B. Traven - MRTVAČKI BROD: Doživljaji američkog mornara Roman (Nolit, Beograd, 1980, tvrd povez, 343 str.)

Godina izdanja: 1980 ISBN: dalje Autor: Domaći Jezik: Srpski ZNANJE - EvergriN Zg. 1980 god. Arsen Dedić BROD U BOCI ilustracije Momo Kapor KU-STAN

Da li ste ljubitelj Starlink igre? Ukoliko jete, ova figurice će onda dobro doći! Blister sadrži razne figure iz popularne Starlink video igre, a veličina je oko 6-8cm.

SVEMIRSKI BROD `GALAKTIKA`, Glen Larsen, Robert Terston epopeja o borbi ljudske rase za opstanak biblioteka Plava ptica Jugoslavija i Prosveta - Beograd, 1980. tvrd povez sa zlatotiskom vrlo dobro očuvana knjiga, nedostaje prvi prazan list, zanemarljivo 345 strana

ok

ok

Magnetza frižider Grčka Halkidiki plavi brod znamenitosti plaže, sunce i zalazak sunca

310 Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Rikna malo ostecena, sve ostalo uredno unutra u super stanju! Sa sabranim, rukom kolorisanim stripovima iz Plavog Vjesnika, i pričama Biser zla, Ukleti brod, Kišova zagonetka i Uglomi gospodar pećina. Andrija Maurović (Muo u Boki kotorskoj, 29. ožujka, 1901. – Zagreb, 2. rujna 1981.), bio je hrvatski slikar, ilustrator i crtač stripova, često zvan ocem hrvatskog stripa. Andrija Maurović rođen je 1901. godine mjestu Muo u Boki kotorskoj. Rodom Hrvat, od majke Bokeljke[1][2] i oca Slovenca (prezimena Maurowitch[2]).[3][4] Obitelj Maurović se nakon kratkog boravka u Krakovu seli u Dubrovnik[5] gdje Andrija pohađa gimnaziju. U školi se ne ističe akademskim uspjehom, ali ubrzo je opažena njegova nadarenost za crtanje. Gimnaziju je završio 1922. godine.[6] Po savjetu Iva Vojnovića, a s preporukom Ivana Meštrovića,[6] upisuje se 1923. godine na Likovnu akademiju u Zagrebu gdje je studirao do 1924. godine. Za život zarađivao je izradom ilustracija za plakate, časopise i knjige (osobito za nakladu St. Kugli). Onodobna pravila akademije branila su studentima takav rad pa Andrija ubrzo dolazi u sukob s upravom, a nešto kasnije, iako je bio među najboljim studentima crteža, napustio je studij i potpuno se posvetio ilustratorskom radu, najviše u novinama i časopisima Jutarnji list, Novosti, Koprive, Ženski svijet, Oko i Kulisa. Tiskare se jagme za njegovim radovima. Od siromaštva dospijeva do bogatuna. Ali što je zaradio to je potrošio. Samo u vrijeme svojih zlatnih godina (1936.-1938.) od zarađenoga mogao je svaki mjesec kupiti kuću. On je to radije podijelio s prijateljima, a posebice prijateljicama noći. Na dan bi radio dvije table, popušio dvije kutije cigareta, popilo bi se dvije litre vina, dvije litre rakije, dok su čitači stajali u repu očekujući nove nastavke dramatičnih i zapletenih radnji njegovih junaka.[7] S Franjom M. Fuisom 1938. godine pokrenuo je reviju Mickey strip.[8] Neumjeren u trošenju novca i vlastita života, doživio je psihički i fizički brodolom. Fizički uništen, liječen od alkohola i nikotina, bio je ubrzo i napušten. Okrenuo se proučavanju mudrih štiva, vegetarijanizmu, prirodnom životu, proglašavajući sve užitke smrtnom bolešću i sve ugode vražjim darovima koji truju duh i tijelo. Ostao je pomalo bez volje ili želje da čuje koju riječ o svojoj besmrtnosti, živcirale su ga fraze o trajanju njegova djela i životu poslije smrti. Istodobno željan ljudskih kontakata i riječi, birao je često i krive sugovornike, vjerovao svim riječima i svim obećanjima. Čak bi znao i odriješiti kesu za čovjeka koji se u njegovo ime, navodno, pobio ili koji je, pretjerano (ga) zagovarajući među samim urotnicima, neprijateljima, zaradio otpust s posla, te mu je plaćao operacije, liječenja psihičkih i fizičkih boli. Ili prodaja njegovih djela na rate, od koje bi prvu vidio, a potom više ni točne adrese, ni kupca, ni novca. Ali i nadalje je grlio ljude koje bi tek upoznao kao da su rasli s njim, a potom ih iznevjeren slao u neku stvar osamljeniji neko ikada.[7] Neko je vrijeme, nastupajući u Shakespeareovu Snu ljetnje noći, bio i glumac u Sarajevu, ali se (predvidljivo) posvadio s nekom ruskom redateljicom te napustio družinu. Glumio je i u češkom filmu koji se snimao u okolici Dubrovnika.[7] Umro je u Zagrebu 1981. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.[9] Strip U stripovima, ma koliko imao vrsne scenariste ili uzore (Franjo M. Fuis, Krešimir Kovačić i drugi) ili ih radeći po literarnim uzorima provlači se njegova samovolja i njegovo uporno iscrtavanje crno-bijele slike svijeta Dobra i Zla. Nekim je likovima podario vlastite karakterne i fizionomijske crte (Stari Mačak — Andrija Maurović), razdijelio svijet na Svjetlo i Tminu, a svoje junake ostavio na čistini između Kulture i Prirode, izvornog i neškodljivoga divljašta na jednoj te pitomosti naravi na drugoj strani. I jedan njegov lik, Dan iz Sedme žrtve, zanimljiv je primjer toga temeljnog sukoba — lik kojemu Maurović daje za pravo da ubije sedmoricu ljudi zbog jedne kobile ili životinje koje su »mnogo bolje nego ljudi«. Sve ambivalencije i svoje naravi, mjeru Divljine i Kulture, Prirodnoga i Protuprirodnoga, nose i glavni likovi njegovih stripova (koje je, primjerice, D. Glavan pronašao u njegovu Radoslavu). Ali to je uglavnom svijet u kojemu žene u Maurovićevoj moralnoj hijerarhiji ne zauzimaju baš neka naročita mjesta, jer po njemu (poput Tarzanove družice), težeći Civilizaciji lakomisleno manipuliraju i »veslaju žedne preko vode«. Ali da sudeći o čovjeku koji je volio krajnosti ne ispadnemo amaterski psiholozi, recimo da je doista u svojem stripu znao naglasiti i sugerirati najveće dramatske naboje, iskazati onu gustoću atmosfere po kojem Divlji zapad djeluje nekako poznato i domaće. Kao da je riječ o pozornici karlovačke ili jastrebarske ravničarske sumaglice ili o vodenim parama Lonjskoga polja. Smjelo kadrirano, filmski glatko, znalačkom podjelom na krupne, srednje ili daleke planove (ili istoga motiva s raznih strana) znao je iskazati raspoloženja, a filmskom dramaturgijom i osjećajem za montažne konfiguracije svojih stripovnih naracija pojednostavnjenih dramskih zapletaja znao je ostvariti tečnost koju poznaje samo filmska traka. Uz to, znao je nepogrešivo naglasiti psihološki temelj svakoga dramskog sukoba znajući zaustaviti prizor, dati mu emocionalnu ili kontemplativnu mirnoću odvajajući se od afektivnih, nikada smirenih slika drugih autora koje govore o podvizima glavnih junaka i njihovih rješenja te najzamršenijih situacija. Maurović je prezirao taj ležerni senzacionalistički kretenizam nemogućih i sretnih ishoda. Koliko je volio izvorno promišljati scene, vidi se i po tome što je dvojici glavnih aktera u svojim vestern stripovima, konju Satanu i jahaču, pridružio i psa ili, bolje rečeno, poludivljeg vuka (Bart), sadržajno zasićujući i psihološki usložavajući scenu. Bilo kako bilo, visoke morfološke i rukopisne vrijednosti stripa, a posebice crno-bijelo crtanje karaktera njegovih junaka vizualno je i etički odgojilo generacije koji su se u školskoj klupi, »duhovno borili između stripa Stari Mačak i Lava Tolstoja« (Z. Zec).[7] Predratni stripovi Prvi mu je strip, Vjerenica mača, objavljen 1935. godine, a u sljedeće dvije godine pojavit će se velik broj Maurovićevih stripova, među kojima su: Podzemna carica Ljubavnica s Marsa Trojica u mraku Sedma žrtva Kugina jahta Gospodar zlatnih bregova Sablast zelenih močvara Ognjem i mačem Zlatarevo zlato Na oblikovanje i dramaturgiju nekih Maurovićevih stripova utjecali su i tada popularni westerni. Stvorio je galeriju likova koji će se, što je inače rijetko za Maurovića, ponavljati u nekoliko stripova: tajanstvenog pravednika Crnog Jahača, pjesnika lutalicu Polaganu Smrt i simpatičnog tvrdoglavog starca Starog Mačka. Ratno doba Strip Seoba Hrvata iz 1943. godine U doba NDH Maurović surađuje u Zabavniku braće Neugebauer i Marcela Čuklija, gdje se, između ostalog, posvećuje i nacionalnoj tematici pa su tako među njegovim djelima i: Seoba Hrvata Ahura mazda Grob u prašumi Braća Seljan Knez Radoslav Tomislav Zlatni otok (nastavio Walter Neugebauer nakon Maurovićevog odlaska u Partizane) 1945. nadalje Nakon rata, u Jugoslaviji strip biva kratkotrajno zabranjen kao `kapitalistička tvorevina koja kvari mladež`, ali već 1951. godine Maurović ponovno crta u omladinskim listovima Horizont i Horizontov zabavnik, pa se tako pojavljuju: Meksikanac Opsada Zadra Tri dječaka Jahači rumene kadulje Od 1955. godine surađuje u novopokrenutom Plavom Vjesniku gdje objavljuje Hajdučku pjesmu, a početkom šezdesetih i veći broj stripova u boji: Biser zla 1960./1961. Kišova zagonetka 1960. Djevojka sa Sijere Uglomi gospodar pećina Rankov odred i adaptaciju Šenoine Čuvaj se senjske ruke 1962./1963. Među Maurovićeve adaptacije književnih klasika spada i Grička vještica, scenaristička suradnja s Walterom Neugebauerom, objavljena u nastavcima u Večernjem listu krajem pedesetih. Posljednjih godina života Maurović napušta klasični strip i posvećuje se biblijsko-erotskim motivima. Pet godina nakon smrti, Veljko Krulčić je napravio kapitalnu monografiju Maurović sa osam njegovih remek-djela i opširnom uvodnom studijom. Monografiju je izdala Istarska naklada iz Pule. Utjecaj Njegovi su radovi ušli u sve svjetske publikacije i preglede. U Ljubljani je sedamdesetih utemeljena i nagrada Kluba devete umjetnosti koja je nosila njegovo ime (Andrija). Njegovo se ime našlo i u Svjetskoj enciklopediji stripa (World encyclopedia of comics, izd. Chelsea House Publishers, New York, 1976., str. 485.).[6][7] Spomen O Mauroviću su snimljeni dokumentarni filmovi Svaki je čovjek dobar čovjek u rđavom svijetu (1969., R. Grlić); Stari Mačak (1977.) i Povratak Starog Mačka (1979.) J. Remenara; Povodi i tragovi – čudesni svijet stripa (1985., M. Bukovčan) te Andrija Maurović ili jeza nekog drugog svijeta (1995., Ž. Ivanjek).[6] Za dostignuća u razvoju jugoslavenskoga stripa Klub devete umjetnosti dodjeljivao je od 1978. do 1988. godine Nagradu »Andrija«.[6] Uz obljetnicu rođenja 2001. godine u Republici Hrvatskoj izdana je poštanska marka s motivom Crnoga Jahača.[6] Od 29. ožujka do 29. travnja 2007. godine u galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu bila je postavljena izložba radova Andrije Maurovića Poznato i nepoznato. Za prinos razvoju hrvatskoga stripa udruga Art 9 od 2009. godine dodjeljuje Nagradu »Andrija Maurović« za životno djelo.[6] Zanimljivosti Na 9. šahovskoj olimpijadi održanoj 1950. godine u Dubrovniku igralo se figurama koje je Maurović skicirao, a izradio drvotokar Vjekoslav Jakopović. Te su figure proglašene najboljima na svijetu zbog praktičnosti, tj. optimalnog odnosa veličine figura i veličine polja te pogodnoga prstohvata. Robert Fischer je oba svoja meča protiv Spaskog (1972., 1992.) igrao s njima. Danas se izrađuju i u plastičnoj inačici...

ok

ok

REPRINTOVANOIZDANJE SLIKE DOGOVOR

tajanstveni kapetan dobro očuvan tvrd povez velok

strip OTKRIĆE SVETA br. 8 Pijani brod na Amazonu DNEVNIK Yugoslavia LAROUSSE 1981. god. - u ponudi su 2 stripa, cena je za 1 po izboru. Pogledajte slike. Za kolekcionare. RARE

nova

Otkrice sveta u stripu broj 8-Pijani brod na Amazonu.Dobro ocuvan.

Tri priveska Pogledati slike kljucne reci za pretragu privezak privesci priveyak M slovo slova M sidro sidra kormilo korlila brod brodovi more mora

Star Wars privezak - Disney . Star Wars - sa jedne strane je X-Wing brod a sa druge Tie-Fighter . Privezak je od metala i dosta je masivan . Precnik privezka je oko 4,5 sm .

Meki povez Geg-L Аутор - особа Грубор, Александра Наслов Sporim brodom za Kinu / Aleksandra Grubor Врста грађе роман Језик српски Година 2007 Издавање и производња Beograd : Narodna knjiga - Alfa, 2007 (Beograd : Alfa) Физички опис 112 str. ; 21 cm Збирка ǂBiblioteka ǂAlfa. Proza 2007. ISBN 86-331-2896-9 (broš.) Напомене Autorova slika na koricama Tiraž 500

Od splava do atomskog broda - Walt Disney Lokacija: Beograd - ostalo (Srbija, Beograd) Nivo godina: Nije navedeno Tema: Nije navedeno Format: Tvrde korice Stanje: Korišteno Tekst oglasa Naslov: Od splava do atomskog broda Autor(i): Walt Disney Izdavač: Vuk Karadžić Mesto: Beograd Godina: 1969 Povez: tvrd Strana: 44 Pismo: ćirilica Stanje knjige: dobro očuvana, donja rikna malo oštećena Opis knjige: Uplata se može izvršiti pouzećem, a može i pre slanja uplatom na račun u Telenor banci. Troškove slanja plaća kupac. Lično preuzimanje podrazumeva dolazak na mesto gde se dogovorimo (Beograd - uglavnom centar, Muzej Istorije Jugoslavije, tj. Hajd Parka, Autokomanda) u tom slucaju i plaćanje lično.

DERETA - 2021 - 213 STRANA, MEK POVEZ.

50 godina školskog broda Jadran - Dr Kažimir Pribilović

Džudit Miler, Stiven Engelberg, Vilijem Brod KLICE biološka oružja i tajni rat Amerike Laguna, 2001. 433 strane. Malo zaprljane spoljašnosti i sa posvetom. Ima podvlačenja grafitnom olovkom što strpljiv korisnik može da obriše. Unutra odlična. Smrtonosne klice rasute po trgovinskim centrima, minijaturne bombe koje rasprskavaju spore antraksa po bojnim poljima, bočice sa kugom razbacane po Tajms Skveru – ovo su hidrogenske bombe siromašnih, užasna oružja za masovna uništenja koja mogu biti spravljena u jednostavnoj laboratoriji. U ovom izuzetnom delu istraživačkog žurnalizma autori koji su inače novinari Njujork Tajmsa otkrivaju istinu o biološkim oružjima i pokazuju zašto su bio-ratovanje i bio-terorizam veoma brzo postali najstrašnije noćne more savremenog sveta. Neka od zapanjujućih otkrića u Klicama KU-II

Hajde onda, reci mi kakav ti je plan. Mada, ukoliko ne nameravaš da mi daš novac da odem u Kivičastu zemlju sa Tomom, ja ne...“ „Džes, zaboravi na Baju. On će biti prezauzet ležanjem u potocima sa Robijem, kao i grljenjem torbara, sumnjam da bi ustajao zbog bilo čega. Reč je o meni i tebi, na putu.“ „Kakvom putu?“ „Okej, evo u čemu je stvar: kada budem išla u Hamburgeričastu zemlju... i ti ideš sa mnom! Razumeš li? Vozimo se Amerikom, ti i ja. Bićemo kao Telma i Luiz!“ „Mi se ne zovemo Telma i Luiz.“ „To znam, samo kažem da ćemo biti KAO ONE.“ „I nismo Amerikanke.“ „To znam, ali ja...“ „I nijedna od nas ne ume da vozi.“ Oh, blagi bože. Rekoh: „Džes, stigao ti je svemirski brod. Molim te, uđi.“

Kemal Monteno I prijatelji DVD dvd Snimak koncerta Kemala Montena i prijatelja u sarajevskoj Skenderiji, 12. aprila 2003. godine. spisak pesama: Rade Serbedzija (stihovi) - Vratio sam se, zivote - Lidija - Jedne noci u decembru - Duso moja - Vrijeme kise - Pahuljice moja - Tajna zelja - Napisi jednu ljubavnu - Veceras pisem poslednje pismo - Na kraju grada - Gitaro moja - Za svoju dusu - Zaledjena cesma (Kemo i Fudo) - Daleko (Kemo i Boris) - Ovako ne mogu dalje (Kemo i Danijela) - Sve dok bude bilo i nas dvoje (Kemo i Tereza) - Ni u tvome srcu (Kemo i Rade) - Potrazi me u predgradju (Lado Leskovar) - Vino i gitare - Kud plovi ovaj brod - Ti si bila zivot pravi (Kemo i Gabi) - Sinoc nisi bila tu (Kemo i Zdravko) - Nije htjela (Kemo i Halid) - Stara staza (N. Imamovic i J. Petkovic) - Bacila je sve niz rijeku - Pjesme moje - Zute dunje - Stari most (Kemo, Fazla, Tifa, Emir) - Pismo prijatelju - Ja se nadam (Kemo i Arsen) - Hvala svima - Sarajevo, ljubavi moja trajanje: 173 minuta audio: bošnjački, Dolby Digital 2.0 bez titlova PAL, zona 2 izdavač: Hi-Fi centar Licna kolekcija, kupljeno novo i pazljivo korisceno. Kao NOVO.

Lara Meklintok je suvlasnica antikvarnice iz Toronta, žena opsednuta otkrivanjem retkih i prelepih rukotvorina. Njene putešestvije vode je do udaljenih delova Zemlje, do mesta u kojima istorija ljubomorno čuva svoja blaga - i gde se misterije prošlosti susreću s opasnostima današnjice... Predvodeći prvu Meklintok & Svejn ekskurziju antikviteta i arheologije u Tunis, Lara počinje da nailazi na leševe, i to putnika iz njene grupe. Priča o trgovačkom brodu iz Kartagine koji je potonuo pre više od dve hiljade godina podstakla je maštu svih članova grupe, ali u jednom od njih probudila je i smrtonosnu želju za pronalaskom neprocenjivo vrednih rukotvorina koje su potonule zajedno s brodom... Alnari,2011.god. Knjiga je NOVA.