Knjige su nove. Ivan Kovačević - Istorija srpske etnologije I, Prosvetiteljstvo Иван Ковачевић - Историја српске етнологије I Просветитељство 261 strana; 17 cm Ivan Kovačević - Istorija srpske etnologije II, Pravci i odlomci Иван Ковачевић - Историја српске етнологије II, Правци и одломци 284 strane; 17 cm Beograd : Srpski genealoški centar, 2001 Dr Ivan Kovačević, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, bavi se proučavanjem više oblasti etnoloških istraživanja i to: istorijom etnologije, metodologijom etnološkog istraživanja, semiologijom mita i rituala, urbanom etnologijom i političkom antropologijom. Temelji moderne evropske nauke začeti su prosvetiteljskom misli, a etnologija je bila jedna od prvih disciplina u nas u kojoj je ovaj filozofsko-humanistički pravac našao primenu. Srpski Prosvetitelji nisu bili sakupljači građe iz narodnog života, već su konstituisanju srpske etnologije doprineli svojim idejama i idealima.

U dobrom stanju Život i epski svijet guslara Bože Domnjaka / Ivan Mimica Vrsta građe esej Jezik hrvatski Godina 1988 Split : Logos, 1988 (Rijeka : Tiskara Rijeka) Fizički opis 332 str. ; 24 cm Zbirka Logosova sveučilišna naklada ; 11 ISBN 86-359-0031-6 Napomene Tiraž 1000 Bilješke: str. 295-307 Summary Bibliografija: str. 317-326. Predmetne odrednice Domnjak, Božo, 1844-1920 Ivan Mimica, Život i epski svijet guslara Bože Domnjaka, Logos, Split 1988, 332 str. Kad znamo da u našoj nauci o usmenoj književnosti `pojedini pjevači stvaraoci, njihovo epsko umijeće, njihova uloga u stvaranju, njihov repertoar, epska tehnika i druga važna pitanja do sada nisu bili sustavnije i studioznije proučavani“ onda ovakvo djelo zaslužuje posebnu pažnju. Mimica je u ovoj monografiji, koja je nastala prema njegovoj opscžnoj doktorskoj dizertaciji Stjepan Grčić i Božo Domnjak, po prvi put iscrpno i temeljito prikazao jednog narodnog guslara i književnog stvaraoca, koji se po originalnosti i plodnosti može mjeriti s pjesničkim talentom Filipa Višnjića ili Tešana Podmgovića. Po predmetu kojim se bavi, po opsegu građe, po načinu i širini obrade u našoj nauci to je prva knjiga te vrste o jednom narodnom stvaraocu u Hrvatskoj. Domnjak je bio, navodi Mimica, neobičan i izuzetan čovjek i pjevač, jedan od najpoznatijih guslara Cetinske krajine i šireg područja Zagore u svom vremenu. Ličnost ovoga stvaraoca, tekstovi njegovih poetskih i proznih ostvarenja i druga zanimljiva njegova građa i građa o njemu dosada nisu bili temeljitije proučeni, a znatnim dijelom ni poznati. Njegove pjesme kao autentična poetska građa, zapisane vjerno od ovog nepismenog pjevača, mogu poslužiti za različita ispitivanja i proučavanja raznolikih, zanimljivih i važnih pitanja usmene epske poezije. Monografija ima: predgovor, tri dijela i na kraju indeks Domnjakovih pjesama, popis literature i izvora te dvije geografske karte iz kojih se vidi kuda se sve kretao lončar i guslar Domnjak. Posebno trcba istađi velik broj (280) bilježaka s mnogobrojnim podacima. Iz sadržaja prvih dvaju poglavlja (Povijesne, društvene i kullurne prilike u Cetini i Bogatstvo usmenog stvaralaštva Cetinske krajine - lirska, epska poezija, pripovijetke, legende i predaje) vidi se da je tematika mnogo šira od naslovne teme. Dan je i širi prikaz geografskih osobitosti Cetinske krajine - povijesne, društvene i kultume prilike. Treći dio Covjek i guslar - stvaralac Božo Domnjak ima devet poglavlja i devetnacst podnaslova (B. Domnjak Bojan, lončar i guslar iz Potravlja, Pjcvačko i guslarsko umijcćc B. Domnjaka, Mnoštvo pjesama, epskih i Iirskih u pamćenju potravskog guslara, Teme, motivi, likovi i prostor Domnjakovih pjesama, Kultumo-povijesni i etički svijet Domnjakove poezije, Poetika Domnjakovih epskih pjesama, Priče, predaje, legenđe i zapamćenja, Stjcpan Grčić - zapisivač i izdavač Domnjakovih pjesama i Mjesto Bože Domnjaka u našoj usmenoj književnosti. Dakle, osim prikaza ljudskog i pjesničkog lika B. Domnjaka Mimica je dao i instruktivan uvid u povijesno-društveno-kulturni kontekst u kojem je djelovao taj narodni stvaralac, a usto i sintetski prikaz tradicija usmenog stvaralaštva u Cetinskoj krajini. Razjašnjena je i uloga Stjepana Grčića zapisivača i izdavača Domnjakovih djela. Sinjanin Grčić u Potravlju pod planinom Svilajom susreo je starca Domnjaka i od njega zapisao mnoštvo različitih tekstova, najviše epskih, s više od tridcset tisuća stihova, zatim popriličan broj lirskih i lirsko-epskih pjesama, velik broj predaja i pripovijedaka, različitih kazivanja i misli, guslarevih doživljaja i drugog. On ne samo što je otkrio potravskoga guslara i neumorno u toku četiri godine zapisivao njegove pjesme i pričanja, već je požrtvovno o svom trošku publicirao zapise i ostavio nam Domnjakovu obimnu i raznoliku mkopisnu i objavljenu građu. Da bi sve to istražio i približio čitaocu, Mimica je uložio znatno truda obavivši mnoga terenska i arhivska istraživanja i sve to kako reče A. Franić, `koncipirao s modernim književnopovijesnim metodološkim pristupom građi, bez inače uobičajcnog autorskog subjektivizma i s preciznim i tečnim jezičnim formulacijama. Stoga ova monografija predstavlja znanstveno djelo koje će ostati nezaobilazno... i u povijesti književnosti jugoslavenskih naroda`. Ante NAZOR Domnjak, Božo (Bojan), hrvatski guslar i pjevač narodnih pjesama (Potravlje kraj Sinja, 4. XI. 1844 – Potravlje, 1. III. 1922). Putujući drniškim i kninskim krajem, Likom i BiH prodavao je svoje lončarske proizvode i skupljao narodne pjesme, pripovijetke, poslovice i zagonetke. I sâm je sastavljao pjesme u kojima je opisivao događaje vezane uz Cetinsku krajinu. Od njega je folklorist S. Grčić zapisao tridesetak tisuća stihova i više pripovijedaka, koje je djelomice objavio. O Domnjaku je pisao I. Mimica (Život i epski svijet guslara Bože Domnjaka, 1988) ističući širok repertoar pjesama, guslarsko i pjevačko umijeće kojim je obogatio hrvatsku epsku tradiciju.

turcima sa turskim osvajanjima tvrd povez olga zirojević značenje kulta medveda ivan kovačević uobličavanje džemata Rovcca u pleme mirko barjaktarević stećci u oolini trogira đefik bešlagić ,,,,