IZDAVAC MEMORIJALNI PARK PETROVA GORA,1981,48 STR,ILUSTROVANA KNJIGA JE ODLICNO OCUVANA

Radoš Bajić - Ravna gora (od Radoša Bajića) Adaptiran scenario serije koja se prikazivala na RTS-u. Roman predstavlja rekonstrukciju istorijskih događaja s početka Drugog svetskog rata na našim prostorima. `... Mnogi su očekivali navijački serijal, a reč je o sjajnom dokumentu sa činjenicama koje nismo naučili u školi. Reč je o istinitoj, dirljivoj i odlično urađenoj priči koja se bavi rekonstrukcijom istorijskih događaja i koja je rađena isključivo u službi onoga što je trebalo odavno da znamo...` Dušan Kovačević Izdavač: Blic, Beograd Godina: 2013 Broj strana: 208 Meki povez Biblioteka: Bila je pokisla i vidljivi znakovi prethodne vlage! Ocena: 3. Vidi slike. Skladište: DU1/2 Težina: 220 grama NOVI CENOVNIK pošte za preporučenu tiskovinu od 01.04.2023. godine. 21-100 gr-137 dinara 101-250 gr - 138 dinara 251-500 gr – 169 dinara 501-1000gr - 180 dinara 1001-2000 gr - 211 dinara U SLUCAJU KUPOVINE VIŠE ARTIKLA MOGUC POPUST OD 10 DO 20 POSTO. DOGOVOR PUTEM PORUKE NA KUPINDO. Pogledajte ostale moje aukcije na Kupindo http://www.kupindo.com/Clan/Ljubab/SpisakPredmeta Pogledajte ostale moje aukcije na Limundo http://www.limundo.com/Clan/Ljubab/SpisakAukcija

Manastiri Fruškogorski,Fruškogorska Sveta Gora *6363*11-2022 Željko Fajfrić autor izdavač: Grafosrem Šid 1997.g povez broš na preklop,176 strane,format , ćirilica, ilustrovano, format 23,5 x 16 cm ,težina 300.grama stanje: vrlo dobro očuvano-.-nema ispisivanja 1. Sveta Gora Fruškogorska 2. Šta obuhvata srednjovekovni Srem 3. MANASTIRI NA FRUŠKOJ GORI ... Slike, Mape,

Ravna Gora - Odluke Svetosavskog kongresa u slobodnim srpskim planinama Cuveni kongres u selu Ba

SA SLIKE

Ravna Gora: Odluke Svetosavskog kongresa u slobodnim srpskim planinama Beograd 2010. Mek povez, ćirilica, 32 strane. Knjiga je nekorišćena (nova). S1 Posle održanog Ravnogorskog kongresa, nazvanog Svetosavski, u selu Ba januara 1944. godine, objavljena je ova brošura kako bi šira javnost bila upoznata sa njegovi m zaključcima. Ovo je sigurno najautentičnije svedočanstvo o političkim stavovima ravnogorskog pokreta, koji su, na žalost široj publici manje poznati. Po dolasku „oslobodioca“ posedovanje ove brošure je prvih godina značilo sigurno streljanje, a kasnije dugogodišnju kaznu zatvora. Iz tih razloga danas je vrlo teško naći nekoga ko poseduje original. Ali, isto tako, kad se nešto odštampa u velikom tiražu uvek ostane poneki primerak, čak i posle dugogodišnjeg i sistematskog „čišćenja terena“ koji je obavila Udba. Upravo iz tih razloga, da bi bila autentična, mi smo je odštamptli tehnikom preslikavalja.

Stanje kao na slikama Izdavač: Prosvjeta Zagreb Informativno-historijski vodič nečitano

odlično stanje, 103str.,tvrdi povez,35cm, š g77

Opis Vladimir Ćorović Manastir Hilandar 1985

Harmonija u zemlji Bodrića: Gde je istina : književno-istorijska dela Dragoljub Prodanović, Laza Lazić, Saša Adamović, Slavomir Dedić, Ranko Simović D. Prodanović, 2006 STANJE ODLINO SEM OŽULJANOG VRATA VIDI SE NA SLICI LEVO GORE

Cetinje 1966, mek povez, rikna lepljena i iskrzane ivice korica, žvrljano po zadnjim belim stranama i zacepljenje zadnje korice, 152 strane, težina oko 170 gr

Sveta Gora, tvrd povez sa omotom, u odličnom stanju, izd 1988g, 174str, 21cm format hilandar istorija svete gore putopis po svetoj gori im2

J. Ž. Milosavljević SRPSKO-HRVATSKI SPOR I NEIMARI JUGOSLAVIJE Lento, Beograd, 2003. 118 strana, manji format. Veoma očuvana. Dimitrije Ljotić, zbor, Ljotićevci, Milan Nedić, dobrovoljci,srpski dobrovoljački korpus, Draža Mihailović, četnici, ćetnik, Ravna Gora, komunizam, Srbi, Hrvati, Jugoslavija, Tito... s

Milisav R. Đenić ZLATIBOR 1912 - 1918. Autorsko izdanje, 1985. 158 strana. Pečat ali ne biblioteke i potpis prethodnog vlasnika. Inače, veoma lepo očuvana. Prvi balkanski rat, drugi balkanski rat, prvi svetski rat, Kolubarska bitka, albanska golgota, Kajmakčalan, austrijska okupacija, Šumovita kosa, Dobroselica, Draglica, Negbina, Čajetina, Kremna, Mokra Gora, Rožanstvo, Sirogojno, Ljubiš... s

GORI LI PARIZ? Dominique Lapierre, Larry Collins tvrd povez Zagreb 340 strana ilustrovana

GORI LI PARIZ? Dominique Lapierre, Larry Collins tvrd povez Zagreb 340 strana ilustrovana lepo očuvana

AUTOR: Gor Vidal NASLOV: Slabljenje i pad američke istorije IZDAVAC: Verzal press GODINA: 1999. POVEZ: mek (KB:188)

Autor - osoba Milosavljević, Jovan M. Naslov Srpsko-hrvatski spor i Neimari Jugoslavije / J. Ž. Milosavljević Vrsta građe knjiga Ciljna grupa u Jezik srpski Godina 1991 Izdanje 4.izd. Izdavanje i proizvodnja Beograd : Nova iskra, 1991 Fizički opis 102 str.,[3] presavijena lista ; 20 cm Zbirka Biblioteka Dokumenti Napomene 1. izd. u Beogradu 1938-1939 Predmetne odrednice Nacionalno pitanje -- Srbi – Hrvati Dimitrije Ljotić, zbor, Ljotićevci, Milan Nedić, dobrovoljci, srpski dobrovoljački korpus, Draža Mihailović, četnici, četnik, Ravna Gora, komunizam, Srbi, Hrvati, Jugoslavija, Tito... MG80

Solidno očuvano. Posveta na prvoj strani. Izdavač Prosveta, tvrd povez, 350 str.

SA SLIKE P-3/P-5

Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 185

Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 228

EPOHA ZAGREB - 1967 - 340 STRANA, TVRD POVEZ, ILUSTROVANO. U ovoj knjizi dat je pregled događaja od trenutka kapitulacije Francuske, od dolaska na vlast kolaboracioniste maršala Petaina, pa do stvaranja organizacije otpora i prvih borbenih odreda koji počinju borbu protiv nacističkih porobljivača.

STANJE PREDMETA: Odlično očuvana sem oštećenja prednje korice (vidi sliku). OPIS: Beograd je jedan od najstarijih i najčešće rušenih gradova sveta. Oni koji vole i poznaju ovaj grad ne poznaju ga na osnovu onoga što su u njemu videli ili dotakli. Njegov najveći i možda najlepši deo je onaj koji je iščezao netragom pa ga više nikada nećemo videti, fotografisati ili dodirnuti. Ali istoriji pripada i onaj njen nestali deo, koji se više nikada neće moći rekonstruisati, onaj deo istorije koji se nalazi u nama, a ne u svetu oko nas. Darujući nam bogatstvo ilustrovanu Kratku Istoriju Beograda, srpski pisac Milorad Pavić nam otkriva sve važne podatke, legende, svilenim nitima istkane priče o Beogradu, drevnom gradu na obalama rajske reke Ister, koji su Turci zvali `Vrata ratova` a hrišćani `Bedem hrišćanstva`. Kroz ta vrata prohujali su Argonauti, Kelti, Rimljani, Vizantici, Goti, Huni, Avari, Bugari, Ugri, krstaši i Turci i ostavili mnoge tragove svoje moći, svog besa i svojih kultura. NAPOMENA: Ostale predmete u mojoj ponudi možete proveriti preko sledećih linkova: - Kupindo: https://www.kupindo.com/Clan/Duduledu/SpisakPredmeta - Limundo: https://www.limundo.com/Clan/Duduledu

GORAN Babić - Djed Geza / Grossvater Geza Str 191 Povez mek Stanej knjige dobro OSTALE MOJE AUKCIJE MOŽETE POGLEDATI PREKO LINKA http://www.kupindo.com/pretraga.php?Prodavac=rere&Grupa=1 Kupovinom više knjiga značajno štedite na poštarini. O knjizi Otac iz doline Neretve, Hrvat, komunist; mati Beograđanka, iz jevrejske obitelji u kojoj je nakon rata ostalo malo živih. Oboje partizani, pa su sina donijeli na svijet tamo gdje je tih tjedana i dana boravila glava pokreta. Djetinjstvo je provodio u Mostaru, gdje je završio gimnaziju, a u Zagreb je došao kao što će, sve do danas, dolaziti hrvatska djeca iz Hercegovine: na studije. Upisao je i završio ekonomiju, kojom se u životu neće baviti. Odrana ga je - opet hercegovački sindrom? - uzela politika. Oko 1968. bio je radikalni ljevičar, među onima koji su protivni režimu, ali uskoro je njegovo bavljenje javnim stvarima zadobilo konvencionalnu formu. Prošetao se Babić komitetima, postao drug s drugovima, i započeo u Zagrebu život kojim bi, to je sigurno, živio i danas, e samo da se držao forme i njenih socijalnih transformacija, ali i da je prihvaćao kako svako malo, svakih deset do dvadeset godina, valja zaboravljati ono što nije za pamćenja jer škodi životu među ljudima koji žive tako što stalno zaboravljaju. Na kraju, možda bi mu bilo i oprošteno to što je pamtio i što se držao svoga, samo da nije bio došljo i da se u Zagrebu znao ponijeti po mjeri mjesnih adeta i običaja. Osnivač je, prvi tajnik i urednik izdavaštva Centra za društvene djelatnosti omladine pri Republičkoj konferenciji Saveza socijalističke omladine Socijalističke republike Hrvatske, gdje će tokom sedamdesetih i osamdesetih uhljebljenje naći pisci, kritičari, pjesnici i karijerni uhljupi mlađe generacije. Od kraja šezdesetih objavljuje knjige pjesama. Upečatljivih metafora, izraženog osjećaja za ritam, obuzet poviješću i zajednicom, onom zajedničkom intimom naših naroda i narodnosti, Babić piše o onome što u to vrijeme živi i vidi. Negdje oko 1971. objavljuje pjesmu Gori li to Hrvatska, koju će, četvrt stoljeća kasnije po Zagrebu spominjati tko god stigne, ne bi li preko nje dokazao navodnu Babićevu prevrtljivost i pristajanje, makar i kratkoročno, uz argumente hrvatskih nacionalista s rubova i margina takozvanog Maspoka. Ali pjesmu, kako to u nas već biva, znaju samo po imenu. Niti su je čitali, niti su u stanju da je citiraju, makar jedan jedini njezin stih koji bi svjedočio o Babićevoj idejnoj opačini i izdaji ideala revolucije. Ali ne, svih tih godina, pa sve do dana današnjega, Gori li to Hrvatska nije nanovo otisnuta u hrvatskomu tisku, e da potvrdi kako su progonitelji bili u pravu kada su pjesnika prognali iz Hrvatske. Ta pjesma, necitirana i spomenuta samo po naslovu, trebala bi poslužiti jedino tomu da mu i u Beogradu, kamo je 1991. Babić dognan, život učini nemogućim. Ovakva je legenda o toj pjesmi: u ljeto 1971, kada se Hrvatska bila zažarila žarom nacionalnog preporoda, kojemu je i Tito dao snažnu potporu, a onda se najednom predomislio, u to ljeto, dakle, kada je Hajduk nakon dugo godina postao prvak države, pa su širom Dalmacije na prozore kao barjaci slobode i pobjede bili isticani čisti bijeli lancuni, i ti si, čitatelju, jednoga jutra hodio Drvenikom, bilo ti je pet godina, i živim čudom si se čudio kako je na baš svakom prozoru, osim na prozorima vikendaških kuća, izvješen bijeli lancun, u to ljeto kada se, eto, žarila simbolična Hrvatska, i kada je legendi i mitova posvuda bilo za jedno prebogato djetinjstvo, tada su, valjda, i temperature bile više od ljetnih prosjeka, pa su se na sve strane po obali užegle i užarile borove šume. Gorilo je tog srpnja i iznad Drvenika, bio je to veliki događaj za dječaka, i njime inspiriran postao si, barem nakratko, piroman, pa si sljedeće zime susjedima zapalio šupu, ali to je već druga priča, izvan legende o jednome ljetu i o jednoj pjesmi Gorana Babića. Tome se vratimo: tog ljeta, dakle, počeli su se širiti glasovi kako to Netko pali dalmatinsku borovinu. Nepoznat i strašan Netko pali hrvatske šume. Dobro se sjećaš toga, Nonetove i Nonine brige - njima je mirisalo na rat - i prijezira s kojim su ispratili Furdu s naših vrata, jer je Furda govorio da su to sigurno Srbi zapalili našu drveničku borovinu. Jer tko bi bio taj Netko ako ne Srbin? Istina, mi nismo trebali imati brige oko te stvari, Nono i Nona nisu bili Srbi, i nitko nam nije bio Srbin, ali neki duboki i neizgovorivi osjećaj, nazovimo ga ovom prilikom samopoštovanjem, tjerao ih je da se umiješaju i da Furdu potjeraju s naših vrata. Vođen tim osjećajem, možda, čitam Gorana Babića, i već godinama njegove knjige tražim po zagrebačkim antikvarijatima. Bezbeli, nikada nije uhićen nijedan pališuma, nijedan palihrvat, iz ljeta 1971. Ali je legenda ostala. Najprije zatvorena u ljudskim dušama i iza dvaput zaključanih vrata privatnih kuća i stanova ojađenih Hrvata kojima je nakon preporodne 1971. stigla preobražajna 1972, kada su nesretnom Furdi u Drveniku kamenovali njegovu montažnu kuću, a Furda je pobjegao da se više nikad ne vrati. Kuću su mu razbijali oni koji su do jučer-prekjučer skupa s njim optuživali Srbe da pale borovinu. Samo što je Furda bio iskren, on je vjerovao, dok su oni živjeli u skladu s logikom društvenopolitičkog trenutka. Kada se trenutak promijeni, oni će prvi biti pravednici, pa će osvetiti Jugoslaviju pred hrvatskim nacionalistima i razbiti će Furdinu kuću. Na kraju, legenda je trebala stići i Gorana Babića, u njegovu beogradskom surgunu. Gori li to Hrvatska? Vazda gori. Jedni se na njezinom plamenu ogriju, drugi u njemu izgore. Treći se na hrvatskom plamenu smrznu. Nakon što su pali Savka i Tripalo, a u Hrvatskoj započela duga šutnja, praćena munjevitom promjenom barjaka i ličnih uvjerenja, Goran Babić postaje glavni urednik novina za kulturu Oko. Od dosadnoga forumskog glasila, kakvih je jednako bilo po svim jugoslavenskim metropolama i predstavljale su maticu pisanoga novinarstva, Babić je uspio da napravi dobar, uzbudljiv i mnogo čime iritantan list. Najprije i najviše iritirao je domaću, zagrebačku sredinu, i one najšutljivije dijelove njezine kulturne elite, koji su žudjeli liberalizaciju i demokratizaciju, ali nisu bili spremni da za nju išta riskiraju, a ponajmanje svoj životni komfor. Babić je zauzeo radikalni antinacionalistički stav, nije imao previše milosti ni razumijevanja za uhićene, osuđene i progonjene maspokovce. Često je nastupao kao ponosni boljševik u sasvim neboljševička vremena, i u atmosferi koja nije nagovještavala revoluciju, niti je bila njezin odjek, nego je bila označena sivilom osobnih oportunizama i svojevrsnim, najčešće vrlo nezdravim, suparništvom među republikama, u koje su se uključivale i one dvije pokrajine, koje je, to suparništvo, zamjenjivalo i nadoknađivalo strogo zabranjeni nacionalizam. Babić je u tom i takvom Zagrebu, fragilnom i osjetljivom na sve i svakoga tko bi remetio mir među elitama, djelovao kao razbijač i mali tiranin. Nije on imao veliku moć - osim moći da izriče stvari, i da ono što izrekne bude objavljeno - ali mjera njegova govorenja i svojevrsna glasnoća u nastupu, nadmašivali su ono što je Zagreb mogao otrpiti. Tako je, nekad davno, posljednji put krajem tridesetih, u Zagrebu znao zagrmjeti samo Miroslav Krleža, ali bila su to druga vremena. I skupo je Krleža platio svoju grmljavinsku narav, pa se nakon rata strateški i životno mudro utišao. Goran Babić očito se nije znao ni mogao utišati. Ili, unatoč svome proročkom gardu, ali i stvarnim moćima predviđanja svake nevolje koja se imala dogoditi, nije znao kakvo zlo on čini Zagrebu, i kako će ga skupo plaćati...