Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 32 rezultata
1-25 od 32 rezultata
Prati pretragu "b"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Дмитровић-Тодоровић, Милица, 1949- Naslov Песме / Мима Дмитровић-Тодоровић ; [ликовна обрада Catherine Brunet] Omotni naslov Мима III Vrsta građe poezija ; odrasli, opšte (lepa književnost) Jezik srpski Godina [1990] Izdanje 1. изд. Izdavanje i proizvodnja ǂУжичка ǂПожега : Развигор, [1990] ([Б. м. : б. и.]) Fizički opis 101 стр. : илустр. ; 21 cm Drugi autori - osoba Brunet, Catherine Деспотовић, Милијан, 1952- = Despotović, Milijan, 1952- Булатовић, Љиљана HČ
Mirko Magarašević : NAŠ VRLI DOMAĆI SVET , Književno društvo Sveti Sava / Beogradska manufaktura snova 2006, str. 80. Zbirka poezije. Očuvanost 4. Mirko Magarašević, pesnik, esejista, književni kritičar, putopisac, pokretač književnih inicijativa i prevodilac, do sada je objavio 14 knjiga pesama i 7 knjiga eseja (Znaci duha podneblja, 1979; Hadrijan Margerite Jursenar, 1988; Svetlosti književnosti, 1991; Pesnik Dositej, 1992; Pesničko pamćenje, 1993; Evropski pesnici, 2010. i biografsku studiju u formi portretnih eseja o Jovanu Hristiću Jovan Hristić, izbliza, 2010). Pokrenuo je 1995. Udruženje „Isidora Sekulić“ i u skladu s tom delatnošću uređuje književni časopis Isidorijana. Stalnu rubriku društveno-moralističkih eseja pod naslovom „Vruće teme“ piše po pozivu za beogradski Književni list. Do sada izabrao i priredio: Pesme T. S. Eliota, 1977; Tajne feniksa (eseje) D. H. Lorensa, 1977; Priče i novele A. P. Čehova u više izdanja 1977–1986; Izabrane pesme Desanke Maksimović, 1987; Vizije Beograda, 2007 (sa B. Strugarom), kao i izbor putopisa Jovana Dučića Sa Mediterana, 2009. Prevodio i/ili tumačio poeziju Homera, Dantea, Šekspira, Bodlera, Laforga, V. B. Jejtsa, T. S. Eliota, Ezre Paunda, D. H. Lorensa, Konstantina Kavafija, Sen-Džon Persa, A. Rouzenberga, V. H. Odna, S. Spendera, B. Pasternaka, R. S. Tomasa, Oktavija Paza, Zbignjeva Herberta, Česlava Miloša, Robera Martoa, Teda Hjuza i B. Patena. Baveći se srpskom poezijom, do sada je detaljnije pisao o Dositeju Obradoviću, Steriji, Branku Radičeviću, Lazi Kostiću, Momčilu Nastasijeviću, Tinu Ujeviću, Stanislavu Vinaveru, Desanki Maksimović, M. Pavloviću, J. Hristiću, LJ. Simoviću, M. Danojliću… i priprema Antologiju srpske urbane poezije. Vodi decenijsku Anketu o srpskoj poeziji i kritici poezije od 1970. do danas.
Blaže Koneski : CRKVA , Nolit 1988, str. 104. Izabrana poezija. Izbor i prevod Cveta Kotevska. Očuvanost 4. Koneski [ko`~], Blaže, makedonski književnik i jezikoslovac (Nebregovo kraj Prilepa, 19. XII. 1921 – Skoplje, 7. XII. 1993). Studirao filozofiju i slavensku filologiju u Beogradu i Sofiji. Bio je sveučilišni profesor u Skoplju, gdje je institucionalno organizirao svestrano proučavanje makedonskoga jezika, njegove povijesti i njegovih narječja te načela standardizacije. Pripadao je prvoj poratnoj skupini autora koji su autorski nastupili u razdoblju prevlasti realističkih koncepcija i preusmjerili makedonsku književnost početkom 1950-ih prema modernizmu i stilskom pluralizmu. Bitnu ulogu u promicanju modernističkoga pisanja imale su i njegove zbirke: pjesama Vezilja (Vezilka, 1955) i novela Vinograd (Lozje, 1955). Temeljna je odlika njegova pjesništva i proze intimistički lirizam autoreferencijalne naravi, tematski proširen modernističkom interpretacijom povijesnih i arhetipskih tema iz nacionalne baštine. Tematskim izborom i oblikovnom fakturom nagovijestio je pojavu važne skupine pjesnika koji su se okupili oko »eliotovskoga« manifesta Epsko na glasanje (1960) B. Đuzela i R. Pavlovskog. Kao kroničar i tumač osobnih psiholoških stanja, reinterpretirao je i demitologizirao arhetipske motive (pjesme Sterna, Oduzimanje snage /o Marku Kraljeviću/, Bolen Dojčin) i povijesne ličnosti (poema Susret sa Žinzifovom). U pjesničkom opusu prevladavaju teme osobne naravi (samoća, ljubav prema djetetu i ženi), oblikovane lirskom intonacijom te naglašenom refleksivnošću metaforičkoga i simboličkoga govora. Uz Vezilju, izdvajaju se zbirke Zapisi (1976), Stare i nove pjesme (Stari i novi pesni, 1979), Česme (Češmite, 1984), Poslanje (Poslanie, 1987), Crkva (1988), Seizmograf (1989) i Crni ovan (Crn oven, 1993). Kao najznačajniji makedonski jezikoslovac XX. stoljeća, autor je prve stručne i suvremene Gramatike makedonskoga književnog jezika (Gramatika na makedonskiot literaturen jazik, I–II, 1952–54) i urednik Rječnika makedonskog jezika (Rečnik na makedonskiot jazik, I–III, 1961–66). Napisao je monografije O makedonskom književnom jeziku (Za makedonskiot literaturen jazik, 1952) i Povijest makedonskoga jezika (Istorija na makedonskiot jazik, 1965), književnopovijesne i jezične rasprave Makedonsko XIX. stoljeće (Makedonskiot XIX. vek, 1986) te pjesnička i jezično-stilska tumačenja pod naslovom Poezija /Konstantin Miladinov/ (1989). Bio je prvi predsjednik Makedonske akademije znanosti i umjetnosti (MANU; od 1967) i član više inozemnih akademija.