TARZAN – EDGAR RICE BURROUGHS komplet 1–3 BR. 3. TARZAN I NJEGOVE ŽIVOTINJE BR. 4. TARZAN GOSPODAR DŽUNGLE BR. 5. TARZAN I NJEGOV SIN Izdavač: EPOHA Zagreb Godina izdanja: 1964. Povez: tvrd Pismo: latinica Stanje: dobro Tarzan (eng. Tarzan, Džon Klejton II, vikont Grejstok) je izmišljeni lik iz knjiga, filmova i stripova koji je stvorio pisac Edgar Rajs Barouz (Edgar Rice Burroughs). Tarzan je arhetipsko divlje dete koje su uzgajili u afričkoj džungli veliki majmuni Mangani; on kasnije doživljava civilizaciju, ali je odbacuje i vraća se u divljinu kao herojski avanturista. Prvi put se pojavio u romanu Tarzan među majmunima (Tarzan of the Apes, u izdanju časopisa 1912, u knjižnom izdanju 1914. godine), a kasnije u još 25 nastavka knjige i nebrojeno puta u raznim drugim medijima, kao autorizovan ili neautorizovan lik. Filmska verzija Tarzana kao plemenitog divljaka („Me Tarzan, You Jane”), u kojoj nastupa Džoni Vajsmiler, ne odražava originalni karakter romana, koji je milostiv i visoko sofisticiran. Tarzan na filmu Lik Tarzana je obrađen u najmanje 200 filmova u periodu između 1918. i 2014. Najpoznatija interpretacija Tarzana na filmu bio je američki glumac nemačkog porekla Džoni Vajsmiler (Johnny Weissmüller). Ovaj olimpijski plivač uspešno je glumio Tarzana u ne manje nego 12 filmova, od 1932. do 1948. godine i učinio ga gotovo legendarnim. Osim predstavljanja na celuloidnom platnu, Tarzan je prikazan i u brojnim televizijskim serijama i crtanim filmovima, od kojih su najuspešniji Diznijevi, a našao se i u brojnim video igrama. Tarzan u stripu Iako su poznatije njegove filmske adaptacije, ali je u stripu ovaj lik, perom Berna Hogarta (Burne Hogarth) tokom 1930-ih dostigao svoj vrhunac ekspresije. Strip-umetnik Hal Foster (Hal Foster) ga je 1929. prvi adaptirao, a crtali su ga i velikani stripa kao što su Ras Maning (Rus Manning) pod čijim perom je Tarzanov lik 1960-ih doživeo svoju umetničku renesansu. „Sećam se, još davno, kad sam imao dvanaest godina. Moj otac, sa nekakvom hrpom papira pod pazuhom provozao me ulicama Čikaga, sve do velikog Instituta Umetnosti, i tamo je stavivši na sto tuce mojih crteža, skica, koje je bez mog znanja pažljivo sačuvao, upitao ljude za velikim stolom: ’Da li je ovo dovoljan razlog da sina upišem na vaše časove cratanja?’ Tako je sve počelo. Otac bi danas bio ponosan na mene.“ – Bern Hogart „Mikelanđelo Stripa“ Srpski Tarzan U 1980-im, novosadsko preduzeće „Forum Marketprint“ po licenci je proizvodilo stripski serijal „Tarzan“, koji je objavljivan u više evropskih zemalja. Glavni crtač je bio Branislav Kerac, tušer Branko Plavšić, a scenarista Slavko Draginčić. Scenarije su takođe pisali: Petar Aladžić, Rastislav Durman, Svetozar Obradović, Dragana Stanković Vićanović, Dušan Vukojev. Crtači su bili Goran Đukić Gorski, Miodrag Ivanović Mikica, Pavel Koza, Marinko Lebović, Petar Meseldžija, Milan Miletić, Sibin Slavković i Dragan Stokić Rajački. Edgar Rajs Barouz (1875–1950) američki je pisac koji je najviše traga ostavio svojim avanturističkim i naučnofantastičnim romanima. Za života je napisao oko osamdeset dela, od kojih su čuveni serijali o Tarzanu (26 knjiga, koje su inspirisale čak 27 filova) i Barsumu. Lik Džona Kartera umnogome je zasnovan na pojedinostima iz autorovog života: on sam odrastao je slušajući priče veterana o Građanskom ratu, služio je u američkoj vojnoj konjici i jedno vreme je, poput svog junaka, tragao za zlatom. Barouz je primljen u Dvoranu slavnih iz oblasti naučne fantastike (Science Fiction and Fantasy Hall of Fame) 2003. godine, uz veličine kao što su Isak Asimov, Artur Klark, H. G. Vels. MG144 (N)

Ilustrovano Nekorišćena knjiga Dobrica Erić (Donja Crnuća, 22. avgust 1936 — Beograd, 29. mart 2019) bio je srpski književnik, pesnik, prozni i dramski pisac. Dobrica Erić Dobrica Erić photo (by Vujcic).jpg Dobrica Erić, 2005. godine Datum rođenja 22. avgust 1936. Mesto rođenja Donja Crnuća, Kraljevina Jugoslavija Datum smrti 29. mart 2019. (82 god.) Mesto smrti Beograd, Srbija Bio je član Udruženja književnika Srbije i mnogih drugih značajnih udruženja, između ostalog i Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat” u Beogradu, gde se nalazi i deo njegove zaostavštine, u okviru Zbirke književnika Dobrice Erića. Biografija Uredi Rođen je 22. avgusta 1936. godine u Donjoj Crnući , pored Gornjeg Milanovca. Roditelji Miloš i Radmila bili su poljoprivrednici. Završio je četiri razreda osnovne škole u selu Vraćevšnici. Autor je više romana, pet knjiga lirske proze, 23 zbirke pesama, pet pozorišnih drama, preko 40 knjiga za decu. Zaslužni je umetnik grada Beograda. Prvu zbirku pesama objavio 1959. godine, a kasnije još više od stotinu knjiga poezije, proze, antologija, slikovnica itd. Dela su mu prodata u tiražu od milion primeraka. Dosta ih je prevedeno na strane jezike. Upravni odbor Udruženja književnika Srbije ga je 30. marta 2012. predložio za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti.[1] Bio je urednik časopisa Raskovnik (sa Dragišom Vitoševićem), Poletarac Duška Radovića, glavni urednik Izdavačke kuće Nolit.[2] Bio je domaćin Dragačevskog sabora u Guči 2013. godine.[3] Preminuo je u 29. marta 2019. godine, u 83. godini, u Beogradu.[4][5][6][7][8] Sahranjen je u rodnom mestu, na seoskom groblju u Donjoj Crnući.[9] Ja sam uvek išao pomalo u raskoraku sa stvarnošću, a pogotovu danas. I pesme su sada u novom veku, kao i lepota umetnosti uopšte, u raskoraku sa zdravim razumom i u dosluhu sa nevremenom, pa se sve češće pitam da li se vredi još boriti lepim rečima i mislima za mesto pod nemilosrdnim suncem, koje nas takođe ne gleda i ne miluje onako često i nežno kao u detinjstvu. Sad su u modi neke tuđe reči i sunca, čiji smisao, ili pre besmisao, ja ne razumem i ne prihvatam, čak i po cenu potpune izopštenosti i samoće koja je preuranjena čak i za moje godine. — Dobrica Erić U oktobru 2021. otkrivena je Erićeva bista u dvorištu Srednje škole u Kniću.[10][11] Zanimljivost Uredi Manje je poznato da je Dobrica Erić napisao i prvu pesmu za poznatog pevača folk muzike Miroslava Ilića pod nazivom „Voleo sam devojku iz grada”. Autor je i Cecine pesme „Detelina sa četiri lista”.[12] Po njemu se zove Udruženje za odbranu ćirilice „Dobrica Erić”. Priznanja Uredi Goranov vijenac 1974. Mlado pokolenje 1977. Orden zasluga za narod 1977. Nagrada Zmajevih dečjih igara 1982. Nagrada Vukove zadužbine 1982. Nagrada Milan Rakić 2000. Zmajeva nagrada i Povelja Zmajevih dečjih igara Nagrada Neven Nagrada za životno delo u oblasti umetničkog stvaralaštva o selu i seljaštvu Zlatni prsten festivala Bulka Zlatna potkovica i zvanje Vitez čarapanije u Kruševcu Zlatni ključ Smedereva Matićeva povelja Nagrada Srpske knjige Zlatni leptir i Vitezova povelja za životno delo u književnosti za decu Najviša priznanja zavičajnih gradova, Gornjeg Milanovca, Topole i Knića Diploma redovnog člana ruske Petrovske akademije dodeljena mu je u Sankt-Peterburg, 2012. Zvanje Vitez od duha i humora (Gašin sabor, 2018), dodeljuju Centar za umetnost stripa Beograd pri Udruženju stripskih umetnika Srbije i Dečji kulturni centar Beograd[13] Razapeta zemlja Za knjigu rodoljubivog pesništva Razapeta zemlja, koja je doživela deset izdanja dobio je petnaest nagrada: Žička hrisovulja, Žiča, 1992. Nagrada Lazar Vučković, Priština, 1994. Vidovdanska nagrada Republike Srpske Sveti Sava, 1995. Oktobarska nagrada Beograda, 1995. Velika Bazjaška Povelja saveza Srba u Rumuniji, 1996. Povelja Šušnjara, Banja Luka, 1998. Nagrada Šušnjar, Srpski Sanski Most, 1999. Zlatni beočug grada Beograda, 2000. Nagrada Filip Višnjić, Višnjićevo, 2001. Kondir Kosovke devojke, Gračanica, 2002. Povelja Morave, Mrčajevci, 2003. Povelja Stevana Sinđelića, Svilajnac, 2006. Sretenjska nagrada Odzivi Filipu Višnjiću, Orašac, 2008. Suza Jasenovca, Donja Gradina, Kozarska Dubica, 2008. Pesničko uspenije, Zvečan, 2009. Dela Uredi Deo Zbirke književnika Dobrice Erića u Udruženju „Adligat” Književna dela Uredi Svet u Suncokretu, (1959) Vašar u Topoli, (1965) Stari seljački kalendar, (1966) Slavuj i sunce, (1968) Ogrlica od grlica, Kulturni Centar, Novi sad (1969) Torta sa pet spratova, (1973) Od rata do zlatara, (1973) Dobrica čobanska torbica, (1973) Sišlo bure u obruče, (1974) Pesma o svicima, (1975) Dolina suncokreta, (1976) Reka s ružom rimovana, (1976) Večni kratkovečnici, (1977) Slavuj i sunce, IRO. Mladost, Zagreb (1978) Bašta sa sedam ruža, (1979) Čitanka godišnjih doba, (1979) Torbica čarobnica, (1979) Sricanje žene, (1980) Leto u Kalipolju, IRO. Veselin Masleša, Sarajevo (1980) Čardak između četiri jabuke, (1980) Doba duleka, (1980) Car pčelar, (1981) Šeširić kao bulka, (1981) Prsten u izvoru, (1981) Moj drug, Milivojčićev lug, (1982) Od azbuke do zlatne jabuke, (1982) Dobro veče, dobra zelena dolino, (1984) Stablo tvog tela, (1984) Sunčeva verenica, (1985) Spomenar na dar, (1986) Tako žubori reka, (1987) Mesečevi miljenici, (1987) Kad konj zarže, (1987) Pismo kraljici cveća, Rad, Beograd (1988) Vukova starinarnica, (1988) Roždestvo ratarevo, (1989) Krunisanje, (1989) Bunar za prijatelje, (1990) Kokajte se kokice, (1990) Bal vampira, (1990) Puževa srma, (1991) Ekološki bukvar, (1991) Plava mesečina, (1991) San Gružanske letnje noći, (1992) Jezero Ježeva bara, (1993) U vatri bismo, ne izgorismo, (1993) Plači voljena zemljo, (1993) Razapeta zemlja, (1999) Vilina Dolina, (1999) Pusti puže rogove, IP. Rad, Beograd (2002) Krunisanje, IP. Rad, Beograd (2002) Dečak sa zlatom lipe u kosi, (2005) Peta strana sveta, Pčelica (2012) Bajka o caru pčelaru, Pčelica (2013) Brojanice iz Gračanice, Catena Mundi (2013) Cica Mica Čačkalica, Pčelica (2014) Stripovi Uredi Erić je tokom šezdesetih godina bio jedan od najvažnijih stripskih scenarista gornjemilanovačkog izdavača Dečje novine. Debitovao je u časopisu Dečje novine, ali je glavna dela ostvario u ediciji istorijskih stripova Nikad robom, gde se izdvaja serijal Blažo i Jelica. Zimska bajka, Dečje novine, crtač Aleksandar Klas Začarana šuma, Dečje novine, Aleksandar Klas Začarana truba, Dečje novine, Aleksandar Klas Plava praćka, Dečje novine, Aleksandar Klas Pod zidinama drevnog Borča, „Nikad robom“ br. 5, 1964, Radivoj Bogičević Tajanstveni lagumi, „Nikad robom“ br. 9, 1964, Radivoj Bogičević (serijal Blažo i Jelica) Otmica u šumi, „Nikad robom“ br. 16, 1964, Radivoj Bogičević (serijal Blažo i Jelica) Krvavo svitanje, vanredna sveska „Nikad robom“, april 1965, Brana Jovanović Sultanova robinja, „Nikad robom“ br. 21, 1965, Radivoj Bogičević (serijal Blažo i Jelica) Zatočenik i orlovi, „Nikad robom“ br. 36, 1966, Branko Plavšić (serijal Blažo i Jelica) Požar na pamučnom polju, „Nikad robom“ br. 62, 1966, Miodrag Đurđić Braća, „Nikad robom“ br. 63, 1966, Petar Radičević Topovi sa Ješevca, „Nikad robom“ br. 78, 1967, Miodrag Đurđić (serijal Blažo i Jelica, kasnije nastavili Čolić i Plavšić) Tragovi slobode, „Nikad robom“ br. 81, 1967, Petar Radičević Zamke, „Nikad robom“ br. 95, 1967, Ljubomir Filipovski Takovski ustanak II, Barjak nad Srbijom, „Nikad robom“ br. 136, 1968, Brana Jovanović Bubnjevi u noći, „Nikad robom“ br. 148, 1968, Branko Plavšić Zbirka književnika Dobrice Erića Uredi Dobrica Erić bio je član Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat” u Beogradu i jedan od prvih ljudi koji su podržali formiranje ove institucije.[14] U Udruženju je za života formirao Zbirku književnika Dobrice Erića i poklonio veliki broj svojih rukopisa i knjiga iz lične biblioteke, a za kolekciju potpisa Udruženja potpisao je više od stotinu knjiga. U njegovoj Zbirci su takođe i njegov omiljeni nož za papir, naočare i ručni sat.

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Par stranica talasasto, nista strasno, sve ostalo uredno! Trigger Warning: Short Fictions and Disturbances by Neil Gaiman Višestruko nagrađivan, autor bestselera br. 1 Nev Iork Times-a Nil Gejman vraća se da zaslepljuje, pleni, proganja i zabavlja sa ovom trećom kolekcijom kratke fikcije koja prati Dim i ogledala i krhke stvari – koja uključuje nikada ranije objavljenu priču o američkim bogovima, „Crni pas“, napisan ekskluzivno za ovu knjigu. U ovoj novoj antologiji, Nil Gejman probija veo stvarnosti da bi otkrio zagonetni, mračni svet koji leži ispod. Trigger Varning uključuje ranije objavljene kratke fikcije – priče, stihove i veoma posebnu priču o Doktoru Kou koja je napisana za pedesetu godišnjicu voljene serije 2013. – kao i „Crni pas“, novu priču koja se ponovo bavi svet američkih bogova, ekskluzivno za ovu kolekciju. Upozorenje o okidaču istražuje maske koje svi nosimo i ljude koji su ispod njih kako bismo otkrili naše ranjivosti i naše najistinitije ja. Ovde je bogat rog izobilja priča o hororu i duhovima, naučne fantastike i bajki, fabulizma i poezije koje istražuju carstvo iskustva i emocija. U „Avanturističkoj priči“ – tematskom pratiocu Okeana na kraju ulice – Gejman razmišlja o smrti i načinu na koji ljudi nose svoje priče sa sobom kada umru. Njegovo iskustvo na društvenim mrežama „Kalendar priča“ su kratki snimci inspirisani odgovorima na tvitove obožavalaca o mesecima u godini – pričama o piratima i martovskim vetrovima, igluu od knjiga i čestitki za Dan majki koja nagoveštava nemire u univerzum. Gejman nudi sopstvenu genijalnu predodžbu o Šerloku Holmsu u svojoj misterioznoj priči `Slučaj smrti i meda` nominovanoj za nagradu. A „Klik-klak zvečarka“ objašnjava škripu i zveket koje čujemo kada smo sami u mraku. Sofisticirani pisac čiji je kreativni genije bez premca, Gejman ulazi sa svojom književnom alhemijom, prenoseći nas duboko u carstvo mašte, gde fantastično postaje stvarno, a svakodnevno usijano. Puno čuda i užasa, iznenađenja i zabave, Trigger Warning je riznica užitaka koji angažuju um, uzburkavaju srce i potresaju dušu jednog od najjedinstvenijih i najpopularnijih književnih umetnika naših dana. Nil Gejmen je verovao da je strip autor, sve dok mu na nekoj zabavi jedan od prisutnih gostiju, inače urednik književnog dodatka lokalnih novina, nije objasnio da je to što Gejmen radi zapravo literarno stvaranje. Gejmen će kasnije u jednom prisećanju na ovaj događaj reći da se osećao kao žena koju su upravo obavestili da nije prostitutka već „kraljica noći“ (`I suddenly felt like someone who had been informed that she wasn`t a hooker, that in fact she was a lady of the evening.`, Los Angeles Times, 2001). Do tada, Gejmen je već stekao zavidnu reputaciju kao autor scenarija za strip serijal Sendmen, kao i za niz underground stripova za koje je dobio više nagrada. 1995. okončao je rad na Sendmenu počeo rad na pravim proznim delima, što je rezultiralo sa nekoliko zbirki priča i Zvezdanom prašinom, nekom vrstom bajke za odrasle. Sledila je saradnja sa Teri Pračetom na Dobrim predskazanjima, serija Nikadođija (futuristička priča o mračnom podzemnom svetu Londona, koji je BBC pretočio u TV seriju), kao i Gejmenovo viđenje dečije fantastike u Koralini, koju mnogi porede sa Luisovom Alisom u zemlji čuda. Godine 2001. objavljeni su Američki bogovi, roman za koji je Gejmen dobio jednu od najprestižnijih nagrada u žanru, nagradu Brem Stoker udruženja horor pisaca. Pored ovoga, Gejmen je kreator scenarija za japanski animirani film Princeza Mononoke, kao i scenarija za filmove koji tek treba da budu snimljeni po njegovim romanima i pričama. 1999. oživeo je serijal Sendmen. Niz zanimljivih detalja vezan je za ovog autora: Univerzitet Kalifornija uveo je Sendmen kao obaveznu lektiru na predavanjima o mitovima, pop pevačica Tori Ejmos je na čak tri svoja albuma izvodila pesme o Nilu Gejmenu, a proslavljeni pisac Norman Majler jednom prilikom je povodom fame oko Sendmen izjavio da je konačno dočekao jedan strip za intelektualce. Posle svega ovoga zanimljiva je i izjava Gejmenovog školskog savetnika, koju je kao petnaestogodišnjak mogao da čuje pošto mu je rekao da bi želeo da pravi stripove: „A da li si razmišljao o poslu računovođe?“

Autor - osoba Voler, Robert Džejms, 1939- Naslov Mostovi okruga Medison / Robert Džejms Voler ; [prevela Jasmina Miladinović] Jedinstveni naslov ǂThe ǂBridges of Madison County. srp Vrsta građe roman Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost) Jezik srpski Godina 1995 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Narodna knjiga - Alfa, 1995 (Novi Sad : Budućnost) Fizički opis 184 str. : ilustr. ; 20 cm Drugi autori - osoba Miladinović, Jasmina Zbirka ǂBiblioteka ǂMegahit / [Narodna knjiga - Alfa, Beograd] ; ǂknj. br. ǂ70 (Karton) Napomene Prevod dela: The Bridges of Madison County / Robert James Valler Tiraž 3.000 Prednji i zadnji forzec ilustr. Priča o Robertu Kinkejdu fotografu svetske klase i Frančeski Džonson, ženi farmera iz Ajove. Ovo je ljubavna priča dvoje sredovečnih ljudi od samo nekoliko dana, koji će potrajati u njihovim uspomenama sledećih dvadesetak godina. Robert Kinkejd je jednog vrućeg leta zastao pored Frančeskine farme i zapita je za pravac ka jednom od starih drevnih pokrivenih mostova koje je došao da fotografiše. U tom trenutku nestaju njihove iluzije o dotadašnjem životu kojim su živeli i oni se spajaju iskusivši nesvakidašnju lepotu koja he ih ošamutiti i potpuno obuzeti. To kratkotrajno ljubavno iskustvo će ih pratiti zauvek. Filmska kuća Vorner snimila je istoimeni film u kojem glavne uloge igraju Klint Istvud i Meril Strip. Robert James Waller (1. kolovoza 1939. – 10. ožujka 2017) bio je američki pisac najpoznatiji po Mostovima okruga Madison. Bio je i profesor, fotograf i glazbenik. Robert James Waller Jr. rođen je u Charles Cityju, Iowa, a odrastao je u Rockfordu, Iowa. Godine 1961. oženio je Georgiju Ann Wiedmeier.Waller je diplomirao i magistrirao na Sveučilištu Northern Iowa (tada poznatom kao Iowa State Teachers College).Doktorirao je poslovanje na Kelley School of Business na Sveučilištu Indiana Bloomington 1968. Kasnije te godine vraća se na Sveučilište i počinje predavati menadžment i ekonomiju, a 1977. postaje redoviti profesor. Postao je dekan osnivač Poslovnog koledža 1980. i povukao se s tog položaja 1986. Uz nastavne i administrativne dužnosti, Waller je također bio direktor sveučilišnog Međunarodnog poslovnog instituta. Godine 1992. Waller je objavio svoj prvi roman, Mostovi okruga Madison. Postao je njegov prvi bestseler New York Timesa, a bio je i najbolji bestseler 1993. I taj roman i njegov roman Puerto Vallarta Squeeze iz 1995. snimljeni su u filmovima. Godine 1997. Waller i njegova supruga Georgia razveli su se. Otprilike u to vrijeme započeo je vezu s Lindom Bow, koju je oženio 2004. Članak u časopisu People komentirao je razvod: „Paralele između Wallerova života i njegove umjetnosti – njegova junakinja Bridgesa, farmerica Francesca, žrtvuje svoju priliku za sreću s fotografom koji kruži svijetom kako bi ostala kod kuće i zaštitila svoje najmilije od skandala u malom gradu – nisu zaobišle lokalno stanovništvo.“ Waller je preminuo 10. ožujka 2017. u svom domu u Fredericksburgu u Teksasu. Imao je 77 godina i borio se s multiplim mijelomom. MG97 (N)

Autor - osoba Babić, Goran Naslov Sitna slova / Goran Babić Vrsta građe kratka proza Jezik srpski Godina 1991 Izdavanje i proizvodnja Sremski Karlovci : Kulturni centar Karlovačka umetnička radionica, 1991 (Sremski Karlovci : Artprint) Fizički opis 196 str. ; 20 cm Zbirka Edicija `Krovovi` Sadržaj S a d r ž a j: Nevidljiva djevojčica (5-34). - Životinje (35-96): Rođen za nešto veliko (39-42); Svinja za tov (43); Bolesno govedo (44-45); Zatvorenikov kanarinac (46); Papagaj (47); Uškopljeni vol (48); Umjetna krava (49); Dresirani lav (50); Mrtvi vuk kojeg nose po selima (51); Lisica (52); Ustreljen vepar (53); Jastog u sanduku (54-55); Školjka na užetu (56); Ulovljena zmija (57); Izrezana jegulja (58); Štiglić na smoli (59); Vojskovođin konj (60-61); Slavuj za jelo (62-63); Pijevac za borbu (64); Srndać u lovištu (65); Bijesan pas (66); Kokoš za udava (67); Punjeni paun (68); Majmun za opite (69); Tigar ljudožder (70); Svilena buba (71); Magarac na školju (72); Glista na udici (73-74); Leptir za zbirku, proboden iglom (75); Jelen u živom blatu (76); Noj s glavom u pijesku (77); Pas u živodernici (78); Štavljena mama vučica (79); Pripitomljeni konj (80-81); Jarac za žrtvu (82); Osinjak u plamenu (83); Tetrijeb, dok pjeva (84-85); Zazidani čovjek (86); Puž (87); Slijepčev pas (88-89); Mečka na lancu (90); Pas u minskom polju (91); Puran za Božić (92); Jegulja u čatrnji (93); Pijavica na bolesniku (94); Opkoljen zec (95); Slijepi rudarski konj (96). - Bića vatre, svjetlosti (97-152): Patuljci i gljive (99); Čarolija, zlo (100-101); Jelen, zmija (102); Braća noći, djeca svaroga (103-104); Crni kukurijek (105-106); Dragi kamen, lastavica i jorgovan (107); 18 kraljica (108); Drvena kruška, slamnata lutka (109-110); Nebo, paučina (111); Iće (112); Leptirica i vosak (113-114); Srebro na staklu (115); Nejasno, nejasno (116); Sretni, mladi vampiri (117); Vid, čelik i biser (118-119); Prugasti heroj (120); Vrt vila i vještica (121-122); Rupa u svjetlosti (123-124); Pustolovi, slučajni i nužni (125); Duga, dio sjaja (126-127); Blizu i daleko (128); Nevid, morija (129); Crna munja (130); Zašto se ubio Pinocchio? (131); Volja duše (132); Prsten od dima (133-134); Glava zmaja sa suzom (135); Znak, hladno željezo (136); Nekoć davno, paljevine (137); Nevidljivi manihejac (138); Mijena nezamislivog (139); Žar ptica (140-141); Zrikavci i zmije (142-143); Je l` vam bilo vruće? (144-145); Upamti, sad si mrtav! (146-147); Ljudi od nesreće (148); Rumenilo i ulje (149); Prijateljica rđe (150); Žena od sapuna (151); Klinasto pismo, zeleni Asirac (152). - Lapot i druge listine iz ljetopisa (153-196): Povijest (157); Glava (158); Tvorac (159); Druga priča o čovjeku bez lica (160); Navada (161); Dalmacija (162); Prva priča o čovjeku bez lica (163); Maestral (164); Divovi (165); Zbirka (166); Pomor (167); Sanjar (168); Groznica (169); Pisac (170); Zmija (171); Matija i Andrija (172); Plivač (173); Greda (174); Prsten (175); Kurve (176); Otac (177); Žeđa (178); Meštrova glazbala (179); Mrtvaja (180); Lapot (181); Pošast (182); Jug (183); Zator (185); Petak (186); Bijeg (187); Blizanci (188); Kolajna (189); Dužd (190); Selidba (191); Sud (192); Igra (193); Sjever (194); Plovidba (195); Ludosti (196). (Broš.) Napomene Tiraž 500. BABIĆ, Goran, pjesnik, prozaik i dramski pisac (Vis, 18. X 1944). Djetinjstvo i mladost proveo je u raznim mjestima (Split, Makarska, Opuzen, Zagreb, Metković, Mostar, Podhum). Gimnaziju je polazio i završio (1963) u Mostaru. Studirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i diplomirao 1968. God. 1969. osniva Centar za društvene djelatnosti omladine RK SOH (bio je tajnik ustanove, a poslije glavni urednik biblioteke). Od 1973. je glavni urednik Oka. — Javio se pjesmom Za prvu zbirku (Sloboda, 1958, 28. XI). Pjesme, prozne i dramske tekstove, književne prikaze te polemike objavljuje u publikacijama: Mlada Hercegovina (1959, 1960), Sloboda (1959, 1962–1964, 1966), Mladost (1964, 1968, 1970), Republika (između 1966. i 1980), Telegram (1966, 1968, 1969, 1972), Encyclopaedia moderna (1967, 1971/1972), Polja (između 1967. i 1980), Vidik (1967, 1968, 1970, 1972), Kolo (1969), Forum (između 1970. i 1979), Umjetnost i dijete (1970, 1979), Hrvatski tjednik (1971), Mogućnosti (1971, 1973), Odjek (1971, 1973–1975), Zadarska revija (1971, 1972), Modra lasta (1972–1974), Književna reč (1973, 1977, 1979), Oko (1975–1980), Književne novine (1979), Revija (1980) i dr. Pseudonim mu je G. B. Matin. Piše i poeziju za djecu. Sklon je pjesničkom eksperimentiranju, rušenju tradicije na tematskoj i formalnoj razini te se okušao u grafičkoj i vizualnoj poeziji. U kazalištu su mu izvedene drame Čaj s mrljom (1972); Baš-Čelik (1977); autor je TV drama Kratka noć (s K. Klarićem, 1971), Naša stvar (1975), Blesan i Tulipan (s K. Babić, 1976) te radio-dramâ Devet, devet, devet (1973), Dan kad je poludio telefon u Jugoslaviji (1974), Autostoper (1976) i dr. Za roman Smrt u snu, koji je počeo izlaziti u Forumu (1977), dobio je nagradu Željezare Sisak (1980). Pjesme su mu uvrštene u više antologija, a prevođene su na albanski, engleski, makedonski, rumunjski i slovenski. DJELA: Ptico jedna glupa u smrt zaljubljena. Zagreb 1966. — Lapot i druge listine iz ljetopisa. Zagreb 1969. — Ostale otvorene igre. Zagreb 1969. — Krabulja. Zagreb 1970. — Strašna djeca. Zagreb 1973. — Tri poeme. Beograd 1974. — Vjetrenjače trulo srce. Cetinje 1974. — Nova djeca. Dubrovnik 1975, Gornji Milanovac 1978. — Mjesečina, noćni lijes. Čakovec 1975. — Naša stvar. Rijeka 1975. — Blesan i Tulipan. Novi Sad 1977. — Dim i zima. Zagreb 1977. — Bića vatre, svjetlosti. Beograd 1978. — Dramski tekstovi, 1. Osijek 1979. — Kako se uči ljubav. Beograd 1979. — Noćna rasa. Zagreb 1979. — Smrt u snu. Zagreb 1979. LIT.: Jakša Fiamengo: Strasti avanture. Vidik, 17(1970) 21, str. 98–100. — Vjeran Zuppa: Goran Babić: Lapot i druge listine iz ljetopisa. Telegram, 11(1970) br. 508. — Branko Bošnjak: Geografija sile. Pitanja, 4(1972) 35, str. 1365–1369. — Stanka Bručić-Dvoržak: Goran Babić: Strašna djeca. Knjiga i čitaoci, 7(1973) 7/10 str. 202–203. — Jakov Jurišić: Svježina poetskog izričaja. Odjek, 27(1974) 13, str. 20–21. — Srba Ignjatović: Pesništvo Gorana Babića od Lapota do Tri poeme. Književna reč, 4(1975) br. 33. — Zvonimir Kostić: Tri poeme Gorana Babića. Letopis Matice srpske, 151(1975) CDXVI/4, str. 401–403. — Rade Prelević: Poezija kao kritika poezije. Život, 24(1975) XLVII/2, str. 220–222. — Lidija Švagel: Vjetrenjače trulo srce. Zadarska revija, 24(1975) 5/6, str. 527–528. — Marijan Tomislav Bilosnić: Čitljiva i jasna zbirka. Rukovet, 22(1976) XLIII/5–6, str. 288–289. — Ljubomir Cvijetić: Goran Babić: Mjesečina noćni lijes. Odjek, 29(1976) 10, str. 18–19. — Zvonko Kovač: Nova podloga angažmana. Stih, 1(1976) 2, str. 166–168. — Sreten Perović: Ironija kao samoodbrana. Stvaranje, 31(1976) 1, str. 135–137. — Draško Ređep: Srce domaje. Detinjstvo, 1976, 1, str. 55–60. — Lukša Fiamengo: Goran Babić: Bića vatre. OFF, 1978, 1, str. 91–93. — Ivan Božičević: Goran Babić: Noćna rasa. Republika, 36(1980) 6, str. 823–824. — Srbo Ignjatović: Noćna rasa. Književnost, 35(1980) LXX/9, str. 1534–1538. — Draško Ređep: Goran Babić: Noćna rasa. Književnost, 35(1980) LXX/8, str. 1331–1335. — Ranko Risojević: Smrt u snu. Odjek, 33(1980) 4, str. 17. — Ljiljana Šop: Goran Babić: Smrt u snu. Književne novine, 32(1980) br. 601. — Velimir Visković: Goran Babić: Smrt u snu. Književna reč, 9(1980) br. 139. Goran Babić je studirao i diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1969. godine vodio je Centar za društvene djelatnosti omladine u sklopu kojega je objavljen niz knjiga mladih hrvatskih pisaca. Od 1973. godine glavni je urednik časopisa Oko, gdje dolazi do izražaja njegova kontroverzna polemičarska strast; zastupajući dogmatske stavove vladajuće stranke (SKJ) izaziva svojim polemikama žestok prezir i odbojnost većeg dijela hrvatske javnosti. Godine 1991. napušta Hrvatsku Babić polemičar Spomenuti je esej... svojevremeno prozvao onaj brkati i bradati zlohudi patuljak iz šume Striborove hrvatske književnosti. Naime drug Goran Babić je na moju tvrdnju da u određenom razdoblju* nije bilo pravih književnih časopisa, odnosno realne mogućnosti da se oni pojave a pogotovo prežive, rekao i napisao,... da sam mimoišao Krležine časopise, valjda misleći da sam vesla sisao, te da uistinu vjerujem da su Krležini časopisi u poslijeratnom razdoblju bili sinonim književne živosti u nas.... takav časopis kome bi urednik bio Miroslav Krleža nije naprosto izlazio, a to što je on bio urednik, i to urednik u sjeni, prvih brojeva Foruma, ne predstavlja neko osobito sretno razdoblje hrvatske književnosti. Pjesme Ostale otvorene igre, Mladost, Zagreb, 1969. Mjesečina, noćni lijes, „Zrinski“, Čakovec, 1975. Noćna rasa, Nolit, beograd, 1979. Duša, „Zrinski“, Čakovec, 1987. Vizuelna konkretna concrete poetry eksperimentalna knjizevnost poezija umetnicki strip bosch+bosch Avangardni omotači Omoti Ovitak montaža kolaž avant-garde design Artists book zenit časopis zenitizam nadrealizam ljubomir micic konstruktivizam ruska avangarda flaker prva izdanja međuratna književnost Slavko Matković Bogdanović Balint Sombati Katalin Ladik Vladan Radovanović signalizam vokovizuel Bosch+Bosch Judita Šalgo neoavangarda Vojislav Despotov Vujica Rešin Tucić postmoderna srpska književnost xx veka avangardna poezija bit international dada dadaizam dragan aleksić uj symposion grupa OHO kod e-kod mixed media bora cosic casopis rok index MG19