Fenicanski brod-V.Jan.Izdavac Decja knjiga-Beograd,1956 godine.Mek povez,167 str.Pecat,korice blago pohabane ostalo dobro ocuvano.

Lepljenje nalepnica na gusarski brod može biti veoma zabavno i kreativno iskustvo. Evo nekoliko ideja kako možete koristiti nalepnice da biste ulepšali scenu sa gusarskim brodom: Obojte brod: Nacrtajte ili otisnite sliku gusarskog broda na papir ili karton. Zatim koristite nalepnice da dodate detalje kao što su morske daske, jarboli, krmeni kormilar i drugi elementi broda. Možete takođe nalepiti kuke za penjanje, kanone ili lobanje kako biste stvorili autentičan izgled gusarskog broda. Mornari i gusari: Iskoristite nalepnice sa slikama mornara i gusara da biste ih postavili na palubu broda. Možete dodati nalepnice mornarskih šešira, marame, mačeva i drugih rekvizita kako biste dodali detalje likovima. Takođe možete dodati nalepnice sa različitim izrazima lica kako biste prikazali različite emocije mornara i gusara. Morski svet: Koristite nalepnice morskih životinja i biljaka da biste dodali živost sceni. Možete nalepiti ribe, morske zvezde, korale i druge morske detalje kako biste stvorili osećaj da je brod deo podvodnog sveta. Takođe možete dodati nalepnice talasa, galebova i drugih morskih elemenata koji će upotpuniti scenu. Mapa blaga: Nacrtajte mapu blaga koja vodi do tajnog skrovišta pirata. Koristite nalepnice sa simbolima kao što su kompas, brodovi, zakopano blago i druge misteriozne oznake. Možete takođe dodati nalepnice sa prikazom blaga kako biste dodali uzbuđenje i tajanstvenost sceni. Budite kreativni i koristite svoju maštu da stvorite jedinstvenu gusarsku scenu. Nalepnice će vam pomoći da oživite gusarski brod i da dodate autentične detalje. Uživajte u procesu i neka vaša kreativnost slobodno zasija dok dekorišete scenu sa nalepnicama!

Svemirski brod `GALAKTIKA`, G.Larsen R.Terston Plava ptica knjiga broj 61 Stanje: kao na slikama, posveta na predlistu

SVEMIRSKI BROD GALAKTIKA EPOPEJA O BORBI LJUDSKE RASE ZA OPSTANAK AUTOR: GLEN LARSEN I ROBERT TERSTON EDICIJA PLAVA PTICA KNJIGA 61 IZDAVAČ: PROSVETA, BEOGRAD GODINA IZDANJA: 1980. GOD. TVRDE KORICE PISMO: ĆIRILICA BROJ STRANA: 342 STR. ILUSTROVANO STANJE KNJIGE DOBRO 3 OTPIS IZ BIBLIOTEKE TROŠKOVE SLANJA SNOSI KUPAC LIČNO PREUZIMANJE MOGUĆE U CENTRU BEOGRADA

EX-YU BROŠURA SLAVONSKI BROD Stanje kao na slikama.. Retko..

310 Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Rikna malo ostecena, sve ostalo uredno unutra u super stanju! Sa sabranim, rukom kolorisanim stripovima iz Plavog Vjesnika, i pričama Biser zla, Ukleti brod, Kišova zagonetka i Uglomi gospodar pećina. Andrija Maurović (Muo u Boki kotorskoj, 29. ožujka, 1901. – Zagreb, 2. rujna 1981.), bio je hrvatski slikar, ilustrator i crtač stripova, često zvan ocem hrvatskog stripa. Andrija Maurović rođen je 1901. godine mjestu Muo u Boki kotorskoj. Rodom Hrvat, od majke Bokeljke[1][2] i oca Slovenca (prezimena Maurowitch[2]).[3][4] Obitelj Maurović se nakon kratkog boravka u Krakovu seli u Dubrovnik[5] gdje Andrija pohađa gimnaziju. U školi se ne ističe akademskim uspjehom, ali ubrzo je opažena njegova nadarenost za crtanje. Gimnaziju je završio 1922. godine.[6] Po savjetu Iva Vojnovića, a s preporukom Ivana Meštrovića,[6] upisuje se 1923. godine na Likovnu akademiju u Zagrebu gdje je studirao do 1924. godine. Za život zarađivao je izradom ilustracija za plakate, časopise i knjige (osobito za nakladu St. Kugli). Onodobna pravila akademije branila su studentima takav rad pa Andrija ubrzo dolazi u sukob s upravom, a nešto kasnije, iako je bio među najboljim studentima crteža, napustio je studij i potpuno se posvetio ilustratorskom radu, najviše u novinama i časopisima Jutarnji list, Novosti, Koprive, Ženski svijet, Oko i Kulisa. Tiskare se jagme za njegovim radovima. Od siromaštva dospijeva do bogatuna. Ali što je zaradio to je potrošio. Samo u vrijeme svojih zlatnih godina (1936.-1938.) od zarađenoga mogao je svaki mjesec kupiti kuću. On je to radije podijelio s prijateljima, a posebice prijateljicama noći. Na dan bi radio dvije table, popušio dvije kutije cigareta, popilo bi se dvije litre vina, dvije litre rakije, dok su čitači stajali u repu očekujući nove nastavke dramatičnih i zapletenih radnji njegovih junaka.[7] S Franjom M. Fuisom 1938. godine pokrenuo je reviju Mickey strip.[8] Neumjeren u trošenju novca i vlastita života, doživio je psihički i fizički brodolom. Fizički uništen, liječen od alkohola i nikotina, bio je ubrzo i napušten. Okrenuo se proučavanju mudrih štiva, vegetarijanizmu, prirodnom životu, proglašavajući sve užitke smrtnom bolešću i sve ugode vražjim darovima koji truju duh i tijelo. Ostao je pomalo bez volje ili želje da čuje koju riječ o svojoj besmrtnosti, živcirale su ga fraze o trajanju njegova djela i životu poslije smrti. Istodobno željan ljudskih kontakata i riječi, birao je često i krive sugovornike, vjerovao svim riječima i svim obećanjima. Čak bi znao i odriješiti kesu za čovjeka koji se u njegovo ime, navodno, pobio ili koji je, pretjerano (ga) zagovarajući među samim urotnicima, neprijateljima, zaradio otpust s posla, te mu je plaćao operacije, liječenja psihičkih i fizičkih boli. Ili prodaja njegovih djela na rate, od koje bi prvu vidio, a potom više ni točne adrese, ni kupca, ni novca. Ali i nadalje je grlio ljude koje bi tek upoznao kao da su rasli s njim, a potom ih iznevjeren slao u neku stvar osamljeniji neko ikada.[7] Neko je vrijeme, nastupajući u Shakespeareovu Snu ljetnje noći, bio i glumac u Sarajevu, ali se (predvidljivo) posvadio s nekom ruskom redateljicom te napustio družinu. Glumio je i u češkom filmu koji se snimao u okolici Dubrovnika.[7] Umro je u Zagrebu 1981. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.[9] Strip U stripovima, ma koliko imao vrsne scenariste ili uzore (Franjo M. Fuis, Krešimir Kovačić i drugi) ili ih radeći po literarnim uzorima provlači se njegova samovolja i njegovo uporno iscrtavanje crno-bijele slike svijeta Dobra i Zla. Nekim je likovima podario vlastite karakterne i fizionomijske crte (Stari Mačak — Andrija Maurović), razdijelio svijet na Svjetlo i Tminu, a svoje junake ostavio na čistini između Kulture i Prirode, izvornog i neškodljivoga divljašta na jednoj te pitomosti naravi na drugoj strani. I jedan njegov lik, Dan iz Sedme žrtve, zanimljiv je primjer toga temeljnog sukoba — lik kojemu Maurović daje za pravo da ubije sedmoricu ljudi zbog jedne kobile ili životinje koje su »mnogo bolje nego ljudi«. Sve ambivalencije i svoje naravi, mjeru Divljine i Kulture, Prirodnoga i Protuprirodnoga, nose i glavni likovi njegovih stripova (koje je, primjerice, D. Glavan pronašao u njegovu Radoslavu). Ali to je uglavnom svijet u kojemu žene u Maurovićevoj moralnoj hijerarhiji ne zauzimaju baš neka naročita mjesta, jer po njemu (poput Tarzanove družice), težeći Civilizaciji lakomisleno manipuliraju i »veslaju žedne preko vode«. Ali da sudeći o čovjeku koji je volio krajnosti ne ispadnemo amaterski psiholozi, recimo da je doista u svojem stripu znao naglasiti i sugerirati najveće dramatske naboje, iskazati onu gustoću atmosfere po kojem Divlji zapad djeluje nekako poznato i domaće. Kao da je riječ o pozornici karlovačke ili jastrebarske ravničarske sumaglice ili o vodenim parama Lonjskoga polja. Smjelo kadrirano, filmski glatko, znalačkom podjelom na krupne, srednje ili daleke planove (ili istoga motiva s raznih strana) znao je iskazati raspoloženja, a filmskom dramaturgijom i osjećajem za montažne konfiguracije svojih stripovnih naracija pojednostavnjenih dramskih zapletaja znao je ostvariti tečnost koju poznaje samo filmska traka. Uz to, znao je nepogrešivo naglasiti psihološki temelj svakoga dramskog sukoba znajući zaustaviti prizor, dati mu emocionalnu ili kontemplativnu mirnoću odvajajući se od afektivnih, nikada smirenih slika drugih autora koje govore o podvizima glavnih junaka i njihovih rješenja te najzamršenijih situacija. Maurović je prezirao taj ležerni senzacionalistički kretenizam nemogućih i sretnih ishoda. Koliko je volio izvorno promišljati scene, vidi se i po tome što je dvojici glavnih aktera u svojim vestern stripovima, konju Satanu i jahaču, pridružio i psa ili, bolje rečeno, poludivljeg vuka (Bart), sadržajno zasićujući i psihološki usložavajući scenu. Bilo kako bilo, visoke morfološke i rukopisne vrijednosti stripa, a posebice crno-bijelo crtanje karaktera njegovih junaka vizualno je i etički odgojilo generacije koji su se u školskoj klupi, »duhovno borili između stripa Stari Mačak i Lava Tolstoja« (Z. Zec).[7] Predratni stripovi Prvi mu je strip, Vjerenica mača, objavljen 1935. godine, a u sljedeće dvije godine pojavit će se velik broj Maurovićevih stripova, među kojima su: Podzemna carica Ljubavnica s Marsa Trojica u mraku Sedma žrtva Kugina jahta Gospodar zlatnih bregova Sablast zelenih močvara Ognjem i mačem Zlatarevo zlato Na oblikovanje i dramaturgiju nekih Maurovićevih stripova utjecali su i tada popularni westerni. Stvorio je galeriju likova koji će se, što je inače rijetko za Maurovića, ponavljati u nekoliko stripova: tajanstvenog pravednika Crnog Jahača, pjesnika lutalicu Polaganu Smrt i simpatičnog tvrdoglavog starca Starog Mačka. Ratno doba Strip Seoba Hrvata iz 1943. godine U doba NDH Maurović surađuje u Zabavniku braće Neugebauer i Marcela Čuklija, gdje se, između ostalog, posvećuje i nacionalnoj tematici pa su tako među njegovim djelima i: Seoba Hrvata Ahura mazda Grob u prašumi Braća Seljan Knez Radoslav Tomislav Zlatni otok (nastavio Walter Neugebauer nakon Maurovićevog odlaska u Partizane) 1945. nadalje Nakon rata, u Jugoslaviji strip biva kratkotrajno zabranjen kao `kapitalistička tvorevina koja kvari mladež`, ali već 1951. godine Maurović ponovno crta u omladinskim listovima Horizont i Horizontov zabavnik, pa se tako pojavljuju: Meksikanac Opsada Zadra Tri dječaka Jahači rumene kadulje Od 1955. godine surađuje u novopokrenutom Plavom Vjesniku gdje objavljuje Hajdučku pjesmu, a početkom šezdesetih i veći broj stripova u boji: Biser zla 1960./1961. Kišova zagonetka 1960. Djevojka sa Sijere Uglomi gospodar pećina Rankov odred i adaptaciju Šenoine Čuvaj se senjske ruke 1962./1963. Među Maurovićeve adaptacije književnih klasika spada i Grička vještica, scenaristička suradnja s Walterom Neugebauerom, objavljena u nastavcima u Večernjem listu krajem pedesetih. Posljednjih godina života Maurović napušta klasični strip i posvećuje se biblijsko-erotskim motivima. Pet godina nakon smrti, Veljko Krulčić je napravio kapitalnu monografiju Maurović sa osam njegovih remek-djela i opširnom uvodnom studijom. Monografiju je izdala Istarska naklada iz Pule. Utjecaj Njegovi su radovi ušli u sve svjetske publikacije i preglede. U Ljubljani je sedamdesetih utemeljena i nagrada Kluba devete umjetnosti koja je nosila njegovo ime (Andrija). Njegovo se ime našlo i u Svjetskoj enciklopediji stripa (World encyclopedia of comics, izd. Chelsea House Publishers, New York, 1976., str. 485.).[6][7] Spomen O Mauroviću su snimljeni dokumentarni filmovi Svaki je čovjek dobar čovjek u rđavom svijetu (1969., R. Grlić); Stari Mačak (1977.) i Povratak Starog Mačka (1979.) J. Remenara; Povodi i tragovi – čudesni svijet stripa (1985., M. Bukovčan) te Andrija Maurović ili jeza nekog drugog svijeta (1995., Ž. Ivanjek).[6] Za dostignuća u razvoju jugoslavenskoga stripa Klub devete umjetnosti dodjeljivao je od 1978. do 1988. godine Nagradu »Andrija«.[6] Uz obljetnicu rođenja 2001. godine u Republici Hrvatskoj izdana je poštanska marka s motivom Crnoga Jahača.[6] Od 29. ožujka do 29. travnja 2007. godine u galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu bila je postavljena izložba radova Andrije Maurovića Poznato i nepoznato. Za prinos razvoju hrvatskoga stripa udruga Art 9 od 2009. godine dodjeljuje Nagradu »Andrija Maurović« za životno djelo.[6] Zanimljivosti Na 9. šahovskoj olimpijadi održanoj 1950. godine u Dubrovniku igralo se figurama koje je Maurović skicirao, a izradio drvotokar Vjekoslav Jakopović. Te su figure proglašene najboljima na svijetu zbog praktičnosti, tj. optimalnog odnosa veličine figura i veličine polja te pogodnoga prstohvata. Robert Fischer je oba svoja meča protiv Spaskog (1972., 1992.) igrao s njima. Danas se izrađuju i u plastičnoj inačici...

REPRINTOVANOIZDANJE SLIKE DOGOVOR

zagor op 24 vrlo lepo sačuvan

Pero Čimbur - Brod nad kojim nisu letjeli galeboviIzdavač: Dečje NovineGodina: 1991Broj strana: 101Tvrdi povezBiblioteka: Beli JelenIlustrovao: Ivana Švabić3/31

strip OTKRIĆE SVETA br. 8 Pijani brod na Amazonu DNEVNIK Yugoslavia LAROUSSE 1981. god. - u ponudi su 2 stripa, cena je za 1 po izboru. Pogledajte slike. Za kolekcionare. RARE

izd 2008g, 32str, 21cm, tvrd povez sa omotom, nekorišćena gusarske priče kolor

izd 2008g, 32str, 21cm, tvrd povez sa omotom Veoma očuvana

Pero Čimbur - Brod nad kojim nisu letjeli galebovi Izdavač: Dečje Novine Godina: 1991 Broj strana: 101 Tvrdi povez Biblioteka: Beli Jelen Ilustrovao: Ivana Švabić

BROD U BOCI: pjesme i šansone - Arsen Dedić Izdavač: ZNANJE Zagreb, biblioteka EVERGRIN Godina izdanja: 1980. Povez: broš Broj strana: 100 Pismo: latinica Stanje: dobro

VELIKA RASPRODAJA KNJIGA UPOREDITE CENE OVIH NASLOVA SA ONIMA NA KUPINDU I VIDEĆETE DA SU DRASTIČNO NIŽE KAD UĐETE U PREGLED SVIH NAŠIH PREDMETA, I NEŠTO VAM ZAPADNE ZA OKO, POTRAŽITE TAJ PREDMET U OPŠTEM PRETRAŽIVAČU DA BISTE VIDELI KOLIKO SU NAM CENE POVOLJNE. NEMOJTE DA VAS MRZI DA PROŠETATE KROZ MOJU PONUDU I NA KUPINDU JER ĆU U NAREDNIH NEKOLIKO MESECI SVAKODNEVNO PODIZATI PO PAR STOTINA NOVIH PREDMETA – KNJIGA, STRIPOVA, ALBUMA SA SLIČICIMA, DO KONAČNE CIFRE OD OKO 60.000 PREDMETA, KO NIJE LENJ SIGURNO ĆE NAĆI NEŠTO ZA SVOJU DUŠU Pitajte sve što vam je nejasno pre kupovine. Gotovo sve fotografišem sa istog stalka i pod istim svetlom da bi se izbegla sumnja da nešto prikrivam. U koliko u knjizi ima nešto pisano posveta ili slično, ili podvlačeno, trudim se da to prikažem na zasebnoj fotografiji. Kupljene predmete šaljem u rokovima predviđenim pravilima sajta na adresu navedenu u profilu kupca koju dobijam od sajta nakon prodaje, post ekspresom u njihovoj zaštitnoj kartonskoj koverti. Samo u koliko gabariti kupljenih predmeta prelaze veličinu koverte pakujem ih u kartone i tako upakovane šaljem. Šaljem nakon uplate a za članove koji nemaju negativnih ocena i pozitivne ocene od minimum pet prodavaca sa sajta moguće plaćanje pouzećem (samo za Srbiju). ŠALJEM ISKLJUČIVO POST EKSPRESOM i to tek nakon što mi porukom na sajtu javite TAČAN IZNOS koji je uplaćen I IME UPLATIOCA kao i potvrdu adrese na koju šaljem Ukoliko se pošiljka ošteti u transportu, ne prihvatam reklamacije. Ukoliko niste zadovoljni predmetom prema zakonu o zaštiti potrošača moram da pristanem da ga vratite ali isključivo post ekspresom pouzećem na vaš teret za sve troškove koji pri tome proizilaze. ODBIJAM DA NA MOJ RAČUN IDU BILO KAKVE POŠTARINE, TROŠKOVI TRANSFERA NOVCA I BILO ŠTA DRUGO OSIM CENE PREDMETA. P A Ž NJ A:::: SVA KOMUNIKACIJA ISKLJUČIVO PORUKAMA PREKO SAJTA. Za stare kupce koji imaju moj broj telefona, moguće dodatne fotografije na Viber. LIČNO PREUZIMANJE ISKLJUČIVO NA MOJOJ ADRESI uz prethodni dogovor porukom na sajtu kojom ću dati dva termina kada možete doći da preuzmete predmete, a u koliko Vam ti termini ne odgovaraju onda to javite na vreme da bih vam predmete poslao pod istim uslovima i u rokovima koji važe i za kupce koji su se pri kupovin odmah opredelili za slanje pošiljke. Kupci iz inostranstva su dobrodošli ali su opcije za plaćanje: plaćanje iz Srbije; plaćanje Western Unionom; plaćanje preko Pošte ako takva opcija postoji iz vaše zemlje, ali sve eventualne reklamacije prihvatam da rešavam samo u Srbiji i pod uslovima koji važe i za kupce iz Srbije.

Djuro Djakovic, Slavonski brod

Mladost, Zagreb, 1970. Veći udžbenički format, 19 ilustrovanih strana. Lepo očuvana, korice kao na slici (u donjem delu zacepljena rikna). Pogledajte i: https://www.kupindo.com/pretraga.php?Pretraga=MAJA&CeleReci=0&Prodavac=stefanijak&Grupa=676 s

BRUSNICA NA SAVI - MONOGRAFIJA Autor: Mihailo Pantić Izdavač: Opština Srpski Brod Godina izdanja: 1998 Broj strana: 372 Pismo: ćirilica Povez: meki Format: 24x16 Ilustrovana. Stanje kao na slici. Korice malo izguljene, unutrašnjost odlično očuvana, ima posvetu na prvoj strani. Brusnica Mala je naseljeno mjesto u opštini Odžak, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u Brusnici Maloj je živjelo 449 stanovnika. Prijeratno naseljeno mjesto Brusnica Mala je Dejtonskim sporazumom podijeljeno međuentitetskom linijom između opštine Brod koja pripada Republici Srpskoj i opštine Odžak koja pripada Federaciji BiH.

GOSPODAR BRODA Louis Chadourne Avanturistički roman Zabavna biblioteka, kolo XLVII., knjiga 564. Nakladnik: Knjižara `Zabavne biblioteke`, Zagreb Godina izdanja: 1934. Uvez: tvrdi Broj stranica: 232 Format: 12,5 x 19,0 cm vr285

1:500.000 Auto karte Trsat: Auto karta RH, BiH i Slovenije; s 10 planova grada: Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Sl. Brod, Split, Šibenik, Varaždin, Zadar, Zagreb s

ANTIKVARNI ČASOPIS SAVREMENI POGLEDI BROJ 10 SLAVONSKI BROD OKTOBAR 1936 MESEČNIK ZA KNJIŽEVNOST NAUKU I UMJETNOST STRANA 245 - 276 MEKI POVEZ KORICE MALO ISKRZANE RUPICA NA PREDNJOJ KORICI OSTALO KOMPLETNO I DOBRO OČUVANO 20.10.2020

Meki povez Geg-L Аутор - особа Грубор, Александра Наслов Sporim brodom za Kinu / Aleksandra Grubor Врста грађе роман Језик српски Година 2007 Издавање и производња Beograd : Narodna knjiga - Alfa, 2007 (Beograd : Alfa) Физички опис 112 str. ; 21 cm Збирка ǂBiblioteka ǂAlfa. Proza 2007. ISBN 86-331-2896-9 (broš.) Напомене Autorova slika na koricama Tiraž 500

SVETOST NA DJELU: Josip Antolović Naslov Svetost na djelu / Josip Antolović Vrsta građe knjiga Jezik hrvatski Godina 1969 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : J. Antolović, 1969 (Slavonski Brod : Plamen) Fizički opis 97 str. ; 17 cm. Napomene Bibliografija: str. 97. Predmetne odrednice Barbarić, Petar, 1874-1897 Dobro očuvana knjiga.

Autor: Eduard Limonov Povez: tvrd sa zaštitnim omotom Br. strana: 161 Format: 12,5 x 20 NAPOMENA: Knjiga je u odličnom stanju! Sadržaj: - Konjak Napoleon - King of Fools - The Death of Teenage Idol - Kiša - Brava - Portret poznatog ubice - Ti isti - Brod pod crvenom zastavom - Iz izviđanja smo doveli dva zarobljenika - Lepotica koja je inspirala pesnika

Од сплава до атомског брода : за децу припремио Паја Патак, Walt Disney према тексту Алда Кијарутинија и преводу Мирјане Цијан Београд : `Вук Караџић`, 1969. 43 стр. : илустр. ; 33 cm Библиотека Дизниленд ; књ. 5 наслов оригинала: Da remo al transatlantiko тврдо коричена, ћирилица Оштећење се види на посебној фотографији.