Petar Brakus : TIŠINA KOLEVKE, Idea Beograd 1991, str. 141. Roman. Očuvanost 4; ima autorovu posetu. Petar Brakus rođen u Kraljevini Jugoslaviji 1930 godine. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na Katedri za psihologiju. Živi i radi u Beogradu. Kao dečji psiholog pomaže tužnoj i nesrećnoj deci, a kao pisac objavio prozna i dramska dela za decu i odrasle. Romani: Nevesta za malog princa, Tišina kole­vke, Čovekovo seme, Gvozdeni prsten. Drame: Obnova procesa, Zmajeva košulja, Južni Sibir, Molitva za ludilo, Mlečni put gospodina generala, Koncert mesečara, Pseća krv, Akademski građanin, Srce od voska, Euridiko sagreši bludno, Čovek na Olimpu, Kamena kocka, Razdevičenje, Is­pred zatvorenih vrata. Prema drami „Srce od voska” snimljen dugome­tražni igrani film. Adaptirane i izvedene drame na TV programu i Trećem programu Radio-Beograda. Ne pripada nikakvim političkim strankama, član je Srpsko-jermenskog društva. Član udruženja književnika Srbije. Predsednik je društva „Malog princa i male neveste”.

LEPOTE I TAJNE DUNAVSKE OBALE, Dragoslav Avramović Od Beograda do Smedereva Kolevka civilizacije Beograd, 2018. mek povez 122 strane Odlično očuvana knjiga, posveta autora

Detalji predmeta Stanje Polovno Santa Lucia kolevka Napulja Napulj, 1979.god., 100 str, 21 cm, stanje kao na slici, unutrašnjost vrlo dobra, sa pripadajućim reprodukcijama

Detalji predmeta Stanje Polovno RETKO,LEPO OCUVANO Na korici ima mehanizam da se mehanicki pomera kolevka Na engleskom jeziku Ima desetak strana. --- Dodato 09.01.2021. 17:51 --- #9

OSMI KONTINENT KOLEVKA SVIH KULTURA - knjiga na nemačkom Izdavač Weltbild, Augsburg 1991., strana 293. Tvrdi povez sa zaštitnim omotom, ilustrovana crno belim slikama. Odlično očuvana, kao nova. K4

Knjiga je u odličnom stanju. Izdavač:(Idea Beograd 1991 god) Mek povez 141 str

Mek povez, 141 strana, 1991 godina, Izdavac: Idea Knjiga lepo ocuvana, K1/2

ok

Veoma dobro ocuvana.

nekorišćena, posveta autora

Detalji predmeta Stanje Polovno ...

POGLAVLJE 1 Gnosticizam, ključ ezoteričnog hrišćanstva POGLAVLJE 2 Paralele između istočne i zapadne filozofije POGLAVLJE 3 Aleksandrija, kolevka zapadnog misticizma POGLAVLJE 4 Simboli meditacije u hrišćanskom & gnostičkom misticizmu POGLAVLJE 5 Simbolizam gnostičkih dragulja

U ponudi je `DOBROVOLJAČKI GLASNIK broj 13` / JUN 1999, godina IX - Kosovo i Metohija kolevka Srpstva, str. 273. Časopis Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912 - 1918, njihovih potomaka i poštovalaca Beograd. Očuvanost za 5+. Bukvalno novo. k1.

Antička filozofija Autor: Žan-Pol Dimon Povez Mek sa preklopnicom Pismo Ćirilica Prevodilac Ivan Vuković Broj strana: 135. Gde se rađa prva filozofska misao? Da li je kolevka zapadne civilizacije ujedno i kolevka filozofskog oblika mišljenja? Može li se izrekama mudraca ovekovečenih u mermeru pripisati filozofski status, ili su koreni filozofije u nastojanju prvih fizičara (filozofa prirode, ili fiziologa) da objasne svet i shvate prirodu? Ko su bili veliki grčki filozofi koji su oblikovali današnju filozofiju? Ovim pitanjima bavi se Žan-Pol Dimon u knjizi koja predstavlja sintezu osnovnih znanja iz antičke filozofije (od njenih korena, pa do kraja antičkog sveta), i koja je nezaobilazno polazište za svakog ko želi da krene putem otkrivanja “koji problemi najviše zavređuju pažnju duha u njegovoj težnji da kroz nestalnu pojavnost i promenljivo lice stvari dosegne suštinu, odnosno njihovu istinu”.

Nečitano, praktično novo. Nema posvete. Praistorija centralnog Balkana - Antonije Škokljev Broj strana: 328 U istraživanjima Srednjeg Podunavlja u Srbiji utvrđeno je da su Panonija i Centralni Balkan kolevka Egejeske kulture. Dunav i njegove pritoke alegorija su čitavog mitološkog sistema Homera i Hesiodovog Olimpijskog panteona bogova.

U istraživanjima Srednjeg Podunavlja u Srbiji utvrđeno je da su Panonija i Centralni Balkan kolevka Egejeske kulture. Dunav i njegove pritoke alegorija su čitavog mitološkog sistema Homera i Hesiodovog Olimpijskog panteona bogova. nova za koricu zaheftana vizitkarta Dr Antonija Škokljeva na naslovnoj pečat i potpis aiutora

Menli P. Hol Gnosticizam - ključ za razumevanje ezoteričnog hrišćanstva POGLAVLJE 1 Gnosticizam, ključ ezoteričnog hrišćanstva POGLAVLJE 2 Paralele između istočne i zapadne filozofije POGLAVLJE 3 Aleksandrija, kolevka zapadnog misticizma POGLAVLJE 4 Simboli meditacije u hrišćanskom & gnostičkom misticizmu POGLAVLJE 5 Simbolizam gnostičkih dragulja tvrd povez, 210 str.

Roman ,,Ovo nije rastanak" govori o prijateljstvu i putovanju. Većina putovanja u ovom romanu odvija se prema toplom Mediteranu - Grčka, Portugal, Italija. Mediteran, kolevka evropske kulture i civilizacije, jeste svetlija strana Evrope. Treba naglasiti da je autorka izvrstan poznavalac ovog podneblja, ali ga ipak često posećuje i uvek pronalazi novu inspiraciju.

Potpuno novo, nečitano, kao iz knjižare. Kolijevka i druge priče - Milica Šćepanović Godina izdanja: 2023 Broj strana: 94 Povez: Mek Umjetnička vizija Milice Šćepanović je sugestivna, snažna i slojevita. Šćepanovićeva je pravi  književni majstor rijeći. Njena rečenica je savršeno promišljena, pažljivo vođena, funkcionalna i efektna. U svom književnom postupku autorka izuzetnu pažnju poklanja psihologiji svojih likova. Detaljima, gestovima i govorom ona ponire u dubine svojih junaka. Naracija je raskošna u stvaranju atmosfere i otkrivanju emotivnog svijeta njenih likova. Zbirka priča Kolijevka i druge priče je knjiga za koju sam siguran da će je čitaoci voljeti. Dr Gojko Čelebić

Kolijevka od kamena Velimir J. Traparic Tvrd povez, format: 12x20,5 cm, cirilica. Posveta AUTORA na drugom listu. Ostalo bez tragova koriscenja! 111223 ktj-31

Od kolevke do fakulteta Sanja Mudrinić Izdavač:EVRO Beograd, 2004. Broj strana:91 Pismo:Latinica Povez:Tvrd Format: 24 x 17 cm Težina:390g Unutra odlicna. Nema pisanja. Kompaktna. ktj-68 210424

Mladen St. Djuricic - Sabac kao kulturna ziza Srbije XIX i XX veka Biblioteka Narodnog univerziteta Sabacke narodne knjiznice i citaonice, Sabac, 1937. Mek povez, 36 strana, posveta pisca profesoru Vinku Vitezici. Bugjur delen, Zaslon, U vremenu Prvog ustanka, Sabaca gospodar Jevrema, Uredjenje Macve, Prvi kej u Sapcu, Kolevka nove knjizevnosti, Trgovacki Sabac, Sabacka stampa, Posle Evropskog rata...

U susret Andriću komplet je od 12 knjiga objavljenih uoči 130 godina od rođenja srpskog nobelovca. Komplet sadrži: Pesnik i pobunjenik O večnom i Svemogućem Pogled iz tamnice Bosna, kolevka života Andrić bira najlepše pripovetke 1 Andrić bira najlepše pripovetke 2 O Vuku i povodom Njegoša Slika sveta Lepa mlada žena govori Na Drini ćuprija Travnička hronika Gospođica

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Mihovil Bolonić (Vrbnik, 3. siječnja 1911. – Krk, 16. veljače 1984.) je bio hrvatski povjesničar te aktivni društveni radnik. Životopis Rodio se u Vrbniku 1911. Studirao je u Ljubljani gdje je diplomirao na Bogoslovnom fakultetu. Radio je kao tajnik Krčke biskupije. Obnašao je dužnost Stolnog kaptola na Krku i tajnog komornika (noseći naslov monsinjora). Iako je bio crkvenom osobom, Izvršno vijeće Sabora SRH dodijelilo mu je `izuzetno priznatu mirovinu` zbog zasluga na kulturnom polju. Znanstvenim se radom bavi u kasnijoj dobi. Uglavnom se je bavio arhivskim materijalima na Krku. Najviše ga je znanstveno zanimala srednjovjekovna i novija povijest Krka, glagoljaška prošlost Krka i okolice, a osobita mu je zasluga otkrivanje ekonomskog i socijalnog položaja malog primorskog puka u prošlosti. Kao društveni radnik djelovao je u okviru akcija Katoličke Crkve i SSRNH. BOLONIĆ, Mihovil, povijesni pisac (Vrbnik na Krku, 3. I 1911 — Krk, 16. II 1984). Osnovnu školu završio je u Vrbniku, gimnaziju polazio u Krku (1921–27) i Splitu (1927–29), teologiju studirao u Splitu (1930–32) i Ljubljani (1932–36). Za svećenika je zaređen 1934. Obavljao je službe kapelana (1934–36), biskupijskog arhivara (1936–54) i tajnika biskupske kancelarije (1954–79) u Krku. Istodobno je bio dijecezanski konzultor i prosinodalni ispitivač. — B. istražuje kulturnu, socijalnu i crkvenu prošlost otoka Krka, kvarnerskih otoka i Hrvatskog primorja, napose djelovanje i život glagoljašâ. Objavio je više priloga i povijesnih rasprava u časopisima i godišnjacima: Krčki kalendar (1953–55), Bogoslovska smotra (1965–68, 1970, 1972, 1973, 1975–77), Krčki zbornik (1970–72, 1975), Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci i Pazinu (1972, 1974), Senjski zbornik (1973–75, 1977), Istarska danica (1974), Croatica Christiana periodica (1980) i dr. U brojnim studijama i djelima B. obrađuje dosad nedovoljno rasvijetljena pitanja iz krčke povijesti, temeljeći ih na bogatoj faktografskoj građi i obilju izvornih podataka. DJELA: Parčićeva tiskara u Glavotoku. Rijeka 1965. — Krčki seoski kaptoli pioniri i nosioci liturgijskog života. Bogoslovska smotra, 38(1968) 2, str. 263–284. — O životu i radu Ivana Feretića (1769–1839). Krčki zbornik, 1970, 1, str. 285–349. — O životu i radu Dragutina A. Parčića. Bogoslovska smotra, 42(1972) 4, str. 413–433. — Crkveni patronat na području senjsko-modruške biskupije. Senjski zbornik, 5(1973) str. 219–318. — Kapari vrbnički. Zagreb 1973. — Bratovština sv. Ivana Krstitelja – Kapari u Vrbniku (1323–1973) i druge bratovštine na Krku. Zagreb 1975. — Stoljetne veze krčkih i senjskih glagoljaša. Senjski zbornik 6(1975) str. 81–139. — Ekonomsko-socijalno stanje krčkih glagoljaša. Bogoslovska smotra, 45(1975) 1, str. 97–116; 46(1976) 4, str. 475–500; 47(1977) 1, str. 101–123. — Otok Krk kroz vjekove (suautor I. Žic Rokov). Zagreb 1977. — Otok Krk kolijevka glagoljice. Zagreb 1980. LIT.: N. Marulić: O prvoj štampariji na otoku Krku. Krčki zbornik, 1972, 5, str. 408–409. — M. Bogović: Bratovštine na otoku Krku. Zvona, 15(1976) 5, str. 5. — V. Dorčić: Mihovil Bolonić i Ivan Žic-Rokov, Otok Krk kroz vjekove. Marulić, 11(1978) 2, str. 206–207. — S. Kovačić: Mihovil Bolonić i Ivan Žic Rokov; Otok Krk kroz vjekove. Crkva u svijetu, 13(1978) str. 183–184. — Isti: Mihovil Bolonić, Bratovština sv. Ivana Krstitelja Kapari u Vrbniku (1323–1973) i druge bratovštine na Krku. Ibid., str. 184–185. — D. Horvatić (D. H.): Mihovil Bolonić »Otok Krk, kolijevka glagoljice«. Marulić, 14(1981) 4, str. 420–421. — F. E. Hoško: Mihovil Bolonić – Ivan Žic-Rokov: Otok Krk kroz vjekove. Croatica Christiana periodica, 5(1981) 7, str. 79–81. — Isti: Mihovil Bolonić: Otok Krk kolijevka glagoljice. Ibid., str. 81–83. — P. Strčić: Radovi Mihovila Bolonića o Krku i glagoljaštvu. Jadranski zbornik, 12(1982–85) str. 555–563. — Isti: In memoriam mons. Mihovilu Boloniću. Vjesnik, 45(1984) 13 097, str. 5. — M. Valković: In memoriam – Mihovil Bolonić 1911–1984 (s bibliografijom radova). Croatica Christiana periodica, 8(1984) 14, str. 225–229. — A. Benvin: In memoriam Mihovil Bolonić. Slovo, 35(1985) str. 155–156. Glagoljica (staroslovenski – sloven – `sloviti` – `govoriti`) je pismo koje su slovenski narodi koristili u drugoj polovini 9. veka. U današnjoj nauci prevladava mišljenje da ju je sastavio jedan od slovenskih misionara Ćiril u drugoj polovini 9. veka (oko 863. godine), uz pomoc svog brata Metoda. On je tim pismom preveo Bibliju i to na staroslovenski jezik. Glagoljica je sastavljena, po jednoj hipotezi, prema grčkom tajnopisu. Prvobitno je imala 40 slova, a posle 38 slova (svako slovo je imalo dvojaku vrednost – glasnovnu i brojnu). Od spomenika pisanih glagoljicom poznati su: Zografsko jevandjelje, Asemanovo jevandjelje, Sinajski psaltir, Marijinsko jevandjelje, Baščanska ploča i Kocev glagoljaš, Bečki listići, Hrvojev misal. Originalni tekstovi Kirila i Metoda nisu sačuvani, vec samo prepisi tih tekstova s kraja 10. i početka 11. veka. Prvobitna glagoljica je predstavljala tip oble glagoljice sa okruglim slovima. Ovom su glagoljicom pisane knjige koje koje su doneli ucenici slovenske brace iz Moravske u Bugarsku, Makedoniju, Rasku, i u primorsku Hrvatsku i Dalmaciju. U zapadnim predelima glagoljica je ostala vrlo dugo u upotrebi u crkvi, ali se promenila pod uticajem beneventane i gotice, postala ostrija, uglasta, sa izlomljenim linijama i zato se naziva uglasta glagoljica. U nekim mestima Dalmacije rimokatolicki svestenici i danas odrzavaju glagoljicu kao slovensko pismo za koje se u 10. veku borio Grgur Ninski. Glagoljicu su negovali i uporno cuvali narodni svestenici nazvani `glagoljasi`, iz otpora prema tudjinskom uticaju preko latinskog pisma u crkvi. Stare hrvatske glagoljske knjige liturgijskog karaktera pisane su svecanom glagoljicom, lepim, uspravnim slovima. Od kraja 14. veka, kada je usla u administraciju, glagoljica je brzopisna, sa mnogo ligatura i abrevijacija (vezanih slova i skracenica).

МИЛОШ МАТИЋ КОЛЕВКЕ ЗБИРКА ПОКУЋСТВА ЕТНОГРАФСКОГ МУЗЕЈА У БЕОГРАДУ ЕТНОГРАФСКИ МУЗЕЈ У БЕОГРАДУ БЕОГРАД 2013 а) ЕТНОГРАФСКИ МУЗЕЈ (БЕОГРАД) - КОЛЕВКЕ - КАТАЛОЗИ б) КОЛЕВКЕ - СРБИЈА - 18в - 20в - КАТАЛОЗИ ................................................................ ТЕКСТ НА СРПСКОМ и ПРЕВОД НА ЕНГЛЕСКИ 86 КОЛЕВКИ (слике) ИЛУСТРАЦИЈЕ БРОШ ЋИРИЛИЦА 21 x 21 x cm 144 СТРАНА ЕКСТРА ***********