Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 35 rezultata
1-25 od 35 rezultata
Prati pretragu "b"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Горячий камен рассказы советских писателей Содержание A. Гайдар. Горячий камень M. Пришвин. Голубая стрекоза B. Инбер О ленинградских детях «Истребитель» Воскресенье Подводная лодка выходит на поверхность Б. Горбатов. Дружба Ю. Нагибин. Зимний дуб А. Грин Словоохотливый домовой Алые паруса (extracts from the story) Я. Ефремов. Белый Рог К. Паустовский Старый чёлн Корзина с еловыми шишками rečnik
Nova knjiga... Књига Модерна традиција садржи пет тематских блокова. Први тематски круг сабира огледе ο писцима који су веома значајним делима обележили српску прозу друге половине 20. века (Б. Пекић, Д. Михаиловић, М. Павић и М. Булатовић). У истој временској вертикали други темат ове књиге приказује еволутивни лук српске поезије са њеним најзначајнијим представницима (В. Попа, М. Павловић, С. Раичковић, Б. Миљковић, И. В. Лалић, Б. Петровић, Љ. Симовић, М. Бећковић, Ј. Христић и Б. Радовић). Нагласак није само на именима већ, пре свега, на поетикама и појединачном доприносу тих песника у иновирању српске песничке традиције. На други начин, али на нивоу експлицитне поетике, тим истим питањем бави се и трећи тематски блок. У његовом су средишту три песника (О. Давичо, Љ. Симовић и М. Бећковић) и три врло разнолике поетике с актуелношћу која траје од надреализма до савремене поезије. На сличном трагу, који води ка плодном сусрету традиције и модерности у српској књижевности с почетка новога века, налазе се текстови ο роману Ж. Команина и певању И. Негришорца. Најпосле, истим интересовањем вођен, ту је и тематски блок који питање наслеђа и модерности сагледава у компаративном кључу. Реч је ο односу прототекста који представља новела Смрт у Венецији Томаса Мана и стваралачких реплика те новеле у делима српских писаца (Д. Ћосић, А. Гаталица, С. Домазет и В. Пиштало). K212
MODERNIZAM I POSLE NJEGA (Delo, februar 1979, Godina XXV, broj 2) Milan Đurčinov, Taras Kermauner, Sveta Lukić, Miroslav Egerić, Frančesko Mei, Z. B. Pontalis, Branko Aleksić, Fransoa l` Lione, Žan Lekir, Klod Berž, Radoman Kordić Izdavač: Nolit, Beograd Godina izdanja: 1979. Povez: Broširan Broj strana: 166.Ž Knjiga u PERFEKTNOM stanju -------------------------------- ter. stan
Hrvatski školski pravopis radjen na temelju Hrvatskoga pravopisa autora S. Babića, B. Finke i M. Moguša. Ovime učenici dobijaju pravopis kojime će moći da nastave da se služe i kada završe školovanje jer je pisan za prosečno obrazovanje. Detaljan sadržaj na fotografijama. Tragovi korišćenja, obeležavano olovkom, videti slike. Školska knjiga, Zagreb 2005 Stjepan Babić, Sandra Ham, Milan Moguš Tvrd povez, 163 str
Niš 2011. Mek povez sa klapnama, ćirilica, ilustrovano, format 22,5×22,5 cm, 144 strane. Knjiga je, bukvalno, kao nova. J7 Autor je u uvodnom delu kataloga Branko Miljković — poezija kao sudbina iscrpno izneo sve podatke o Brankovoj poeziji, njegovom životopisu i zaostavštini, u kojoj značajno mesto zauzimaju originalni pesnikovi rukopisi, kao i rukopisi prevoda ruskih i francuskih pesnika (Majakovski, Brjusov, Mendeljštam, Pasternak, Elijar, Ripron, Žid, Boske). Kroz rukopise, zabeleške i eseje autor prati Miljkovićevo pesničko sazrevanje, od gimnazijskih dana preko njegovih beležaka, u kojima Miljković razvrstava filozofe po tematskim opredeljenjima i pisanjima: o strasti, ljubavi, životu, ženama, lepoti, umetnosti. Dosta pažnje posvećuje ličnoj i poslovnoj prepisci. Vredna pažnje je lična prepiska sa hrvatskim pesnicima Zlatkom Tomičićem i Slavkom Mihalićem, kao i pisma koje je Miljković dobijao od poznatih savremenih pesnika i pisaca, Milovana Danojlića, Vesne Parun, Čedomira Minderovića, Alena Boskea, Đankarla Vitrelija i drugih. Preko poslovne prepiske sa 36 pesnika od 1955. do 1960. godine uočava se Brankova saradnja sa redakcijama brojnih časopisa i listova: Književne novine, Letopis Matice srpske, Izraz, Delo, Život, Književna tribina, Matica hrvatska i izdavačke kuće `Prosveta` i „Lykos”. Rukopisna zaostavština Miljkovićaje raznovrsna. Tu se nalaze srednjoškolski zapisi, zapisi sa fakultetskih predavanja iz filozofije i književnosti, kao i rasprave o patriotskoj poeziji, lirskoj poeziji Dušana Matića i dr. Od dokumenata značajno mesto zauzimaju školska svedočanstva i druga, vezana za školovanje, kao i prijava mesta prebivališta u Zagrebu 1961. godine. Značajne su pozivnice J. B. Tita da prisustvuje proslavi njegovog rođendana 1959. godine i pozivnica za svečanu dodelu Oktobarske nagrade grada Beograda, 1960. godine. U katalogu je, kao značajan prilog, i Kataloški spisak knjiga i serijskih publikacija iz lične biblioteke B. Miljkovića koja broji preko 330 bibliografskih jedinica, iz koga se vidi širina pesnikovog duhovnog interesovanja i saznanja. U biblioteci se nalaze brojne pesničke antologije, narodne i stare srpske književnosti, antologija dubrovačke lirike, strana književnost, knjige iz oblasti filozofije i istoriografije i brojne zbirke pesama stranih i domaćih pesnika ... Neobjavleni rukopisi Branka Miljkovića su posebna dragocenost (četiri prevedene pesme Alena Boskea iz zbirke pesama Sinkope iz 1961. god.). Autor se potrudio da da spisak svih dosadašnjih dobitnika nagrade „Branko Miljković“, koju dodeljuje Grad Niš od 1971. godine, nesporno, jednu od najuglednijih književnih nagrada u zemlji. Katalog je opremljen naučnom aparalurom, koja je veoma bogata, te kao takav predstavlja značajan doprinos rasvetlavanja života i dela Branka Miljkovića najedan savremen muzeološki način. Kataloški opisi predmeta su koncizno obrađeni i razvrstani po materijalu i tematici, što daje dobar pregled i razumevanje kataloga i omogućava brzu pretragu. U katalogu je uvršteno obilje fotografija koje ga tematski prate, vuzuelno i sadržajno i ilustruju, najznačajnije momente pesnikovog života, stvaralaštva, okruženja... Sadržaj: Uvodna reč Branko Miljković — poezija kao sudbina Katalog Kataloški spisak lične biblioteke Iz rukopisne zaostavštine Hronologija. bibliografija, dobitnici nagrade B. Miljković, biografske beleške o ličnostima, odabrana literatura Memento [umetnici Branku] Summary Poetry as Destiny — From The Legacy Resume La poesie sotte destin — oeuvres posthumes
U dobrom stanju Putevi vizantijske književnosti / Hans Georg Bek ; [prevela Jelena Protić-Krsmanović] Jedinstveni naslov Wege der byzantinischen Literatur. srpski jezik Vrsta građe knjiga Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.) Jezik srpski Godina 1967 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Srpska knjižena zadruga, 1967 (Beograd : Kultura) Fizički opis 273 str., [11] str. s faks. ; 19 cm Drugi autori - osoba Protić-Krsmanović, Jelena = Protić-Krsmanović, Jelena Bogdanović, Dimitrije Zbirka Srpska književna zadruga ; kolo 59, knj. 403 Prevod dela: Wege der byzantinischen Literatur / Hanz-Georg Beck Str. 7-73: Predgovor / Dimitrije Bogdanović Str. 241-243: Beleška o piscu i ovom delu / D. B. sadržaj predgovor: dr dimitrije bogdanović 5 putevi vizantijske književnosti predgovor pisca 77 uvod 79 istorijska literatura 97 klasicistička književnost 129 narodna književnost 166 nasleđe crkvenih otaca, teološka književnost 196 pogovor 225 napomene napomena pisca 241 prilozi ilustracija 240-241 beleška o piscu i ovom delu 243 registri registar 247 indeks rukopisa 269 Vizantija, vizantijsko carstvo
SV3 60710) Vitold Gombrovič iz „Dnevnika“ Časopis Savremenik broj 6 / 1979 Knjiga XLIX , sveska 9. jun 1979 , glavni urednik Pavle Zorić , članovi uređivačkog odbora : Velimir Ćurgus Kazimir , Jasmina Lukić , Mirko Magarašević , Slobodan Rakitić , Marko Nedić , Predrag Protić , Jelena Stojanović sadržaj : Vitold Gombrovič: IZ DNEVNIKA Martin Hajdeger: „... PESNIČKI STANUJE ČOVEK...` Karl August Vitfogel: O PITANJU JEDNE MARKSISTIČKE ESTETIKE Zorka Vuković: PRIČE LJUBAVI OCA MOG O JEDNOM LOVCU Momčilo Paraušić: GLUMAČKA KREACIJA PESME Čedo Vukadinović: ONOJ KOJU BLAGO OSLOVLJAVAM Milenko Panić: ČETIRI PESME ANTOLOGIJSKA PESMA SAVREMENIKA Šarl Bodler: ŽELJA ZA SLIKANJEM Mirko Magarašević: BODLEROVA „ŽELJA ZA SLIKANJEM` KNJIŽEVNI SPEKTAR Milutin Srećković: STANISLAV VINAVER: „IZA CVETKOVE MEANE`; RADE VOJVODIČ: „POHVALA DUHU RUGAJUĆEM`; ŽARKO KOMANIN: „KOSTANIĆI`; VASO MILINČEVIĆ: „IZ STARIH RIZNICA`; DUŠAN ANĐELKOVIĆ: „SKOK` HRONIKA Čedomir Mirković: U KRITIČARSKOJ DOKOLICI (III) KNJIŽEVNOST U SVETU Biserka Rajčić: DRAMA I POZORIŠTE U POLJSKOJ Gordana B. Todorović: MLADI ROMANSIJER PIŠE O STAROSTI mek povez, format 15,5 x 23,5 cm , latinica, 109 strana
Ivo Andrić - Prokleta avlija - Ivan Lovrenović Ivo Andrić, paradoks o šutnji Nakladnici: Matica hrvatska, Sarajevo i FMC Svjetlo riječi d.o.o., Sarajevo Broj stranica: 147 Godina izdanja: 2007. Uvez: tvrdi Visina: 205 mm Težina: 272 g vrlo dobro ocuvano kronologija zivota IVE ANDRICA Iz ovoga turobnog i uskogrudnog pogleda na književnost i na Andrića (kao i na nacionalnu kulturu općenito) poniknula je davnašnja teza po kojoj bi se Andriću, eto, još nekako i moglo priznati književno hrvatstvo, ali u vrlo doziranoj mjeri. Bio bi to samo Andrić s Hrvatskom mladom lirikom, Ex Pontom i Nemirima te zaključno s Putom Alije Đerzeleza, dakle, do 1919. godine kada je otišao živjeti u Beograd i „posrbio se“. To se, kažu autori ove teze, podudara i s njegovom „promjenom jezika“: od tada je ostavio ijekavicu i prešao na ekavicu. Čak ni na suhoj činjeničnoj razini ovi „argumenti“ naprosto nisu točni. Recimo, Andrić je ijekavicu i ekavicu naizmjence koristio od svojih gimnazijskih dana, ijekavske tekstove objavljivao je u vrijeme kada svi viđeniji hrvatski pisci pišu ekavski (Krleža, A. B. Šimić, Ujević, Krklec…), a neke od svojih vrhunskih pripovjedaka, napisane i objavljene davno nakon što je „prešao u Beograd“, napisao je ijekavski i nikada kasnije nije ekavizirao. Apsurdnost takve nacionalno-jezične purifikacije i administriranja unutar jednoga kompleksnog a cjelovitog autorskog opusa najbolje se ogleda u činjenici da se na taj način iz Andrića, koji bi bio „priznat“ i kao hrvatski, te uvršten u hrvatsku književnost, izostavlja ono najbolje što je stvorio, a što umjetnički kulminira u Prokletoj avliji (cijeli „franjevački ciklus“ pripovjedaka, Travnička hronika itd.) (iz predgovora Ivana Lovrenovića). ( u sobi ,mala gornja ladnica ,u sobi)