.
U dobrom stanju Naslov Prva internacionala : materijal za prouΔavanje / [preveli Marko VidojkoviΔ i Vera Nikolova] Vrsta graΔe knjiga Jezik srpski Godina 1950 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Rad, 1950 (Beograd : Kultura) FiziΔki opis 154 str. ; 21 cm Drugi autori - osoba VidojkoviΔ, Marko, 1895-1964 = VidojkoviΔ, Marko, 1895-1964 Nikolova, Vera Napomene i bibliografske reference uz tekst Predmetne odrednice Internacionala I Druga internacionala : materijal za prouΔavanje / [s ruskog preveli Marko VidojkoviΔ i Vera Nikolova] Vrsta graΔe knjiga CilΡna grupa odrasli, ozbilΡna (nije lepa knjiΕΎ.) Jezik srpski Godina 1951 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Rad, 1951 (Beograd : Rad) FiziΔki opis 386 str. ; 21 cm Drugi autori - osoba VidojkoviΔ, Marko, 1895-1964 = VidojkoviΔ, Marko, 1895-1964 Nikolova, Vera, prevodilac = Nikolova, Vera, prevodilac Napomene TiraΕΎ 10.000 Registar. Predmetne odrednice Internacionala II -- 1889-1914 MeΔunarodni radniΔki pokret S A D R Ε½ A J PRVA INTERNACIONALA Literatura o historiji I Internacionale ....5 Preduslov za osnivanje I Internacionale ... 7 Osnivanje MeΔunarodnog udruΕΎenja radnika ...12 OsnivaΔki manifest ... 13 I Internacionala do Ε½enevskog kongresa...16 ZnaΔaj Zenevskog kongresa ...23 IzmeΔu Zenevskog i Lozanskog kongresa...24 Kongres Internacionale u Lozani (2.7. IX. 1867)...25 IzmeΔu Lozanskog i Briselskog kongresa ... 26 Kongres Internacionale u Brislu ... 29 MeΔunarodno udruΕΎenje radnika poslije Briselskog kongres ... 32 Kongres Internacionale u Bazelu ... 34 I Internacionala poslije Bazelskog kongresa...36 Prva internacionala poslije Komune ... 38 Londonska konferencija Internacionale (1871 god.)...38 Marksova borba s bakunjinistima ....40 HaΕ‘ki kongres od 1872 g. Kraj I Internacionale ...41 ZnaΔaj Prve internacionale ...43 MATERIJALI OsnivaΔki manifest MeΔunarodnog udruΕΎenja radnika ...47 OpΔi statut MeΔunarodnog udruΕΎenja radnika... 55 Karl Marks: Instrukcije delegatima privremenog Generalnog savjeta po pojedinim pitanjima 58 Izvjestaj Generalnog savjeta Briselskom kongresu MeΔunarodnog udruΕΎenja radnika.....68 K. Marks: IzvjeΕ‘taj Generalnog savjeta Δetvrtom redovnom kongresu MeΔunarodnog udruΕΎenja radnika ... 73 IzvjeΕ‘taj Generalnog savjeta na Petom godiΕ‘njem kongresu MeΔunarodnog udruΕΎenja radnika ...86 IzvjeΕ‘taj Generalnog savjeta HaΕ‘kom kongresu o Alijansi socijalistiΔke demokracije.... 94 Govor K. Marksa na mitingu u AmsterΔamu poslije HaΕ‘kog kongresa 104 Kongres u Sonvilu i MeΔunarodno udruΕΎenje radnika...107 Govor K. Marksa povodom sedmogodiΕ‘njice Prve internacionale ...113 PISMA Marks - Kugelmanu.....117 Engels - Vajdemajeru u Sen-Iuju ...122 Marks - Kugelmanu.....124 Marks - Kugelmanu ......125 Marks - Prudonu ....127 Marks - Fridrihu Bolteu ...134 Engels - Kunou ...137 Engelsovo pismo Binjamiju o HaΕ‘kom kongresu ...139 Engels Bebelu ......142 Engels F. A. Zorgeu ....144 REGISTAR IMENA ... 147 S A D R Ε½ A J Prethodne napomene ... 5 O DRUGOJ INTERNACIONALI ... 7 II Internacionala u periodu od 1889.1904.god... 9 Preduslovi za osnivanje II Internacionale ...9 Poslednje godine Marksova ΕΎivota . ...12 Pripreme za Pariski kongres od 1889 godine ...18 Pariski kongres od ;1889 godine . ...14 RadniΔki pokret na poΔetku devedesetih godina 18 Prva prvomajska demonstracija 1890 godine ...19 Briselski koipres od 1891 godine ...20 CiriΕ‘ki kongres (1893 godine). ...26 Londonski kongres (1896 godine) ...31 Porast radniΔke aristokratije. JaΔanje desniΔarskog oportunizma u partijama II Internacionale devedesetih godina XIX veka...36 Pariski kongres (23.27 septem1bra 1900 godine) ...38 II Internacionala u periodu od J904.1914 god. ...43 Amsterdamski kongres (14-20 avgusta 1904 god.) ...46 Ε tutgartski kongres (18.-24 avgusta 1907 god.) ...50 II Internacionala posle Ε tutgartskog kongresa ...59 Kopenhagenski kongres (28 avgusta - 3 septembra 1910 godine) ...65 Bazelski kongres (24.25 novembra 1912 godine) ...69 MATERIJALI .....73 Engels - Avgustu Bebelu ...75 Engels - Polu Lafargu...78 Engels - Polu Lafargu.....81 Engels - Polu Lafargu....85 Engels - Polu Lafargu . . 87 Engels - Fridrihu-Albertu Zorgeu ...89 Engels - Polu Lafargu...94 IzveΕ‘taj o sazivu MeΔunarodnog socijalistiΔkog radniΔkog kongresa ...97 MeΔunarodni radniΔki kongres. ...100 Proglas radnicima i socijalistima Evrope i Amerike ...100 Engels - Fridrihu-Albertu Zorgeu...103 Engels - Hersonu Triru...106 Engels - Fridrihu-Albertu Zorgeu ...110 Engels - Avgustu Bebelu ... 111 Engels - Fridrihu-Albertu Zorgeu...115 Engels - Fridrihu-Albertu Zorgeu ...113 Engels - Polu Lafargu ...119 Engels - Karlu Kauckom. ...120 Engels - Fridrihu-Albertu Zorgeu...121 Engels - I Briselskom kongresu i stanju u Evropi (iz pisama Lafargu) ...122 Engelsov osvrt na CiriΕ‘kom kongresu II Internacionale. ...123 BuduΔa italijanska revolucija i socijalistiΔka partja (Engelsovog pismo Turatiju) ...125 Engelsov govor na zboru u BeΔu, 14 septembra ...130 Engels - Filipu Turatiju 132 Engels - Nacionalnom savetu Ε‘panske socijalistiΔke partije ...136 MeΔunarodni kongres za osmoΔasovni radni dan...138 Engels - Avgustu Bebelu ...145 Engels - Fridrihu-Albertu Zorgeu ...148 Engels - Viktoru Adleru...152 Engels - Fridrihu-Albertu Zorgeu ...159 Engels - Vilhelmu Libknehtu. ...165 Engels - Polu Lafargu ...169 Borba drΕΎavnog i revolucionarnog socijalizma u Francuskoj ...170 I. SluΔaj Mileranov ...171 II. Pokret i socijalizam ...17? III. Revizija socijal-demokratskih, programa i Turski program ...175 IV. Teorija i dela vlade Valdek-Rusoa ...177 Jenski kongres nemaΔke socijal-demokratske radniΔke partije ... 181 MeΔunarodni socijalistiΔki kongres u Ε tutgartu ...180 Iz rezolucije Ε tutgartokog kongresa ...196 Militarizam i meΔunarodni konflikt . ...196 Ratoborni militarizam i antimilitaristiΔka taktika socijal-demokratije ...199 Zasedanje MeΔunarodnog socijalistiΔkog biroa Nesuglasice u evropskom radniΔkom pokretu ...227 Pitanje zadruga na MeΔunarodnom socijalistiΔkom kongresu u Kopenhagenu ...233 Rat i mir ... 242 Kopenhagenski kongres ...246 1. Zadruge 246 2. RazoruΕΎanje. . ...247 3. Zabrana useljavanja stanovnicima Azije ...250 Manifest Bazelskog meΔunarodnog socijalistiΔkog kongresa (24-.25-XI-1912 g.) ...253 Kongres engleske socijal-demokratoke partije ...259 Kongres italijanskih socijalista ... 265 Kongres engleske RadniΔke partije ...268 Avgust Bebel ...270 Reformizam u ruskoj socijal-demokratiji ...272 PoloΕΎaj i zadaci socijalistiΔke Internacionale ...274 Mrtvi Ε‘ovinizam i ΕΎivi socijalizam . ...282 Kako da se obnovi Internacionala? ...282 Slom II Internacionale ...291 Istoriska sudbina uΔenΡa Karla Marksa ...346 Marksizam i revizionizam ...350 Markizam i reformizam ...360 REGISTAJR IMENA ...365
ΠΠΎΠ²Π°Π½ Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ: ΠΠΠ¨Π ΠΠΠΠΠΠ ΠΠ Π‘ΠΠΠΠ¨ΠΠΠ‘Π’ Π ΠΠ£ΠΠ£ΠΠΠΠ‘Π’ Π‘Π ΠΠΠΠ ΠΠ·Π΄Π°ΡΠ΅ Π°ΡΡΠΎΡΠ°, ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, 2005.Π³ΠΎΠ΄. ΠΠ΅ΠΊΠΈ ΠΏΠΎΠ²Π΅Π·, 164 ΡΡΡΠ°Π½Π΅, ΡΠΈΡΠΈΠ»ΠΈΡΠ°. ΠΡΡΠ²Π°Π½ΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ Π½Π° ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°ΠΌΠ°. `ΠΠΎΠ²Π°Π½ ΠΠ»ΠΈΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ (ΠΡΠΎΠ²Π°Ρ ΠΊΠΎΠ΄ Π’ΡΠ΅Π±ΠΈΡΠ°, 18. ΡΠ°Π½ΡΠ°Ρ 1939) ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΡΠΈΡΡΠ°, ΠΏΡΠ΅ΡΠ΄ΠΎΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΈ ΠΈΡΡΠ°ΠΊΠ½ΡΡΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΊ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°ΡΡΠΎΡ ΡΠΎΠ½ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΡΠΊΠΎΠ»Π΅. ΠΠ΅ ΡΡΠ΅Π±Π° Π³Π° ΠΌΠ΅ΡΠ°ΡΠΈ ΡΠ° ΠΏΠΎΠΊΠΎΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠΎΠΌ Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠΌ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ΠΌ, ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ. Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ 8. ΡΠ°Π½ΡΠ°ΡΠ° 1939 ΠΈΠ»ΠΈ 1937. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΠΡΠ°Ρ ΠΎΠ²ΡΡ, ΠΎΠΏΡΡΠΈΠ½ΠΈ Π’ΡΠ΅Π±ΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½ΠΈ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠΈ (Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠ° Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ° (ΠΠΈΠ₯)). Π‘ΡΡΠ΄ΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π° ΠΡΠΈΡΠΎΠ΄Π½ΠΎ-ΠΌΠ°ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ 1961.-62 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Π° 1963. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠΈΠΎ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΡ ΠΈ ΠΎΡΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ²ΠΎ Ρ Π€ΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΡ Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ°ΠΎ 1964.-66 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½Π° Π’Π΅Ρ Π½ΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΠΎΠ»Π΅ΡΡ Ρ ΠΠ°ΡΠΈΠ·Ρ, Π° ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ 1967.-70 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡ Ρ ΠΠΈΠΎΠ½Ρ[1]. Π‘ΡΠ΅ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°ΡΠ½ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΡΠΎΡΠ°Ρ ΠΏΡΠ°Π²Π° (LLD) Ρ Π‘ΠΠ. Π Π°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ 1966. ΠΈ 1997. Ρ ΡΠ΅Ρ Π½ΠΈΡΠΊΠΎΡ ΡΡΡΡΡΠΈ - ΠΈΠ½ΠΆΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ Ρ ΡΠ°Π·Π½ΠΈΠΌ ΡΠΈΡΠΌΠ°ΠΌΠ° Ρ Π€ΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΡ ΠΈ ΠΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΈ, Π° ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ΡΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° Ρ Π§ΠΈΠΊΠ°Π³Ρ. ΠΠΈΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ ΠΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ Π‘ΡΠ±ΠΎΠ±ΡΠ°Π½Π°. ΠΠΎ 1997. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π§ΠΈΠΊΠ°Π³Ρ ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅Π»ΠΈΠΎ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄. ΠΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈ Π΅Π½Π³Π»Π΅ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ°, Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ ΡΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΈ ΠΈ ΡΡΡΠΊΠΈ, Π° ΡΠ»ΡΠΆΠΈ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠΌ, ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈΠΌ, Π»Π°ΡΠΈΠ½ΡΠΊΠΈΠΌ ΠΈ ΡΡΠ°ΡΠΎΠ³ΡΡΠΊΠΈΠΌ. ΠΠ»Π°Π²Π½ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΠΌΠ΅Ρ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΠΈΡΡΡΠ°ΠΆΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΡΠ΅ΡΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ° Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠ° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°, ΠΊΠΎΡΡ Π·Π²Π°Π½ΠΈΡΠ½Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° Π½Π΅ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΎΠ²ΠΈ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΎ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ°ΡΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 2000. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏ. Π½. Π΅, ΠΏΠ° Π΄ΠΎ 7. Π²Π΅ΠΊΠ°, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΡ ΠΏΠΎ Π·Π²Π°Π½ΠΈΡΠ½ΠΎΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠΈ, Π‘ΡΠ±ΠΈ Π΄ΠΎΡΠ»ΠΈ Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΊΠ°Π½ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΠ° Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ΠΈΠΌΠ°. ΠΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠΊΡΠΏΡ βΠΠ΅ΡΠΎΠ΄ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠΎΠ±Π»Π΅ΠΌ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΊΠ»Π° ΠΠ»Π±Π°Π½Π°ΡΠ°β 21. ΡΡΠ½Π° 2007. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠΈ Π‘ΠΠΠ£. Π’ΡΠΈΠ½Π°Π΅ΡΡ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²Π° ΡΠ° ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΡΠΊΡΠΏΠ°, ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΡΠ°Π΄ ΠΠΎΠ²Π°Π½Π° Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ° (ΠΡΠ±Π°Π½Π°ΡΠΈ, ΠΎΠ΄ ΠΠ°Π²ΠΊΠ°Π·Π° Π΄ΠΎ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅), ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΈ ΡΡ Ρ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ ΠΠ»Π±Π°Π½ΡΠΈ - ΠΠ°ΠΆΠ½ΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈ, ΠΠ΅ΡΠΈΡ ΠΈ ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈ. 2007. ISBN 978-86-7540-084-4. Π£ΡΠ΅ΡΡΠ²ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ Π½Π° ΡΡΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΠ½Π°ΡΠΎΠ΄Π½Π° ΠΊΠΎΠ½Π³ΡΠ΅ΡΠ° Ρ Π‘Π°Π½ΠΊΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠ±ΡΡΠ³Ρ, Π½Π° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²Π΅: ΠΡΠ²ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΠ½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΈ ΠΊΠΎΠ½Π³ΡΠ΅Ρ ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ ΡΡΠ½Π΄Π°ΠΌΠ΅Π½ΡΠ°Π»Π½ΠΈΡ Π½Π°ΡΠΊΠ°, ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π½ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 12. Π΄ΠΎ 14. ΠΌΠ°ΡΠ° 2008. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½Π° ΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅ Π΄Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ²ΠΎΡ ΡΠ°Π΄ βΠΠΎΡΠΈΡΠΈΠ»ΠΎΠ²ΡΠΊΠ° ΠΏΠΈΡΠΌΠ΅Π½ΠΎΡΡβ, ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎ-ΡΡΡΠΊΠΎ (ΡΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎ) ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ, Π·Π²Π°Π½ΠΎ ΡΡΠ±ΠΈΡΠ°. ΠΡΡΠ³ΠΈ ΠΊΠΎΠ½Π³ΡΠ΅Ρ ΠΠ½ΡΡΠΈΡΡΡΠ° Π·Π° ΡΡΠ°ΡΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΡΠ°ΡΠΎΠ°Π·ΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π½ ΠΎΠ΄ 12. Π΄ΠΎ 14. ΠΌΠ°ΡΠ° 2009. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΈ ΡΡ ΡΠ΅ Π΄Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΈΠ·Π»Π°Π³Π°ΡΠ΅ ΠΎ Π΄ΠΎΡΠ΅ΡΠ°Π²Π°ΡΡ ΠΠ»Π±Π°Π½Π°ΡΠ° Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΊΠ°Π½; Π’ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΊΠΎΠ½Π³ΡΠ΅Ρ ΠΠ½ΡΡΠΈΡΡΡΠ° Π·Π° ΡΡΠ°ΡΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΡΠ°ΡΠΎΠ°Π·ΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π½ ΠΎΠ΄ 12. Π΄ΠΎ 14. ΠΌΠ°ΡΠ° 2010. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΈ ΡΡ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π°Π²Π°ΠΎ ΡΠ΅ΠΊΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎ-ΡΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΡ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠΈ. ΠΠ° ΠΏΠ°ΡΠ»Π°ΠΌΠ΅Π½ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΈΠ·Π±ΠΎΡΠΈΠΌΠ° 2000. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΠΈΠΊ ΠΈΡΠΏΡΠ΅Π΄ ΠΠ°ΡΡΠΈΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ΅ΡΠ°, ΡΠΈΡΠΈ ΡΡ ΠΊΠ°Π½Π΄ΠΈΠ΄Π°ΡΠΈ Π±ΠΈΠ»ΠΈ Π½Π° Π»ΠΈΡΡΠΈ Π‘ΡΡΠ°Π½ΠΊΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΡΡΠ²Π° ΠΠ΅ΡΠΊΠ° Π Π°ΠΆΠ½Π°ΡΠΎΠ²ΠΈΡΠ° ΠΡΠΊΠ°Π½Π°. ΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π½Π° Π»ΠΈΡΡΠΈ ΠΠ΅ΠΌΠΎΠΊΡΠ°ΡΡΠΊΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠ΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ Π΄Ρ ΠΠ±ΡΠ΅Π½Π° ΠΠΎΠΊΡΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡΠ°. Π£ Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΡ 2009. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΏΠΎΠΊΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΡΠ΅ΡΡΠ²ΡΡΠ΅ Π½Π° ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Π»ΠΎΠΊΠ°Π»Π½ΠΈΠΌ ΠΈΠ·Π±ΠΎΡΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΎΠΏΡΡΠΈΠ½ΠΈ ΠΠΎΠΆΠ΄ΠΎΠ²Π°Ρ, ΠΊΠ°ΠΎ Π½ΠΎΡΠΈΠ»Π°Ρ Π»ΠΈΡΡΠ΅ ΠΠΎΠΊΡΠ΅Ρ Π·Π° ΠΠΎΠΆΠ΄ΠΎΠ²Π°Ρ, Π°Π»ΠΈ ΡΠ° Π»ΠΈΡΡΠ° Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΈΡΠΏΡΠ½ΠΈΠ»Π° Π½Π΅ΠΎΠΏΡ ΠΎΠ΄Π½Π΅ ΡΡΠ»ΠΎΠ²Π΅ Π·Π° ΡΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π½Π° ΠΈΠ·Π±ΠΎΡΠΈΠΌΠ°. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 2011. ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ΅ Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½Π° Π‘Π»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄Π½Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ°. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½Π° ΠΏΠΎΠ΄ ΠΏΡΠΈΡΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΠΠ°ΡΠΈΠΊΠ°Π½Π° Π½Π° ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΠΎΠ½Π³ΡΠ΅ΡΡ Π½Π°ΠΊΠΎΠ½ ΡΠ΅Π³Π° Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΡΠ΅ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠ° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ ΡΠ΅ Π½Π°ΠΌΠ΅ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΊΠ°Π½ΡΠΊΠΎ ΠΏΠΎΠ»ΡΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ Π΄ΠΎΡΠ°ΠΎ ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠ΅ Π‘Π΅ΠΎΠ±Π΅ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½Π° Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΊΠ°Π½. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠ° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π½Π° Π½Π° ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Ρ ΠΎΠ΄Π΅ΡΠΊΠ° ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½Π° VII ΠΠΎΡΡΠΈΡΠΎΠ³Π΅Π½ΠΈΡΠ° βΠ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ΠΈΠΌΠ°β. ΠΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΎΠ²Π°Ρ ΠΎΠ΄Π΅ΡΠ°ΠΊ ΡΠ΅ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΡΠ΅Π½ ΠΈ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π° ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ±Π°ΡΠ΅Π½ Ρ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ βΠ ΡΠΏΡΠ°Π²ΡΠ°ΡΡ Π¦Π°ΡΡΡΠ²ΠΎΠΌβ, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ Π±ΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΌΠ΅Π½ΠΈΠ»Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°. ΠΠ΅ΠΊΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΠ²ΡΠ΄ΡΠΈ ΠΎ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΌΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ ΠΠΎΠ²Π°Π½ Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΡ: ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠ΅ ΡΠ΅ΠΎΠ±Π΅ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½Π° Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΊΠ°Π½ Π½ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π²Π΅Ρ ΡΡ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½ΠΈ Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΊΠ°Π½Ρ Π°ΡΡΠΎΡ ΡΠΎΠ½ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΈ ΠΏΠΈΡΡΠΈ Π΄ΡΡΠ³Π°ΡΠΈΡΠ΅ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°Π»ΠΈ. Π’Π°ΠΊΠΎ Π΄Π° ΡΡ ΠΠ»ΠΈΡΠΈ, Π’ΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΈ, ΠΠ°ΡΠ°Π½ΠΈ ΠΈΠ΄Ρ. ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ°Π·Π»ΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΈΠΌΠ΅Π½Π° Π·Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄. ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄Π°Ρ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΈ ΡΠ΅ Π·Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ Π²ΠΎΡΡΠΊΠΎΠ²ΠΎΡΠ° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄Π°Ρ ΠΠ°ΡΠ°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΈ ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΡΡΠ΅ΡΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ Π²ΠΎΡΡΠΊΠΎΠ²ΠΎΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡ ΠΎΠ΄Ρ Π½Π° ΠΈΡΡΠΎΠΊ Π΄ΠΎΡΠ°ΠΎ Π΄ΠΎ ΠΠ½Π΄ΠΈΡΠ΅. ΠΡΠ΅ ΡΠ΅Π³Π° ΡΡ ΡΠΎ ΡΡΠΈΠ½ΠΈΠ»ΠΈ ΠΠΈΠ½ΠΎ ΠΠ΅Π»ΠΎΠ² ΠΈ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎ ΠΠ°ΠΊΠ°ΡΠΈΠ΄ΠΎΠ². ΠΡΡΠ°Π»ΠΈ ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ΠΈ ΡΡ ΠΏΡΠΎΠΈΡΡΠ΅ΠΊΠ»ΠΈ ΠΈΠ· ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π°. Π₯ΡΠ²Π°ΡΠΈ ΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΊΠ»ΠΎΠΌ Π°Π²Π°ΡΡΠΊΠΎ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΌΠΈΠ»ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊ. Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΎ ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ (ΡΡΠ±ΠΈΡΠ°) ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠΎ ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ ΠΈΠ· ΠΊΠΎΠ³Π° ΡΡ ΡΠ΅ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΠ»Π° ΡΠ²Π° ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ° Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠ° ΠΏΠΈΡΠΌΠ°. Π‘ΡΠ±ΠΈ ΡΡ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠ»ΠΈ ΠΠΎΡΠΎΠ²ΡΠΊΡ Π±ΠΈΡΠΊΡ 1389. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΡΡΠ°Π½ΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ°ΡΡΡΠ²ΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΡ Π²Π°ΡΠ°Π»ΠΎ Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΎΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΠ½ ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ²Π°Π½ ΠΊΠ°ΠΎ Π²ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΈ Π±ΠΎΠ³ ΠΊΠΎΠ΄ Π‘ΡΠ±Π° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΡΠΈΡΡΡΠ°Π½ ΡΠ²ΡΠ΄Π° Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ Π΄ΠΎΡΠ΅Π³Π°ΠΎ. ΠΠ° Π»ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌ Π±ΠΎΠ³ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ ΠΈΠΌΠ΅ ΠΏΠΎ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ, ΠΈΠ»ΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΏΠΎ Π±ΠΎΠ³Ρ, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅, ΡΠΎΡ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΎΡΠΊΡΠΈΠ²Π΅Π½ΠΎ. Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΠ½ ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π΄Π²ΠΎΡΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΠ΄ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΡ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π°, ΠΡΠΊΠ° ΠΈ Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½Π°, Π°Π»ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΡΠ»ΠΎΠ³Π° Π½ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠΈΡ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΌΠ΅Π½ΠΈΠ»Π°, ΠΎΠ±ΡΠ°Π·Π»Π°ΠΆΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ. Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΠ½ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π±ΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΠ°, ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠ°Π»Π΅ΠΆΠ° ΠΊΠΎΠ΄ Π‘ΡΠ±Π°. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π΄Π°ΠΎ ΠΏΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π°Π½ ΡΠΎΠΏΠΎΠ½ΠΈΠΌ ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½Ρ Π±ΠΈΠΎ Π₯Π΅ΡΠΎΠ΄ΠΎΡ. Π₯Π΅ΡΠΎΠ΄ΠΎΡ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π° Π‘ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ·Π΅ΠΌΠ½ΠΎΠΌ ΠΌΠΎΡΡ, ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ Π½Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠ½ΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ Π‘ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ·Π΅ΠΌΠ½ΠΎΠ³ ΠΌΠΎΡΠ° Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ Π·Π°Π»ΠΈΠ² Π·Π° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ ΡΡΠ°ΡΠΈ ΠΡΡΠΈ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠ»ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ. Π₯Π΅ΡΠΎΠ΄ΠΎΡ ΡΠΎ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π° βΡΠ΅ΡΠ±ΠΎΠ½ΠΈΠ΄ΠΎΡ Π»ΠΈΠΌΠ½Π΅β Π½Π° ΡΡΠ°ΡΠΎΠ³ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ, ΡΡΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΡΠΌΠ°ΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ βΡΡΠΏΡΠΊΠΎ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎβ. ΠΡΡΠ³ΠΈ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊ ΡΠΈΡΡΠΎΠ³ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈΠΌΠ΅Π½Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠΈΡΡΠ° ΠΠ»ΠΈΠ½ΠΈΡΠ° ΠΈ Π³Π΅ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠ° ΠΡΠΎΠ»Π΅ΠΌΠ΅ΡΠ°. ΠΠ±ΠΎΡΠΈΡΠ°, ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ, ΡΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±ΡΠ°Π²Π°ΡΡ ΠΈΠΌΠ΅ βΠ‘Π΅ΡΠ±ΠΈβ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π΄Π΅ΡΠΈΠ½ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ Π‘ΡΠ±Π΅ Ρ ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»Ρ ΠΠ°Π²ΠΊΠ°Π·Π°. ΠΠ° ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»Ρ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΠΏΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ ΡΡΠΈ ΡΠΎΠΏΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ° ΠΎ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄Π½ΠΎΠΌ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½Ρ, Π‘Π΅ΡΠ±ΠΈΡΠ°Π½ΠΈ, Π‘Π΅ΡΠ±ΠΈΡΠ°Π½Π° ΠΈ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΈΡΠ°Π½Π΅. ΠΠ° ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»Ρ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΡΡΠΊΠ΅, ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΡΠΊΠ°Π΄ΠΈΡΠΈ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π° Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΠ½. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΈΠΌΠ΅ Π°ΠΊΠΎ Π½Π΅ ΠΏΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎΠΌ Π±ΠΎΠ³Ρ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΠ½Ρ ΠΎΠ½Π΄Π° ΠΏΠΎ Ρ ΡΠ°ΠΌΡ ΡΠΎΠ³ Π±ΠΎΠ³Π° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠΎΠΌ ΠΌΠ΅ΡΡΡ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄Π½ΠΎ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠΎ. ΠΠ°ΡΠΈΠΌ Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΈΡΠΈ, Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π·ΠΎΠ²Π΅ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΡΠ°, Ρ ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π·ΠΎΠ²Π΅ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΡΠΊΠ°. Π£ ΠΠ½Π³Π»Π΅ΡΠΊΠΎΡ, Π½Π° Π±ΡΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΡΡΡΠ²Ρ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ°Π»ΠΎ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π·Π²Π°Π»ΠΎ Π‘Π΅ΡΠ±Π΅ΡΠΈΡΠ°ΠΌ, ΠΈ ΡΠΎ ΠΈΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄Π½ΠΎ ΠΎΡΡΠ²Π°Π½ΠΎ ΠΊΡΠΎΠ· ΡΠ΅ΠΎ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΈ ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π½ΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄ ΡΠ²Π΅ Π΄ΠΎ 15. ΠΈ 16. Π²Π΅ΠΊΠ° ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°Ρ Π½Π°Π·ΠΈΠ² ΠΏΡΠΎΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½ Ρ Π‘Π°Π»Π·Π±Π΅ΡΠΈ, ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ. Π’ΠΎ ΡΡ Π½Π°Π·ΠΈΠ²ΠΈ Ρ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄Π½ΠΎ ΠΎΡΡΠ²Π°Π½ΠΎ βΠΏΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π½ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎ ΠΈΠΌΠ΅β. ΠΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΎΠ²ΠΈΡ , ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π΅ΡΡΠΎ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠ° ΠΈΠΌΠ΅Π½Π° Ρ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΎΡΠ»ΠΎ Π΄ΠΎ Π·Π°ΠΌΠ΅Π½Π΅ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄ ΡΡΠ³Π»Π°ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, ΠΏΠ° ΡΠ°ΠΊΠΎ Π·Π° Π³ΡΠ°Π΄ Π‘ΠΎΡΠΈΡΡ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Ρ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΎΠΌ Π·Π²Π°ΠΎ Π‘Π΅ΡΠ΄ΠΈΠΊΠ°, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π·Π²Π°ΠΎ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΈΠΊΠ°. ΠΠ½Π°ΡΠ΅, ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ°Π²ΠΎΠ³, ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ½ΠΎ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ½ΠΎΠ³ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π° Π·Π° Π‘ΡΠ±Π΅, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΠΎΠ½ Π³Π»Π°ΡΠΈ βΠ‘Π΅ΡΠ±ΠΈβ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ Π΅Π³ΠΈΠΏΠ°ΡΡΠΊΠ΅ ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ΅ Π½Π° ΠΠΈΠ»Ρ, ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΠΎΠΏΠΎΡΠ°ΠΌΡΠΊΠ΅ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ Π’ΠΈΠ³ΡΠ° ΠΈ ΠΡΡΡΠ°ΡΠ°, ΡΠ°Π·Π²ΠΈΠ»Π° ΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠ½Π°Π²ΡΠΊΠ° ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ° Π½Π° ΠΎΠ±Π°Π»Π°ΠΌΠ° ΡΠ΅ΠΊΠ΅ ΠΡΠ½Π°Π², ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Π½Π°ΠΏΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠ° ΠΎΠ΄ ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈΡ . ΠΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ°, ΠΏΡΠ²Π° Π·Π΅ΠΌΡΠΎΡΠ°Π΄ΡΠ° ΠΈ ΠΏΡΠ²Π° ΠΎΠ±ΡΠ°Π΄Π° ΠΌΠ΅ΡΠ°Π»Π° ΡΡ Π±ΠΈΠ»Π΅ Π·Π°ΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½Π΅ Π±Π°Ρ Π½Π° ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ΄ΡΡΡΡΡ. ΠΡΠ΅ΡΠ°Π΄Π° Π±ΡΠΎΠ½Π·Π΅ ΡΠ΅ Ρ ΠΠΎΠ΄ΡΠ½Π°Π²ΡΡ Π±ΠΈΠ»Π° Π·Π°ΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½Π° Ρ 6. ΠΌΠΈΠ»Π΅Π½ΠΈΡΡΠΌΡ ΠΏ. Π½. Π΅, Π° Π·Π΅ΠΌΡΠΎΡΠ°Π΄ΡΠ° Ρ 3. ΠΌΠΈΠ»Π΅Π½ΠΈΡΡΠΌΡ ΠΊΠΎΠ΄ Π‘ΡΠ°ΡΡΠ΅Π²Π° ΠΈ 4. ΠΌΠΈΠ»Π΅Π½ΠΈΡΡΠΌΡ ΠΊΠΎΠ΄ ΠΠ΅ΠΏΠ΅Π½ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΠΈΡΠ° ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ. ΠΠ°ΡΠΈΠΌ ΡΠ΅, ΠΏΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ°, Ρ ΠΠΎΠ΄ΡΠ½Π°Π²ΡΡ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΠ»Π° Π³ΡΠ½ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°, ΠΈ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄Π΅ΡΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΠΌΠ΅ΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ ΠΈΡΠΊΠΎΠΏΠ°Π½ΠΈ Ρ ΠΠΈΠ½ΡΠΈ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ ΠΎ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΡΡΠΈΠ»Ρ Ρ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΈΠ·ΡΠ°Π΄ΠΈ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ ΠΈ ΠΎ ΠΏΡΠ²ΠΈΠΌ Π±ΠΎΠΆΠ°Π½ΡΡΠ²ΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΠΎΠ΄ΡΠ½Π°Π²ΡΡ, ΠΏΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ Π‘ΡΠ½ΡΠ° ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΎΠ±ΠΎΠΆΠ°Π²Π°ΠΎ ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅Ρ ΠΊΠ°ΠΎ Π±ΠΎΠΆΠ°Π½ΡΡΠ²ΠΎ ΠΏΠ»ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠΈΠΌ ΠΈΡΠΊΠΎΠΏΠΈΠ½Π°ΠΌΠ° Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈ ΡΠΈΠΌΠ±ΠΎΠ» ΠΈΠ· Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠ΅Π³ Π³ΡΠ±Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅, 4 ΠΎΡΠΈΠ»Π°. ΠΠ΅ΡΡΡΠΈΠΌ ΠΏΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΡ ΡΠΎ Π½ΠΈΡΡ 4 ΠΎΡΠΈΠ»Π° Π²Π΅Ρ 4 ΠΌΠ»Π°Π΄Π° ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠ° ΠΈ ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ½ΠΈ Π½Π°Π»Π°Π·Π΅ Π½Π° ΡΠ²ΠΈΠΌ ΠΎΡΠ»ΠΈΠΊΠ°Π²Π°ΡΠΈΠΌΠ° Π±ΠΎΠ³ΠΈΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΠ½Π΅, Π±ΠΎΠ³ΠΈΡΠ΅ ΠΏΠ»ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΡΠΈ. ΠΠ°ΠΎ Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ Π΄ΠΎΡΡΠΈΠ³Π½ΡΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠ½Π°Π²ΡΠΊΠ΅ ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ βΡΡΠ±ΠΈΡΡβ, ΠΈ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΡ ΠΎΠ΄ ΡΠ΅Π³Π° Π½Π°ΡΡΠ°Π»Π° ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ° ΠΏΠΈΡΠΌΠ°, ΡΠΈΠΌΡΠΊΠ°, Π³ΡΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠ΅Π²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ°. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ²Π° ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ° ΡΠΈΡΠΈΠ»Π° Ρ ΠΏΡΠ°Π²ΡΡ 7 ΡΠ΅ΠΊΠ° ΠΈ Π½Π°Π±ΡΠ°ΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠΎ ΡΠ΅Π΄ΠΌΠΎΡΠ΅ΡΡΠ΅, ΠΡΠ°Π²Π°, Π‘Π°Π²Π°, ΠΡΠΈΠ½Π°, ΠΠΎΡΠ°Π²Π°, ΠΡΠ½Π°Π², Π’ΠΈΡΠ° ΠΈ Π’Π°ΠΌΠΈΡ. ΠΠ΅ΡΡΡΠΈΠΌ, ΡΠ°Π·Π²ΠΎΡΠ΅ΠΌ ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅Ρ Π½ΠΈΡΠΊΠΈΠΌ Π΄ΠΎΡΡΠΈΠ³Π½ΡΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ°Π²ΡΠ° ΡΠ΅ ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π° Π·Π° ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ Π½ΠΈΡΡ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ½ΠΎ Π±ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ΅Π½ Π΄Π΅ΠΎ, ΠΏΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΡΡΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠ° ΠΏΠΎΡ ΠΎΠ΄Π° ΠΈΠ· ΠΏΡΠ°Π²ΡΠ° ΠΠΎΠ΄ΡΠ½Π°Π²ΡΠ° ΠΊΠ° ΠΠ°Π»ΠΎΡ ΠΠ·ΠΈΡΠΈ, ΠΠ΅ΡΡΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΠ½Π΄ΠΈΡΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ Π²ΠΎΡΡΡΠ²ΠΎΠΌ ΡΡΠΈ ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ°: ΠΠΈΠ½Π° ΠΠ΅Π»ΠΎΠ²Π°, Π‘Π΅ΡΠ±Π° ΠΠ°ΠΊΠ΅ΡΠΈΠ΄ΠΎΠ²Π° ΠΈ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° βΠ‘Π΅ΡΠ±ΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΈ ΡΠ°ΡΠ° - ΠΠΎΠ²Π° ΠΡΠ»Π³Π°ΡΠ°β, βΠΠ½ΡΠΈΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ°β ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ Π±Π°Π²ΠΈ Π°Π½Π°Π»ΠΈΠ·ΠΎΠΌ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΡΡΠΊΠ΅ Π΅ΡΠ½ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅, ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ½ΠΎ ΡΡΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠ΅ΠΌ ΡΠ°ΡΠΏΠΎΡΠ΅Π΄Π° ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π° Π΄Π°ΡΠΈΡ Ρ ΠΡΠΈΠ·ΠΈ ΠΠΎΡΡΠ°ΡΠ°. Π£ Π‘ΡΠ°ΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π²Π΅ΡΡ, Ρ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ ΠΠΎΡΡΠ°ΡΠ°, ΠΈΠ»ΠΈ ΠΠ·ΠΎΡΠΎΠ΄Π° ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π°ΡΠΎ Ρ Π½Π΅ΠΊΠΈΠΌ ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠΌΠ°, Π½Π°ΠΊΠΎΠ½ ΠΏΠΎΡΠΎΠΏΠ°, Π΄Π°ΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΠΏΠΈΡ ΠΠΎΡΠ΅Π²Π΅ Π»ΠΎΠ·Π΅ ΠΈ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΡΡ. Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΊΠΎΡΠ° ΡΡ ΡΠ°ΠΊΠΎ Π½Π°ΡΡΠ°Π»Π°. ΠΠΎΡΠ΅Π² ΠΏΠΎΡΠΎΠΌΠ°ΠΊ ΠΠ°ΡΠ΅Ρ, ΡΠ° ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ°, ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ° ΡΠ°Π·Π½Π΅ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π΅, ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈ Π‘ΡΠ±Π΅. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΠ±ΠΈΡΠ° ΠΊΠΎΠ½Π²Π΅Π½ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π° ΡΡΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠ° Π΅ΡΠ½ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ·ΠΎΡΠΎΠ΄Π°, Ρ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΡΠ²Π° ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΡΡΠ°ΠΆΠ΅ Ρ Π³Π΅ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΡ Π±Π»ΠΈΡΠΊΠΎΡΡΠΈ ΡΠ° ΠΠ΅Π²ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ°, ΠΈ Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΡΠ° ΡΠ΅Π·Ρ ΠΠΎΡΠ°ΡΠ° (ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π°Π½ ΡΠΈΡΠ°Ρ) ΠΎ ΡΠΎΠΌΠ΅ Π΄Π° ΠΠ·ΠΎΡΠΎΠ΄ ΠΎΠΏΠΈΡΡΡΠ΅ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΡΠ΅Π»Π΅ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠ΅, Π‘Π΅Π²Π΅ΡΠ½Π΅ ΠΈ ΠΡΡΠΎΡΠ½Π΅ ΠΡΡΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ ΠΠ·ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΠΠ½Π΄Π°. βΠ‘Π΅ΡΠ±ΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΈ ΡΠ°ΡΠ° - ΠΠΎΠ²Π° ΠΡΠ»Π³Π°ΡΠ°β ΡΠ΅ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠΊΠΎΡΠΎ Ρ ΡΠ΅Π»ΠΎΡΡΠΈ Π±Π°Π·ΠΈΡΠ°Π½ΠΎ Π½Π° Π‘ΡΠ°ΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π²Π΅ΡΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ° Π±ΠΈΡΠ°Π½ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡ ΠΈ Ρ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ°. ΠΠ΅ΡΡΡΠΈΠΌ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π‘ΡΠ°ΡΠΈ ΠΠ°Π²Π΅Ρ Π½Π΅ ΡΠ·ΠΈΠΌΠ° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ²ΡΡΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡ, Π½Π΅Π³ΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ² Π·Π° ΡΠ°Π·ΠΌΠ°ΡΡΠ°ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΏΠΎΡΠ΅ΡΡΡΠ΅ ΡΠ° Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΈΠΌ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠΈΠΌΠ°, ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΠΈ Π·Π°ΠΊΡΡΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΠ²Π΅Π·ΡΡΡΡΠΈ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΈΡΡΠ΅, ΡΠ°Π·Π½Π΅ Π°ΡΡ Π΅ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·Π΅, Π‘ΡΠ°ΡΠΈ ΠΠ°Π²Π΅Ρ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΎ... ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π΄Π°ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π· ΠΎ ΡΠΎΠΌΠ΅ ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΠΎΠΊΠ°Π·ΠΈΠ²Π°Π½Π° ΠΊΡΠΎΠ· ΠΏΡΠΈΠ·ΠΌΡ Π·Π½Π°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ Π²Π»Π°Π΄Π° ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄. Π’Π°ΠΊΠΎ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΡΠ°Π²Π° ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΡΠ°ΡΠΈ ΠΡΡΠΈ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΡ ΠΊΠΎΠ½ΠΊΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΠ³ Π·Π½Π°ΡΠ° ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅Π²Π΅ΡΠ½ΠΎ ΠΎΠ΄ ΠΡΠ½Π°Π²Π°, ΠΏΠ° ΡΠ°ΠΊΠΎ Π½ΠΈ ΠΎ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΆΠΈΠ²Π΅, ΠΏΠ° ΠΈΡ ΡΠ²Π΅ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°ΡΡ βΠ₯ΠΈΠΏΠ΅ΡΠ±ΠΎΡΠ΅ΡΡΠΈΠΌΠ°β (ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ βΠ½Π°ΡΠΎΠ΄ΠΈ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ-Π±ΡΡΠ΅β), Π‘ΠΊΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ Π΄Ρ. ΠΠ°ΡΠ΅ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ Π±ΡΠΎΡ ΡΠ°ΠΊΠ²ΠΈΡ ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ° ΠΊΠΎΠ΄ ΡΡΠ°ΡΠΈΡ ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠ΅ Π΄ΠΎ Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠΈΡ Π΄Π°Π½Π° ΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΡ ΠΊΡΠΈΠ²Ρ ΡΠ»ΠΈΠΊΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅. ΠΠΎΡΠΎΠΌ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΡΡΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΠΏΠΎΡΠΊΡΠ΅ΠΏΡΡΡΠ΅ ΡΡΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ° Π΄ΡΡΠ³ΠΈΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°ΡΠ° (ΠΠΎΡΠΈΡ Π€Π»Π°Π²ΠΈΡΠ΅, ΠΠΎΠ·Π΅Ρ ΠΠ΅Π΄Π΅, ΠΠΎΡΠ°Ρ ΠΈ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈ), Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Π΄Π°ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΈΠΊΠ° Π΄Π° Π½Π° Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠ΅, ΠΎΠ½ΠΎΠΌ Π½Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ΠΌ Π΄Π°Π½Π°Ρ ΠΆΠΈΠ²Π΅ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ΠΈ, Π΄Π° ΡΡ ΡΠ΅ ΡΡ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠ»ΠΈ ΠΈ Ρ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅, ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΡ ΡΠ΅ Π·Π²Π°Π»ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌΠ°: Π‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΠΈ, ΠΠ΅Π½Π΄ΠΈ, ΠΠ½ΡΠΈ, ΠΠ»ΠΈΡΠΈ, Π’ΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΈ, ΠΠ°ΡΠ°Π½ΠΈ... ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π΄Π°ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΎ ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΏΡΠ°Π²ΠΈ ΡΠ°ΡΠ½Ρ ΡΠ°Π·Π»ΠΈΠΊΡ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΈΠΌΠ΅Π½Π° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ°ΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΡΠ΅Π±Π΅ Π·ΠΎΠ²Π΅ Ρ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΡ Π½Π° ΠΎΠ½Π° ΠΊΠΎΡΠ° Π½Π΅ΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ Π΄Π°ΡΡ ΡΡΠ°ΡΠΈ ΠΡΡΠΈ, ΠΠ°ΡΠΈΠ½ΠΈ... Π’Ρ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΡΠ°Π²Π° ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ΅ βΠ‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΠΈβ Π½Π°ΡΡΠ°Π»ΠΎ Π·Π±ΠΎΠ³ Π½Π΅ΡΠ°Π²ΡΡΠ΅Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ°, ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΎΠ²ΠΈ β... Π³Π΄Π΅ ΡΡΠΎΡΠΈ Π ΡΡΠ°Π²ΡΠ°ΡΡ ΠΠ, Π° Π½Π΅ΠΊΠ°Π΄ ΠΈ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π...β, Π° Π΄Π° ΡΠΎ Ρ ΡΡΠ²Π°ΡΠΈ Π·Π½Π°ΡΠΈ βΠ‘Π°ΡΠ±Π°ΡΠΈβ, ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΡΠΎ ΠΈΠΌΠ΅ Π·Π° Π‘ΡΠ±Π΅. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΡΠ°Π²Π° Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ΅ βΠ‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½ΠΈβ Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅Π³ Π΄Π°ΡΡΠΌΠ°, Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΠ°Π»ΠΎ ΡΠ΅ΠΊ Ρ 6. Π²Π΅ΠΊΡ, Π° Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΡΠ΅ΡΡΠ°Π»ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠΈΡΡΠΈ ΡΠ΅ΠΊ ΠΏΠΎΡΠ΅Π² ΠΎΠ΄ 9. Π²Π΅ΠΊΠ°. ΠΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΡΠΈΡΠ°Π»Π° Π΄ΡΠΆ ΠΈΡΡΠΎΡΠ½Π΅ ΠΎΠ±Π°Π»Π΅ ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΌΠΎΡΠ°, Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π° ΠΏΡΠ΅ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠ³ ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ°. ΠΡΠ΅ΡΡΠΎΠ½ΠΈΡΠ° ΠΎΠ²Π΅ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠ΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π³ΡΠ°Π΄ Π‘Π°ΡΠ΄Π°, Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠΈ Π‘ΠΊΠ°Π΄Π°Ρ. ΠΠ²Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΡ, Π΄ΡΠΆ ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΌΠΎΡΠ°, Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π° ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΎΠΌ, Π΄Π° Π±ΠΈ Π½Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ°Π·Π»ΠΈΠΊΡ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³Π΅ Π΄Π²Π΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅: ΡΠ΅Π΄Π½Π° Ρ ΠΠ°ΠΊΠΈΡΠΈ (Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠ° Π ΡΠΌΡΠ½ΠΈΡΠ°) ΠΈ Π΄ΡΡΠ³Π° Π½Π° ΡΠ΅Π²Π΅ΡΡ, Π½Π° Π‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΌΠΎΡΡ (ΠΠ°Π»ΡΠΈΡΠΊΠΎ ΠΌΠΎΡΠ΅). ΠΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΎΡΡΠΈΠ³Π»Π° Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΡΠ²ΠΎΡ Π΄ΠΎΠΌΠ΅Ρ Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π²Π»Π°Π΄Π°Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ°ΡΠ° ΠΠ³ΡΠΎΠ½Π°, ΠΎΠ΄ 240. Π΄ΠΎ 230. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏ. Π½. Π΅. ΠΠ²Ρ ΠΠ³ΡΠΎΠ½ΠΎΠ²Ρ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Ρ ΠΠΎΠ½Π°ΡΠ° Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π° βΠ‘ΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΠΈΠΌΠΏΠ΅ΡΠΈΡΠΎΠΌβ. ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°Π»Π° Ρ ΡΠ²ΠΎΠΌΠ΅ ΡΠ°ΡΡΠ°Π²Ρ ΡΠ»Π΅Π΄Π΅ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΊΡΠ°ΡΠΈΠ½Π΅, ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌ Π½Π°Π·ΠΈΠ²ΠΈΠΌΠ°: Π¦ΡΠ½Ρ ΠΠΎΡΡ, ΠΠ»Π±Π°Π½ΠΈΡΡ, ΠΠ΅ΡΠΎΡ ΠΈΡΡ, Π Π°ΡΠΊΡ, ΠΠΎΡΠ½Ρ, Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠ½Ρ, ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠΈΡΡ, ΠΠΈΠΊΡ ΠΈ ΠΡΠ±Π°Π²Ρ ΠΈ ΠΡΡΡΡ. Π¦Π΅Π»Π° ΡΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΎΠ±Π°Π»Π°, ΠΎΠ΄ Π’ΡΡΡΠ° Π΄ΠΎ ΠΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΌΠΎΡΠ°, Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½Π° ΠΎΠ΄ Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½Π°, ΠΏΠΎΡΡΠ΅ΠΏΠ΅Π½ΠΎ Ρ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ°ΡΠΎΠ²Π° ΠΎΠ΄ 229. Π΄ΠΎ 168. ΠΏ. Π½. Π΅. ΡΠΈΠΌΡΠΊΠ° Π²Π»Π°ΡΡ ΡΠ΅ ΡΡΠ²ΡΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ΠΊ 9.-ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½. Π΅. Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½ΠΈ ΡΡ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΡ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°Π»ΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΎΠΌ, ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ ΠΏΡΠ΅ΡΠ·Π΅Π»ΠΈ ΠΎΠ΄ ΠΡΠΊΠ°. ΠΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° Π½ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΠΈ ΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠ° Π΄ΡΠΆΠ°Π²Π° Π½Π° Π₯Π΅Π»ΠΌΡΠΊΠΎΠΌ ΠΠΎΠ»ΡΠΎΡΡΡΠ²Ρ ΠΏΠ° ΡΡ ΠΡΡΠΈ ΡΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±ΡΠ°Π²Π°Π»ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½Π΅ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π΅ Π·Π° ΡΠ²Π°ΠΊΡ ΠΎΠ΄ ΡΠΈΡ . ΠΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅ ΡΠ° ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»Π° ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΠ΅ΠΊΠ° ΠΠΎΡΡΡΠ΅ ΠΈ ΠΠ°ΡΠ΅ Π·Π²Π°Π»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΠΌΠ°, ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΎ: ΠΡΡΠΈ ΡΡ ΠΈΡ Π·Π²Π°Π»ΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΠΌΠ°. ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΎ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅ ΠΈΠ· ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎ ΠΡΡΠΈΠΌΠ°, ΠΎΠ½ΠΈ ΡΡ ΠΏΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΈ ΡΠ²Π° Π΄ΡΡΠ³Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠ° ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π°, Π·Π°ΠΏΠ°Π΄Π½ΠΎ ΠΎΠ΄ ΡΠ΅Π³Π°, Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°Π»ΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΠΌΠ°. ΠΠΎ ΡΠ°ΡΠΏΠ°Π΄Ρ Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΡΡΠ²Π° ΠΈ ΠΏΠΎ ΡΠ°ΡΠΏΠ°Π΄Ρ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠ΅ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΠΠΈΠ·Π°Π½ΡΠΈΠ½ΡΠΈ ΡΡ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°Π»ΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π΄ΡΠ°ΡΠΊΡ ΡΠ΅ΠΌΡ, ΡΠΎ ΡΠ΅ΡΡ ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅ΠΎ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΠΠ»ΠΈΡΠ°. Π’Π°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ΅ ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠΈ ΠΈ ΠΏΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΈΠΌΠ΅ ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠΈΡΠ° Π½ΠΈΡΡ ΠΈΠΌΠ΅Π½Π° Π½Π΅ΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π°. Π’ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ΅ Π½Π°ΡΡΠ°Π»ΠΎ ΠΏΠΎ ΡΠ²ΡΡΠ°Π²ΠΈ ΠΠ°Π»ΠΌΠΈ, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅Π΄ΠΈΡΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΡΠ°Π²Π΅Π·Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΡ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π° Ρ Π±ΠΎΡΠ±ΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ² Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½Π°, ΠΎΠΊΠΎ 160. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏ. Π½. Π΅. Π’Π²ΡΡΠ°Π²Π° ΠΠ°Π»ΠΌΠ° ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠ»Π° Π΄Π΅ΡΠ½ΠΎ ΠΎΠ΄ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ° ΡΠ΅ΠΊΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠ²Π΅, ΠΈΠ·Π½Π°Π΄ ΠΠ΅Π²Π΅ΡΠΈΡΠ°. ΠΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΌΡΠΊΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π° Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½ΠΈ ΡΡ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°Π»ΠΈ ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠΈΠΌΠ°. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π°ΡΠΈΡΠΌΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΡΠ°ΡΠΈ ΠΏΠΈΡΡΠΈ ΡΡ Π½Π°ΡΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠ»ΠΈ ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΠΎΠΊΡΠ°ΡΠΈΠ½Π°ΠΌΠ° ΠΈΠ»ΠΈ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌΠ°, Π° ΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΎ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π»ΠΈΠ½ΠΈ Ρ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ³Π»Π΅Π΄Ρ ΠΈ Π΄Π° Π½ΠΈΡΡ ΠΈΠΌΠ°Π»ΠΈ ΠΈΡΡΠΎ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΎ Π½Π°ΡΠΈΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΠΎ ΠΌΠΈ Π΄Π°Π½Π°Ρ ΠΈΠΌΠ°ΠΌΠΎ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΈ Π₯Π΅ΡΠΎΠ΄ΠΎΡ, Ρ 5. Π²Π΅ΠΊΡ ΠΏ. Π½. Π΅., ΡΡΠ²ΡΠ΄ΠΈΠΎ Π΄Π° ΡΡ ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠΈ ΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΈΡΡΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄. Π¦ΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΈ Π³Π΅ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠ° Π’ΠΎΠ»ΠΎΠΌΠ΅ΡΠ° ΠΈΠ· ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠΈΡΠ΅ (2. Π²Π΅ΠΊ) ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Π΄Π° ΡΡ ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠΈ (ΠΠ΅Π½Π΅Π΄ΠΈ) Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠΈΠ½ΠΈ Π΄ΠΎΠ±Π°Ρ Π΄Π΅ΠΎ Π‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΠ΄ Π‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠ°Π·ΡΠΌΠ΅Π²Π° Π‘Π΅Π²Π΅ΡΠ½Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΡ, Π° Π‘ΡΠ±ΠΈ Ρ ΡΠΎΡ ΡΠ΅ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°ΡΡ ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠΈΠΌΠ°. Π£ Π‘Π΅Π²Π΅ΡΠ½ΠΎΡ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄Π° ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΡ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΎΡΠΈΠΌ Π‘ΡΠ±Π°. Π ΠΠ°Π²ΡΠΎ ΠΡΠ±ΠΈΠ½, 16-ΡΠΈ Π²Π΅ΠΊ, ΠΊΠ°ΠΆΠ΅: `ΠΠ²ΠΈ Π’ΠΎΠ»ΠΎΠΌΠ΅ΡΠ΅Π²ΠΈ ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠΈ ΡΡ Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠΈ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½ΠΈ`. ΠΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠΈΡΠΈΡΠ°Π½ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΠ΅Π²ΡΠ΅Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΠ°ΠΌΡΠΈΠ», 4. Π²Π΅ΠΊ ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ Π’ΠΈΠ±Π΅ΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ±Π΅Π΄ΠΈΠΎ (9. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½. Π΅.) βΡΠ°ΡΠΌΠ°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠ΅β. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ·ΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΎΠ±Π·ΠΈΡ ΠΈ ΡΠ°Π²Π΅Π½ΡΠΊΠΎΠ³ Π°Π½ΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ½ΠΎΠ³ ΠΏΠΈΡΡΠ° ΠΠΎΡΠΌΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠ²ΠΈΠ½ΠΎΠΌ 7. Π²Π΅ΠΊΠ°, ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Π΄Π° ΡΡ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ°Π»Π΅ ΡΡΠΈ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅: ΡΠ΅Π΄Π½Π° Π΄ΠΎ ΠΡΡΠΊΠ΅, Π΄ΡΡΠ³Π° Ρ ΠΠ°ΠΊΠΈΡΠΈ ΠΈ ΡΡΠ΅ΡΠ° Ρ Π‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΠΈΡΠΈ, Π΄ΠΎ Π‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΌΠΎΡΠ°. ΠΠΎΠ΄ ΠΏΡΠ²ΠΎΠΌ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΊΠΎΡΡ ΠΌΠΈ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°ΠΌΠΎ ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΎΠ²Π°Ρ Π°Π½ΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ½ΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠ°Π·ΡΠΌΠ΅Π²Π° ΠΈ ΡΡΠ°ΡΡ ΠΠ°ΠΊΠ΅Π΄ΠΎΠ½ΠΈΡΡ. ΠΡΡΠ³Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΆΠ΅, Π±ΠΈΠ»Π° ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Π° Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΈΡ ΠΠ°ΡΠ°Π½Π°. Π’ΡΠ΅ΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Π° Π‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΠ°. Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½ΠΈ ΡΡ ΠΏΠΎΡΡΠ΅ΠΏΠ΅Π½ΠΎ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ²Π΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»Π΅ Π½Π° Π₯Π΅Π»ΠΌΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ»ΡΠΎΡΡΡΠ²Ρ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠΈΠΌ ΡΠ²ΠΈΠΌ ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄, ΠΈ Π΄Π° ΡΡ Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½ΠΈ ΡΠ²Π΅ ΡΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΈΠ»ΠΈ Ρ ΡΠ΅Π΄Π½Ρ ΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΡΡΠ²Π΅Π½Ρ ΡΠΈΠΌΡΠΊΡ ΠΏΡΠΎΠ²ΠΈΠ½ΡΠΈΡΡ - ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΡ. ΠΠ°ΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΡΠ΅Π½Π° ΠΈ ΠΠ½ΡΠΈΡΠΊΠ° ΠΡΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½Π° Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠ° ΠΏΡΠΎΠ²ΠΈΠ½ΡΠΈΡΠ° ΠΠ»ΠΈΡΠΈΠΊ. Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π»ΠΎ Π₯Π΅Π»ΠΌΡΠΊΠΎ ΠΏΠΎΠ»ΡΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΈ ΡΠ²Π° ΠΎΡΡΡΠ²Π° Ρ ΠΠ΅Π»ΠΎΠΌ ΠΌΠΎΡΡ ΠΈ Π½Π° ΠΠ΅Π»Π°Π³Ρ, Π·Π°Π²ΡΡΠ½ΠΎ ΡΠ° ΠΡΠΈΡΠΎΠΌ. ΠΠΎΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΠΊ ΠΎΠ±ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΎΡΠΈΡΡ Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠ΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΡΡΠΊΡ, Π΄Π° Π±ΠΈΡΠΌΠΎ ΠΏΡΠ°Π²ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ°Π·Π»ΠΈΠΊΡ ΠΌΠΈ ΡΠ΅ΠΌΠΎ ΠΎΠ²Π΄Π΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΡΠΈ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΎ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΈ, ΠΊΠΎΡΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π° ΡΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠΌ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΎΠΌ. Π ΠΈΠΌΡΠΊΠ° ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ° Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΡΠ²Π°ΡΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠΈΡΠ΅Π½Π° ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΏΡΠΎΡΡΠΈΡΠ°Π»Π° ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠ΅Π²Π΅ΡΡ Π΄ΠΎ ΡΠ΅ΠΊΠ΅ ΠΠ½Π° ΠΈ Π΄ΠΎ ΠΡΠ½Π°Π²Π° ΠΈ Π½Π° ΠΈΡΡΠΎΠΊΡ Π΄ΠΎ Π¦ΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΌΠΎΡΠ°. ΠΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½ΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π½ΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΡΠΈ Π²Π΅ΠΊΠ° Π΄Π° ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π·Π΅ΠΌΡΠ΅ Π½Π° Π₯Π΅Π»ΠΌΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ»ΡΠΎΡΡΡΠ²Ρ. Π£Π±ΡΠ·ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΡΡΡΠΏΠΈΠ»Π° Ρ ΡΠ»ΡΠΆΠ±Ρ Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΡΡΠ²Π° -- βΠΈΠ»ΠΈΡΡΠΊΠ΅ Π»Π΅Π³ΠΈΡΠ΅β ΠΏΠΎΡΡΠ°Π»Π΅ ΡΡ Π³Π»Π°Π²Π½Π° Π²ΠΎΡΠ½Π° ΡΠ½Π°Π³Π° Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΡΡΠ²Π°. ΠΡΠ΅ΡΠ·ΠΈΠΌΠ°ΡΡΡΠΈ Π³Π»Π°Π²Π½Ρ ΡΠ»ΠΎΠ³Ρ Ρ ΠΎΠ΄Π±ΡΠ°Π½ΠΈ Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΡΡΠ²Π°, ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, Π‘ΡΠ±ΠΈ ΡΡ ΡΠ±ΡΠ·ΠΎ ΠΏΡΠ΅ΡΠ·Π΅Π»ΠΈ ΠΈ Π³Π»Π°Π²Π½Ρ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΡ ΡΠ»ΠΎΠ³Ρ Ρ ΡΠΎΡ. ΠΡΠ²ΠΈ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠΈ ΡΠ°Ρ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄Π½ΠΎ Π‘ΡΠ±ΠΈΠ½, Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΠ°ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½ Π Π°ΡΠ°Π½ΠΈΠ½ 235. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½.Π΅. ΠΠ΄ ΡΠΎΠ³Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΡΠΏΡΠ°Π²Π½ΠΈ ΡΠ΅Π½ΡΠ°Ρ Π¦Π°ΡΡΡΠ²Π° ΠΏΡΠ΅Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈΠ· Π ΠΈΠΌΠ° Ρ Π‘ΠΈΡΠΌΠΈΡΡΠΌ, Π³ΡΠ°Π΄ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, Π±ΠΈΠΎ Π³Π»Π°Π²Π½ΠΈ Π³ΡΠ°Π΄ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠ΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅. Π‘Π° ΠΠ΅ΠΊΠΈΡΡΡΠΎΠΌ Π’ΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΎΠΌ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΡΠ°ΠΎ Π½Π° ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΎ 248. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π½Π΅ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΈΠ΄Π½Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠ° Π΄ΠΎΠΌΠΈΠ½Π°ΡΠΈΡΠ° Π¦Π°ΡΡΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΈ ΡΡΠ°ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ Π΄ΠΎ ΡΠΌΡΡΠΈ ΡΠ°ΡΠ° ΠΠ°Π»Π΅Π½ΡΠΈΠ½ΠΈΡΠ°Π½Π° II, 392. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΡΠ½Π΅ 144 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π‘ΡΠ±ΠΈ ΡΡ Π²Π»Π°Π΄Π°Π»ΠΈ Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠ°ΡΡΡΠ²ΠΎΠΌ Π±Π΅Π· ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΈΠ΄Π°. Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΎ ΡΠ°ΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·Π°Π»Π½Ρ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΡ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Ρ, ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, Π‘ΡΠ±ΠΈ ΡΡ ΠΏΡΠΈΡ Π²Π°ΡΠΈΠ»ΠΈ Π·Π° ΡΠ²ΠΎΡΡ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Ρ ΠΈ Π±ΡΠ°Π½ΠΈΠ»ΠΈ ΡΡ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΡ Π±ΡΠ°Π½ΠΈΠ»ΠΈ ΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΡ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΡ. ΠΠ΄Π±ΡΠ°Π½Π° Π³ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ° ΠΎΠ΄ Π½Π΅ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΈΠ΄Π½ΠΈΡ Π½Π°ΠΏΠ°Π΄Π° ΠΈ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π²Π°ΡΠ΅ ΡΠ½ΡΡΡΠ°ΡΡΠ΅Π³ ΡΠ΅Π΄Π° Ρ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡ ΠΎΠ²Π°ΠΊΠΎ ΠΏΡΠΎΡΡΡΠ°Π½ΠΎΡ ΠΈΠΌΠΏΠ΅ΡΠΈΡΠΈ ΠΈΡΡΡΠΏΠ΅Π»ΠΈ ΡΡ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΡ. ΠΠ°ΡΡΠ°Π»ΠΎ ΡΠ΅ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΊΠ°Π΄Π° Π½ΠΈΡΠ΅ Π²ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ΅ ΠΎΠΏΡΠ΅ΠΌΠΈΡΠΈ Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π½ Π±ΡΠΎΡ Π»Π΅Π³ΠΈΡΠ° Π·Π° ΠΎΠ΄Π±ΡΠ°Π½Ρ Π³ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ° ΠΈ ΡΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΌΠΈΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΎ Π΄ΠΎΡΠ»ΠΎ Π΄ΠΎ ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΏΡΠΎΠΏΠ°ΡΡΠΈ. ΠΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, ΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π³Π»Π°Π²Π½ΠΈ ΡΠ°Π·Π»ΠΎΠ³ ΡΠ»ΠΎΠΌΠ° Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΡΡΠ²Π°, Π° ΡΠ²Π΅ ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎ ΠΈ ΡΠ²ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈ ΡΠ°Π·Π»ΠΎΠ·ΠΈ Π±ΠΈΠ»ΠΈ ΡΡ ΡΠΏΠΎΡΠ΅Π΄Π½ΠΈ ΠΈ ΠΎΠ΄ ΠΌΠ°Π»ΠΎΠ³ Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ°. Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ° Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π° ΡΠ²Π΅ΡΡ, ΠΊΠΎΠ΄ Π‘ΡΠ±Π° ΡΠ½ΡΡΠ°Ρ Π¦Π°ΡΡΡΠ²Π°, Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Π²ΡΠ»ΠΎ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΡΠ΅Π½Π° ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ΅ Π±ΡΠΎΡΠ½ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·ΠΈ ΠΎ ΡΠ°ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΡ ΠΈ ΡΠ°ΡΠ°Π΄ΡΠΈ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΠΈΡ ΠΈ Π‘ΡΠ±Π° Π²Π°Π½ Π¦Π°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅. Π‘ΡΠ±ΠΈ ΡΡ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π²Π°Π»ΠΈ ΡΠΈΠΌΡΠΊΡ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Π½Ρ ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΡΡ ΠΈ ΠΏΡΠΈ ΡΡΡΠΏΠ°ΡΡ Π½Π° Π½Π΅ΠΊΠΈ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠ°Ρ Ρ Π΄ΡΠΆΠ°Π²ΠΈ ΡΠ·ΠΈΠΌΠ°Π»ΠΈ ΡΡ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠ° ΠΈΠΌΠ΅Π½Π°, Π°Π»ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΎ ΠΈΠΌΠ΅ Π½ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ½ΡΡΠΎ Π½ΠΈΡΠΈ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ½ΡΡ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°Ρ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΎΡΡΠΈ. ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠΈΡΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΠΊ, ΠΠ»Π°ΡΠ΄ΠΈΡΠ΅ Π’ΠΎΠ»ΠΎΠΌΠ΅Ρ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΠΎΠ΄ 90. Π΄ΠΎ 168. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½. Π΅., Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΡ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΠΏΠΎΠΌΠΈΡΠ΅ Π‘ΡΠ±Π΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ°ΠΊΠ²Π΅ Ρ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΈ, Π·Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ Ρ Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠΎΡ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠ½ΠΈ.` a1
ΠΠΎΠ²Π°Π½ Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ: ΠΠΠ¨Π ΠΠΠΠΠΠ ΠΠ Π‘ΠΠΠΠ¨ΠΠΠ‘Π’ Π ΠΠ£ΠΠ£ΠΠΠΠ‘Π’ Π‘Π ΠΠΠΠ ΠΠ·Π΄Π°ΡΠ΅ Π°ΡΡΠΎΡΠ°, ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, 2005.Π³ΠΎΠ΄. ΠΠ΅ΠΊΠΈ ΠΏΠΎΠ²Π΅Π·, 164 ΡΡΡΠ°Π½Π΅, ΡΠΈΡΠΈΠ»ΠΈΡΠ°. ΠΡΡΠ²Π°Π½ΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ Π½Π° ΡΠΎΡΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°ΠΌΠ°. `ΠΠΎΠ²Π°Π½ ΠΠ»ΠΈΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ (ΠΡΠΎΠ²Π°Ρ ΠΊΠΎΠ΄ Π’ΡΠ΅Π±ΠΈΡΠ°, 18. ΡΠ°Π½ΡΠ°Ρ 1939) ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΡΠΈΡΡΠ°, ΠΏΡΠ΅ΡΠ΄ΠΎΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΈ ΠΈΡΡΠ°ΠΊΠ½ΡΡΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΊ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°ΡΡΠΎΡ ΡΠΎΠ½ΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΡΠΊΠΎΠ»Π΅. ΠΠ΅ ΡΡΠ΅Π±Π° Π³Π° ΠΌΠ΅ΡΠ°ΡΠΈ ΡΠ° ΠΏΠΎΠΊΠΎΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠΎΠΌ Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠΎΠΌ ΠΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠΌ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ΠΌ, ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ. Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ 8. ΡΠ°Π½ΡΠ°ΡΠ° 1939 ΠΈΠ»ΠΈ 1937. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΠΡΠ°Ρ ΠΎΠ²ΡΡ, ΠΎΠΏΡΡΠΈΠ½ΠΈ Π’ΡΠ΅Π±ΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½ΠΈ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΠΈ (Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠ° Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ° (ΠΠΈΠ₯)). Π‘ΡΡΠ΄ΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π° ΠΡΠΈΡΠΎΠ΄Π½ΠΎ-ΠΌΠ°ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ 1961.-62 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Π° 1963. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ Π½Π°ΠΏΡΡΡΠΈΠΎ ΠΡΠ³ΠΎΡΠ»Π°Π²ΠΈΡΡ ΠΈ ΠΎΡΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΏΡΠ²ΠΎ Ρ Π€ΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΡ Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ°ΠΎ 1964.-66 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½Π° Π’Π΅Ρ Π½ΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΠΎΠ»Π΅ΡΡ Ρ ΠΠ°ΡΠΈΠ·Ρ, Π° ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ΅ 1967.-70 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΡΡΠ΄ΠΈΡΠ°ΠΎ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡ Ρ ΠΠΈΠΎΠ½Ρ[1]. Π‘ΡΠ΅ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°ΡΠ½ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΡΠΎΡΠ°Ρ ΠΏΡΠ°Π²Π° (LLD) Ρ Π‘ΠΠ. Π Π°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄Ρ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ 1966. ΠΈ 1997. Ρ ΡΠ΅Ρ Π½ΠΈΡΠΊΠΎΡ ΡΡΡΡΡΠΈ - ΠΈΠ½ΠΆΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π³ Ρ ΡΠ°Π·Π½ΠΈΠΌ ΡΠΈΡΠΌΠ°ΠΌΠ° Ρ Π€ΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΡ ΠΈ ΠΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΈ, Π° ΠΏΠΎΡΠ»Π΅Π΄ΡΠΈΡ ΡΠ΅ΡΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° Ρ Π§ΠΈΠΊΠ°Π³Ρ. ΠΠΈΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ ΠΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ Π‘ΡΠ±ΠΎΠ±ΡΠ°Π½Π°. ΠΠΎ 1997. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π§ΠΈΠΊΠ°Π³Ρ ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅Π»ΠΈΠΎ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄. ΠΠΎΡΠ΅Π΄ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈ Π΅Π½Π³Π»Π΅ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ°, Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ ΡΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΈ ΠΈ ΡΡΡΠΊΠΈ, Π° ΡΠ»ΡΠΆΠΈ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΈΠΌ, ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈΠΌ, Π»Π°ΡΠΈΠ½ΡΠΊΠΈΠΌ ΠΈ ΡΡΠ°ΡΠΎΠ³ΡΡΠΊΠΈΠΌ. ΠΠ»Π°Π²Π½ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΠΌΠ΅Ρ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΠΈΡΡΡΠ°ΠΆΠΈΠ²Π°ΡΠ° ΡΠ΅ΡΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ° Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠ° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°, ΠΊΠΎΡΡ Π·Π²Π°Π½ΠΈΡΠ½Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° Π½Π΅ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠ΅. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΎΠ²ΠΈ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΎ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ°ΡΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 2000. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏ. Π½. Π΅, ΠΏΠ° Π΄ΠΎ 7. Π²Π΅ΠΊΠ°, ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΡ ΠΏΠΎ Π·Π²Π°Π½ΠΈΡΠ½ΠΎΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠΈ, Π‘ΡΠ±ΠΈ Π΄ΠΎΡΠ»ΠΈ Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΊΠ°Π½ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΠ° Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ΠΈΠΌΠ°. ΠΠΎΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠΊΡΠΏΡ βΠΠ΅ΡΠΎΠ΄ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠΎΠ±Π»Π΅ΠΌ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΊΠ»Π° ΠΠ»Π±Π°Π½Π°ΡΠ°β 21. ΡΡΠ½Π° 2007. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΠΎΡΠ³Π°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠΈ Π‘ΠΠΠ£. Π’ΡΠΈΠ½Π°Π΅ΡΡ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²Π° ΡΠ° ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΡΠΊΡΠΏΠ°, ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΡΠ°Π΄ ΠΠΎΠ²Π°Π½Π° Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ° (ΠΡΠ±Π°Π½Π°ΡΠΈ, ΠΎΠ΄ ΠΠ°Π²ΠΊΠ°Π·Π° Π΄ΠΎ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅), ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΈ ΡΡ Ρ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ ΠΠ»Π±Π°Π½ΡΠΈ - ΠΠ°ΠΆΠ½ΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈ, ΠΠ΅ΡΠΈΡ ΠΈ ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈ. 2007. ISBN 978-86-7540-084-4. Π£ΡΠ΅ΡΡΠ²ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ Π½Π° ΡΡΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΠ½Π°ΡΠΎΠ΄Π½Π° ΠΊΠΎΠ½Π³ΡΠ΅ΡΠ° Ρ Π‘Π°Π½ΠΊΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠ±ΡΡΠ³Ρ, Π½Π° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²Π΅: ΠΡΠ²ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΠ½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΈ ΠΊΠΎΠ½Π³ΡΠ΅Ρ ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ ΡΡΠ½Π΄Π°ΠΌΠ΅Π½ΡΠ°Π»Π½ΠΈΡ Π½Π°ΡΠΊΠ°, ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π½ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 12. Π΄ΠΎ 14. ΠΌΠ°ΡΠ° 2008. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½Π° ΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅ Π΄Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ²ΠΎΡ ΡΠ°Π΄ βΠΠΎΡΠΈΡΠΈΠ»ΠΎΠ²ΡΠΊΠ° ΠΏΠΈΡΠΌΠ΅Π½ΠΎΡΡβ, ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎ-ΡΡΡΠΊΠΎ (ΡΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎ) ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ, Π·Π²Π°Π½ΠΎ ΡΡΠ±ΠΈΡΠ°. ΠΡΡΠ³ΠΈ ΠΊΠΎΠ½Π³ΡΠ΅Ρ ΠΠ½ΡΡΠΈΡΡΡΠ° Π·Π° ΡΡΠ°ΡΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΡΠ°ΡΠΎΠ°Π·ΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π½ ΠΎΠ΄ 12. Π΄ΠΎ 14. ΠΌΠ°ΡΠ° 2009. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΈ ΡΡ ΡΠ΅ Π΄Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΈΠ·Π»Π°Π³Π°ΡΠ΅ ΠΎ Π΄ΠΎΡΠ΅ΡΠ°Π²Π°ΡΡ ΠΠ»Π±Π°Π½Π°ΡΠ° Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΊΠ°Π½; Π’ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΊΠΎΠ½Π³ΡΠ΅Ρ ΠΠ½ΡΡΠΈΡΡΡΠ° Π·Π° ΡΡΠ°ΡΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΡΠ°ΡΠΎΠ°Π·ΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π½ ΠΎΠ΄ 12. Π΄ΠΎ 14. ΠΌΠ°ΡΠ° 2010. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΈ ΡΡ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π°Π²Π°ΠΎ ΡΠ΅ΠΊΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎ-ΡΠ°ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΡ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠΈ. ΠΠ° ΠΏΠ°ΡΠ»Π°ΠΌΠ΅Π½ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΠΌ ΠΈΠ·Π±ΠΎΡΠΈΠΌΠ° 2000. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΏΠΎΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Π½ΠΈΠΊ ΠΈΡΠΏΡΠ΅Π΄ ΠΠ°ΡΡΠΈΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ΅ΡΠ°, ΡΠΈΡΠΈ ΡΡ ΠΊΠ°Π½Π΄ΠΈΠ΄Π°ΡΠΈ Π±ΠΈΠ»ΠΈ Π½Π° Π»ΠΈΡΡΠΈ Π‘ΡΡΠ°Π½ΠΊΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΡΡΠ²Π° ΠΠ΅ΡΠΊΠ° Π Π°ΠΆΠ½Π°ΡΠΎΠ²ΠΈΡΠ° ΠΡΠΊΠ°Π½Π°. ΠΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π½Π° Π»ΠΈΡΡΠΈ ΠΠ΅ΠΌΠΎΠΊΡΠ°ΡΡΠΊΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠ΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ Π΄Ρ ΠΠ±ΡΠ΅Π½Π° ΠΠΎΠΊΡΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡΠ°. Π£ Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΡ 2009. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΏΠΎΠΊΡΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΡΠ΅ΡΡΠ²ΡΡΠ΅ Π½Π° ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ Π»ΠΎΠΊΠ°Π»Π½ΠΈΠΌ ΠΈΠ·Π±ΠΎΡΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΎΠΏΡΡΠΈΠ½ΠΈ ΠΠΎΠΆΠ΄ΠΎΠ²Π°Ρ, ΠΊΠ°ΠΎ Π½ΠΎΡΠΈΠ»Π°Ρ Π»ΠΈΡΡΠ΅ ΠΠΎΠΊΡΠ΅Ρ Π·Π° ΠΠΎΠΆΠ΄ΠΎΠ²Π°Ρ, Π°Π»ΠΈ ΡΠ° Π»ΠΈΡΡΠ° Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΈΡΠΏΡΠ½ΠΈΠ»Π° Π½Π΅ΠΎΠΏΡ ΠΎΠ΄Π½Π΅ ΡΡΠ»ΠΎΠ²Π΅ Π·Π° ΡΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π½Π° ΠΈΠ·Π±ΠΎΡΠΈΠΌΠ°. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 2011. ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ΅ Π³ΡΠ°ΡΠ°Π½Π° Π‘Π»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄Π½Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ°. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½Π° ΠΏΠΎΠ΄ ΠΏΡΠΈΡΠΈΡΠΊΠΎΠΌ ΠΡΡΡΡΠΎΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΠΠ°ΡΠΈΠΊΠ°Π½Π° Π½Π° ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΠΎΠ½Π³ΡΠ΅ΡΡ Π½Π°ΠΊΠΎΠ½ ΡΠ΅Π³Π° Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΡΠ΅ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠ° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ ΡΠ΅ Π½Π°ΠΌΠ΅ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΊΠ°Π½ΡΠΊΠΎ ΠΏΠΎΠ»ΡΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ Π΄ΠΎΡΠ°ΠΎ ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠ΅ Π‘Π΅ΠΎΠ±Π΅ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½Π° Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΊΠ°Π½. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠ° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π½Π° Π½Π° ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Ρ ΠΎΠ΄Π΅ΡΠΊΠ° ΠΠΎΠ½ΡΡΠ°Π½ΡΠΈΠ½Π° VII ΠΠΎΡΡΠΈΡΠΎΠ³Π΅Π½ΠΈΡΠ° βΠ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ΠΈΠΌΠ°β. ΠΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΎΠ²Π°Ρ ΠΎΠ΄Π΅ΡΠ°ΠΊ ΡΠ΅ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΡΠ΅Π½ ΠΈ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π° ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ±Π°ΡΠ΅Π½ Ρ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ βΠ ΡΠΏΡΠ°Π²ΡΠ°ΡΡ Π¦Π°ΡΡΡΠ²ΠΎΠΌβ, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ Π±ΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΌΠ΅Π½ΠΈΠ»Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°. ΠΠ΅ΠΊΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΠ²ΡΠ΄ΡΠΈ ΠΎ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΌΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ ΠΠΎΠ²Π°Π½ Π. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΡ: ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠ΅ ΡΠ΅ΠΎΠ±Π΅ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½Π° Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΊΠ°Π½ Π½ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π²Π΅Ρ ΡΡ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½ΠΈ Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΊΠ°Π½Ρ Π°ΡΡΠΎΡ ΡΠΎΠ½ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΈ ΠΏΠΈΡΡΠΈ Π΄ΡΡΠ³Π°ΡΠΈΡΠ΅ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°Π»ΠΈ. Π’Π°ΠΊΠΎ Π΄Π° ΡΡ ΠΠ»ΠΈΡΠΈ, Π’ΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΈ, ΠΠ°ΡΠ°Π½ΠΈ ΠΈΠ΄Ρ. ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ°Π·Π»ΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΈΠΌΠ΅Π½Π° Π·Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄. ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄Π°Ρ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΈ ΡΠ΅ Π·Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ Π²ΠΎΡΡΠΊΠΎΠ²ΠΎΡΠ° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄Π°Ρ ΠΠ°ΡΠ°Π½ΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΈ ΠΎΠ½ ΡΠ΅ ΡΡΠ΅ΡΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ Π²ΠΎΡΡΠΊΠΎΠ²ΠΎΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡ ΠΎΠ΄Ρ Π½Π° ΠΈΡΡΠΎΠΊ Π΄ΠΎΡΠ°ΠΎ Π΄ΠΎ ΠΠ½Π΄ΠΈΡΠ΅. ΠΡΠ΅ ΡΠ΅Π³Π° ΡΡ ΡΠΎ ΡΡΠΈΠ½ΠΈΠ»ΠΈ ΠΠΈΠ½ΠΎ ΠΠ΅Π»ΠΎΠ² ΠΈ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎ ΠΠ°ΠΊΠ°ΡΠΈΠ΄ΠΎΠ². ΠΡΡΠ°Π»ΠΈ ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ΠΈ ΡΡ ΠΏΡΠΎΠΈΡΡΠ΅ΠΊΠ»ΠΈ ΠΈΠ· ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π°. Π₯ΡΠ²Π°ΡΠΈ ΡΡ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΊΠ»ΠΎΠΌ Π°Π²Π°ΡΡΠΊΠΎ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΌΠΈΠ»ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊ. Π‘ΡΠΏΡΠΊΠΎ ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ (ΡΡΠ±ΠΈΡΠ°) ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠΎ ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ ΠΈΠ· ΠΊΠΎΠ³Π° ΡΡ ΡΠ΅ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΠ»Π° ΡΠ²Π° ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ° Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠ° ΠΏΠΈΡΠΌΠ°. Π‘ΡΠ±ΠΈ ΡΡ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠ»ΠΈ ΠΠΎΡΠΎΠ²ΡΠΊΡ Π±ΠΈΡΠΊΡ 1389. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΡΡΠ°Π½ΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ°ΡΡΡΠ²ΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΡ Π²Π°ΡΠ°Π»ΠΎ Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Π²Π΅ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΎΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΠ½ ΠΏΠΎΡΡΠΎΠ²Π°Π½ ΠΊΠ°ΠΎ Π²ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΈ Π±ΠΎΠ³ ΠΊΠΎΠ΄ Π‘ΡΠ±Π° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΡΠΈΡΡΡΠ°Π½ ΡΠ²ΡΠ΄Π° Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ Π΄ΠΎΡΠ΅Π³Π°ΠΎ. ΠΠ° Π»ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌ Π±ΠΎΠ³ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ ΠΈΠΌΠ΅ ΠΏΠΎ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ, ΠΈΠ»ΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΏΠΎ Π±ΠΎΠ³Ρ, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅, ΡΠΎΡ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΎΡΠΊΡΠΈΠ²Π΅Π½ΠΎ. Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΠ½ ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π΄Π²ΠΎΡΠ½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΊΠΎΠ΄ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΡ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π°, ΠΡΠΊΠ° ΠΈ Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½Π°, Π°Π»ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΡΠ»ΠΎΠ³Π° Π½ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠΈΡ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠΌΠ΅Π½ΠΈΠ»Π°, ΠΎΠ±ΡΠ°Π·Π»Π°ΠΆΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ. Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΠ½ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π±ΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΠ°, ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠ°Π»Π΅ΠΆΠ° ΠΊΠΎΠ΄ Π‘ΡΠ±Π°. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ²ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π΄Π°ΠΎ ΠΏΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π°Π½ ΡΠΎΠΏΠΎΠ½ΠΈΠΌ ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½Ρ Π±ΠΈΠΎ Π₯Π΅ΡΠΎΠ΄ΠΎΡ. Π₯Π΅ΡΠΎΠ΄ΠΎΡ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π° Π‘ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ·Π΅ΠΌΠ½ΠΎΠΌ ΠΌΠΎΡΡ, ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ Π½Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠ½ΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ Π‘ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ·Π΅ΠΌΠ½ΠΎΠ³ ΠΌΠΎΡΠ° Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ Π·Π°Π»ΠΈΠ² Π·Π° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ ΡΡΠ°ΡΠΈ ΠΡΡΠΈ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠ»ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ. Π₯Π΅ΡΠΎΠ΄ΠΎΡ ΡΠΎ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π° βΡΠ΅ΡΠ±ΠΎΠ½ΠΈΠ΄ΠΎΡ Π»ΠΈΠΌΠ½Π΅β Π½Π° ΡΡΠ°ΡΠΎΠ³ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ, ΡΡΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΡΠΌΠ°ΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ βΡΡΠΏΡΠΊΠΎ ΡΠ΅Π·Π΅ΡΠΎβ. ΠΡΡΠ³ΠΈ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΊ ΡΠΈΡΡΠΎΠ³ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈΠΌΠ΅Π½Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠΈΡΡΠ° ΠΠ»ΠΈΠ½ΠΈΡΠ° ΠΈ Π³Π΅ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠ° ΠΡΠΎΠ»Π΅ΠΌΠ΅ΡΠ°. ΠΠ±ΠΎΡΠΈΡΠ°, ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ, ΡΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±ΡΠ°Π²Π°ΡΡ ΠΈΠΌΠ΅ βΠ‘Π΅ΡΠ±ΠΈβ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π΄Π΅ΡΠΈΠ½ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ Π‘ΡΠ±Π΅ Ρ ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»Ρ ΠΠ°Π²ΠΊΠ°Π·Π°. ΠΠ° ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»Ρ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΠΏΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ ΡΡΠΈ ΡΠΎΠΏΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ° ΠΎ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄Π½ΠΎΠΌ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½Ρ, Π‘Π΅ΡΠ±ΠΈΡΠ°Π½ΠΈ, Π‘Π΅ΡΠ±ΠΈΡΠ°Π½Π° ΠΈ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΈΡΠ°Π½Π΅. ΠΠ° ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»Ρ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΡΡΠΊΠ΅, ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ Ρ ΠΡΠΊΠ°Π΄ΠΈΡΠΈ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π° Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΠ½. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΈΠΌΠ΅ Π°ΠΊΠΎ Π½Π΅ ΠΏΠΎ ΡΠ°ΠΌΠΎΠΌ Π±ΠΎΠ³Ρ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΠ½Ρ ΠΎΠ½Π΄Π° ΠΏΠΎ Ρ ΡΠ°ΠΌΡ ΡΠΎΠ³ Π±ΠΎΠ³Π° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠΎΠΌ ΠΌΠ΅ΡΡΡ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄Π½ΠΎ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠΎ. ΠΠ°ΡΠΈΠΌ Ρ ΠΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΈΡΠΈ, Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π·ΠΎΠ²Π΅ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΡΠ°, Ρ ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ΠΈΡΠΈ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π·ΠΎΠ²Π΅ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΡΠΊΠ°. Π£ ΠΠ½Π³Π»Π΅ΡΠΊΠΎΡ, Π½Π° Π±ΡΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΎΡΡΡΠ²Ρ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ°Π»ΠΎ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π·Π²Π°Π»ΠΎ Π‘Π΅ΡΠ±Π΅ΡΠΈΡΠ°ΠΌ, ΠΈ ΡΠΎ ΠΈΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄Π½ΠΎ ΠΎΡΡΠ²Π°Π½ΠΎ ΠΊΡΠΎΠ· ΡΠ΅ΠΎ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΈ ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄ΡΠΎΠ²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π½ΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄ ΡΠ²Π΅ Π΄ΠΎ 15. ΠΈ 16. Π²Π΅ΠΊΠ° ΠΊΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΠ°Ρ Π½Π°Π·ΠΈΠ² ΠΏΡΠΎΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½ Ρ Π‘Π°Π»Π·Π±Π΅ΡΠΈ, ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ. Π’ΠΎ ΡΡ Π½Π°Π·ΠΈΠ²ΠΈ Ρ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄Π½ΠΎ ΠΎΡΡΠ²Π°Π½ΠΎ βΠΏΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π½ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎ ΠΈΠΌΠ΅β. ΠΠΎΡΠ΅Π΄ ΠΎΠ²ΠΈΡ , ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ Π½Π΅ΡΡΠΎ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠ° ΠΈΠΌΠ΅Π½Π° Ρ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΎΡΠ»ΠΎ Π΄ΠΎ Π·Π°ΠΌΠ΅Π½Π΅ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΠΎΠ΄ ΡΡΠ³Π»Π°ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, ΠΏΠ° ΡΠ°ΠΊΠΎ Π·Π° Π³ΡΠ°Π΄ Π‘ΠΎΡΠΈΡΡ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Ρ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΎΠΌ Π·Π²Π°ΠΎ Π‘Π΅ΡΠ΄ΠΈΠΊΠ°, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π·Π²Π°ΠΎ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΈΠΊΠ°. ΠΠ½Π°ΡΠ΅, ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ°Π²ΠΎΠ³, ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ½ΠΎ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ½ΠΎΠ³ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π° Π·Π° Π‘ΡΠ±Π΅, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΠΎΠ½ Π³Π»Π°ΡΠΈ βΠ‘Π΅ΡΠ±ΠΈβ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ Π΅Π³ΠΈΠΏΠ°ΡΡΠΊΠ΅ ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ΅ Π½Π° ΠΠΈΠ»Ρ, ΠΈ ΠΌΠ΅ΡΠΎΠΏΠΎΡΠ°ΠΌΡΠΊΠ΅ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ Π’ΠΈΠ³ΡΠ° ΠΈ ΠΡΡΡΠ°ΡΠ°, ΡΠ°Π·Π²ΠΈΠ»Π° ΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠ½Π°Π²ΡΠΊΠ° ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ° Π½Π° ΠΎΠ±Π°Π»Π°ΠΌΠ° ΡΠ΅ΠΊΠ΅ ΠΡΠ½Π°Π², ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Π½Π°ΠΏΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡΠ° ΠΎΠ΄ ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΈΡ . ΠΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ°, ΠΏΡΠ²Π° Π·Π΅ΠΌΡΠΎΡΠ°Π΄ΡΠ° ΠΈ ΠΏΡΠ²Π° ΠΎΠ±ΡΠ°Π΄Π° ΠΌΠ΅ΡΠ°Π»Π° ΡΡ Π±ΠΈΠ»Π΅ Π·Π°ΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½Π΅ Π±Π°Ρ Π½Π° ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ΄ΡΡΡΡΡ. ΠΡΠ΅ΡΠ°Π΄Π° Π±ΡΠΎΠ½Π·Π΅ ΡΠ΅ Ρ ΠΠΎΠ΄ΡΠ½Π°Π²ΡΡ Π±ΠΈΠ»Π° Π·Π°ΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½Π° Ρ 6. ΠΌΠΈΠ»Π΅Π½ΠΈΡΡΠΌΡ ΠΏ. Π½. Π΅, Π° Π·Π΅ΠΌΡΠΎΡΠ°Π΄ΡΠ° Ρ 3. ΠΌΠΈΠ»Π΅Π½ΠΈΡΡΠΌΡ ΠΊΠΎΠ΄ Π‘ΡΠ°ΡΡΠ΅Π²Π° ΠΈ 4. ΠΌΠΈΠ»Π΅Π½ΠΈΡΡΠΌΡ ΠΊΠΎΠ΄ ΠΠ΅ΠΏΠ΅Π½ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΠΈΡΠ° ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ. ΠΠ°ΡΠΈΠΌ ΡΠ΅, ΠΏΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ°, Ρ ΠΠΎΠ΄ΡΠ½Π°Π²ΡΡ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΠ»Π° Π³ΡΠ½ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°, ΠΈ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄Π΅ΡΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΠΌΠ΅ΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΡ ΠΈΡΠΊΠΎΠΏΠ°Π½ΠΈ Ρ ΠΠΈΠ½ΡΠΈ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ ΠΎ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΡΡΠΈΠ»Ρ Ρ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΈΠ·ΡΠ°Π΄ΠΈ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈ ΠΈ ΠΎ ΠΏΡΠ²ΠΈΠΌ Π±ΠΎΠΆΠ°Π½ΡΡΠ²ΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΠΎΠ΄ΡΠ½Π°Π²ΡΡ, ΠΏΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ Π‘ΡΠ½ΡΠ° ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° ΠΎΠ±ΠΎΠΆΠ°Π²Π°ΠΎ ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ΅Ρ ΠΊΠ°ΠΎ Π±ΠΎΠΆΠ°Π½ΡΡΠ²ΠΎ ΠΏΠ»ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠΈΠΌ ΠΈΡΠΊΠΎΠΏΠΈΠ½Π°ΠΌΠ° Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈ ΡΠΈΠΌΠ±ΠΎΠ» ΠΈΠ· Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠ΅Π³ Π³ΡΠ±Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅, 4 ΠΎΡΠΈΠ»Π°. ΠΠ΅ΡΡΡΠΈΠΌ ΠΏΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΡ ΡΠΎ Π½ΠΈΡΡ 4 ΠΎΡΠΈΠ»Π° Π²Π΅Ρ 4 ΠΌΠ»Π°Π΄Π° ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠ° ΠΈ ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ½ΠΈ Π½Π°Π»Π°Π·Π΅ Π½Π° ΡΠ²ΠΈΠΌ ΠΎΡΠ»ΠΈΠΊΠ°Π²Π°ΡΠΈΠΌΠ° Π±ΠΎΠ³ΠΈΡΠ΅ Π‘Π΅ΡΠ±ΠΎΠ½Π΅, Π±ΠΎΠ³ΠΈΡΠ΅ ΠΏΠ»ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΡΠΈ. ΠΠ°ΠΎ Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ Π΄ΠΎΡΡΠΈΠ³Π½ΡΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠ½Π°Π²ΡΠΊΠ΅ ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΈΡΠΌΠΎ βΡΡΠ±ΠΈΡΡβ, ΠΈ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΡ ΠΎΠ΄ ΡΠ΅Π³Π° Π½Π°ΡΡΠ°Π»Π° ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ° ΠΏΠΈΡΠΌΠ°, ΡΠΈΠΌΡΠΊΠ°, Π³ΡΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠ΅Π²ΡΠ΅ΡΡΠΊΠ°. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΎΠ²Π° ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ° ΡΠΈΡΠΈΠ»Π° Ρ ΠΏΡΠ°Π²ΡΡ 7 ΡΠ΅ΠΊΠ° ΠΈ Π½Π°Π±ΡΠ°ΡΠ° ΡΠ²Π΅ΡΠΎ ΡΠ΅Π΄ΠΌΠΎΡΠ΅ΡΡΠ΅, ΠΡΠ°Π²Π°, Π‘Π°Π²Π°, ΠΡΠΈΠ½Π°, ΠΠΎΡΠ°Π²Π°, ΠΡΠ½Π°Π², Π’ΠΈΡΠ° ΠΈ Π’Π°ΠΌΠΈΡ. ΠΠ΅ΡΡΡΠΈΠΌ, ΡΠ°Π·Π²ΠΎΡΠ΅ΠΌ ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅Ρ Π½ΠΈΡΠΊΠΈΠΌ Π΄ΠΎΡΡΠΈΠ³Π½ΡΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ°Π²ΡΠ° ΡΠ΅ ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π° Π·Π° ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ Π½ΠΈΡΡ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ½ΠΎ Π±ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ΅Π½ Π΄Π΅ΠΎ, ΠΏΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΡΡΠΈ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠ° ΠΏΠΎΡ ΠΎΠ΄Π° ΠΈΠ· ΠΏΡΠ°Π²ΡΠ° ΠΠΎΠ΄ΡΠ½Π°Π²ΡΠ° ΠΊΠ° ΠΠ°Π»ΠΎΡ ΠΠ·ΠΈΡΠΈ, ΠΠ΅ΡΡΠΈΡΠΈ ΠΈ ΠΠ½Π΄ΠΈΡΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ Π²ΠΎΡΡΡΠ²ΠΎΠΌ ΡΡΠΈ ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ°: ΠΠΈΠ½Π° ΠΠ΅Π»ΠΎΠ²Π°, Π‘Π΅ΡΠ±Π° ΠΠ°ΠΊΠ΅ΡΠΈΠ΄ΠΎΠ²Π° ΠΈ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠ° ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° βΠ‘Π΅ΡΠ±ΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΈ ΡΠ°ΡΠ° - ΠΠΎΠ²Π° ΠΡΠ»Π³Π°ΡΠ°β, βΠΠ½ΡΠΈΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ°β ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ Π±Π°Π²ΠΈ Π°Π½Π°Π»ΠΈΠ·ΠΎΠΌ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΡΡΠΊΠ΅ Π΅ΡΠ½ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅, ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΠ½ΠΎ ΡΡΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠ΅ΠΌ ΡΠ°ΡΠΏΠΎΡΠ΅Π΄Π° ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π° Π΄Π°ΡΠΈΡ Ρ ΠΡΠΈΠ·ΠΈ ΠΠΎΡΡΠ°ΡΠ°. Π£ Π‘ΡΠ°ΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π²Π΅ΡΡ, Ρ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ ΠΠΎΡΡΠ°ΡΠ°, ΠΈΠ»ΠΈ ΠΠ·ΠΎΡΠΎΠ΄Π° ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π°ΡΠΎ Ρ Π½Π΅ΠΊΠΈΠΌ ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠΌΠ°, Π½Π°ΠΊΠΎΠ½ ΠΏΠΎΡΠΎΠΏΠ°, Π΄Π°ΡΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΠΏΠΈΡ ΠΠΎΡΠ΅Π²Π΅ Π»ΠΎΠ·Π΅ ΠΈ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΡΡ. Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΊΠΎΡΠ° ΡΡ ΡΠ°ΠΊΠΎ Π½Π°ΡΡΠ°Π»Π°. ΠΠΎΡΠ΅Π² ΠΏΠΎΡΠΎΠΌΠ°ΠΊ ΠΠ°ΡΠ΅Ρ, ΡΠ° ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ°, ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ° ΡΠ°Π·Π½Π΅ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π΅, ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈ Π‘ΡΠ±Π΅. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΠ±ΠΈΡΠ° ΠΊΠΎΠ½Π²Π΅Π½ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π° ΡΡΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠ° Π΅ΡΠ½ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ·ΠΎΡΠΎΠ΄Π°, Ρ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΡΠ²Π° ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΡΡΠ°ΠΆΠ΅ Ρ Π³Π΅ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΡ Π±Π»ΠΈΡΠΊΠΎΡΡΠΈ ΡΠ° ΠΠ΅Π²ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ°, ΠΈ Π½Π°ΡΡΠ°Π²ΡΠ° ΡΠ΅Π·Ρ ΠΠΎΡΠ°ΡΠ° (ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π°Π½ ΡΠΈΡΠ°Ρ) ΠΎ ΡΠΎΠΌΠ΅ Π΄Π° ΠΠ·ΠΎΡΠΎΠ΄ ΠΎΠΏΠΈΡΡΡΠ΅ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΡΠ΅Π»Π΅ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠ΅, Π‘Π΅Π²Π΅ΡΠ½Π΅ ΠΈ ΠΡΡΠΎΡΠ½Π΅ ΠΡΡΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ ΠΠ·ΠΈΡΠ΅ Π΄ΠΎ ΠΠ½Π΄Π°. βΠ‘Π΅ΡΠ±ΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΈ ΡΠ°ΡΠ° - ΠΠΎΠ²Π° ΠΡΠ»Π³Π°ΡΠ°β ΡΠ΅ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ ΡΠΊΠΎΡΠΎ Ρ ΡΠ΅Π»ΠΎΡΡΠΈ Π±Π°Π·ΠΈΡΠ°Π½ΠΎ Π½Π° Π‘ΡΠ°ΡΠΎΠΌ ΠΠ°Π²Π΅ΡΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ° Π±ΠΈΡΠ°Π½ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡ ΠΈ Ρ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ°. ΠΠ΅ΡΡΡΠΈΠΌ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π‘ΡΠ°ΡΠΈ ΠΠ°Π²Π΅Ρ Π½Π΅ ΡΠ·ΠΈΠΌΠ° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ²ΡΡΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡ, Π½Π΅Π³ΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΎΡΠ½ΠΎΠ² Π·Π° ΡΠ°Π·ΠΌΠ°ΡΡΠ°ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΏΠΎΡΠ΅ΡΡΡΠ΅ ΡΠ° Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΈΠΌ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠΈΠΌΠ°, ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΠΈΠ·Π²ΠΎΠ΄ΠΈ Π·Π°ΠΊΡΡΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΠ²Π΅Π·ΡΡΡΡΠΈ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΈΡΡΠ΅, ΡΠ°Π·Π½Π΅ Π°ΡΡ Π΅ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·Π΅, Π‘ΡΠ°ΡΠΈ ΠΠ°Π²Π΅Ρ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΎ... ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π΄Π°ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π· ΠΎ ΡΠΎΠΌΠ΅ ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΠΏΠΎΠΊΠ°Π·ΠΈΠ²Π°Π½Π° ΠΊΡΠΎΠ· ΠΏΡΠΈΠ·ΠΌΡ Π·Π½Π°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌ Π²Π»Π°Π΄Π° ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄. Π’Π°ΠΊΠΎ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΡΠ°Π²Π° ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΡΠ°ΡΠΈ ΠΡΡΠΈ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΡ ΠΊΠΎΠ½ΠΊΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΠ³ Π·Π½Π°ΡΠ° ΠΎ ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅Π²Π΅ΡΠ½ΠΎ ΠΎΠ΄ ΠΡΠ½Π°Π²Π°, ΠΏΠ° ΡΠ°ΠΊΠΎ Π½ΠΈ ΠΎ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ΠΈΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΆΠΈΠ²Π΅, ΠΏΠ° ΠΈΡ ΡΠ²Π΅ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°ΡΡ βΠ₯ΠΈΠΏΠ΅ΡΠ±ΠΎΡΠ΅ΡΡΠΈΠΌΠ°β (ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ βΠ½Π°ΡΠΎΠ΄ΠΈ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ-Π±ΡΡΠ΅β), Π‘ΠΊΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ Π΄Ρ. ΠΠ°ΡΠ΅ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ Π±ΡΠΎΡ ΡΠ°ΠΊΠ²ΠΈΡ ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ° ΠΊΠΎΠ΄ ΡΡΠ°ΡΠΈΡ ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π½ΠΎΡΠ΅ Π΄ΠΎ Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠΈΡ Π΄Π°Π½Π° ΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΡ ΠΊΡΠΈΠ²Ρ ΡΠ»ΠΈΠΊΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ΅. ΠΠΎΡΠΎΠΌ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΠΈ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΡΡΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠ° ΠΏΠΎΡΠΊΡΠ΅ΠΏΡΡΡΠ΅ ΡΡΠΌΠ°ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ° Π΄ΡΡΠ³ΠΈΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΠ°ΡΠ° (ΠΠΎΡΠΈΡ Π€Π»Π°Π²ΠΈΡΠ΅, ΠΠΎΠ·Π΅Ρ ΠΠ΅Π΄Π΅, ΠΠΎΡΠ°Ρ ΠΈ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈ), Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Π΄Π°ΡΠ΅ ΡΠ»ΠΈΠΊΠ° Π΄Π° Π½Π° Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ Π΄Π΅Π»Ρ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠ΅, ΠΎΠ½ΠΎΠΌ Π½Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ΠΌ Π΄Π°Π½Π°Ρ ΠΆΠΈΠ²Π΅ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ΠΈ, Π΄Π° ΡΡ ΡΠ΅ ΡΡ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠ»ΠΈ ΠΈ Ρ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅, ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΡ ΡΠ΅ Π·Π²Π°Π»ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌΠ°: Π‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΠΈ, ΠΠ΅Π½Π΄ΠΈ, ΠΠ½ΡΠΈ, ΠΠ»ΠΈΡΠΈ, Π’ΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΈ, ΠΠ°ΡΠ°Π½ΠΈ... ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π΄Π°ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΎ ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΏΡΠ°Π²ΠΈ ΡΠ°ΡΠ½Ρ ΡΠ°Π·Π»ΠΈΠΊΡ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΈΠΌΠ΅Π½Π° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ°ΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΡΠ΅Π±Π΅ Π·ΠΎΠ²Π΅ Ρ ΠΎΠ΄Π½ΠΎΡΡ Π½Π° ΠΎΠ½Π° ΠΊΠΎΡΠ° Π½Π΅ΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ Π΄Π°ΡΡ ΡΡΠ°ΡΠΈ ΠΡΡΠΈ, ΠΠ°ΡΠΈΠ½ΠΈ... Π’Ρ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΡΠ°Π²Π° ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ΅ βΠ‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΠΈβ Π½Π°ΡΡΠ°Π»ΠΎ Π·Π±ΠΎΠ³ Π½Π΅ΡΠ°Π²ΡΡΠ΅Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ°, ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΎΠ²ΠΈ β... Π³Π΄Π΅ ΡΡΠΎΡΠΈ Π ΡΡΠ°Π²ΡΠ°ΡΡ ΠΠ, Π° Π½Π΅ΠΊΠ°Π΄ ΠΈ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π...β, Π° Π΄Π° ΡΠΎ Ρ ΡΡΠ²Π°ΡΠΈ Π·Π½Π°ΡΠΈ βΠ‘Π°ΡΠ±Π°ΡΠΈβ, ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠ°ΡΠΎ ΠΈΠΌΠ΅ Π·Π° Π‘ΡΠ±Π΅. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΠΎΠ±ΡΠ°ΡΡΠ°Π²Π° Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ΅ βΠ‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½ΠΈβ Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅Π³ Π΄Π°ΡΡΠΌΠ°, Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΠ°Π»ΠΎ ΡΠ΅ΠΊ Ρ 6. Π²Π΅ΠΊΡ, Π° Π΄Π° ΡΠ΅ ΡΡΠ΅ΡΡΠ°Π»ΠΈΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠΈΡΡΠΈ ΡΠ΅ΠΊ ΠΏΠΎΡΠ΅Π² ΠΎΠ΄ 9. Π²Π΅ΠΊΠ°. ΠΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΡΠΈΡΠ°Π»Π° Π΄ΡΠΆ ΠΈΡΡΠΎΡΠ½Π΅ ΠΎΠ±Π°Π»Π΅ ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΌΠΎΡΠ°, Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π²Π΅ΠΊΠΎΠ²Π° ΠΏΡΠ΅ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠ³ ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ°. ΠΡΠ΅ΡΡΠΎΠ½ΠΈΡΠ° ΠΎΠ²Π΅ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠ΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π³ΡΠ°Π΄ Π‘Π°ΡΠ΄Π°, Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠΈ Π‘ΠΊΠ°Π΄Π°Ρ. ΠΠ²Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΡ, Π΄ΡΠΆ ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΌΠΎΡΠ°, Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π° ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΎΠΌ, Π΄Π° Π±ΠΈ Π½Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ°Π·Π»ΠΈΠΊΡ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³Π΅ Π΄Π²Π΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅: ΡΠ΅Π΄Π½Π° Ρ ΠΠ°ΠΊΠΈΡΠΈ (Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠ° Π ΡΠΌΡΠ½ΠΈΡΠ°) ΠΈ Π΄ΡΡΠ³Π° Π½Π° ΡΠ΅Π²Π΅ΡΡ, Π½Π° Π‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΌΠΎΡΡ (ΠΠ°Π»ΡΠΈΡΠΊΠΎ ΠΌΠΎΡΠ΅). ΠΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΡΠ΅ Π΄ΠΎΡΡΠΈΠ³Π»Π° Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΡΠ²ΠΎΡ Π΄ΠΎΠΌΠ΅Ρ Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Π²Π»Π°Π΄Π°Π²ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ°ΡΠ° ΠΠ³ΡΠΎΠ½Π°, ΠΎΠ΄ 240. Π΄ΠΎ 230. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏ. Π½. Π΅. ΠΠ²Ρ ΠΠ³ΡΠΎΠ½ΠΎΠ²Ρ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Ρ ΠΠΎΠ½Π°ΡΠ° Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π° βΠ‘ΡΠΏΡΠΊΠΎΠΌ ΠΈΠΌΠΏΠ΅ΡΠΈΡΠΎΠΌβ. ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°Π»Π° Ρ ΡΠ²ΠΎΠΌΠ΅ ΡΠ°ΡΡΠ°Π²Ρ ΡΠ»Π΅Π΄Π΅ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΊΡΠ°ΡΠΈΠ½Π΅, ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌ Π½Π°Π·ΠΈΠ²ΠΈΠΌΠ°: Π¦ΡΠ½Ρ ΠΠΎΡΡ, ΠΠ»Π±Π°Π½ΠΈΡΡ, ΠΠ΅ΡΠΎΡ ΠΈΡΡ, Π Π°ΡΠΊΡ, ΠΠΎΡΠ½Ρ, Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠ½Ρ, ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠΈΡΡ, ΠΠΈΠΊΡ ΠΈ ΠΡΠ±Π°Π²Ρ ΠΈ ΠΡΡΡΡ. Π¦Π΅Π»Π° ΡΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° ΠΎΠ±Π°Π»Π°, ΠΎΠ΄ Π’ΡΡΡΠ° Π΄ΠΎ ΠΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΌΠΎΡΠ°, Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Ρ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½Π° ΠΎΠ΄ Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½Π°, ΠΏΠΎΡΡΠ΅ΠΏΠ΅Π½ΠΎ Ρ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ°ΡΠΎΠ²Π° ΠΎΠ΄ 229. Π΄ΠΎ 168. ΠΏ. Π½. Π΅. ΡΠΈΠΌΡΠΊΠ° Π²Π»Π°ΡΡ ΡΠ΅ ΡΡΠ²ΡΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ΠΊ 9.-ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½. Π΅. Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½ΠΈ ΡΡ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΡ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°Π»ΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΎΠΌ, ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ ΠΏΡΠ΅ΡΠ·Π΅Π»ΠΈ ΠΎΠ΄ ΠΡΠΊΠ°. ΠΠΎ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° Π½ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΠΈ ΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠ° Π΄ΡΠΆΠ°Π²Π° Π½Π° Π₯Π΅Π»ΠΌΡΠΊΠΎΠΌ ΠΠΎΠ»ΡΠΎΡΡΡΠ²Ρ ΠΏΠ° ΡΡ ΠΡΡΠΈ ΡΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±ΡΠ°Π²Π°Π»ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½Π΅ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π΅ Π·Π° ΡΠ²Π°ΠΊΡ ΠΎΠ΄ ΡΠΈΡ . ΠΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅ ΡΠ° ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»Π° ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΠ΅ΠΊΠ° ΠΠΎΡΡΡΠ΅ ΠΈ ΠΠ°ΡΠ΅ Π·Π²Π°Π»ΠΎ ΡΠ΅ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΠΌΠ°, ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΎ: ΠΡΡΠΈ ΡΡ ΠΈΡ Π·Π²Π°Π»ΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΠΌΠ°. ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΎ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅ ΠΈΠ· ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ·Π½Π°ΡΠΎ ΠΡΡΠΈΠΌΠ°, ΠΎΠ½ΠΈ ΡΡ ΠΏΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΈ ΡΠ²Π° Π΄ΡΡΠ³Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠ° ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π°, Π·Π°ΠΏΠ°Π΄Π½ΠΎ ΠΎΠ΄ ΡΠ΅Π³Π°, Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°Π»ΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΠΌΠ°. ΠΠΎ ΡΠ°ΡΠΏΠ°Π΄Ρ Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΡΡΠ²Π° ΠΈ ΠΏΠΎ ΡΠ°ΡΠΏΠ°Π΄Ρ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠ΅ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΠΠΈΠ·Π°Π½ΡΠΈΠ½ΡΠΈ ΡΡ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°Π»ΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΌΠΎ Π΄ΡΠ°ΡΠΊΡ ΡΠ΅ΠΌΡ, ΡΠΎ ΡΠ΅ΡΡ ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅ΠΎ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΠΠ»ΠΈΡΠ°. Π’Π°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ΅ ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠΈ ΠΈ ΠΏΠΎ ΡΠ΅ΠΌΡ ΠΈΠΌΠ΅ ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠΈΡΠ° Π½ΠΈΡΡ ΠΈΠΌΠ΅Π½Π° Π½Π΅ΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠΎΡΠ΅Π±Π½ΠΎΠ³ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π°. Π’ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ΅ Π½Π°ΡΡΠ°Π»ΠΎ ΠΏΠΎ ΡΠ²ΡΡΠ°Π²ΠΈ ΠΠ°Π»ΠΌΠΈ, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅Π΄ΠΈΡΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠ³ ΡΠ°Π²Π΅Π·Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΡ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π° Ρ Π±ΠΎΡΠ±ΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ² Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½Π°, ΠΎΠΊΠΎ 160. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏ. Π½. Π΅. Π’Π²ΡΡΠ°Π²Π° ΠΠ°Π»ΠΌΠ° ΡΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠ»Π° Π΄Π΅ΡΠ½ΠΎ ΠΎΠ΄ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ° ΡΠ΅ΠΊΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠ²Π΅, ΠΈΠ·Π½Π°Π΄ ΠΠ΅Π²Π΅ΡΠΈΡΠ°. ΠΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΠΠ°Π»ΠΌΡΠΊΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅Π·Π° Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½ΠΈ ΡΡ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°Π»ΠΈ ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠΈΠΌΠ°. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π°ΡΠΈΡΠΌΠΈΡΠ΅ Π΄Π° ΡΡΠ°ΡΠΈ ΠΏΠΈΡΡΠΈ ΡΡ Π½Π°ΡΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠ»ΠΈ ΠΎ ΠΏΠΎΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΈΠΌ ΠΏΠΎΠΊΡΠ°ΡΠΈΠ½Π°ΠΌΠ° ΠΈΠ»ΠΈ ΠΏΠ»Π΅ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌΠ°, Π° ΡΠ΅ΡΠ΅ ΠΎ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Ρ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π»ΠΈΠ½ΠΈ Ρ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ³Π»Π΅Π΄Ρ ΠΈ Π΄Π° Π½ΠΈΡΡ ΠΈΠΌΠ°Π»ΠΈ ΠΈΡΡΠΎ ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΎ Π½Π°ΡΠΈΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΠΎ ΠΌΠΈ Π΄Π°Π½Π°Ρ ΠΈΠΌΠ°ΠΌΠΎ. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΈ Π₯Π΅ΡΠΎΠ΄ΠΎΡ, Ρ 5. Π²Π΅ΠΊΡ ΠΏ. Π½. Π΅., ΡΡΠ²ΡΠ΄ΠΈΠΎ Π΄Π° ΡΡ ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠΈ ΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΈΡΡΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄. Π¦ΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΈ Π³Π΅ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠ° Π’ΠΎΠ»ΠΎΠΌΠ΅ΡΠ° ΠΈΠ· ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠΈΡΠ΅ (2. Π²Π΅ΠΊ) ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Π΄Π° ΡΡ ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠΈ (ΠΠ΅Π½Π΅Π΄ΠΈ) Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠΈΠ½ΠΈ Π΄ΠΎΠ±Π°Ρ Π΄Π΅ΠΎ Π‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΠΈΡΠ΅. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΠΏΠΎΠ΄ Π‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠ°Π·ΡΠΌΠ΅Π²Π° Π‘Π΅Π²Π΅ΡΠ½Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΡ, Π° Π‘ΡΠ±ΠΈ Ρ ΡΠΎΡ ΡΠ΅ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°ΡΡ ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠΈΠΌΠ°. Π£ Π‘Π΅Π²Π΅ΡΠ½ΠΎΡ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄Π° ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΡ Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π° ΠΎΡΠΈΠΌ Π‘ΡΠ±Π°. Π ΠΠ°Π²ΡΠΎ ΠΡΠ±ΠΈΠ½, 16-ΡΠΈ Π²Π΅ΠΊ, ΠΊΠ°ΠΆΠ΅: `ΠΠ²ΠΈ Π’ΠΎΠ»ΠΎΠΌΠ΅ΡΠ΅Π²ΠΈ ΠΠ΅Π½Π΅ΡΠΈ ΡΡ Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠΈ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½ΠΈ`. ΠΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠΈΡΠΈΡΠ°Π½ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΠ΅Π²ΡΠ΅Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΠ°ΠΌΡΠΈΠ», 4. Π²Π΅ΠΊ ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Π΄Π° ΡΠ΅ Π’ΠΈΠ±Π΅ΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ±Π΅Π΄ΠΈΠΎ (9. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½. Π΅.) βΡΠ°ΡΠΌΠ°ΡΡΠΊΠ΅ ΠΠ°Π»ΠΌΠ°ΡΠ΅β. ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ·ΠΈΠΌΠ° Ρ ΠΎΠ±Π·ΠΈΡ ΠΈ ΡΠ°Π²Π΅Π½ΡΠΊΠΎΠ³ Π°Π½ΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ½ΠΎΠ³ ΠΏΠΈΡΡΠ° ΠΠΎΡΠΌΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠ²ΠΈΠ½ΠΎΠΌ 7. Π²Π΅ΠΊΠ°, ΠΈ ΠΊΠΎΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅ Π΄Π° ΡΡ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ°Π»Π΅ ΡΡΠΈ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅: ΡΠ΅Π΄Π½Π° Π΄ΠΎ ΠΡΡΠΊΠ΅, Π΄ΡΡΠ³Π° Ρ ΠΠ°ΠΊΠΈΡΠΈ ΠΈ ΡΡΠ΅ΡΠ° Ρ Π‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΠΈΡΠΈ, Π΄ΠΎ Π‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΌΠΎΡΠ°. ΠΠΎΠ΄ ΠΏΡΠ²ΠΎΠΌ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΊΠΎΡΡ ΠΌΠΈ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π°ΠΌΠΎ ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΎΠ²Π°Ρ Π°Π½ΠΎΠ½ΠΈΠΌΠ½ΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠ°Π·ΡΠΌΠ΅Π²Π° ΠΈ ΡΡΠ°ΡΡ ΠΠ°ΠΊΠ΅Π΄ΠΎΠ½ΠΈΡΡ. ΠΡΡΠ³Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΆΠ΅, Π±ΠΈΠ»Π° ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Π° Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΈΡ ΠΠ°ΡΠ°Π½Π°. Π’ΡΠ΅ΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Π° Π‘Π°ΡΠΌΠ°ΡΠ°. Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½ΠΈ ΡΡ ΠΏΠΎΡΡΠ΅ΠΏΠ΅Π½ΠΎ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ²Π΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»Π΅ Π½Π° Π₯Π΅Π»ΠΌΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ»ΡΠΎΡΡΡΠ²Ρ, ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ ΡΠ²ΡΠ΄ΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠΈΠΌ ΡΠ²ΠΈΠΌ ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠΈ Π½Π°ΡΠΎΠ΄, ΠΈ Π΄Π° ΡΡ Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½ΠΈ ΡΠ²Π΅ ΡΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΠΈΠ»ΠΈ Ρ ΡΠ΅Π΄Π½Ρ ΡΠ΅Π΄ΠΈΠ½ΡΡΠ²Π΅Π½Ρ ΡΠΈΠΌΡΠΊΡ ΠΏΡΠΎΠ²ΠΈΠ½ΡΠΈΡΡ - ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΡ. ΠΠ°ΡΠΈΠΌ ΡΠ΅ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΈ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΡΠ΅Π½Π° ΠΈ ΠΠ½ΡΠΈΡΠΊΠ° ΠΡΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠ²ΠΎΡΠ΅Π½Π° Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠ° ΠΏΡΠΎΠ²ΠΈΠ½ΡΠΈΡΠ° ΠΠ»ΠΈΡΠΈΠΊ. Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅Π»ΠΎ Π₯Π΅Π»ΠΌΡΠΊΠΎ ΠΏΠΎΠ»ΡΠΎΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΈ ΡΠ²Π° ΠΎΡΡΡΠ²Π° Ρ ΠΠ΅Π»ΠΎΠΌ ΠΌΠΎΡΡ ΠΈ Π½Π° ΠΠ΅Π»Π°Π³Ρ, Π·Π°Π²ΡΡΠ½ΠΎ ΡΠ° ΠΡΠΈΡΠΎΠΌ. ΠΠΎΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠΈ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΠΊ ΠΎΠ±ΡΡ Π²Π°ΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠΎΡΠΈΡΡ Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠ΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΡΡΠΊΡ, Π΄Π° Π±ΠΈΡΠΌΠΎ ΠΏΡΠ°Π²ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ°Π·Π»ΠΈΠΊΡ ΠΌΠΈ ΡΠ΅ΠΌΠΎ ΠΎΠ²Π΄Π΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΡΠΈ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΠΎ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΈ, ΠΊΠΎΡΡ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π½Π°Π·ΠΈΠ²Π° ΡΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠΌ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΎΠΌ. Π ΠΈΠΌΡΠΊΠ° ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΠ° Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΡΠ²Π°ΡΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠΈΡΠ΅Π½Π° ΠΠ°Π΄ΡΠ°Π½ΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΏΡΠΎΡΡΠΈΡΠ°Π»Π° ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠ΅Π²Π΅ΡΡ Π΄ΠΎ ΡΠ΅ΠΊΠ΅ ΠΠ½Π° ΠΈ Π΄ΠΎ ΠΡΠ½Π°Π²Π° ΠΈ Π½Π° ΠΈΡΡΠΎΠΊΡ Π΄ΠΎ Π¦ΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΌΠΎΡΠ°. ΠΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, Π ΠΈΠΌΡΠ°Π½ΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΏΠΎΡΡΠ΅Π±Π½ΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΡΠΈ Π²Π΅ΠΊΠ° Π΄Π° ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π·Π΅ΠΌΡΠ΅ Π½Π° Π₯Π΅Π»ΠΌΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ»ΡΠΎΡΡΡΠ²Ρ. Π£Π±ΡΠ·ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΡΡΡΠΏΠΈΠ»Π° Ρ ΡΠ»ΡΠΆΠ±Ρ Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΡΡΠ²Π° -- βΠΈΠ»ΠΈΡΡΠΊΠ΅ Π»Π΅Π³ΠΈΡΠ΅β ΠΏΠΎΡΡΠ°Π»Π΅ ΡΡ Π³Π»Π°Π²Π½Π° Π²ΠΎΡΠ½Π° ΡΠ½Π°Π³Π° Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΡΡΠ²Π°. ΠΡΠ΅ΡΠ·ΠΈΠΌΠ°ΡΡΡΠΈ Π³Π»Π°Π²Π½Ρ ΡΠ»ΠΎΠ³Ρ Ρ ΠΎΠ΄Π±ΡΠ°Π½ΠΈ Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΡΡΠ²Π°, ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, Π‘ΡΠ±ΠΈ ΡΡ ΡΠ±ΡΠ·ΠΎ ΠΏΡΠ΅ΡΠ·Π΅Π»ΠΈ ΠΈ Π³Π»Π°Π²Π½Ρ ΠΏΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΊΡ ΡΠ»ΠΎΠ³Ρ Ρ ΡΠΎΡ. ΠΡΠ²ΠΈ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠΈ ΡΠ°Ρ Π½Π°Π²ΠΎΠ΄Π½ΠΎ Π‘ΡΠ±ΠΈΠ½, Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΠ°ΠΊΡΠΈΠΌΠΈΠ½ Π Π°ΡΠ°Π½ΠΈΠ½ 235. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½.Π΅. ΠΠ΄ ΡΠΎΠ³Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° ΡΠΏΡΠ°Π²Π½ΠΈ ΡΠ΅Π½ΡΠ°Ρ Π¦Π°ΡΡΡΠ²Π° ΠΏΡΠ΅Π»Π°Π·ΠΈ ΠΈΠ· Π ΠΈΠΌΠ° Ρ Π‘ΠΈΡΠΌΠΈΡΡΠΌ, Π³ΡΠ°Π΄ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, Π±ΠΈΠΎ Π³Π»Π°Π²Π½ΠΈ Π³ΡΠ°Π΄ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠ΅ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅. Π‘Π° ΠΠ΅ΠΊΠΈΡΡΡΠΎΠΌ Π’ΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΎΠΌ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΡΠ°ΠΎ Π½Π° ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΎ 248. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅ Π½Π΅ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΈΠ΄Π½Π° ΡΡΠΏΡΠΊΠ° Π΄ΠΎΠΌΠΈΠ½Π°ΡΠΈΡΠ° Π¦Π°ΡΡΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΈ ΡΡΠ°ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ²Π΅ Π΄ΠΎ ΡΠΌΡΡΠΈ ΡΠ°ΡΠ° ΠΠ°Π»Π΅Π½ΡΠΈΠ½ΠΈΡΠ°Π½Π° II, 392. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΡΠ½Π΅ 144 Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π‘ΡΠ±ΠΈ ΡΡ Π²Π»Π°Π΄Π°Π»ΠΈ Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠ°ΡΡΡΠ²ΠΎΠΌ Π±Π΅Π· ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΈΠ΄Π°. Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΎ ΡΠ°ΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·Π°Π»Π½Ρ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΡ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Ρ, ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, Π‘ΡΠ±ΠΈ ΡΡ ΠΏΡΠΈΡ Π²Π°ΡΠΈΠ»ΠΈ Π·Π° ΡΠ²ΠΎΡΡ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Ρ ΠΈ Π±ΡΠ°Π½ΠΈΠ»ΠΈ ΡΡ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠΎ ΡΡ Π±ΡΠ°Π½ΠΈΠ»ΠΈ ΠΈ ΡΠ²ΠΎΡΡ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΡ. ΠΠ΄Π±ΡΠ°Π½Π° Π³ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ° ΠΎΠ΄ Π½Π΅ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΈΠ΄Π½ΠΈΡ Π½Π°ΠΏΠ°Π΄Π° ΠΈ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π²Π°ΡΠ΅ ΡΠ½ΡΡΡΠ°ΡΡΠ΅Π³ ΡΠ΅Π΄Π° Ρ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡ ΠΎΠ²Π°ΠΊΠΎ ΠΏΡΠΎΡΡΡΠ°Π½ΠΎΡ ΠΈΠΌΠΏΠ΅ΡΠΈΡΠΈ ΠΈΡΡΡΠΏΠ΅Π»ΠΈ ΡΡ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΡ. ΠΠ°ΡΡΠ°Π»ΠΎ ΡΠ΅ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΊΠ°Π΄Π° Π½ΠΈΡΠ΅ Π²ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ΅ ΠΎΠΏΡΠ΅ΠΌΠΈΡΠΈ Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π½ Π±ΡΠΎΡ Π»Π΅Π³ΠΈΡΠ° Π·Π° ΠΎΠ΄Π±ΡΠ°Π½Ρ Π³ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ° ΠΈ ΡΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΌΠΈΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΎ Π΄ΠΎΡΠ»ΠΎ Π΄ΠΎ ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΏΡΠΎΠΏΠ°ΡΡΠΈ. ΠΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, ΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π³Π»Π°Π²Π½ΠΈ ΡΠ°Π·Π»ΠΎΠ³ ΡΠ»ΠΎΠΌΠ° Π ΠΈΠΌΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ°ΡΡΡΠ²Π°, Π° ΡΠ²Π΅ ΠΎΡΡΠ°Π»ΠΎ ΠΈ ΡΠ²ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈ ΡΠ°Π·Π»ΠΎΠ·ΠΈ Π±ΠΈΠ»ΠΈ ΡΡ ΡΠΏΠΎΡΠ΅Π΄Π½ΠΈ ΠΈ ΠΎΠ΄ ΠΌΠ°Π»ΠΎΠ³ Π·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ°. Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ° Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π° ΡΠ²Π΅ΡΡ, ΠΊΠΎΠ΄ Π‘ΡΠ±Π° ΡΠ½ΡΡΠ°Ρ Π¦Π°ΡΡΡΠ²Π°, Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ Π²ΡΠ»ΠΎ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΡΠ΅Π½Π° ΠΈ ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠ΅ Π±ΡΠΎΡΠ½ΠΈ Π΄ΠΎΠΊΠ°Π·ΠΈ ΠΎ ΡΠ°ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΡ ΠΈ ΡΠ°ΡΠ°Π΄ΡΠΈ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ ΡΠΈΡ ΠΈ Π‘ΡΠ±Π° Π²Π°Π½ Π¦Π°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π΅. Π‘ΡΠ±ΠΈ ΡΡ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°Π²Π°Π»ΠΈ ΡΠΈΠΌΡΠΊΡ Π΄ΡΠΆΠ°Π²Π½Ρ ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΡΡ ΠΈ ΠΏΡΠΈ ΡΡΡΠΏΠ°ΡΡ Π½Π° Π½Π΅ΠΊΠΈ ΠΏΠΎΠ»ΠΎΠΆΠ°Ρ Ρ Π΄ΡΠΆΠ°Π²ΠΈ ΡΠ·ΠΈΠΌΠ°Π»ΠΈ ΡΡ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠ° ΠΈΠΌΠ΅Π½Π°, Π°Π»ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΎ ΠΈΠΌΠ΅ Π½ΠΈΡΠ΅ Π±ΠΈΠ»ΠΎ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ½ΡΡΠΎ Π½ΠΈΡΠΈ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ½ΡΡ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°Ρ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π΅ ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π΄Π½ΠΎΡΡΠΈ. ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠ°Π½Π΄ΡΠΈΡΡΠΊΠΈ Π½Π°ΡΡΠ½ΠΈΠΊ, ΠΠ»Π°ΡΠ΄ΠΈΡΠ΅ Π’ΠΎΠ»ΠΎΠΌΠ΅Ρ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΠΎΠ΄ 90. Π΄ΠΎ 168. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π½. Π΅., Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΡ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΠ° ΠΏΠΎΠΌΠΈΡΠ΅ Π‘ΡΠ±Π΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠ°ΠΊΠ²Π΅ Ρ ΠΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΈ, Π·Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΎ Ρ Π΄Π°Π½Π°ΡΡΠΎΡ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠ½ΠΈ.`