Mornarički tehnički remontni zavod »Sava Kovačević« 1889-1989. Tivat 1989. Tvrd povez, zaštitni omot, bogato ilustrovano, veliki format (30 cm), 143 strane. Knjiga je odlično očuvana. Prilikom velikih manevara austrougarske mornarice 1886. na Jadranu, u Boku je doplovila flota pod komandom admirala fon Šterneka. Tom prilikom admiral se uvjerio u pogodnost i strategijsku važnost Tivta za izgradnju pomorskog arsenala. Kad je komanda mornarice u Beču proučila referat admirala Šterneka, pristupila je kupovini dijela potrebnog zemljišta ... Tako su 1888. počeli pripremni radovi na nivelisanju zemljišta za budući arsenal u Tivtu. Na poziv predsjednika opštine Tivat, Marka Filipova Krstovića, sazvano je Opštinsko vijeće, koje je 24. marta 1889. donijelo odluku da se mornarici za izgradnju arsenala besplatno dodijeli zemljište. Arsenal je odmah zaposlio 60 radnika, a prvi inženjeri bili su Česi, koji su 1889. napravili provizorno pristanište i izgradili prvi navoz. Odmah su podignute i drvene barake za uskladištenje ugljena i ostalog materijala potrebnog mornarici. Zatim je osnovana kovačka radionica, uređeni navozi i sprave za izvlačenje brodova, te krajem 1889. izvučen prvi brod. Zato se 1889. i uzima kao početak rada Arsenala. Do početka prvog svjetskog rata 1914. Arsenal je mnogostruko razvio svoje poslove i potpuno se osamostalio. Početkom 1916. izgrađena je električna centrala i nabavljen plivajući dok iz Trsta. Po slomu Austro-Ugarske Monarhije 1918. Francuzi su preuzeli komandu nad Arsenalom i postavili inženjera Janjičeka za komandanta. U junu 1920. Francuzi su iz Tivta odvukli plivajući dok, koji je bio vlasništvo firme Stablimento tecnico triestino iz Trsta. Dana 4. marta 1921. Arsenal i 12 torpiljera po 200 tona nosivosti predao je francuski kap. b.b. Blank predstavnicima Jugoslovenske ratne mornarice, kap. b.b. Miroslavu Grundu, komandantu III oblasne komande, i kap. b.b. Franji Vučeru, novopostavljenom komandantu Arsenala. Toga dana, u prisustvu cjelokupnog radništva i okolnog stanovništva, uz pucanj topova i sviranje vojne i civilne muzike, prvi put je razvijena naša zastava na zgradi komande Arsenala. Istog dana Tivatski zaliv je napustio i posljednji saveznički brod. Već 1921. počinje modernizovanje Arsenala, koji dobiva mašine na račun reparacija. Arsenal 1923. broji oko 600 radnika. Godine 1924. nabavljen je u Libeku dok od 1.700 tona i proširen je znatan dio radionica. Školske 1921/22. godine otvorena je škola učenika u privredi Mornaričko-zanatlijska škola. Do 1928. školu je završilo 226 zanatlija raznih struka. Dugogodišnji upravitelj te škole bio je Dragutin Najvirt, tehnički kapetan I klase. Godine 1929. u Arsenalu je, pored većeg broja stručnih oficira mornarice, radilo 15 inženjera raznih struka i 10 tehničkih poslovođa. Pozivu KPJ na ustanak odazvao se veliki broj radnika. Za slobodu zemlje, u toku na-rodnooslobodilačke borbe, pao je 121 radnik Zavoda. Poslije oslobođenja Arsenal je potpuno obnovljen od ratnih pustošenja i osposobljen za remont brodova. Mornaričko-industrijska škola počela je sa radom već 1945. Obnovljen i proširen, Arsenal od 1953. nosi ime narodnog heroja Save Kovačevića. Pored remonta vojnih jedinica, Mornaričko-tehnički remontni zavod »Sava Kovačević« bavi se i novogradnjom. Tako je 10. februara 1970. porinut novosagrađeni patrolni brod za potrebe naših graničara. Uporedo sa razvojem naše ratne mornarice razvijao se i Zavod. Spremno je dočekao i uvođenje novih generacija brodova u ratnoj mornarici, i uspješno ih održava. Zavod je opremljen savremenim tehničkim sredstvima i organizovan za izvršenje proizvodnih zadataka. Od 1974. godine, zavisno od slobodnih kapaciteta, Mornaričko-tehnički remontni zavod »Sava Kovačević« veoma uspješno vrši i remont ratnih brodova drugih zemalja. Tako kolektiv Zavoda svojom stručnošću i iskustvom učestvuje u međunarodnoj razmjeni rada, pa i na taj način stiče nova radna iskustva.

U teško vreme Tenkovi su okrenuli na Zapad Pred nama je Berlin Beograd 1963. / 1965. / 1967. Tvrd povez, 400 + 438 + 474 strane. Napomena: iskrzane ivice korica; na predlistu knjiga potpis prethodnog vlasnika; knjige su veoma dobro očuvane. R12 U TEŠKO VREME Pisana memoarski, vrlo zanimljivo, knjiga obuhvata događaje od početka rata na istočnom frontu pa do jula 1942. godine. O kakvom je periodu reč kazuje i sam naslov dela »U teško vreme«. Autora je rat zatekao na dužnosti pomoćnika komandanta 8. mehanizovanog korpusa za moralno-političko vaspitanje. Korpus je bio rasfoređen na samoj granici u rejonu jugozapadno od Lavova i već prvog dana rata stupio je u borbu sa Nemcima. Prva poglavlja su posvećena dejstvima tog korpusa, delima i ponašanju njegovih starešina i vojnika prilikom odstupanja na istok. Zatim se na interesantan način opisuje napad na Dubno, koji je izvela operativna grupa, obrazovana od korpusnihs jedinica, jačine jedne ojačane mehanizovane divizije, pod komandom Popelja. Sticajem okolnosti veći deo grupe se zatiče u pozadini neprijatelja. Od njega se formira odred za čije ljudstvo nastaju izuzetno teški dani. Odred preduzima dug i naporan marš kroz pošumljene i močvarne predele, vršeći niz napada i diverzantskih poduhvata u neprijateljskoj pozadini da bi se probio iz okruženja i spojio sa sovjetskim snagama na frontu, što mu posle dugih izvanredno teških napora i uspeva. Svoja izlaganja pisac završava opisom doživljaja iz borbi na Dnjepru, oko Poltave i Harkova i pri odstupanju u pravcu Staljingrada. TENKOVI SU OKRENULI NA ZAPAD Ova knjiga je drugi deo piščeve trilogije. U njoj su obuhvaćena sećanja na borbena dejstva jedinica 1. gardijske tenkovske armije u periodu od kraja 1942. do proleća 1944. godine u kojem je Crvena armija, zaustavivši nadiranje neprijatelja, prešla u ofanzivu i uspešno nastupala prema zapadu. Autor, kao član Vojnog saveta 1. gardijske tenkovske armije, govori o njenim dejstvima u sastavu 1. ukrajinskog fronta, povezujući ih sa ostalim operacijama Crvene armije na istočnom frontu. Naročito su interesantna njegova izlaganja o poznatoj kurskoj bici, u kojoj je ta armija odigrala veoma važnu ulogu, o borbama na Dnjepru, u Prikarpatskoj oblasti, na r. Sanu. Svoja zanimljiva sećanja, sa slikovitim prikazivanjem pojedinih ličnosti i mnoštvom poučnih crtica iz borbi i primera hrabrosti, požrtvovanja i istrajnosti boraca i starešina, pisac završava izbijanjem jedinica 1. gardijske tenkovske armije na granicu s Poljskom u rejon Dubno—Brodi, gde je u početku rata, kao komandant odreda vodio žestoke borbe u okruženju. PRED NAMA JE BERLIN Ovo je završni deo piščeve trilogije. U ovoj knjizi su opisana dejstva 1. gardijske tenkovske armije od izbijanja na granicu Poljske do Visle, borbe pri prelasku ove velike reke, izbijanje na teritoriju Nemačke, borbe na pralazima Berlina i u samom Berlinu.

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Tanks and other A.F.V.s of the Blitzkrieg Era 1939 to 1941 B.T. White Illustrated by John Wood Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno. Ima glavni top velikog kalibra koji se nalazi na pokretnoj kupoli i dodatne strojnice. Svojim oklopom štiti posadu, a ima mogućnost kretanja po teškim terenima. Glavno je strateško i taktičko oružje u kopnenoj vojsci.[1] Kao vojno sredstvo, tenk se prvo pojavio u Prvom svjetskom ratu kao inovacija britanske vojske i poslužio je u razbijanju rovovskog ratovanja. U 2. svjetskom ratu, tenk je napravio preporod u ratovanju, i skupa sa zrakoplovstvom stvorili su okosnicu vojnog djelovanja u vojnoj doktrini munjevitog ratovanja (njem. Blitzkrieg) kojeg su usavršili i primjenjivali Nijemci, iako su teoretske osnove postavili Englezi po završetku Prvog svjetskog rata. Prapovijest tenka Problem napredovanja u napadu je star koliko i sam rat. Ideja o korištenju nekakve pokretne građevine koja bi zaštitila vojsku seže u davnu prapovijest. Grci su imali goleme opsadne kule, Asirci su izumili pokretnu zapreku za strijelce i stari kinezi su imali napravu za zaštitu vojnika na bojištu. Rimsko carstvo je imalo pokretnu konstrukciju na kotačima koja je na vrhu imala katapult. Htjela se napraviti građevina koja bi zaštitila vojsku od neprijateljskih strijela i topova i razbila kamene bedeme utvrda. Leonardo da Vinci je još u 15. vijeku konstruirao borbeno vozilo na kotačima pokretano uz pomoć ljudske snage. Prvi svjetski rat Tenk je prvi puta detaljno opisao Herbert George Wells koji u svojoj priči `The Land Ironclads` spominje oklopljeno vozilo koje bi se koristilo u budućim ratovima kako bi probilo neprijateljsku linij. U priči, vozilo se moglo kretat preko svih terena, a bilo je naoružano topom i strojnicama. Uz priču, napravljena je i skica tog vozila. Priča je objavljena u Strand Magazine prosincu 1903. godine. Iste godine Levavasseurov projekt radi skicu oklopnog vozila na gusjenicama, dok se osam godina kasnije, 1911. pojavljuju dva prijedloga, austrijskog inženjera Günthera Burstyna i australskog civilnog inženjera Lancelot de Molea, al oba prijedloga su odbačena. Dizajn Günthera Burstyna bio je veoma sličan današnjem izgledu tenkova. Vozilo je imalo samo jedan top, koji je bio ugrađen u rotirajuću kupolu, ali nije mogao dizajnirati gusjenice koje bi nosile tako teško vozilo i postizalo prihvatljive brzine. Svoj ideju `kopnenog broda` je predstavio Vojnom tehničkom zavodu u Beču, gdje su prijedlog odbili. Otprilike u isto vrijeme, Lancelot de Mole je dizajnirao svoje `oklopno gusjenično vozilo` i poslao svoje skice Britanskom vojnom kabinetu. Njegova ideja je odbačena, ali nakon Prvog svjetskog rata je nagrađen sa 965 funta i 1920. odlikovan Odlikovanjem britanskog carstva. Tenk se prvi put pojavio u Velikoj britaniji, a kasnije i u Francuskoj i Njemačkoj. Pukovnik E. Sviton je 1914. godine dao ideju o izgradnji stroja na gusjenicama koji će se kretati preko rovova i probijati neprijateljsku liniju, a svojim oklopom bi štitio posadu i topom uništavao neprijatelja. General J. French je prihvatio ideju i postavio zahtjeve za proizvodnju oklopnog gusjeničkog traktora naoružanog strojnicama koji bi mogao prelaziti preko rova širine 1 metar. Proizvodio se u tvornici traktora Fosters of Lincon. Prvo je 1915. napravljen prototip koji je osnovan na podvozju američkog traktora Holt koji je nazvan Mali Vili (Little Willie). Već slijedeće godine napravljen je 28 tona teški prototip tenka nazvan Majka (Mother), a vozilo je nazvano tank (cisterna).[2] Dobio je oznaku Mark 1 i ušao je u serijsku proizvodnju. To je bio prvi tenk. Imao je oblik romboida i bio je naoružan s dva topa 57 mm na bokovima i s četiri strojnice. Bio je dugačak 8 metara, širok 4,2, a visok 2,2 metra. Pokretao ga je benzinski motor od 105 KS. Prva uporaba bila je protiv Nijemaca na rijeci Somi 15.11. 1916. godine.[3] Napravljene su poboljšane inačice Mark II (1917.) i Mark III i Mark IV (1918.). Nemci su vrlo brzo razvili svoj tenk A7V[4], koji je također napravljen na podvozju traktora Holt i proizveden je u samo 15 primjeraka. Na fronti su se pojavili 1918. Istovremeno s Nemcima i Francuska je razvila svoje tenkove Schneider, St. Chamond i Renault koji su isto napravljeni na podvozju traktora Holt. Francuzi su prvi uveli tenk sa rotirajućom (360o) kupolom 1917. godine, nazvanog Renault FT-17 laki tenk, u čiju je kupolu ugrađen top. Prva tenkovska bitka dogodila se 24.4. 1918. u Villers-Bretonneux, Francuska, gdje su se tri Mark IV tenka borili protiv tri nemačka A7V tenka. Iako su britanski Mark tenkovi možda preokrenuli tijek rata, prve tenkove obilježili su mehanički problemi, loša pokretljivost i nestabilnost. No, svima je bilo jasno da će tenk igrati važnu ulogu u budućim ratovima. Nemačka strana je naučila lekciju i u Drugi svjetski rat će ući sa najjačim oklopnim snagama.....

BORIS PRIKRIL 3000 GODINA POMORSKIH RATOVA 1-3 Bitke mornarica starog doba Sukobi flota jedrenjaka Bitke dvadesetog vijeka Predgovor - Bogdan Pecotić Izdavač - Znanje, Zagreb; `Otokar Keršovani`, Opatija Godina - 1985 320 + 250 + 350 strana 22 cm Edicija - Sabrana djela Borisa Prikrila Povez - Tvrd Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja SADRŽAJ: BOGDAN PECOTIĆ - Predgovor RIJEČ PISCA TRI TISUĆE GODINA POMORSKIH RATOVA Bitke mornarica starog doba POMORSKI RATOVI U NAJSTARIJE DOBA Prvi sukobi na moru Stare pomorske države i njihova osvajanja Brodovi i taktika starog vijeka POMORSKE BITKE PERZIJSKE FLOTE Grčko pomorstvo i ekspanzija Perzijskog carstva Bitka kod Lade i pobjeda perzijske flote Prvi pohod perzijskih vojnih snaga Drugi pohod perzijske flote Treći pohod perzijske flote i bitka kod Artemizija BITKA KOD SALAMINE Pripreme za sudbonosni sukob Flote u nastupu Napad počinje Odluka, poraz i katastrofa kod Salamine Povlačenje perzijskih snaga Pouka grčko-perzijskih ratova GRČKI POMORSKI RATOVI Uspjesi grčkih pomorskih snaga Korintski i peloponeški rat Stotinu godina grčkih pomorskih bitaka FLOTE I RATOVI RIMSKOG DOBA Kartaga na vrhuncu pomorske moći Prvi punski rat i pomorska bitka kod Milâ Bitka kod Eknoma Pohod na Kartagu i propast rimske flote kod Sicilije Bitke kod Drepana i Egatskih otoka Drugi punski rat i bitka kod Ebra Treći punski rat i propast Kartage Pouke punskih ratova POMORSKE BITKE ISTOČNOG SREDOZEMLJA Makedonska osvajanja i bitka kod Hiosa Prodor rimske flote prema istoku; bitke kod Korika i Mionesa Zbivanja na Jadranskom moru i osvajanje Dalmacije Ratovi protiv gusara Pomorske bitke kod Kume, Mila i Nauloa Rat s Kleopatrom i bitka kod Akcija Rimsko carstvo na vrhuncu moći i njegova flota Pomorske bitke kod Helesponta i Sicilije POMORSKE BORBE U RANOM SREDNJEM VIJEKU Sredozemlje nakon propasti Zapadnog rimskog carstva Prodor Arapa u mediteransko područje Bizantska mornarica i prvi napad Arapa na Carigrad Arapsko osvajanje Afrike i bitka kod Kartage Drugi napad na Carigrad i pomorske bitke kod Cipra, Kefalonije, Milazza i Kalabrije Flote izvan Sredozemlja, osvajanja Vikinga i Normana SLAVENSKA MORNARICA NA JADRANU I NJEZINO SUDJELOVANJE U POMORSKIM BITKAMA Izgradnja hrvatske ratne mornarice Sudjelovanje hrvatske mornarice u borbi sa Saracenima Prevlast Hrvata na moru i pomorska bitka kod rta Mika Pomorska snaga Venecije Pomorske bitke kod Drača, Krfa i Sasena Križarski ratovi i pomorske operacije velikih razmjera Ratovi Genove i Venecije za prevlast na moru i pomorske bitke kod Malorije i Korčule POMORSKI RATOVI U ZAPADNOJ EVROPI Francusko-engleski sukobi i bitka kod Bruggea, Dovera, Zierik-Zeea, Sluysa i La Rochellea Hanzeatski pomorski ratovi Usavršavanje flota, razvoj brodogradnje, izumi i uvođenje artiljerije Prijelaz na jedra i njegove posljedice na pomorsku povijest SREDOZEMLJE NA POČETKU NOVOG VIJEKA Turska flota u Sredozemlju Poraz Venecije i njezinih saveznika u pomorskim bitkama kod otoka Sapientze, Prevezea i Derbe Katastrofa turske flote kod Lepanta Zbivanja na Jadranu, borbe uskoka, procvat dubrovačkog i bokeljskog pomorstva Rat za Kretu i bitke kod Parosa i Dardanela POMORSKI RATOVI NA OCEANIMA Englesko-španjolski rat i napad na Cadiz Uništenje Nepobjedive armade Pomorski ratovi u Aziji ENGLESKO-HOLANDSKI RATOVI Prvi englesko-holandski rat na moru Daljnje bitke u englesko holandskom ratu Drugi englesko-holandski rat i uvođenje nove taktike Četverodnevna bitka u Kanalu Ostale bitke i prodor u Temzu Treći englesko-holandski rat Dvije bitke kod Schoonevelda Bitka kod Texela BITKE NA SVIM MORIMA Francuska flota u napadu na Englesku Propast francuske flote kod Bartleura i La Houguea Prevlast Engleske na moru Veliki sjeverni rat i pojava ruske flote Venecijansko-turske bitke na Sredozemlju AUSTRIJA NA MORU Pomorske bitke za austrijsku baštinu Sedmogodišnji rat na moru Tragedija britanskih admirala Bitka kod Quiberona Borbe na Jadranu POMORSKE BITKE ZA KOLONIJE Britanska flota preotima posjede Francusko-britanske bitke Američki rat za nezavisnost Nastavak rata za kolonije RUSKA FLOTA NASTUPA Rusko-turski rat u Crnom moru Rusko-švedski rat na Baltiku POMORSKE BITKE PROTIV FRANCUSKE REVOLUCIJE Bitka kod San Vincenta Osvajanje Egipta i bitka kod Abukira Bitka kod Kopenhagena Bitka kod Trafalgara Kontinentalna blokada i napad na Kopenhagen RAZDOBLJE NOVE TEHNIKE U POMORSKIM RATOVIMA Bitka kod Navarina - posljednji sukob jedrenjaka Tehnički preobražaj pomorstva i njegove posljedice KRIMSKI RAT I BITKE U CRNOM MORU Ruska mornarica i Sinopska bitka Ulazak evropskih flota u Crno more i desant na Krim Pad Sevastopolja i napad na Kinburn SECESIONISTIČKI RAT U AMERICI Prva bitka oklopnjača Sukobi na rijekama i rat flote s kopnom SUKOBI NA JADRANU I RAT S ITALIJOM Austrijska flota na Jadranu prije i poslije napoleonskih ratova Ruska flota u Jadranskom moru Francusko-britanske pomorske bitke u Jadranskom moru Bitka kod Pirana Rat s Italijom i druga bitka kod Visa IMPERIJALIZAM I POMORSKE BITKE NA DALEKOM ISTOKU Tehnički preobražaj flota i sukob interesa imperijalističkih sila Kinesko-japanski rat i pomorska bitka kod rijeke Jalu Flota SAD i imperijalistička osvajanja u američko-španjolskom ratu Rusko-japanski rat i napad na Port Artur Blokada Port Artura i bitka na Žutom moru Bitka kod Cušime i propast ruske flote PRVI SVJETSKI RAT NA MORU Predvečerje velikih događaja Početak prvog svjetskog rata i prodor u Helgolandski zaljev Bitka kod Coronela Bitka kod Falklandskih otoka Bitka kod Dogger Banka Bitka kod Skagerraka Neograničeni podmornički rat AUSTRO-UGARSKA I PRVI SVJETSKI RAT NA JADRANU Blokada Crne Gore i propast krstarice Zenta Njemačka eskadra u Sredozemlju i na Crnom moru Napadi na Anconu i Drač Evakuacija srpske vojske Podmornički rat na Jadranu i Otrantska baraža Dardanelska katastrofa Borbe na sjevernom Jadranu i potapanje Szent Istvana Bitka kod Otrantske baraže Napadi na Pulu i uništenje bojnog broda Viribus Unitis REVOLUCIONARNI POKRETI U RATNIM FLOTAMA Oktobarska revolucija Crvene zastave na brodovima njemačke mornarice Pobuna u Kotoru i kraj austrougarske mornarice DRUGI SVJETSKI RAT Fašizam i novi rat Osvajanje Norveške Bitka kod Matapana Prodor na Balkan i operacija `Marita` Plan Barbarossa i napad na Sovjetski Savez Druga bitka za Atlantik DRUGI SVJETSKI RAT NA PACIFIKU Napad japanskih snaga na Pearl Harbor Tragične bitke kod Kuantana i u Javanskom moru Bitka na Koraljnom moru Bitka kod Midwaya Guadalcanal i bitke za Solomonsko otočje Leyte, najveća bitka pomorske povijesti Kapitulacija Japana i završetak drugog svjetskog rata NARODNOOSLOBODILAČKA BORBA NA JADRANU Pojava Jugoslavenske ratne mornarice Borbe partizanske mornarice Otok Vis, glavna baza partizanske mornarice Završne operacije u oslobađanju otoka i obale KOREJSKI RAT Početak rata u Koreji Iskrcavanje kod Inčona Kineske oružane snage ulaze u Koreju RAT U VIJETNAMU Sukob imperijalističkih grupacija Američki imperijalizam i vijetnamski rat Eskalacija rata i poraz u Vijetnamu Bibliografija Kronološki pregled značajnih pomorskih bitaka `Iznoseći na temelju različite literature brojne činjenice o pomorskom ratovanju od prvih pisanih spomenika u historiji čovječanstva, pa gotovo do danas, Prikril pruža čitatelju ne samo preglednu i sustavnu sliku, nego također i vrlo dojmljivu. Autor vrlo iscrpno analizira ne samo same tokove rathih operacija na moru, nego isto tako i opće društvene uzroke koji su doveli do pojedinih pomorskih ratova, koji obično predstavljajur dio većih, složenih ratova kao i njihove posljedice. Naravno da bi knjigna morskih ratova bila nepotpuna preuteme jena da Prikrilnije vdo umjesno progovono To opremi brodova, o njihovu naoružanju, o pomorskoj snazi pojedinih pomorskih vele sila itd., dakle, o svemu onome, što je na ovaj ili onaj način uvjetovalo glasovite po morske bitke ili čitave ratove. (Dubravko Horvatić)` Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.