dobro stanje tvrd povez 26 x 20 cm 379 strana

ANATOMIJA ČOVEKA - HUMAN ANATOMY - Laslo Puškaš, Slobodan Marinković, Branislav Filipović Izdavač: Moza Publishing Beograd Godina izdanja: 2016. Povez: tvrd Broj strana: 610 Pismo: latinica Stanje: vrlo dobro

Branislav Filipović, Laslo Puškaš Dvojezično jubilarno izdanje Medicinski fakultet, 2020. Tvrd povez, strana 614 Vrlo dobro očuvana spolja, unutrašnjost odlična Anatomski atlas, atlas anatomije

vrlo dobro stanje tvrd povez 29 x 22 cm 360 strana

KOLOR ATLAS ANATOMIJE COVEKA- R.M.H. McMinn i sar. Beograd, Mrljes, 1996. god. Tvrd povez, 359 strana, ilustrovano. Slike u boji. Srpski prevod. Kvalitetan MASTAN papir. Retka knjiga, VRLO DOBRO OČUVANA, NA 1. PREDLISTU NAPISANO IME PRETHODNOG VLASNIKA. Odlicno ocuvana knjiga. Na dodatnim slikama je sadr\aj. POSEBNA POGODNOST, MOGUCNOST LICNE PRIMOPREDAJE U CENTRU U TOKU ISTOG DANA PO ZAVRŠETKU AUKCIJE NA LIMUNDU/KUPINDU, NE CASIMO CASA! Knjige, stripove, CD, albume sa slicicama, casopise i ostalo što trenutno imam u ponudi možete pogledati preko sledeceg linka: http://www.kupindo.com/Clan/zambezi/SpisakPredmeta

na latinskom i ruskom komplet u tri knjige anatomija čoveka anatomski atlas čoveka

Na ruskom jeziku,tvrdi povez,broj strana 494.Dobro ocuvana,mrlje na koricama,posveta na predlistu.Sadrzaj knjige/slika 2 i 3 s.pol

359str;ilustr 30cm.Dobro ocuvan. K93

Moskva 1967, tvrd povez, očuvana, manja ogrebotina na rikni prve knjige, na ruskom jeziku, 26 cm, 460 + 471 + 394 strane, težina oko 4,8 kg

Beograd, Mrljes, 1996. god PRVO SRPSKO IZDANJE TVRD POVEZ MASTAN PAPIR BOGATO ILUSTROVANO JEDINA MANA STO JE PRETHODNI VLASNIK NA PAR MESTA ZAOKRUZIO IMENA POJEDINIH DELOVA TELA, VEROVATNO DOK JE UCIO PREDMET. RETKO!!!!!!!

Anatomski atlas 1-3 / R. D. Sinelnikov Prvi deo: o kostima, ligamentima i mišićima Drugi deo: o unutrašnjim organima, srcu i krvnim sudovima Treći deo: o nervnom i endokrinom sistemu Moskva 1967. Tvrd povez, bogato ilustrovano, tekst na ruskom i latinskom jeziku, veliki format (26,5 cm), 460 + 471 + 394 strane. Napomena: na predlistu prve knjige potpis prethodnog vlasnika; knjige su veoma dobro očuvane.

Lepo očuvano za svoje godine Retko u ponudi 1886 Izdato u Beču Prvi tom ali se koristi kao zasebna celina Autor/in: von: Dr. C. Heitzmann Titel: Die Descriptive und Topographische Anatomie des Menschen - Erster Band (I. Knochen, Gelenke, Bänder; II. Muskeln, Fascien, Topographie; III. Sinneswerkzeuge) Zustand: deutliche Gebrauchsspuren Verlag: Wilhelm Braumüller - Wien Format: 24,5 x 17,5 x 4,7 cm Seiten: über 508 Seiten Tags: sinelnikov sineljnikov atlas anatomije čoveka anatomski anatomija nemački na nemackom latinski jezik studije medicine za lekare hirurge studrnte

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! - Prvi deo je o kostima, ligamentima i mišićima, izdat 1978 godine. - Drugi deo je o unutrašnjim organima, srcu i krvnim sudovima, izdat je 1966/67/68 godine. Anatomija (grčki: νατομία anatomija i νατέμνειν seciranje) je grana biologije koja za cilj ima izučavanje strukture i organizaciju živih organizama.[1] Deli se na animalnu anatomiju - zootomija i biljnu anatomiju - fitonomija. Glavne podgrupe anatomije su komparativna anatomija, histologija i humana anatomija. Animalna anatomija podrazumeva proučavanje strukture različitih životinja i tada se naziva komparativna anatomija ili animalna morfologija, i može biti proučavanje jedne životinje, u kom slučaju se naziva specijalna anatomija. Anatomija je stara nauka, čiji počeci su u preistorijskim vremenima.[2] Anatomija je inherentno povezana sa embriologijom, komparativnom anatomijom, evolucionom biologijom, i filogenijom,[3] pošto su to procesi putem kojih je anatomija generisana na neposrednoj (embriologija) i dugoročnoj (evolucija) vremenskoj skali. Ljudska anatomija je jedna od osnovnih esencijalnih nauka medicine.[4] Disciplina anatomije je podeljena na makroskopsku i mikroskopsku anatomiju. Makroskopska anatomija, ili topografska anatomija, je ispitivanje delova tela životinja koristeći nepomognut vid. Topografska anatomija takođe obuhvata granu vizuelne anatomije. Mikroskopska anatomija podrazumeva upotrebu optičkih instrumenata u proučavanju tkiva različitih struktura, što je poznato kao histologija, kao i proučavanje ćelija. Istorija anatomije se odlikuje progresivnim razumevanjem funkcije organa i strukture ljudskog tela. Metodi su isto tako vremenom drastično poboljšani, napredujući od pregleda životinja disekcijom leševa do tehnika 20. veka za medicinsko snimanje uključujući radiografiju, ultrasonografiju, i magnetnu rezonantnu tomografiju. Anatomija i fiziologija, koja studira (respektivno) strukture i funkciju organizama i njihovih delova, sačinjavaju prirodni par srodnih disciplina, i one se često studiraju zajedno. Definicija Poređenje ljudskog i slonovskog kostura. Bendžamin Voterhaus Hokins, 1860 Reč anatomija je izvedena iz grčke reči ἀνατομή anatomē „seciranje” (od grč. ἀνατέμνω anatémnō „preseći, iseći“).[5] Anatomija je naučna disciplina koja izučava strukturu organizama uključujući njihove sisteme, organe i tkiva. Time su obuhvaćeni izgled i pozicija razni delova, materijali od koji su sastavljeni, njihove lokacije i njihov odnos sa drugim delovima. Anatomija se sasvim razlikuje od fiziologije i biohemije, koje se respektivno bave funkcijama tih delova i obuhvaćenim hemijskim procesima. Na primer, anatomičar se bavi oblikom, veličinom, pozicijom, strukturom, snabdevanjem krvi i inervacijom organa kao što je jetra; dok je fiziolog zainteresovan za proizvodnju žuči, ulogu jetre u ishrani i regulaciji telesnih funkcija.[6] Anatomija kao disciplina se može podeliti u brojne grane uključujući makroskopsku i mikroskopsku anatomiju.[3][7] Anatomija se može studirati koristeći invazivne i neinvazivne metode s ciljem dobijanja informacija o strukturi i organizaciji organa i sistema.[3] Korištene metode obuhvataju disekciju, pri kojoj se telo otvara i studiraju se organi, u endoskopiju, u kojoj se video kamerom-opremljeni instrument umeće kroz mali prorez na telesnom zidu i koristi se za istraživanje unutrašnjih organa i drugih struktura. Angiografija koja koristi rendgenske zrake ili magnetna rezonantna angiografija su metodi za vizualizaciju krvnih sudova.[8][9][10][11] Često se podrazumeva da se termin „anatomija“ odnosi na ljudsku anatomiju. Međutim, u suštini iste strukture i tkiva nalaze se u čitavom ostatku životinjskog carstva, i termin takođe uključuje anatomiju drugih životinja. Termin zootomija se takođe ponekad koristi da se specifično naglasi anatomija životinja. Struktura i tkiva biljaka su različite prirode i studiraju se u biljnoj anatomiji.[6] Humana anatomija Nama najvažnija vrsta anatomije je humana anatomija (kako podrazumeva proučavanje jedne vrste znači da je humana anatomija takođe i specijalna anatomija). Humanu anatomiju možemo da posmatramo iz više uglova. Sa medicinskog stanovišta humana anatomija je uopšte poznavanje egzaktne forme, pozicije, oblika, veličine i odnosa različitih struktura ljudskog tela. Ovom terminu je takođe dat naziv i deskriptivna ili topografska humana anatomija.[12] Ljudsko telo je u toj meri kompleksno da samo mali broj profesionalaca, tek nakon godina strpljive studije, mogu da kažu da su poznavaoci ljudskog tela. Međutim svi lekari koji proučavaju ljudsko telo se specijalizuju na određene delove tela i to znanje usavršavaju. Na primer, lekar se fokusira na mozak koji proučava do detalja, dok ima opšte znanje ostatka tela. Topografska anatomija se uči neprekidnim ponavljanjem i seciranjem tela, i detaljnim upoznavanjem. Sa morfološke tačke gledišta, humana anatomija je fascinantna nauka, jer za cilj ima proučavanje uzroke koji su doveli do trenutnog stanja tela. Pri ovom proučavanje neophodne su nauke tipa embriologija, filogenija i histologija. Patološka anatomija (ili morbidna anatomija) je nauka koji proučava obolele organe, dok delovi anatomije koji proučava zdravu anatomiju tela mogu biti medicinska, hirurška i površna anatomija. Komparacijom anatomije različitih rasa ljudskog roda bavi se fizička antropologija, odnosno antropološka anatomija.[13] Svaka anatomska jedinica počinje prvo sa opisom strukture organa ili sistema (kao na primer nervi, nervni sistem, srce, itd.). Za ovim sledi opis razvoja, odnosno embriologija i komparativna anatomija, tj morfologija. Ovakva klasifikacija je od velikog značaja jer prvo daje dovoljno detalja o strukturi organa, i drugo, bilo ko (ne samo profesionalni medicinski radnici) može da ima u uvid u odnos i opis opšteg sistema.

Žarko Dolinar (Koprivnica, 3. srpnja 1920. – Basel, 9. ožujka 2003.), prof. dr., hrvatski znanstvenik i stolnotenisač.Svjetski i mnogostruki državni stolnoteniski prvak. Nositelj naslova Pravednik među narodima države Izrael. Životopis Žarko Dolinar rodio se u Koprivnici 1920. godine u obitelji sudca dr. Jakoba i majke Franjice rođ. Fridrih.Rodio se isti dan iste godine u istoj ulici kada i Marijan Badel. Otac mu je bio visoki sudac i vijećnik Banskog stola. Rođaci s majčine strane Fridrih (Friedrich) osnovali su 20. kolovoza 1912. godine Hrvatski športski klub `Slaven` (danas NK Slaven Belupo Koprivnica).Ujak Krešimir Fridrih bio je teniski prvak i reprezentativac u Davis Cupu, zatim doktor prava i generalni direktor Pošte Banovine Hrvatske. Također ujak Dragutin Karlek bio je reprezentativac u nogometu (vratar HAŠK-a) i hokeju na ledu. U mladosti se seli iz rodne Koprivnice u Novi Sad gdje se 1934. počinje baviti športom a 1935. – 1936. nastavlja u Ljubljani te potom od kraja 1936. u Zagrebu.Išao je u gimnaziju u sva tri grada. Imao je popravni iz matematike, ali nije pao razred. Diplomirao je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu 1948. godine.U Zagrebu je 1959. godine, na Veterinarskom fakultetu, stekao doktorat znanosti iz anatomije, histologije i embriologije. Spašavanje Židova u NDH Za vrijeme Drugog svjetskog rata i tijekom četiri godine NDH zajedno s bratom Borisom krivotvorio je propusnice i neke druge dokumente za preko 360 Židova koji su na taj način spašeni.Ustaške su vlasti doznale da braća Dolinari spašavaju Židove, ali ih nisu dirali.Uhitili su njihova oca Jakova i smijenili ga s položaja suca no oni su nastavili posao.Na incijativu skupine preživjelih braća su proglašena Pravednicima među narodima 1993. godine. Znanstvena karijera Godine 1962.Žarko Dolinar izbačen je sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, nakon 14 godina rada te je od 1963. živio i radio u Baselu u Švicarskoj gdje je na Medicinskom fakultetu habilitirao te više od 25 godina bio nastavnik, a također bio je i vicedirektor Anatomskog instituta te ekskatedralni nastavnik.Uz anatomiju, bavio se genetikom, citologijom, histologijom, embriologijom i patologijom.Bio je izvanredni profesor Medicinskog fakulteta (od 1969. do 1985.), te predavač na Stomatološkom fakultetu (od 1978. do 1983.) u Baselu. Od 1976. do 1982. godine držao je švicarski rekord u broju održanih predavanja u jednom semestru, umjesto uobičajenih 25-45, imao je 150 sati. Bio je vrlo omiljen među studentima. Bio je član tridesetak udruženja u kojima je bio i donator. Osnovao je Internacionalnu federaciju - savez bivših svjetskih klasa (SCI) u Stockholmu 1967. i YOKS, koji je okupljao športske veterane. Bio je prvi predsjednik Društva prijatelja Matice hrvatske u Švicarskoj i fondacije FOHS za stipendiranje siromašnih hrvatskih studenata. Začetnik je društva AMA (Almae Matris Alumni Croaticae) 1989., koje je povezivalo znanstvenike iz domovine i one u inozemstvu. Bio je i slikar, kuhar i znao je razne zanate. Putovao je u više od 150 država svijeta. Bio je vrlo društven čovjek, popularan u društvu, često je svirao prijateljima gitaru. Družio se s hrvatskim nobelovcima Vladimirom Prelogom i Lavoslavom Ružičkom, s češkim atletičarem Emilom Zatopekom i mnogim drugim poznatim osobama. Bio je veliki ljubitelj poezije Petra Preradovića, koju je često recitirao. Redovito je posjećivao njegovu spomen kuću u Grabrovnici. Športska karijera Žarko Dolinar, Mladen Delić, Milka Babović i Boris Urbić 1972. Kao 14-godišnjak Žarko se prihvatio ping-ponga nakon što je na nogometu slomio nogu.Zbog toga je kod kuće bio prisiljen sjedeći igrati i to na stolu veličine 150 cm. Prvi njegov reket nije imao dršku, pa je Žarko Dolinar podbočio drugu stranu reketa prstima i to je razlog što se priklonio penholderu i tako igrao cijelog života.Bio je prvi Hrvat koji je osvojio medalju na Svjetskom prvenstvu (Kairo 1939.) i prvi hrvatski sportaš uopće koji se okitio naslovom svjetskog prvaka.Od godine 1939. član je HAŠK-a kojem je donio prvenstvo u pojedinačnom natjecanju za Hrvatski kup (Bjelovar, 1941.). Žarko je ispunio vitrine vrijednim trofejima i nagradama s mnogih borilišta, od prve nagrade brončane tintarnice do pehara i osam medalja sa svjetskih prvenstava. S partnerom Subotičaninom Vilimom Harangozom u igri parova osvojio je Svjetsko prvenstvo 1954. godine u londonskom Wembleyu, i to je biser njegove karijere. Nanizao je još 25 trofeja s međunarodnih natjecanja i turnira. Postao je prvi počasni predsjednik Hrvatskog stolnoteniskog saveza. Igračke karakteristike S lakoćom je igrao, nikad umoran ili iscrpljen, iako je nevjerojatno malo trenirao. U to doba stolni tenis se igrao s većim reketom, daleko većim od današnjih reketa. Bio je majstor sjajnog refleksa i izvanredne anticipacije. Racionalni igrač, taktičar velikog formata. U igri glavno mu je oružje bilo snažan forhand-drive, posebno paralele. Riskantnim udarcima zbunjivao je suparnike. Penholderaša Dolinara s pravom ubrajamo u preteče kasnijih tajfunskih napada Azijaca - Japanaca i Kineza Trener Trenirao je na više mjesta od kojih je jedno bilo i u stolnoteniskom klubu Makabi u okviru zagrebačke Židovske općine. Kolekcionarstvo Imao je vrlo bogatu kolekciju vrlo različitih predmeta: autogrami (75000), knjige (1000), enciklopedije i rječnici (40), kazete (2000), aforizmi (6500), umjetničke slike (600), crteži (1100), skulpture (50), značke (1800), marke (2500), nalivpera (600), osobne stvari poznatih osoba, podlošci za pivo, etikete, naljepnice, kutije od šibica, jelovnici, kazališni programi, vodiči, Biblije i molitvenici, numizmatika (metal i papir), zbirka tla, zbirka kamenja, drvo sa značajnih mjesta rodnih kuća, grobova, bojišta, minerali, lubanje i kosti čovjeka i sisavaca, križevi (metal, drvo, kamen), raspela, novinski izresci, pokali, diplome, medalje, vaze, čaše, kipovi, kalendari, fotografije, gumbi (civilni i vojni) i još mnogo raznih predmeta.Dio nekad velike ostavštine Žarka Dolinara, već je nepovratno izgubljen, a sada se vodi bitka za spas onoga što je preostalo, a što je uspio sačuvati Koprivničanac Branko Pleše, sportski povjesničar i Dolinarov znanac. Imao je najveću kolekciju autograma na svijetu, među kojima su bili autogrami mnogih svjetski poznatih osoba kao što su: Winston Churchill, Adolf Hitler, Josif Staljin, engleska kraljica Elizabeta II., Charlie Chaplin, Sophia Loren, Majka Tereza, papa Pio XII., te domaćih ličnosti kao što su: August Šenoa, kardinal Alojzije Stepinac, Franjo Tuđman, Ante Pavelić, Vladko Maček, biskup Josip Juraj Strossmayer i dr. Sakupljao je osobne predmete poznatih osoba, pa je imao rodni list Karla Marxa, crtež Picassa i dr. Spomen U spomen na dr. Žarka Dolinara od 2007. godine održava se Međunarodni memorijalni stolnoteniski turnir veterana i veteranki `Dr.Žarko Dolinar`. Nagrade i priznanja 1954.: Proglašen je za najboljeg sportaša Hrvatske i Jugoslavije. Proglašen je za najboljeg športaša desetljeća u Jugoslaviji (1946–56) 1993.: Nositelj naslova Pravednik među narodima države Izrael. 2002.: Dobitnik je Državne nagrade za šport `Franjo Bučar`, za životno djelo. Odličje Međunarodnoga Crvenoga križa `Henry Dunant`. Počasni građanin gradova Bjelovara i Koprivnice. Dobio je ulicu u Zagrebu na Kajzerici[19] i trg u Koprivnici. U kompleksu IV. jezične gimnazije i OŠ Kajzerica u ulici koja nosi ime po njemu u Zagrebu, bila je izložba „Žarko Dolinar – sportaš, znanstvenik, humanist” 2015. godine. Zanimljivosti Žarko Dolinar je govorio 16 jezika. Bio je vlasnik najveće kolekcije autograma na svijetu (oko 77.000). Prvi Hrvat koji je na svim svjetskim prvenstvima od svih sportova osvojio zlatnu, srebrnu i brončanu medalju. Nositelj triju doktorskih titula, što je jedinstven rekord među vrhunskim športašima. ZNANSTVENIK I AMBASADOR SPORTA - Žarko Dolinar Tiskara: ` Prosvjeta `, Bjelovar, 1990. Format: 25 x 21 cm Broj strana: 32 + 8( dodatak ) Pogledajte uveličane slike, pitajte ako ima nedoumica. Slanje posle uplate postekspresom ( ili CC paket ), poštarina se plaća po prijemu pošiljke. Ili vrednosnom pošiljkom 2