Priča o najčuvenijem njemačkom bojnom brodu tokom Drugog svetskog rata Bismarck. Njemački bojni brod Bismarck sigurno je najčešće spominjani i opisivani ratni brod svijeta. O Bismarcku i njegovoj nepotopivosti još kolaju brojne legende, posljedica njemačke, ali i britanske promidžbe, nakon što je potopio njihov najpoznatiji ratni brod The Mighty Hood. Razlozi gubitku Bismarcka bili su pak mnogostruki, čak ako se zapostavi činjenica da je Royal Navy imala mnogostruku brojčanu premoć. Brod je unatoč svojoj savršenosti ipak planiran prema načelima gradnje bojnih brodova tijekom Prvoga svjetskog rata, s nisko postavljenom glavnom oklopnom palubom i (za borbu protiv drugih bojnih brodova) nepotrebnom pomoćnom bitnicom topova kalibra 150 mm. Konstrukcija krmenog dijela broda i troosovinski pogon umjesto pogona na četiri osovine i četiri vijka, bila je glavni uzrok za onesposobljavanje Bismarcka prije odlučujuće bitke s bojnim brodovima. Veliki njemački propust bio je i prestanak gradnje nosača zrakoplova Graf Zeppelin (čiji projekt je također predviđao brojne nepotrebne topove kalibra 150 mm), koji bi inače predstavljao znatno pojačanje njemačkoj postrojbi, jer bi ukrcani lovci Messerschmitt Bf 109 mogli spriječiti sve napade tadašnjih britanskih torpednih zrakoplova i bombardera, a bombarderi Junkers Ju 87 Stuka držali bi protivničke brodove na odstojanju. Odgovornost za tu grešku velikim dijelom snosi i zapovjedništvo njemačkog zrakoplovstva (Luftwaffe) s maršalom Hermannom Göringom na čelu. Zapovjednik njemačke postrojbe i zapovjednik flote, admiral Lütjens, također je odgovoran za gubitak njemačkog bojnog broda, jer je počinio niz taktičkih pogrešaka.

Priča o odnosu dece i roditelja u savremenom društvu. Reč je o priči ispripovedanoj iz perspektive dvanaestogodišnje devojčice Jarke, koja živi s mladom i nezrelom majkom Lucijom i hladnom bakom Irenom. Emocionalno zanemarena i prepuštena samoj sebi, Jarka provodi dane sanjareći o mestu na kojem će se osećati sigurno: o malenom vrtu s kućicom koju je izgradio njen deka u predgrađu okruženom zelenilom.

Ova knjiga sastoji se od stotinak poglavlja posvećenih različitim oblicima ludosti, odnosno gluposti. S obzirom da je knjiga napisana krajem XV veka, u njoj autor kritikuje sve postojeće, niko, pa ni Crkva, ne ostaju pošteđeni. Kako vreme odmiče, čini nam se da Brant govori sve snažnije, više, i što je najvažnije, književno sve uverljivije.

Brod u dvorištu neće samo potvrditi već odavno učvršćenu Pavičićevu poziciju na hrvatskoj književnoj sceni, nego je to autorski najambicioznija te jezično, stilski i tematski najhrabrija i najuzbudljivija njegova knjiga. Među suvremenim hrvatskim piscima ne postoji nitko tko tako točno i bez uljepšavanja, kritički i angažirano, naoko hladnim i objektivnim stilom, a zapravo s poznavanjem i iznimnom ljubavlju piše o Dalmaciji.

Skice se nalze u plastični tobolaca ,jedan tobolac oštećen i na jednom nema poklopac Dužina tobolca 80 cm Dimenzije jedne skice 120 cm x 77 cm Neznam da li skice kompletne i za koje brod skice Skice na Engleskom jeziku

Novi roman Roberta Perišića pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske povijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Horizont Broda za Issu je ekološko-historijski (pri čemu Perišić nema puno prethodnika, ne samo u hrvatskoj književnosti), u njemu se sreću povijest i priroda, kreće se kroz milenije i uspijeva održati vertikalu priče. Tražeći nove putove, roman pronalazi način da iz suvremenosti reinkarnira mit: o Issi, prvom gradu na Jadranu. Romani Roberta Perišića ne nastaju brzo, izlaze u ovećim razmacima, no utješno je da dugo traju. Roman Područje bez signala iz 2015. imao je prvo uspješan put od hrvatske do francuske i američke publike, a nedavno je po romanu snimljena i TV serija, višekratno međunarodno nagrađivana. Perišićev pak roman Naš čovjek na terenu, iz 2007., nakon što je prethodno objavljen u desetak zemalja, u Francuskoj je objavljen nedavno, uz pohvale u Le Mondeu i drugdje; očito, desetljeće i pol razmaka nije naškodilo ni toj priči, premda snažno uronjenoj u ondašnji trenutak, jer ovaj pripovjedač vrijeme ne samo opisuje nego ga skulptorski oblikuje. Pričamo ovdje o vremenu jer ono – zavinuto i šumno poput duboke školjke – jest i stvarno područje radnje Broda za Issu. Dosadašnje čitatelje ovog autora, kao i druge, treba ipak upozoriti – ovo je nešto posve drukčije. Kalija, rođen kao rob u Sirakuzi, i jedan neobični Vjetropir, vode nas u priču koja zaranja u ono zaboravljeno, početno. Ovo je priča o bazičnim stvarima, s jedne strane posve pri zemlji, s druge u vjetru, koji je obično metafora zaborava, ali vjetar ovdje ne zaboravlja. Ako će vas povesti u pogled djeteta, u pogled na osnovno, ako vas pritom može zanimati priča u kojoj junaci nisu samo ljudi nego i mačke i magarci i loze našeg Mediterana, onda je ovo knjiga za vas. Kako je to moglo izgledati onda kad je Jadran bio sjeverno more, na rubu svijeta? Kako je nastao svijet kojeg danas zovemo Mediteranom, je li postojao oduvijek? Tko su bili Liburni, čije je nebo bilo žensko? Je li čovjek pripitomio ovcu ili je to, u stvari, učinio pas? Kako je na Jadran u istom brodu, zajedno s pismenošću i urbanizmom, došla mačka? Je li magarac, vječno bez prava, prvi radnik? Koga su pozdravljali na Palagruži? Brod za Issu nadilazi realizam i portretiranja i vodi nas u predjele ekspresije i simbola. Nell Zink o američkom izdanju Lirski roman o antičkom Mediteranu… Graciozna meditacija o povijesti i prirodi. Iz prikaza u američkom Kirkusu O dosadašnjem radu autora: Robert Perišić piše pametno i sjajno upotrebljava ironiju, zapljuskujući nas slikama koje govore o poslijeratnoj Hrvatskoj, ne samo kao o lokaciji na kojoj se preživljava, već kao o mjestu koje nešto znači. Jonathan Franzen Polifonijsko pripovijedanje obogaćuje ovaj roman s obiljem likova, koji dobacuje puno dalje od granica Balkana. Ken Kalfus o Području bez signala, New York Times Kroz komična previranja Perišić nas je uveo u razotkrivanje i razočaranje likova koji prkose apsurdnome svijetu. Le Figaro o Našem čovjeku na terenu Robert Perišić pripovijeda upečatljivu priču o društvu usred mutacije, priču koja će vam se zavući pod kožu. Florence Bouchy o Našem čovjeku na terenu, Le Monde Područje bez signala hrvatskog književnika Roberta Perišića jedna je od onih knjiga koje se rijetko pojavljuju na horizontu jedne kulture i odmah postaju baština univerzalne biblioteke. Federica Manzon, La Stampa

Priča o bojnom brodu Tirpitz, bratu blizancu daleko poznatijeg bojnog broda Bismarck. Dok se o bojnom brodu Bismarck opširno pisalo, njegov blizanac Tirpitz bio je u literaturi pomalo zapostavljen, posebice u hrvatskom govornom području. Ušao je u službu kad je vrijeme velikih oceanskih raidera već prošlo, a poslije gubitka Bismarcka Hitler ga je poslao u sjevernu Norvešku, kako bi pojačao njemačku nazočnost na sjevernom krilu u tom sudbonosnom germanskom području. Trebao je sudjelovati u obrani od savezničke invazije (do koje nikad nije došlo), ali i u napadima na konvoje s ratnim tvorivom za Sovjetski savez, a konačno je služio u ulozi Fleet in being kako bi vezao protivničke mornaričke snage. O usamljenoj kraljici Sjevera pisalo se manje, ali predstavljao je stalnu prijetnju savezničkim konvojima, čak ni kad zbog većih oštećenja više nije mogao isploviti. Britanci su bili opsjednuti Tirpitzom, nakon što je Bismarck u svibnju 1941. godine uspio potopiti ponos britanske Kraljevske mornarice, bojni krstaš Hood. Rijetki Tirpitzovi izlasci iz norveških fjordova znali su dovesti do panike na savezničkoj strani, tako je početkom srpnja 1942. godine uništen konvoj PQ.17, nakon što je brodovima pratnje brzopleto zapovijeđeno neka se povuku kad je primljena vijest da je Tirpitz isplovio u napad. Odgoda slanja konvoja do jeseni 1942. godine izazvala je oštre prepirke između zapadnih saveznika i Staljina, tako je Tirpitz imao i stratešku ulogu. Kad više nije izlazio na more, Britanci su ga počeli napadati u norveškim fjordovima jahaćim torpedima, zrakoplovima s nosača, novo izumljenim džepnim podmornicama, a zatim i četveromotornim bombarderima s potpuno novim tipovima teških bombi, što je konačno dovelo do njegovog uništenja.

3. izdanje Novi roman Roberta Perišića pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere sa grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je pri tome prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske povijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka. Horizont Broda za Issu je ekološko-historijski (pri čemu Perišić nema puno prethodnika, ne samo u hrvatskoj književnosti), u njemu se sreću povijest i priroda, kreće se kroz milenije i uspijeva održati vertikalu priče. Tražeći nove putove, roman pronalazi način da iz suvremenosti reinkarnira mit: o Issi, prvom gradu na Jadranu. Romani Roberta Perišića ne nastaju brzo, izlaze u ovećim razmacima, no utješno je da dugo traju. Roman Područje bez signala iz 2015. imao je prvo uspješan put od hrvatske do francuske i američke publike, a nedavno je po romanu snimljena i TV serija, višekratno međunarodno nagrađivana. Perišićev pak roman Naš čovjek na terenu, iz 2007., nakon što je prethodno objavljen u desetak zemalja, u Francuskoj je objavljen nedavno, uz pohvale u Le Mondeu i drugdje; očito, desetljeće i pol razmaka nije naškodilo ni toj priči, premda snažno uronjenoj u ondašnji trenutak, jer ovaj pripovjedač vrijeme ne samo opisuje nego ga skulptorski oblikuje. Pričamo ovdje o vremenu jer ono – zavinuto i šumno poput duboke školjke – jest i stvarno područje radnje Broda za Issu. Dosadašnje čitatelje ovog autora, kao i druge, treba ipak upozoriti – ovo je nešto posve drukčije. Kalija, rođen kao rob u Sirakuzi, i jedan neobični Vjetropir, vode nas u priču koja zaranja u ono zaboravljeno, početno. Ovo je priča o bazičnim stvarima, s jedne strane posve pri zemlji, s druge u vjetru, koji je obično metafora zaborava, ali vjetar ovdje ne zaboravlja. Ako će vas povesti u pogled djeteta, u pogled na osnovno, ako vas pritom može zanimati priča u kojoj junaci nisu samo ljudi nego i mačke i magarci i loze našeg Mediterana, onda je ovo knjiga za vas. Kako je to moglo izgledati onda kad je Jadran bio sjeverno more, na rubu svijeta? Kako je nastao svijet kojeg danas zovemo Mediteranom, je li postojao oduvijek? Tko su bili Liburni, čije je nebo bilo žensko? Je li čovjek pripitomio ovcu ili je to, u stvari, učinio pas? Kako je na Jadran u istom brodu, zajedno s pismenošću i urbanizmom, došla mačka? Je li magarac, vječno bez prava, prvi radnik? Koga su pozdravljali na Palagruži?

Ok. Unutrašnjost lepa s potpisom. Omotač unutra fali slika 2. Sifra adp19.5

JUGOSLAVENSKI LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD - 1969 - 584 STRANE, TVRD POVEZ.

LMS 119 Zagor Piratski Brod

Novo, nečitano, nema posvete. Brod. Konzarhija - Tomislav Osmanli Godina izdanja: 2022 Broj strana: 193 Povez: Tvrd PRIČE IZ SIMULAKRUMA BUDUĆNOSTI! Pred nama je neobičan roman iz bliske budućnosti. Postavljajući čoveka kao „biće neizvesnosti” u pripovedački fokus romana Brod. Konzarhija, Tomislav Osmanli sopstveni romaneskni svet pozicionira u distopijski diskurs, u 2039. godinu u kojoj se čitalac upoznaje sa nostalgičnim ljudskim bićima projektovanim u blisku, otuđenu i hipermerkantilnu budućnost. I upravo je ta budućnost polje u kojem pisac – aktuelizujući uzbudljivu igru fantastičke fikcionalnosti – iznova otvara pitanja vremena i postojanja, istine i smisla, stvarnosti i iluzija, holografa kao preplavljene stvarnosti, a sve u okrilju „pripovedačkog zamagljivanja” značenja – u priviđenju, avetima i utvarama jednog od najupečatljivijih simbola u ovoj knjizi – moćnog SIMULAKRUMA. Izvanrednim umećem oblikovanja i aktiviranja elemenata negativne utopije, dinamičnom dijalogičnošću i isceniranjem mnoštva pitanja u okviru jednog društva – kako u domenu politike, religije, kulture i (ne)duhovnosti, tako i u domenu novih tehnologija, (post)humanizma i (trans)humanizma – Osmanli u vreme sve veće „ponude” ideoloških utopija književno ubedljivo, donekle bajkovito, kritički usmereno u samu suštinu razvoja današnje civilizacije, čitaocima daruje sopstvenu viziju (kao jednu od mogućih alternativa) futurističkog sveta ne tako daleke budućnosti. Tomislav Osmanli (1956, Bitolj) je prozaista, dramski pisac i teoretičar medija. Autor je preko trideset knjiga različitih žanrova, a njegova dela prevedena su na više svetskih jezika. Brod. Konzarhija (2016) je treći piščev roman, nakon romana Dvadeset prvi (iz 2009. za koji je dobio najviše makedonsko priznanje – nagradu Roman godine „Utrinskog vesnika”) i Za uglom (2012).

Sa posvetom jako lepo očuvana. Sifra adp6.4

LUNOV MAGNUS STRIP 119 - Piratski brod - Zagor

LUNOV MAGNUS STRIP 119 - Piratski brod - Zagor lma 119

Strip sa slika. Kompletan i odlično očuvan. Inicijali. Slike spoljašnosti su u visokoj rezoluciji i uvećanjem možete videti kompletnu spoljašnost. U unutrašnjosti nije nigde švrljano.

MOTORNI teretni BROD 10.000 t D. W. C. Brodogradilište ULJANIK Pula TVRD povez. .. Tiskarna Otokar Keršovani Pula, 256. stramna. .. V -VRLO STRUČNOG teksta iz oblasti BRODOGRADNJE. .. extra kvalitetan teks i sadržaj. .. ------------------------------VRLO STRUČNOG teksta iz oblasti BRODOGRADNJE. .. extra kvalitetan teks i sadržaj. .. -- -------------------------------- U pulskom brodogradilištu → Uljaniku su kao prvi teretni brodovi izgrađena 1954. dva mala broda za opći teret nosivosti 410 t. Godine 1956. porinut je teretni brod Uljanik, nosivosti 10 200 t, u koji su ugrađeni prvi dizelski motor i prva električna razvodna ploča vlastite proizvodnje, a od 1958. grade se brodovi i za inozemne naručitelje. Od teretnih brodova isprva su se gradili pretežno višenamjenski brodovi i brodovi za rasuti teret, dok se potkraj 1970-ih Uljanik počeo specijalizirati za namjenske brodove. Tada su izgrađeni prvi brodovi za prijevoz vagona, potom i brodovi za hlađeni teret, brodovi za prijevoz automobila, žive stoke, kontejnera. Do 2015. u tom je brodogradilištu izgrađeno 140 teretnih brodova. Među njima ističu se brodovi izabrani za brodove godine u prestižnim stručnim časopisima: brod za hlađeni teret Hornbay (1990), kapaciteta 322 kontejnera, brod za prijevoz vagona Makhachkala I (2005), kapaciteta 52 vagona, brod za prijevoz automobila Höegh Delhi (2007), kapaciteta 7000 automobila, koji je s 13 paluba dugih 200 m i širokih 32 m jedan od najvećih brodova te vrste na svijetu. Knjiga u PERFEKTNOM stanju..... -------------------------------- 0

knjiga opisuje stradanje srba u brodu i slavonskom brodu 1992

Ilija Ljvovič Tolstoj, MOJE USPOMENE, preveo s ruskoga Vasilj Biga, Tiskara H. Schulman, Brod na Savi, 1919. Originalni meki kartonski povez. Vrlo dobra očuvanos, bez oštećenja. Jezik hrvatski, latinica, 20 str. Originalni naslov: „Мои воспоминания“. Veoma retko.

Omot Pavle Bihaly, sjajna fotomontaža iz 30-ih godina. Bihaly je radio i fotomontaže u časopisu Nova Literatura a 1928. godine je bratom Otom Merinom Bihalyem osnovao časopis Nova literatura i izdavačku kuću Nolit. Izdavali su knjige Jacka Londona, Maksima Gorkog, Remarqua, Heinricha Manna, Sinclaira Lewisa, Johna Steinbecka, Isaka Babelja... naslove koje je ondašnja cenzura često uzimala za provokativno levičarske i često zabranjivala. Ex Yugoslavia (1910-1945) avant - garde covers. Constructivism Book Cover. Photomontage Book Covers. Autor: Bruno Traven Izdavač: Nolit, Beograd Izdanje: prvo/first Godina: 1932 Uvez: tvrdi s klapnom Format: 14x20 Stranica: 312 Stanje omota kao na slici, unutra knjiga odlično očuvana. KC

Slike Jedan od redjih primeraka, Kartonac, Tesko se nalazi u ovako dobrom stanju. Savrseno kockast i cvrst. Unutra odlican 5 !!!

МИЛЕНА МАРКОВИЋ БРОД ЗА ЛУТКЕ СЕЗОНА 05/06 ЈДП БЕОГРАД 2006 ПРЕМИЈЕРА 5. ЈУНА НА ВЕЛИКОЈ СЦЕНИ ЈДП МИЛЕНА МАРКОВИЋ БЕОД ЗА ЛУТКЕ ЈАГЊИЋИ О ПЕСМИ: РАЗГОВОР СА МИЛЕНОМ МАРКОВИЋ СРЕБРНА ПРАШИНА ДРУГ МОЈБИОГРАФИЈЕ ............................................................ ФОТОГРАФИЈА МИЛЕНЕ МАРКОВИЋ БРОШ ЋИРИЛИЦА 36 СТРАНА НЕКОРИШЋЕНО ГАРАНЦИЈА ОДЛИЧНО Екстра **********

Ovo delo Bukovskog predstavlja njegov poetički dnevnik koji je vodio poslednjih godina svog života. U njima on povučen iskustvom piše životne mudrosti o smrti, novcu, konjskim trkama, alkoholu otkrivajući nam usput i neke detalje iz privatnog života. U ovom izdanju nalaze se i manje poznati nastavci dnevnika kako i predgovor njegove supruge Linde Lee.

B.TRAVEN izabrana dela 1-6 nolit beograd 1980 tvrd povez -mrtvački brod -berači pamuka -lov na ljude -troza -bela ruža -blago sijera madre odlično očuvane u knjizi mrtvački brod neznatan deo teksta podvučen običnom olovkom