Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
26-50 od 55 rezultata
Prati pretragu "Kursevi stranih jezika"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Engleski I - Ljiljana Mihailović Engleski danas je de-facto jezik biznisa, napravite korak koji će vas izvodjiti od drugih. Naučite da govorite engleski. Izdavač: Kolarčev narodni univerzitet, Beograd Godina izdanja: 1977 Broj strana: 130 Meki povez Biblioteka: Udžbenici stranih jezika Ocena: 4. Vidi slike. Skladište: 5460 Težina: 200 grama NOVI CENOVNIK pošte za preporučenu tiskovinu od 01.04.2021. godine. 21-50 gr-85 dinara 51-100 gr - 92 dinara 101-250 gr - 102 dinara 251-500 gr – 133 dinara 501-1000gr - 144 dinara 1001-2000 gr - 175 dinara Za tiskovine mase preko 2000 g uz zaključen ugovor, na svakih 1000 g ili deo od 1000 g 15,00 +60,00 za celu pošiljku U SLUČAJU KUPOVINE VIŠE ARTIKLA MOGUĆ POPUST OD 10 DO 20 POSTO. DOGOVOR PUTEM PORUKE NA KUPINDO. Pogledajte ostale moje aukcije na Kupindo http://www.kupindo.com/Clan/Ljubab/SpisakPredmeta Pogledajte ostale moje aukcije na Limundo http://www.limundo.com/Clan/Ljubab/SpisakAukcija
Naslov: A DIRECT METHOD ENGLISH COURSE sveska 2 Autor: E V Gatenby Izdavač: Longmans Godina izdanja: 1967 Broj strana: 160 Povez: Meki povez Opis i stanje: Ilustrovano, nema podvlačenja i žvrljanja - dobro očuvano TAGS: Udžbenik za engleski jezik Učenje engleskog jezika 30.06.2022
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Englesko-Srpskohrvatski rečnik sa primenjenom gramatikom sadrži preko 1500 reči i izraza. Obuhvata sve reči koje pojavljuju u uđbenicima za Engleski jezik u svim razredima Osnovne škole i početnicima svih drugih škola i kurseva i onima koji Engleski jezik uče samostalno. Osnovna osobenost ovog rečnika koji ga čini različitim od drugih rečnika i uđbenika je utome što je ispod svake reči izvršena gramatička promena. Ima 436 strana. Tvrde, plastificirane korice. Praktički nov, jer nikada nije korišćen. Kruševac.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Detalji predmeta Stanje Polovno Interesovanje za slovenačku književnost kao predmet izučavanja nije odveć staro u srpskoj sredini. Ono je, osim romantičarskih korijena, raslo na talasu jačanja međuslovenskih, posebno južnoslovenskih veza, tokom epohe realizma, u vidu prevoda, informacija/izveštaja, pojačalo se tokom moderne i tada dalo prve vidnije rezultate u člancima Andre Gavrilovića, i u prvim kursevima slovenačke književnosti na Beogradskom univerzitetu. Sa stvaranjem zajedničke države nastajali su i prvi školski priručnici o istoriji slovenačke književnosti, ali su oni s naučnog gledišta bez vrednosti. Umesto priručnika ili istorija književnosti prevođeni su slovenački autori. Rukopis Marije Mitrović omogućuje da naša nauka o književnosti dobije takvo djelo na domaćem terenu, kao proizvod univerzitetske prakse same autorice i razvoja studija slovenačke književnosti na Beogradskom univerzitetu. Detaljni podaci o knjizi Naslov: Pregled slovenačke književnosti Izdavač: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića Strana: 388 (cb) Povez: tvrdi Pismo: Format: 14 x 22,5 cm Godina izdanja: 1995
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Detalji predmeta Stanje Polovno Аутор Стојадиновић, Драгољуб Наслов Значења и тумачења : један поглед на дело Николе Милошевића Врста грађе књига Језик српски Година 2008 Издавање и производња Београд : Чигоја штампа, 2008 (Београд : Чигоја штампа) Физички опис 207 стр. ; 21 cm Остали аутори Милошевић, Никола ISBN 978-86-7558-594-7 (брош.) Напомене Тираж 300 Nikola Milošević (Sarajevo, 17. april 1929 — Beograd, 24. januar 2007) bio je srpski filozof, teoretičar književnosti, pisac i političar, akademik SANU, lider Srpske liberalne stranke. Sadržaj 1 Život i delo 2 Teorijski doprinos 3 Nagrada „Nikola Milošević“ 4 Reference 5 Literatura 6 Spoljašnje veze Život i delo Nikola Milošević je rođen u Sarajevu 1929. godine, gimnaziju je završio u Beogradu, gde je diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu. Na istom fakultetu je magistrirao i doktorirao. Bio je redovni profesor Teorije književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu od 1969. godine do penzionisanja. Za redovnog člana SANU izabran je 1994. godine. Posebno se angažovao 1968. na studentskim demonstracijama. Zapamćen je po svojim svakodnevnim, ironičnim i duhovitim komentarima uvodnih članaka lista „Politika“. Bio je jedan od intelektualaca koji su obnovili rad Demokratske stranke, lider Srpske liberalne stranke, oštri kritičar režima Slobodana Miloševića, a od 2003. godine bio je narodni poslanik u Skupštini Srbije. Preminuo je u Beogradu 24. januara 2007. godine posle duge i teške bolesti u 78. godini života. U svom plodnom radu bavio se filozofijom, književnim radom, publicistikom i književnom kritikom. Bio je predsednik Zadužbine „Miloš Crnjanski“. Autor je više knjiga, književno istorijskih i književno teorijskih studija, kao i velikog broja eseja, predgovora, recenzija i književnih kritika. Učestvovao je u mnogim književnim i političkim javnim tribinama. Napisao je preko dvadeset knjiga filozofske i književno-teorijske tematike, nekoliko knjiga političke tematike i tri romana. U svom književno-teorijskom radu pretežno se bavio hermeneutičkom analizom dela koja se široko smatraju vrhuncem zapadne književnosti (Alber Kami, Migel de Servantes, Dostojevski itd). Bio je jedan od prvih mislilaca koji je u srpskoj sredini analizirao dela ruske religiozne filozofije (posebno Berđajeva). Takođe se bavio problemima filozofske antropologije, filozofije religije, odnosa između književnosti i filozofije kao i odnosa između ideologije i filozofije (posebno je razmatrao različita pitanja marksističkih ideologija i filozofije). Svoj osobeni pristup književnim delima i filozofskim problemima razvio je još u svojoj prvoj objavljenoj knjizi, Antropološki eseji iz 1964. godine. Od studentskih dana Milošević se bavio filozofskim problemima u književnim delima. Nakon završenih studija predavao je na Odseku za književnost Filozofskog fakulteta (docnijem Filološkom fakultetu). Tu je predavao kurseve iz oblasti teorije književnosti, specijalističke kurseve o Dostojevskom i antičkoj poetici. Važio je za dobrog predavača cenjenog među svojim studentima. O njemu kao predavaču posebno je povoljno pisao njegov student Milo Lompar. Milošević je rado držao i javna predavanja o različitim filozofskim temama. Tokom 80-ih godina 20. veka bio je jedan od najaktivnijih predavača na javnim predanjima (po broju predavanja ispred njega su bili Branko Pavlović i Vladeta Jerotić). Tumačeći različita književna dela razvio je specifični metod književne hermeneutike gde je nastojao, pronalazeći nedoslednosti u filozofskim i književnim delima (u filozofskim delima te protivurečnosti se, po Miloševićevoj mišljenju, sastoje u logičkoj nedoslednosti dok se u književnim delima sastoje u neubedljivoj psihološkoj motivaciji likova), da otkrije i protumači psihološku ili ideološku motivisanost tvorca određenog dela.[1][2] Teorijski doprinos Psihologija znanja i filozofska antropologija bile su predmet naučno-filozofskog rada Nikole Miloševića, pretočenog u dvadesetak knjiga, počev od dela "Ogledi iz antropologije" ("Antropološki eseji") za koje je dobio NOLIT-ovu nagradu 1964. godine, pa do knjige "Istina i iluzija" (2001). Ostajući dosledan svom putu istine i poštenja, odbio je svojevremeno da primi Nagradu "Isidora Sekulić" i Oktobarsku nagradu grada Beograda. Rodonačelnik je filozofije diferencije, odnosno učenja koje se može sažeti na sledeći način: Sve ono što spoznajemo uvek je diferencirano, ali nikada na isti način i u istoj meri. Kroz ovakvu diferenciranu optiku valja sagledavati i odnos psiholoških i socijalnih činilaca, problem slobode volje i slobode izbora. Ukazao je i u svojim delima dokazao da uvek bira neka određena ličnost, sa određenim duševnim sklopom, te da tu ličnost opredeljuje psihološki činilac koji (unapred) određuje za koju će se mogućnost ličnost opredeliti ("Ideja slobodnog izbora podrazumeva da je podjednako moguće i ono što se dogodilo i ono što se nije dogodilo, a tako ne može biti" - Istina i iluzija; Skica za moj pogled na svet). Psihološka struktura jedne ličnosti je određena, determinisana, za razliku od "ljudske prirode", neodređenog termina dobijenog neosnovanom hipergeneralizacijom. Pokušao je Nikola Milošević da zasnuje i jednu novu disciplinu - psihologiju znanja, koja bi se bavila odnosima između duhovnih tvorevina i psihičkih činilaca, kroz sagledavanje čitave lepeze "različitih odnosa zavisnosti između teorijske i i umetničke stvarnosti s jedne strane, i psihološke ravni s druge strane". Zaključio je da svaka usmerenost pretpostavlja neki ugao gledanja, a samim tim i neki ugao deformacije, tako da se nužno javlja jednostranost, na koju opet deluju različiti psihološki činioci koji obitavaju u duševnom sklopu svih stvaralaca. Psihologija znanja pretpostavlja imanentnu analizu, koja podrazumeva traganje za protivrečnostima u sklopu neke teorijske tvorevine, ali ne ostaje zarobljena u njenim okvirima. Najpoznatije su mu knjige: Antropološki eseji, Roman Miloša Crnjanskog, Negativan junak, Ideologija, psihologija i stvaralaštvo, Andrić i Krleža kao antipodi, Zidanica na pesku, Šta Lukač duguje Ničeu, Filozofija strukturalizma, Dostojevski kao mislilac, Marksizam i jezuitizam, Psihologija znanja, Antinomija marksističkih ideologija, Pravoslavlje i demokratija Carstvo Božije na zemlji. Filozofija diferencije Ima li istorija smisla Filozofija i psihologija Nit Miholjskog leta Kutija od orahovog drveta Senke minulih ljubavi Profesor Milošević je svoju ličnu biblioteku sa više hiljada knjiga zaveštao Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Njegova supruga i sin predali su knjige, prepisku, beleške i ostalu Nikolinu zaostavštinu ovom fakultetu, na kojem je tako formiran Legat profesora Miloševića. Nagrada „Nikola Milošević“ Dodeljuje se za dostignuća u oblasti teorije književnosti i umetnosti. Nagrada postoji od 2002. godine a 2007. je dobila ime po Nikoli Miloševiću. Dobitnica nagrade za 2014. istovremena i prva žena je Jasmina Ahmetagić,[3] a za 2016. dobitnica je Jelena Pilipović.[4] Dobitnik za 2018. godinu je Jovan Babić za delo „Ogledi o odbrani”,[5] a za 2019. godinu Nenad Nikolić za delo „Identitet srpske književnosti Priča o književnoistorijskoj ideji”.[6] Dobitnik za 2020. godinu je Novica Milić za knjigu „Politička naratologija - ogled o demokratiji” u izdanju „Akademske knjige” iz Novog Sada.[7][8] Reference Radenović, Dragan. „Disident neodustajni”. galaksijanova.rs. Pristupljeno 24. 1. 2020. Milošević, Nikola. „Ptice Nikole Miloševića”. riznicasrpska.net. Pristupljeno 24. 1. 2020. Istine i laži u pripovedanju („Večernje novosti“, 15. februar 2015) Jeleni Pilipović uručena nagrada „Nikola Milošević” („Politika”, 9. februar 2017) Jovanu Babiću nagrada „Nikola Milošević" („Politika”, 29. januar 2019) Nenadu Nikoliću uručena nagrada „Nikola Milošević” („Politika”, 12. februar 2020) „MILIĆU "NIKOLA MILOŠEVIĆ": Nagrada za najbolju teorijsku knjigu”. Večernje novosti. 29. 1. 2021. Pristupljeno 29. 1. 2021. „Novici Miliću nagrada „Nikola Milošević"”. Politka. 28. 1. 2021. Pristupljeno 2. 2. 2021. Literatura I. Marić, Filozofska delta, Beograd 2009. M. Lompar, Negde na granici filozofije i literature, Beograd 2008. Реч о аутору: стр. 205-206. Предметне одреднице Милошевић, Никола, 1929-2007 УДК 821.163.41.09 Милошевић Н. COBISS.SR-ID 149897740
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Detalji predmeta Stanje Polovno Наслов Problemi i metodi sprovođenja antiinflacionog programa / redaktor Milutin Ćirović Врста грађе књига Језик српски Година 1983 Издавање и производња Beograd : Marksistički centar Organizacije SK, 1983 (Beograd : Srbija) Физички опис 132 str. ; 20 cm Други аутори - особа Ćirović, Milutin, 1928-2015 = Ћировић, Милутин, 1928-2015 Напомене Tiraž 3000. Prof. dr Milutin M. Ćirović Ekonomski fakultet Prof. dr Milutin M. Ćirović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, rođen je 1928. godine u Beogradu, od oca Milisava i majke Zorke Savić. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1951. godine, doktorirao je na istom fakultetu 1957. sa temom doktorske disertacije: „Teorija uravnoteženja platnog bilansa“. U školskoj 1957/58. bio je na postdoktorskim studijama na Londonskoj ekonomskoj školi (LSE). Od 1949. do kraja 1951. g. radio je na deviznim poslovima u Saveznom ministarstvu finansiji i u Glavnoj centrali Narodne banke Jugoslavije. Od 1952. je stalno zaposlen na Ekonomskom fakultetu u Beogradu u raznim univerzitetskim zvanjima. Za redovnog profesora izabran je 1970. godine. Penzionisan je 1993. godine. Sada je rukovodilac poslediplomskih studija na Fakultetu za menadžment Univerziteta Braće Karić u Beogradu. Na Ekonomskom fakultetu je u okviru redovnih studija predavao predmete Monetarna ekonomija i Bankarstvo, a na magistarskim studijama predmete Monetarna strategija, Međunarodne finansije i Bankarski menadžment. Bio je šef Katedre za ekonomsku politiku i razvoj kao i prodekan za nastavu. Rukovodio je istraživačkim programima kao i specijalističkim i inovacionim kursevima iz oblasti monetarne ekonomije, bankarstva i finansija. Predavao je na poslediplomskim studijama i na drugim ekonomskim fakultetima u prethodnoj Jugoslaviji. Bio je mentor ili član komisija za 150 magistarskih teza i 40 doktorskih disertacija. Profesor Ćirović imao je niz značajnih funkcija u stručnim organizacijama i državnim organima. Bio je član Ekonomskog saveta Saveznog izvršnog veća, član centralne radne grupe za izradu Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije i predsednik radne grupe za izradu Antiinflacionog programa, član Komisije za sprovođenje Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije, glavni ekonomski savetnik Narodne banke Jugoslavije, predsednik Ekonomskog saveta Savezne vlade, član upravnog odbora Beobanke, predsednik Ekonomsko-pravnog saveta Vojvođanske banke, specijalni savetnik Evropskog centra za mir i razvoj Univerziteta Ujedinjenih nacija, član Predsedništva Saveza ekonomista Jugoslavije i član Odbora za ekonomske nauke Srpske akademije nauka i umetnosti. Bio je član nekoliko međunarodnih grupa nezavisnih eksperata. Učestvovao je sa referatima na brojnim domaćim i međunarodnim naučnim skupovima. Po pozivu je održao specijalno predavanje na prestižnoj Per Jacobssonovoj tribini (predavanje je štampano na nekoliko svetskih jezika), zatim je učestvovao na pet međunarodnih naučnih skupova u organizaciji ECPD (Evropskog centra za mir i razvoj Univerziteta Ujedinjenih nacija), sa referatima aktivno je učestvovao na svetskom kongresu ekonomista u Montrealu, na naučnom simpozijumu Međunarodne asocijacije ekonomista u Elsinore/Danska, na Kongresu poljskih ekonomista u Varšavi. Držao je predavanja na Florida State University, Humboldt univerzitetu u Berlinu, Ekonomskom fakultetu u Hamburgu, Univerzitetu Lomonosov u Moskvi, zatim na konferenciji visokih funkcionera o bankarskoj i poslovnoj saradnji Jugoistočne Evrope održanoj u Atini itd. Kao viziting profesor bio je u nekoliko centralnih banaka: Bank for International Settlements (Bazel), Riksbank (Stokholm) i Bank of England (London). U zemlji je – pretežno sa uvodnim referatima – učestvovao na većem broju naučnih skupova koje su organizovali Savez ekonomista Jugoslavije, Naučno društvo ekonomista Jugoslavije, Srpska akademija nauka i umetnosti i CANU. Bio je član redakcionih odbora ili saveta časopisa: Finansije, Jugoslovensko bankarstvo, Ekonomist, Ekonomski anali, Development & South-South Cooperation. Publikovao je knjige: Teorija uravnoteženja platnog bilansa (1958), Novac i kredit (1966), Monetarni-kreditni sistem (1976), Novac i stabilizacija (1982), Monetarna ekonomija (1987), Bankarski menadžment (1995), Devizni kursevi (2000) i Bankarstvo (2001). Koeditor je dve knjige na engleskom jeziku: (1) International Financing and Economic Development (1982) i (2) Financial and Banking System of Yugoslavia (1985). Pored toga, publikovao je 118 naučnih i stručnih radova koji su štampani u vidu članaka u naučnim časopisima ili kao delovi knjiga. Znatan deo ovih radova štampan je na stranim jezicima – engleskom, francuskom, nemačkom, italijanskom, španskom i ruskom. U većem broju slučajeva ti radovi su podneti kao uvodni referati na naučnim skupovima i konferencijama. Naučni i stručni doprinosi: Prof. Ćirović je kritički analizirao novije teorijske koncepte i operativne procedure u svetu i proveravao mogućnosti njihove primene ili modifikacije u jugoslovenskim uslovima. U tom smislu izlazio je sa originalnim rešenjima na teorijskom i primenjenom nivou. Njegovi radovi bitno su uticali na razvoj domaće teorijske misli, a radovi na stranim jezicima uspešno su reprezentovali domaću ekonomsku nauku u svetu. Na planu makroekonomske strategije značajne su njegove sofisticirane analize savremenih makroekonomskih teorija (teorije racionalnih očekivanja, raznih verzija kejnzijanske teorije). Razradio je razne analitičke varijante inflacionih procesa kao i adekvatne varijante dezinflacione politike. Formulisao je optimalne kriterijume za priliv stranog kapitala u manje razvijene zemlje u kontekstu održivosti tokova reprodukcije finansijskog kapitala. Razmatrao je formiranje dužničke krize zemalja u razvoju kao i modalitete njihovog savlađivanja. Analizirao je savremene teorije formiranja valutnih kriza (determinističke i stohastičke teorije) i razvio jednu novu teorijsku konstrukciju. Dao je suptilne analize i ocene uvezi sa procesima vlasničke transformacije uz korišćenje iskustava drugih zemalja. Formulisao je kriterijume za utvrđivanje kreditnog rizika poslovnih banaka. Istraživao je procese kompjuterizacije banaka i njhove efekte na nove oblike organizacije i tehnologije bankarskog poslovanja uključujući i uvođenje ekspertskih sistema. Priznanja: Redovni član Naučnog društva ekonomista Jugoslavije, član Akademije ekonomskih nauka SCG i član Naučnog društva Srbije ( član Predsedništva NDS ). Odlikovanja: (1) Orden rada sa zlatnim vencem (1973) i (2) Orden rada sa crvenom zastavom (1985). Dobitnik je većeg broja povelja, plaketa i zahvalnica.