Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 126 rezultata
Prati pretragu "b"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Nove nekoriscene elektronske cevi ruske proizvodnje. 6C33C-B x3kom (6000din po komadu) High-Quality Russian audiophile tube 6S33S-V (6С33С-В in Russian). Used in Hi-End audio amplifiers. Military equipment. Name: 6S33S-V (6С33С-В in Russian) Type: triode, hi-durable Application: Application in voltage regulator Cathode type: oxide, direct heating Envelope: glass Mass, g: 200 Filament voltage, V: 6,3/12,6 Filament current, A: 6,6/3,3 Anode voltage, V: 120 Anode current, A: 0,45-0,63 Anode power, W: 60 Steepness, mA/V: 30,0-50,0 Reverse grid current, uA: 5 Microphnic noise, mV: 300 Socket type: rsh3
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Srpsko slikarstvo XX veka - Miodrag B.Protić Izdavač: Nolit Beograd, 1970 Biblioteka: Sinteze Broj strana: 915, 244 strane sa slikama : ilustrovano Format: 27x20.5, ćirilica Povez: tvrd Miodrag B. Protić (Vrnjačka Banja, 10. maj 1922 – Beograd, 20. decembar 2014)[1] bio je srpski slikar, likovni kritičar, teoretičar i istoričar umetnosti i akademik. Biografija Osnovnu školu završio je u Vrnjačkoj Banji, a gimnaziju u Kraljevu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1950.[2] Učio je slikarstvo u Slikarskoj školi Mladena Josića 1943 — 1944. godine kod Jovana Bijelića i Zore Petrović. Dalje obrazovanje sticao je u Parizu 1953 — 1954, Italiji (u više navrata) i SAD 1963. Od 1950. do 1959. godine radi u Ministarstvu prosvete, nauke i kulture kada inicira osnivanje Moderne galerije. Otkupljuje umetničke radove sa izložbi i ateljea umetnika. Postavljen je za upravnika Moderne galerije 1959. Muzej savremene umetnosti u Beogradu otvara 1965. godine i na njegovom čelu je do penzionisanja 1980. Izlaže od 1946. godine na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Prvi put je samostalno izlagao 1956. Član je ULUS-a od 1948. Bio je član grupe „Samostalni“ (1951 — 1955) i „Decembarske grupe“ (1955 — 1960). Napisao je veliki broj knjiga, studija, eseja i kritika o srpskoj i jugoslovenskoj likovnoj umetnosti koje objavljuje od 1952. godine. Redovni kritičar „NIN“-a je između 1952. i 1958. Sarađivao u brojnim dnevnim listovima i časopisima: „Glas“, „Rad“, „Politika“, „Borba“, „Danas“, „Delo“, „Savremenik“, „Književnost“, „Letopis Matice srpske“, „Književne novine“, „Umetnost“ i dr. Bio je član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu od 1966. do 1991. godine. Oktobra 2022. u Protićevu čast u okviru MSU organizovana je izložba Gospodstvo uma: Miodrag B. Protić, život posvećen umetnosti.[3][4] Stvaralaštvo Slikarstvo Miodrag B. Protić je uz veliko angažovanje na osnivanju Moderne galerije i pisanju likovnih kritika u kojima je svakodnevno pratio tekući umetnički život ranih pedesetih godina, najviše bio posvećen svojoj osnovnoj delatnosti - slikarstvu. Pripadao je onaj generacija koja je prva posle raskida sa dogmatskom estetikom socijalističkog realizma povela našu umetnost prema slobodnom izrazu i osamvremenjivanju njenog jezika koje će je dovesti u red aktuelnih estetičkih tokova tog vremena. Protić, veoma obrazovan i informisan bio je na samom vrhu srpskih i jugoslovenskih umetnika koji je kao istaknuti akter vlastitim slikarstvom snažno usmeravao prema modernizmu ovaj pokret naše umetničke obnove posle Drugog svetskog rata. Smatrao je da nova umetnost poseduje sopstvenu tradiciju i autonomiju za koju se u novim uslovima treba izboriti samom slikarskom praksom. Već ranim delima je obezbeđivao legitimnost apstraktnoj umetnosti do čijeg je čistog izraza došao u nekoliko etapa. Tri su slikarska elementa kojima je Protić izgradio svoj slikarski stil - linija, boja i predmet. Tokom šeste decenije njegove slike su ukazale na taj istrajni put redukcije plastiče forme od realizma predmetnih elemenata do oblika koji je poprimio elemente znaka i simbola tokom šezdesetih godina. Pročišćavanje njegove slike do čiste apstraktne paradigme bilo privedeno konačnom izrazu tokom sedme decenije kada je u nekoliko značajnih ciklusa zaokružio opus dovodeći ga do najreprezentativnijih primera srspke i jugoslovenske umetnosti druge polovine 20. veka. Kritika Preporod srpske likovne umetnosti posle 1950. godine pratila je, a katkada i predvodila, i likovna kritika. Budući da je bio svestan značaja ove discipline u našem umetničkom životu, a posebno u vremenu obnove, Miodrag B. Protić je veliki doprinos dao neumorno pišući o tekućim likovnim zbivanjima, najviše tokom šeste decenije. Njegovo čisto kritičarsko angažovanje bilo je značajno smanjeno krajem te decenije kada je bio imenovan za upravnika Moderne galerije smatrajući da sa te pozicije ima manje prava da neposredno arbitrira kritičkim ocenama o pojavama i ličnostima na aktuelnoj sceni, Protić se okreće pisanju većih eseja i studija koje su na sintetički način objedinjavale stilske i estetičke periode nastanka i razvoja ponajpre, srpskog modernizma dvadesetog veka. U tom pogledu posebno su bile značajne izložbe i ciklusa „Jugoslovenska umetnost HH veka“ koji je inicirao u Muzeju savremen umetnosti a u kojem je sa timom najistakutijih stručnjaka dao jasnu sliku njenog razvoja i dostignuća. Nesumnjivo je da je Protić veoma mnogo doprineo novom unapređivanju likovne kritike kao aktivne discipline tumačenja dela umetnosti i njenih protagonista posle godina bučne ideološke propagande neposredno posle drugog rata. Time je on načinio svojevrsni priključak sa najznačajnijim umetničkim kritičarima između dva svetska rata i načinio jasan kontinuitet i sa tom značajnom tradicijom u novijem srpskom stvaralaštvu...
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Istorija Crne Gore Đorđe B. Lazarević AUTORA posveta 1935 godina 1 izdanje Beograd tvrd originalni povez izvanredan stranica 120 32 ilustracije i fotografije veci format 27cm ocuvana KAO NOVA potpis AUTORA ćirilica RETKO za skoro 100 godina očuvana IZUZETNO nema mirisa, vlage, prljavstine... KNJIGA ZA POKLON Lib24
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Istorija Crne Gore Đorđe B. Lazarević 1935 godina 1 izdanje Beograd tvrd originalni povez odlican sa slike povez popustio ali drzi odlicno stranica 120 32 ilustracije i fotografije veci format 27cm odlično ocuvana ima potpis i zabeleski ćirilica RETKO za skoro 100 godina očuvana odlicno nema mirisa, vlage, prljavstine. . .
k4 Naslov: Srpsko Slikarstvo XX Veka I - Knjiga prva Srpsko Slikarstvo XX Veka II - Knjiga druga Autor: Miodrag B. Protić Izdavač: Nolit tvrd šiveni povez sa omotnicom, kutija, ćirilica, 220 x 285 mm, _____ Miodrag B. Protić bio je srpski slikar, likovni kritičar, teoretičar i istoričar umetnosti i akademik. Osnovnu školu završio je u Vrnjačkoj Banji, a gimnaziju u Kraljevu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1950. Učio je slikarstvo u Slikarskoj školi Mladena Josića 1943 — 1944. godine kod Jovana Bijelića i Zore Petrović. Dalje obrazovanje sticao je u Parizu, Italiji i SAD. Od 1950. do 1959. godine radi u Ministarstvu prosvete, nauke i kulture kada inicira osnivanje Moderne galerije. Otkupljuje umetničke radove sa izložbi i ateljea umetnika. Postavljen je za upravnika Moderne galerije 1959. Muzej savremene umetnosti u Beogradu otvara 1965. godine i na njegovom čelu je do penzionisanja 1980. Izlaže od 1946. godine na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Napisao je veliki broj knjiga, studija, eseja i kritika o srpskoj i jugoslovenskoj likovnoj umetnosti koje objavljuje. Redovni kritičar „NIN“-a, sarađivao u brojnim dnevnim listovima i časopisima: „Glas“, „Rad“, „Politika“, „Borba“, „Danas“ i dr.
Stanje: Odlično - Skoro kao novo - Pečat vlasnika na predlistu, sa unutrašnje strane omotnice i u kutiji. Naslov: Srpsko Slikarstvo XX Veka I - Knjiga prva Srpsko Slikarstvo XX Veka II - Knjiga druga Autor: Miodrag B. Protić Izdavač: Nolit tvrd šiveni povez sa omotnicom, kutija, ćirilica, 220 x 285 mm, _____ Miodrag B. Protić bio je srpski slikar, likovni kritičar, teoretičar i istoričar umetnosti i akademik. Osnovnu školu završio je u Vrnjačkoj Banji, a gimnaziju u Kraljevu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1950. Učio je slikarstvo u Slikarskoj školi Mladena Josića 1943 — 1944. godine kod Jovana Bijelića i Zore Petrović. Dalje obrazovanje sticao je u Parizu, Italiji i SAD. Od 1950. do 1959. godine radi u Ministarstvu prosvete, nauke i kulture kada inicira osnivanje Moderne galerije. Otkupljuje umetničke radove sa izložbi i ateljea umetnika. Postavljen je za upravnika Moderne galerije 1959. Muzej savremene umetnosti u Beogradu otvara 1965. godine i na njegovom čelu je do penzionisanja 1980. Izlaže od 1946. godine na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Napisao je veliki broj knjiga, studija, eseja i kritika o srpskoj i jugoslovenskoj likovnoj umetnosti koje objavljuje. Redovni kritičar „NIN“-a, sarađivao u brojnim dnevnim listovima i časopisima: „Glas“, „Rad“, „Politika“, „Borba“, „Danas“ i dr.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Omoti malo iskrzani, sve ostalo u dobrom i urednom stanju! Miodrag B. Protić (Vrnjačka Banja, 10. maj 1922 – Beograd, 20. decembar 2014)[1] bio je srpski slikar, likovni kritičar, teoretičar i istoričar umetnosti i akademik. Biografija Osnovnu školu završio je u Vrnjačkoj Banji, a gimnaziju u Kraljevu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1950.[2] Učio je slikarstvo u Slikarskoj školi Mladena Josića 1943 — 1944. godine kod Jovana Bijelića i Zore Petrović. Dalje obrazovanje sticao je u Parizu 1953 — 1954, Italiji (u više navrata) i SAD 1963. Od 1950. do 1959. godine radi u Ministarstvu prosvete, nauke i kulture kada inicira osnivanje Moderne galerije. Otkupljuje umetničke radove sa izložbi i ateljea umetnika. Postavljen je za upravnika Moderne galerije 1959. Muzej savremene umetnosti u Beogradu otvara 1965. godine i na njegovom čelu je do penzionisanja 1980. Izlaže od 1946. godine na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Prvi put je samostalno izlagao 1956. Član je ULUS-a od 1948. Bio je član grupe „Samostalni“ (1951 — 1955) i „Decembarske grupe“ (1955 — 1960). Napisao je veliki broj knjiga, studija, eseja i kritika o srpskoj i jugoslovenskoj likovnoj umetnosti koje objavljuje od 1952. godine. Redovni kritičar „NIN“-a je između 1952. i 1958. Sarađivao u brojnim dnevnim listovima i časopisima: „Glas“, „Rad“, „Politika“, „Borba“, „Danas“, „Delo“, „Savremenik“, „Književnost“, „Letopis Matice srpske“, „Književne novine“, „Umetnost“ i dr. Bio je član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu od 1966. do 1991. godine. Dobitnik je Nagrade „Sava Šumanović”.[3] Oktobra 2022. u Protićevu čast u okviru MSU organizovana je izložba Gospodstvo uma: Miodrag B. Protić, život posvećen umetnosti.[4][5] Stvaralaštvo Slikarstvo Mrtva priroda sa žutom pticom (1959), Narodni muzej Kraljevo Miodrag B. Protić je uz veliko angažovanje na osnivanju Moderne galerije i pisanju likovnih kritika u kojima je svakodnevno pratio tekući umetnički život ranih pedesetih godina, najviše bio posvećen svojoj osnovnoj delatnosti - slikarstvu. Pripadao je onaj generacija koja je prva posle raskida sa dogmatskom estetikom socijalističkog realizma povela našu umetnost prema slobodnom izrazu i osamvremenjivanju njenog jezika koje će je dovesti u red aktuelnih estetičkih tokova tog vremena. Protić, veoma obrazovan i informisan bio je na samom vrhu srpskih i jugoslovenskih umetnika koji je kao istaknuti akter vlastitim slikarstvom snažno usmeravao prema modernizmu ovaj pokret naše umetničke obnove posle Drugog svetskog rata. Smatrao je da nova umetnost poseduje sopstvenu tradiciju i autonomiju za koju se u novim uslovima treba izboriti samom slikarskom praksom. Već ranim delima je obezbeđivao legitimnost apstraktnoj umetnosti do čijeg je čistog izraza došao u nekoliko etapa. Tri su slikarska elementa kojima je Protić izgradio svoj slikarski stil - linija, boja i predmet. Tokom šeste decenije njegove slike su ukazale na taj istrajni put redukcije plastične forme od realizma predmetnih elemenata do oblika koji je poprimio elemente znaka i simbola tokom šezdesetih godina. Pročišćavanje njegove slike do čiste apstraktne paradigme bilo privedeno konačnom izrazu tokom sedme decenije kada je u nekoliko značajnih ciklusa zaokružio opus dovodeći ga do najreprezentativnijih primera srspke i jugoslovenske umetnosti druge polovine 20. veka. Kritika Preporod srpske likovne umetnosti posle 1950. godine pratila je, a katkada i predvodila, i likovna kritika. Prvu kritiku Protić je objavio još kao đak kraljevačke Gimnazije, u časopisu Osvit, koji je pokrenuo sa svojim školskim drugovima. Iza časopisa se nalazilo istoimeno literarno udruženje.[6] U oktobru 1950. godine napisao je kritiku povodom samostalne izložbe Miće Popovića, a godinu dana kasnije dobija mesto umetničkog kritičara u NIN-u.[7] Budući da je ostao svestan značaja ove discipline u našem umetničkom životu, a posebno u vremenu obnove, Miodrag B. Protić je veliki doprinos dao neumorno pišući o tekućim likovnim zbivanjima, najviše tokom šeste decenije dvadesetog veka. Njegovo čisto kritičarsko angažovanje bilo je značajno smanjeno krajem te decenije kada je bio imenovan za upravnika Moderne galerije smatrajući da sa te pozicije ima manje prava da neposredno arbitrira kritičkim ocenama o pojavama i ličnostima na aktuelnoj sceni, Protić se okreće pisanju većih eseja i studija koje su na sintetički način objedinjavale stilske i estetičke periode nastanka i razvoja ponajpre, srpskog modernizma dvadesetog veka. U tom pogledu posebno su bile značajne izložbe i ciklusa „Jugoslovenska umetnost HH veka“ koji je inicirao u Muzeju savremen umetnosti a u kojem je sa timom najistakutijih stručnjaka dao jasnu sliku njenog razvoja i dostignuća. Nesumnjivo je da je Protić veoma mnogo doprineo novom unapređivanju likovne kritike kao aktivne discipline tumačenja dela umetnosti i njenih protagonista posle godina bučne ideološke propagande neposredno posle drugog rata. Time je on načinio svojevrsni priključak sa najznačajnijim umetničkim kritičarima između dva svetska rata i načinio jasan kontinuitet i sa tom značajnom tradicijom u novijem srpskom stvaralaštvu.
anđeli zverinje kuće zapisi iz zeničke tamnice svitanje u predvečerje kroz bosanski oganj utamničena crkva hristov svetosavac mihailo pupin sveti pravednik varnava etničko čišćenje i kulturni genocid komunistički zločini progon srba od komunista novo grž
,,BOWERS - WILKINS ,BAS-VUFER,SOLID SERIJA,500 WATI SA 8 KOM, ZVUCNIKA-SPIKERA FI 13 SM,I BAS REFLEX OTVOROM ,DIMENZIJE 47X47X20 , SATELITI 2 KOM, PO 150 WATI STUDIJSKI , SA ORGINAL KABLOVIMA 2 KOM PO 110 SM ,VEZA SA AMPLIFAJEROM-RISIVEROM , 2 KOM, PO 4,70 METARA,SA CINCEVIMA ZA VEZU SA BAS KUTIJIM,,SVE KAO NA SLICI , ISPRAVNO,OCUVANO,SRECNO,,,,,
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Srpsko slikarstvo XX veka 1-2, Miodrag B.Protić Nolit Beograd 1970 god.,kapitalno delo,tvrd povez, format 28x22 cm,ilustrovano, Broj strana: 915, 244 strane sa slikama : ilustrovano Stanje: Vrlo dobro, manja oštećenja na omotima. Biblioteka: Sinteze
Poglavari srpske pravoslavne crkve - Boris Stojkovski Izdavač: `Narodno delo`, 2022 Povez: Tvrd sa omotnicom Pismo: Ćirilica Broj strana: 320 Format: 32 x 24 cm NOVO , u celofanu!!! Поглавари Српске православне цркве Борис Стојковски, Гордана Петковић, Петар Ђурђев Едиција: Капитална издања, Религија Уредник: Срђан Ерцеган Формат: 24 x 32 Обим: 320 Повез: Тврд Писмо: Ћирилица Година: 2022 ПOГЛАВАРИ СРПСКЕ ПРАВОСЛАВНЕ ЦРКВЕ Са благословом Патријарха српског Господина Порфирија Аутори: Борис Стојковски, Гордана Петковић, Петар Ђурђев С А Д Р Ж А Ј Уводна реч Свети Сава (Немањић) Свети Арсеније I Свети Сава II Данило I Јоаникије Свети Јевстатије Свети Јаков Свети Јевстатије II Свети Сава III Свети Никодим Свети Данило II Свети Јоаникије I Сава IV Свети Јефрем Свети Спиридон Данило III Сава V Данило IV и Свети Кирил I Свети Никон I Teoфан, Никодим II и Арсеније Макарије (Соколовић) Антоније (Соколовић) Герасим (Соколовић) Саватије (Соколовић) Јеротеј Филип Јован (Кантул) Пајсије I (Јањевац) Свети Гаврило I (Рајић) Максим (Скопљанац) Арсеније III (Црнојевић) Калиник I Атанасије I Мојсије (Рајовић) Арсеније IV (Јовановић Шакабента) Јоаникије III (Караџа) Атанасије II (Гавриловић) Гаврило II (Михајловић Сарајевац) Гаврило III (Николин) Викентије (Стефановић) Пајсије II (Димитријевић) Гаврило IV Кирил II Василије (Јовановић-Бркић) Калиник II Јосиф (Рајачић) Самуило (Маширевић) Прокопије (Ивачковић) Герман (Анђелић) Георгије (Бранковић) Лукијан (Богдановић) Димитрије (Павловић) Варнава (Росић) Гаврило (Дожић) Викентије (Проданов) Герман (Ђорић) Павле (Стојчевић) Иринеј (Гавриловић) Порфирије (Перић) Литература
Textband, Tafelband, Band Zeichnungen Johannes Georg Deckers, Gabriele Mietke, Albrecht Weiland Pontificio Istituto di Archeologia Cristiana, Città del Vaticano 1994 128 strana : 14 c/b ploča + 34 ploče u boji i 23, delimično presavijenih, c/b crteža očuvanost 5 Antički Rom