Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 84 rezultata
Prati pretragu "harmonika vrata -crna gora"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Knjiga navodi opise života, podvige i učenje dvadeset i pet svetogorskih staraca. Izdavač: Manastir Žiča Biblioteka Bogoridičin perivoj, knjiga 3 Prevod: Marina Veljković Povez: broširan Broj strana: 181 Sadržaj priložen na slici. Odlično očuvana. Sveta Gora Atonska je simvol ljubavi, potpune posvećenosti monaha Bogu i pobožnosti vernih romejskih samodržaca koji su joj darivali samoupravu, zabranu ulaska ženama i mnoge druge slične prednosti. Još uvek ostaje kao živi ostatak nekada snažne i svetle romejske, Vizantijske carevine. Njen duhovni doprinos kroz vekove je veliki i neprocenjiv. Uprkos iskušenjima kroz koje je prošla, Sveta Gora ostaje neizmenjena. Zaista, danas je poznatija i privlači sve više poklonika. „Biće u poslednjim danima jasno Gora Gospodnja“, jer svet ima potrebu za njom. Nju održava blagodat Božija i zastupništvo Vladičice Bogorodice. (K-144)
KAO DA KUCAM NA RAJSKA VRATA: Roland Boer **Potpuno nova, nekorišćena knjiga.** Naslov Kao da kucam na rajska vrata : Biblija i popularna kultura / Roland Boer ; prevela s engleskog Slobodanka Glišić Jedinstveni naslov Knockin` on heaven`s door. srp Vrsta građe stručna monografija Jeziks rpski Godina 2008 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Biblioteka XX vek : Knjižara Krug, 2008 (Beograd : Čigoja štampa) Fizički opis 366 str. ; 17 cm Drugi autori - osoba Glišić, Slobodanka Zbirka Biblioteka XX vek ; 170 ISBN 978-86-7562-074-7 (broš.) Napomene Prevod dela: Knockin` on heaven`s door Tiraž 750 Beleška o autoru: str. 4 Napomene i bibliografske reference uz tekst Bibliografija: str. 313-357 Registar. Predmetne odrednice Popularna kultura Roland Boer je vanredni profesor komparativne knjiženosti i kulturnih studija na Junajted teolodžikal koledžu u Sidneju, Australija. Posebnu oblast njegovog interesovanja čine biblijske studije. Proučavanju Biblije i savremenosti posvećenena je većina njegovih radova. U knjizi Kao da kucam na rajska vrata (Knockin’ on Heaven’s Door: The Bible and Popular Culture, 1999) Boer istražuje veze i paralele između Biblije (pre svega, Starog zaveta) i popularne kulture. To ga vodi istraživanju biblijskih tema u filmovima Alfreda Hičkoka, u pornografiji, u muzici hevi metala, u naučnoj fantastici i drugim oblastima savremene masovne kulture. Teorijsko utemeljenje za svoju provokativnu knjigu Boer nalazi u radovima Mišela de Sertoa i Anrija Lefevra o popularnoj kulturi, a poziva se i na Frederika Džejmsona i Slavoja Žižeka.
Nova, nekorišćena Kao da kucam na rajska vrata : Biblija i popularna kultura / Roland Boer ; prevela s engleskog Slobodanka Glišić Jedinstveni naslov Knockin` on heaven`s door. srp Vrsta građe stručna monografija Jezik srpski Godina 2008 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Biblioteka XX vek : Knjižara Krug, 2008 (Beograd : Čigoja štampa) Fizički opis 366 str. ; 17 cm Drugi autori - osoba Glišić, Slobodanka Zbirka Biblioteka XX vek ; 170 ISBN 978-86-7562-074-7 (broš.) Napomene Prevod dela: Knockin` on heaven`s door Tiraž 750 Beleška o autoru: str. 4 Napomene i bibliografske reference uz tekst Bibliografija: str. 313-357 Registar. Predmetne odrednice Popularna kultura U knjizi Kao da kucam na rajska vrata Boer istražuje veze i paralele između Biblije (pre svega, Starog zaveta) i popularne kulturu. To ga vodi istraživanju biblijskih tema u filmovima Alfreda Hičkoka, u pornografiji, u muzici hevi metala, u naučnoj fantastici i drugim oblastima savremene masovne kulture. Teorijsko utemeljenje za svoju provokativnu knjigu Boer nalazi u radovima Mišela de Sertoa i Anrija Lefevra o popularnoj kulturi, a poziva se i na Frederika Džejmsona i Slavoja Žižeka.
Naslov Kao da kucam na rajska vrata : Biblija i popularna kultura / Roland Boer ; prevela s engleskog Slobodanka Glišić Jedinstveni naslov Knockin` on heaven`s door. srp Vrsta građe stručna monografija Jeziks rpski Godina 2008 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Biblioteka XX vek : Knjižara Krug, 2008 (Beograd : Čigoja štampa) Fizički opis 366 str. ; 17 cm Drugi autori - osoba Glišić, Slobodanka Zbirka Biblioteka XX vek ; 170 ISBN (broš.) Napomene Prevod dela: Knockin` on heaven`s door Tiraž 750 Beleška o autoru: str. 4 Napomene i bibliografske reference uz tekst Bibliografija: str. 313-357 Registar. Predmetne odrednice Popularna kultura Roland Boer je vanredni profesor komparativne književnosti i kulturnih studija na Junajted teolodžikal koledžu u Sidneju, Australija. Posebnu oblast njegovog interesovanja čine biblijske studije. Proučavanju Biblije i savremenosti posvećena je većina njegovih radova. U knjizi Kao da kucam na rajska vrata (Knockin’ on Heaven’s Door: The Bible and Popular Culture, 1999) Boer istražuje veze i paralele između Biblije (pre svega, Starog zaveta) i popularne kulture. To ga vodi istraživanju biblijskih tema u filmovima Alfreda Hičkoka, u pornografiji, u muzici hevi metala, u naučnoj fantastici i drugim oblastima savremene masovne kulture. Teorijsko utemeljenje za svoju provokativnu knjigu Boer nalazi u radovima Mišela de Sertoa i Anrija Lefevra o popularnoj kulturi, a poziva se i na Frederika Džejmsona i Slavoja Žižeka. Sadržaj Predgovor 7 UVOD: ŠTA DUGUJEM CENZORU 11 1. KVIRNI JUNACI 31 2. KRAVE S PUŠKAMA: SADISTIČKA HEGEMONIJA, HIČKOKI BIBLIJSKO KOMADANJE 73 3. NOĆNE KAPI: PORNOGRAFIJA IPESMA NAD PESMAMA 115 4. VODAJE KRADENA SLATKA, I HLJEB JE SAKRIVEN UGODAN: О PREDSTAVLJANJU SEKSUALNIH RADNIKA 155 5. JEZEKILJEVA OSOVINA ILI ANARHIZAM I EKSTAZA 191 6. KOPANJE PO ĐUBRETU: О DIJALEKTICI DISTOPIJE U PLAČU JEREMIJINOM I DELIMA BRAĆE STRUGACKI 233 7. GROBOVI LAKOMOSTI: BRZA HRANA ILI MANA I MAKDONALDS 269 POSTSKRIPTUM: EKSPLOZIJA SLONA 307 Bibliografija 313 Indeks 359 MG138 (N)
Dragan S.Tanasijević - Približavanje Hilandaru Izdavač: Manastir Hilandar - Sveta Gora Atonska, 1998. godine na 62. strane, ilustrovano. Fotomonografija izdata povodom 800 godina neprekidnog postojanja manastira Hilandara. Knjiga je odlicno ocuvana, kao nova.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Društvo prijatelja Svete Gore Atonske prošle godine je obeležio dve decenije postojanja. O njegovom delovanju tokom proteklih 20 godina članovi Društva i ostali ljubitelji Svete Gore mogu se obavestiti iz Sedmih kazivanja o Svetoj Gori. Knjiga počinje Besedom o osnivanju i radu Društva koju je na svečanoj Skupštini (4. decembra 2010) pročitao jedan od njegovih osnivača. U besedi je rečeno da Društvo uspešno ispunjava glavni cilj svog postojanja – širenje znanja o Svetoj Gori, i posebno, o Manastiru Hilandaru – preko svojih izdanja, ali pre svega preko redovno održavanih predavanja. Njihov spisak dat je na kraju knjige i svedoči kako o raznovrsnosti tema tako i o ugledu predavača. Najuspelija predavanja, razume se, nalaze mesta u već duboko ukorenjenoj edici Kazivanja o Svetoj Gori…
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dobro očuvana , ima znakova korišćenja , niti je kao nova niti je loša tvrd povezez 411 strana 850 grama Izdavač: Globus-Prosvjeta,1981 Samo slanje posle uplate ili lično preuzimanje Temerin - Novi Sad pouzećem ne šaljem pogledajte sve moje oglase , iskusan sam prodavac sa više hiljada pozitivnih prodaja . . KOLIČINSKI POPUST ! ! ! na 4 ili više kupljenih oglasa odjednom ostvarujete 10% popust na cenu
Deset razloga zašto pogrešno vidimo svet – i zašto je sve mnogo bolje nego što zamišljamo Izdavač: Laguna, Beograd Autori: Hans Rosling, Ula Rosling, Ana Rosling Renlund Prevod: Ksenija Vlatković Povez: broširan Broj strana: 367 Ilustrovano. Sadržaj priložen na slici. Odlično očuvana, kao nova. Kada su autori postavljali jednostavna pitanja o procentu svetske populacije koji živi u siromaštvu ili o tome zašto raste broj ljudi na svetu, sistematski su dobijali pogrešne odgovore od profesora, novinara, nobelovaca i investicionih bankara. Šimpanze, koje su nasumice birale ponuđene odgovore, imale su daleko bolji rezultat. Da bi to objasnili, autori ovde ukazuju na deset instinkata koji iskrivljuju naš pogled na svet – od naše sklonosti da se delimo u dva tabora (obično neku verziju nas i njih) preko načina na koji koristimo sadržaje koje nam mediji serviraju (oslanjajući se na naš strah) do toga kako opažamo napredak (pri čemu verujemo da većina stvari postaje sve gora i gora). Ispostavlja se da je svet, i pored svih svojih nesavršenosti, u mnogo boljem stanju nego što mislimo. Inspirativna, prosvetljujuća, puna anegdota i dirljivih priča, Faktologija je suštinski važna knjiga koja će promeniti način na koji vidimo stvari oko sebe i omogućiti nam da ispravno reagujemo na buduće krize i prilike. (K-150)
Pun naziv: `Knjiga o Kalabiću - misterija, propaganda i istina`. Autor: Radovan Kalabić. Izdavač: `Evro` - Beograd, 1991. Tvrd povez, zaštitni omot, 245 strana. Odlično očuvano. NAPOMENA: Na početku i na kraju knjige, sa unutrašnjih strana, u uglovima je ispisano ime bivšeg vlasnika. ______________________________________________________________________________________________________________________________________ TAGS: Kraljevina, Monarhija, Jugoslavija, Četnik, Četnici, komita, komite, Gorska Kraljeva Garda, Srpski ustanak, okupacija, Drugi svetski rat, Srbija, Serbia, Ravna Gora, Vojvoda oplenački, Dragoljub - Draža Mihailović, Milan Nedić, Nikola Kalabić, JVuO, Vojska, Žandarmerija, Armija, Army, militaria
“Bilo je prirodno da pre ili posle posete Indiji, Kini, evropskim gradovima i muzejima, starim romanskim i gotskim crkvama, posle ili pre posete Americi, antičkoj Grčkoj i ranohrišćanskim mozaicima, Miodrag Pavlović ode u Svetu Goru, pravoslavnu otadžbinu, koja je postala sveta pre hiljadu i malo više godina. To može da bude značajno, pa i presudno, za čoveka kome je stalo do „svetog“. Za pesnika, pa i za čoveka koji je svestan da je „putnik na zemlji“, ovo kada postaje bezvremensko, čim se jednom, meko i pažljivo, jer drukčije ne može, pregazi atonska zemlja, duša ispuni mirisom rastinja koje podseća na tamjan u atonskim manastirima, i kada poklonik hoda, potom, zamišljen, i ne znajući molitven, prevaljujući kraća ili duža rastojanja između dva manastira. Ali još zbog nečeg nije bitno da li je Miodrag Pavlović posećivao monaško pravoslavno bratstvo, grčko, srpsko, rusko i ostalo pravoslavno, pre ili posle svojih svetskih putovanja. Pravoslavni pesnik, posle samo jedne doživljene posete pravoslavnoj monaškoj republici, opet mora da joj se vrati. On joj se vraća i kada se nikad više kao ovozemljaski poklonik njoj nije vratio. Gorušičino zrno, koje možda i nije tražio kada je prvi put došao u Svetu Goru, pravoslavnom, srpskom pesniku, sa kojim Bog „računa“, nevidljivo je ubačeno u dušu i ono dalje raste i raste, a da ovo klijanje dugo ne primeti niko u pesnikovoj okolini, nekad ni sam pesnik. Iz zrna drvce, iz drveta stablo, koren sve dublji, krošnja sve bogatija, a plodovi raznovrsni — Velika Skitija, Svetli i tamni praznici, Hododarja, Bekstva po Srbiji, Svetogorski dani i noći…” Vladeta Jerotić “On prohodi Svetom Gorom s punim integritetom stvaraoca koji traga. Njegov lirski putopis ne pruža jednostavnu afirmaciju i mnogo puta ponavljane klišeizirane priče. U njegovim zapisima nalaze se dileme, a mnoga pitanja ostaju bez odgovora. Čežnje i željeni zaveti bez snage, takođe su prisutni. Možda su takva osećanja i živa, jer tokom ovakvog putovanja svako biva u stvaralačkom procesu opštenja s Gospodom i svetima, sa sobom, te samo putovanje nikada ne može ostati neka sterilna žanr-slika s poukom ili slatkasta stvarnost pretočena u pripovest koja služi ponosu bez zadrške. Trajnost, postojanost u vekovima, i u krajnjem telesno vaskrsenje, daju nadu i uvode u smirenje. A sam monaški život, iako posetioca navodi na duhovni razvoj i pruža mu podršku, Pavlović uviđa da se „ne može delimično preuzimati, prisvajati, oponašati.“ I zbog toga, uverava nas Pavlović, ko je jednom doživeo Svetu Goru, ostaje njen doživotni iskušenik.” Vladimir Živanović