Dobro očuvana , Retko !!! 357 strana 470 grama Usponom na goru Karmel Ivan simbolizira stanje mističnog sjedinjenja duše sa svojim Bogom. Za Ivana to sjedinjenje predstavlja duboku etičku, psihičku i antičku asimilaciju s Bogom, uranjanje u otajstva Ljubavi... Put do tog vrhunca — mističnog sjedinjenja vodi kroz faze mučnog očišćenja..., kroz svjetlo i sjenu — chiaroscuro jednog Caravaggia ili velikih slikara baroka: Velasgueza, Murilla, Rembrandta... Uspon u samoj koncepciji ima određenu fizionomiju i autor ga samo razvija u pojedinostima. Prisna mu je veza između emotivnog i refleksivnog elementa; sve je ispunjeno duhom, u kojem je koncentriran bitak. Ivanova nam se paleta otkriva tako čarobna, kao paleta impresionista: Cétannea, Maneta, Moneta... Ili nam se čini kao da motrimo kroz njegova djela prelijevanje boja sunčanoga spektra: zelene kao smaragd, crvene kao rubin, žute kao topaz, modre kao safir ... Za podlogu svoje nauke i života Ivan traži ništa (nije to »ništa« u ontičkom smislu) da postigne sve. Nije to ono Budhino-Sakvamunino ispunjenje u ništavnosti Nirvane, nego je to obuhvaćanje svega, po oslobođenju od spona neurednosti u samome čovjeku. Ivanova je Ljubav — sazrela na Križu — razapeta i raspjevana... Ona vodi dubinama Vječnosti, najuzvišenijemu Vrhuncu: Trojstvenome Bogu. Sveti Ivan od Križa (1542.-1591.) katolički je mistik, crkveni naučitelj i reformator Karmelićanskog reda. Jedan je od najvećih katoličkih mističnih pisaca, a njegova djela Uspon na goru Karmel, Duhovni spjev, Tamna noć duše i Živi plam ljubavi klasična su djela europske duhovnosti i književnosti. Svoje mistično iskustvo izrazio je slikovitim pjesničkim jezikom, ne zanemarujući pritom sustavnost i cjelovitost, ostavivši tako neprolazni duhovni nauk. RL2

Slike iz istorije hrstanske- 104 strana Pravoslavna dogmatika -171 strana Pravoslavno moralno bogoslovlje -107 strana Knjiga u dobrom stanju,dimenzija 23,5 x 16 cm. Strana 197.

Autor - osoba Hinerman, Vilhelm Naslov Svetac i njegov demon / Wilhelm Hünermann ; [preveo Petar Gärtler] Vrsta građe knjiga Jezik hrvatski Godina 1969 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : D. Majić, 1969 (Slavonski Brod : Plamen) Fizički opis 419 str., [1] str. s tablom ; 17 cm. Drugi autori - osoba Gertler, Petar Napomene Prevod dela: Der Heilige und sein Dämon. Romansirana biografija Sv. Ivana Vianneya, popularnog Župnika iz Arsa koji je živio u 19. stoljeću. On je malo, vjerski zanemareno selo Ars, pretvorio u središte izvanrednog pastoralnog rada i čudesnih ozdravljenja što je uznemirilo zlog demona koji je župnika noćima uznemiravao. Sveti Ivan Marija Vianney rodio se 8. svibnja 1786. u Francuskoj, u mjestu Dardillyju. Bilo je to vrijeme upravo uoči Francuske revolucije. Tako je Ivan bio svjedok te zloglasne revolucije i njezine strahovlade. Svećenici koji su ostali vjerni Crkvi i katoličkoj vjeri, i zato bezbožničkoj vlasti nisu položili prisegu na revolucionarni ustav, morali su pred progoniteljima bježati i skrivati se. Redovnice, preobučene u građansko odijelo, djecu su poučavale u vjeronauku potajno noću. Tako je bilo i s Ivanom. Ivan se tajno ispovijedio u roditeljskoj kući, a svetu Pričest je primio u jednom štaglju. U siromašnoj obitelji od šestero djece Ivan je spavao u štali, a bio je pastir triju ovaca i jedne magarice, što je obitelj Vianney posjedovala. Kad su se prilike, koje su ishodile iz Francuske revolucije, donekle smirile, pobožni i učeni svećenik Balley, koji je bio pred revolucionarima pobjegao iz Pariza, došao je za župnika u Ivanovo susjedno selo Ecully. On je Ivana uzeo k sebi u župni dvor i spremao ga za svećenika. Bilo je to vrijeme Napoleonskih ratova, pa je i Ivan morao u vojsku i kao ratnik marširati u Španjolsku. U nekom mjestu vojnik Ivan predugo se zadržao u jednoj crkvi, drugi vojnici već su daleko odmakli i on se morao skrivati kao da je bjegunac. Ivan je bio netalentiran za školu. I samo zahvaljujući uglednom župniku Balleyu, primljen je u malo sjemenište, a potom i u veliko sjemenište u Lyon. Uz velike teškoće konačno je Ivan zaređen za svećenika 1815. godine. A sretnom mladom svećeniku sreća se i povećala jer je imenovan kapelanom svojem dobročinitelju župniku Balleyu. Već 1818. godine Ivan je imenovan župnikom u malom mjestu Arsu. Za stanovnike toga mjesta rekao je jedan župnik da se osim Krštenja ni u čemu ne razlikuju od životinja. A generalni vikar mu je prilikom imenovanja rekao: »U toj župi nema mnogo ljubavi prema Bogu, ali ćete je vi u nju unijeti.« Župnik Ivan Marija Vianney vidjevši u kakvu je vjerskom stanju župa, vjerojatno se sjetio Isusove tvrdnje da ima slučaja kada se Đavla može svladati i otjerati samo postom i molitvom. I Župnik arški se hranio jedino krumpirom, koji bi skuhao odjednom za cijeli tjedan. Teško se trapio i drugom pokorom. A noću je satima molio pred Oltarskim sakramentom. Propovijedi su mu bile vrlo glasne i oštre. Na pučkim misijama u susjednim župama pomagao je kao ispovjednik. Mnoštvo svijeta počelo je grnuti baš njemu na svetu Ispovijed. A sve je više ljudi iz cijele okolice dolazilo u Ars da se ispovjede kod svetog Arškog župnika. Bio je to ne samo običan svijet nego i ugledni klerici i visoko školovani ljudi. Mnoge sate i kasno u noć provodio je u ispovjedaonici. Imao je dar kardiognoze – čitao je ljudska srca i savjesti. Otkrivao je pokornicima prošlost i proricao budućnost. No, taj silan Ivanov uspjeh izazvao je zle ljude i Đavla. Đavao mu noću oduzima bukom i štropotom ionako kratak san. Zli ga ljudi blate najodvratnijim lažima. A najviše su ga boljele zavisti i neopravdane kritike koje su dolazile od strane klera, i ne samo nižeg klera. Upadao je radi svega toga i u krize – čak je odlučio i pokušao napustiti Ars. Veliko ohrabranje i utjeha bila mu je „Kuća Providnosti“, nešto slično kao sirotište što je osnovao za siromašne i nezbrinute djevojčice. U tom su se domu dogodila i prva čudesa. Tako se dogodilo čudo umnoženja brašna za kruh, kad župnik nije imao dovoljno novca za prehranu sve većeg broja djevojčica. Glas o svetosti župnika Vianneya nadaleko se pronio, župa se duhovno preporodila, a mjesto Ars postalo je hodočasničko stjecište. Pokornički način života, naporno pastoralno djelovanje, mnoge nepravde koje su mu činjene – sve je to iscrpilo svetog svećenika i nakon 42 godine župničke službe u Arsu i 73 godine života, umro je 4. kolovoza 1859. godine. Po zagovoru župnika Ivana Marije Vianneya događala su se mnoga čudesa. Blaženim je proglašen 1905. godine, a svetim 1925. godine. Zaštitnikom župnika proglašen 1929. godine; seljačko dijete koje je jedva završilo školu i neobrazovana „seljačina“ koja je tek samilošću profesora pripuštena svećeničkom redu – takva je osoba postala zaštitnik svih svećenika, svih župnika – onih koji o sebi imaju visoko mišljenje, jer su obrazovani, učeni, intelektualni i u zavisti mnogi ne podnose kolege uspješnije od njih. „Nego što je ludo pred svijetom, izabra Bog, da posrami mudre, i što je slabo pred svijetom, otkupi Bog, da posrami jako; i što je neplemenito pred svijetom i prezreno, izabra Bog, i ono, što nije, da uništi ono, što jest, da se ne hvali ni jedan čovjek pred Bogom.“ [1 Kor 1, 27-29] Wilhelm Hünermann, njemački svećenik i pisac, * 28. juli 1900, Kempen, Njemačka, † 28. novembar 1975. Život i djelo Hünermann je 1923. godine postao katolički svećenik i zatim služio u gradu Essenu u Aachenskoj biskupiji. Prvu dramu, tragediju Dječiji križarski pohod (Der Kinderkreuzzug) objavio je 1931, a onda je 1936. postigao uspjeh biografskim romanom o češko-njemačkom redemptoristu Klementu Mariji Hofbaueru (Dvořáku). Iste godine ga je prijenos posmrtnih ostataka svetačkoga misionara Damjana de Veustera s havajskog otoka gubavaca u rodnu Belgiju nadahnuo da je i o njemu napisao biografski roman (Priester der Verbannten). Hünermann se rodio, odrastao i služio blizu Flandrije koju je dobro poznavao i volio, tako da je u roman o flamanskom ocu Damjanu unio vlastite duboke osjećaje prema tada prilično kulturno obespravljenim belgijskim Flamancima, a istodobno je pokazao i kako predana požrtvovanost, čije utjelovljenje je bio otac Damjan, nadilazi uske nacionalne i rasne granice. Roman su u to vrijeme različito tumačili: njemački i flamanski nacionalisti kao hrabrenje otpora germanskih Flamanaca prema romanskim Valoncima, a većina ostalog svijeta kao potresnu priču o nepokolebljivoj ljubavi i strpljenju katoličkoga misionara. Bilo kako bilo, roman je ubrzo bio preveden na brojne europske i neeuropske jezike te je Hünermannu odredio autorski pravac za cijeli život: osim nekoliko drama i priča pisac se skoro u potpunosti posvetio sastavljanju svetačkih biografija. Može se reći da je sa svojih trideset biografskih romana bio vjerojatno najplodonosniji hagiograf dvadesetog stoljeća. Romani su izišli u zajedničkoj nakladi od preko tri milijuna primjeraka i prevedeni su na više od dvadeset jezika, osobito na francuski, španjolski, nizozemski, hrvatski, slovenski, poljski, češki, slovački, mađarski, litavski, i rumunjski. Svoja djela, posebice o omladinskim svecima, namijenio je u prvom redu mladima, ali su ih čitali i još uvijek ih prihvaćaju čitatelji svake životne dobi i struke. Posjedujući izuzetnu osjetljivost za svetost u svim oblicima i okolnostima, Hünermann ju je otkrivao svuda oko sebe i postavljao je drugima za cilj i uzor. Prije i za vrijeme pisanja svojih djela detaljno je proučavao cjelokupno dostupno gradivo u vezi dotičnoga lika, od časopisnih članaka preko dnevničkih zabilješki i pisama do biografija, i svaku je zanimljivu pojedinost odnosno svjedočenje spretno povezivao u skladnu cjelinu. U memoarske spise spada knjižica (Clemens August: Aus dem Lebensbuch des Kardinals Graf von Galen, 1947) o njemačkom kardinalu Klementu Augustu von Galenu, velikom moralnom borcu protiv nacističkog nasilja koji je bio Hünermannov župnik kada je ovaj služio kapelanom u jednoj berlinskoj župi. I u nekim drugim djelima je Hünermann uznosio borce protiv nacizma (npr. Die Jungen von Hallstadt, 1949). Opsežan je bio Hünermannov pokušaj didaktične sinteze crkvene povijesti (Povijest Kristova kraljevstva – Geschichte des Gottesreiches, u četiri knjige, 1956–1958), kao i zbirka portreta velikih misionara (Geschichte der Weltmission: Lebensbilder großer Missionare, u tri knjige, 1960–1961). Među najuvjerljivija ostvarenja svakako se može ubrojiti veoma popularan roman o svećeniku Petru Coudrinu u vrijeme francuske revolucije i nakon nje (U sjeni giljotine – Die Herrgottsschanze, 1940), koji je u vrijeme objave poticao na potajni otpor nacizmu; socijalno angažirano djelo o ocu Adolfu Kolpingu (Vater Kolping: Ein Lebensbild des Gesellenvaters, 1948); ganutljivu priču o suvremenoj mučenici za čestitost, Mariji Goretti (Okrvavljeni ljiljan – Um Mädchenehre, 1950), koja je izišla prilikom njene kanonizacije; te izvanredno živ i dojmljiv portret francuskoga seoskog župnika Ivana Vianneya (Svetac i njegov demon – Der Heilige und sein Dämon, 1952). Prevodi Prevodi su poređani po godini izdanja njemačkih originala. Apostol Beča – Klement Marija Hofbauer (Đakovo: Karitativni fond UPT Ne živi čovjek samo o kruhu, 2000) (Pater Hofbauer, der Fähnrich Gottes. Innsbruck, München: Tyrolia-Verlag, 1936; izišlo i pod naslovom: Der Bäckerjunge von Znaim: Pater Hofbauer. // Der Bäckerjunge von Znaim, Klemens Maria Hofbauer. // Der Apostel von Wien: Klemens Maria Hofbauer.) Svećenik prognanika (Đakovo: Narodna obrana, 1940; Vjesnik Đakovačke biskupije, 1963; Biskupski ordinarijat, 1981, 1986, 1994; Karitativni fond UPT Ne živi čovjek samo o kruhu, 2007) (Priester der Verbannten: Damian de Veuster, ein flämischer Held. Innsbruck, Wien, München: Tyrolia-Verlag, 1938) U sjeni giljotine: prema istinitim događajima iz doba francuske revolucije (Đakovo: Biskupski ordinarijat, 1991) (Die Herrgottsschanze: Erzählung nach wahren Begebenheiten aus der Zeit der Französischen Revolution. Freiburg: Herder, 1940) Prosjak iz Granade: Sveti Ivan od Boga (Đakovo: Karitativni fond UPT Ne živi čovjek samo o kruhu, 2001) (Der Bettler von Granada: Ein Lebensbild des hl. Johannes von Gott. Regensburg: Johann von Gott-Verlag, 1949) Okrvavljeni ljiljan (Pazin: Biskupski ordinarijat, 1962; Istarsko književno društvo Sv. Ćirila i Metodija, 1964, ?, 1969); izišlo i pod naslovom Marija Goretti (Pazin: Istarsko književno društvo Sv. Ćirila i Metodija, 1980; Istarsko književno društvo „Juraj Dobrila`, 1981, 1993.) (Um Mädchenehre: Maria Gorettis Kampf und Martyrium. Freiburg Schweiz, Konstanz Baden-Württemberg, München: Kanisius-Verlag, 1950; izišlo i pod naslovom: Die Heilige und ihr Mörder: Maria Goretti und ihr blutiges Zeugnis für die Reinheit.) Borba za zvonove: pripovijesti o ministrantima (Zagreb: Janko Horvat, Rijeka: Župni ured Gospe Lurdske, 1962); drugo izdanje pod naslovom Zvona u srcu: pripovijesti o ministrantima (Donji Andrijevci: Župni ured, 2001.) (Ministranten: Erzählungen über das Völklein im bunten Rock. Mainz: Matthias-Grünewald-Verlag, 1950; izišlo i pod naslovom: Die Lausbuben des Lieben Gottes.) Svetac i njegov demon (Zagreb: Dragan Majić, 1969; Zagreb: Teovizija, 2006, 2007) (Der Heilige und sein Dämon: das Leben des armen Pfarrers von Ars. Heidelberg: Kerle 1952; izišlo i pod naslovom: Der Pfarrer von Ars: Johannes Vianney.) Bukteći oganj: sveti Pijo X. (Đakovo: Karitativni fond UPT Ne živi čovjek samo o kruhu, 2000, 2007) (Brennendes Feuer: Papst Pius X. Innsbruck, Wien, München: Tyrolia-Verlag, 1953; izišlo i pod naslovom: Feuer auf die Erde: Papst Pius X.) Povijest Kristova kraljevstva. 1. Grimizno jedro: od Duhova u Jeruzalemu do osnutka crkvene države. 2. Križ na zastavama. Opatija: Srećko Cetinić, 1963–1964. 3. Izgubljeno jedinstvo: od renesanse do Francuske revolucije. Rijeka: F. Mašić, 1967; četvrti dio nije preveden.) (Geschichte des Gottesreiches. 1. Das Purpurne Segel - Vom Pfingstfest in Jerusalem bis zur Gründung des Kirchenstaates (1956). 2. Das Kreuz auf den Fahnen. Die Kirche im Mittelalter (1957). 3. Die verlorene Einheit. Von der Renaissance bis zur französischen Revolution (1957). 4. Fels in der Brandung: von der französischen Revolution bis zur Gegenwart (1958). Bilder aus der Kirchengeschichte für Jugend und Volk. Luzern, München: Rex-Verlag, 1956–1958) Redovnik među vukovima: Ivan Kapistran – velikan Evrope, pobjednik nad Turcima kod Beograda (Đakovo: Biskupski ordinarijat, 1982); drugo i treće izdanje pod naslovom Redovnik među vukovima: Ivan Kapistran - apostol Evrope (Karitativni fond UPT Ne živi čovjek samo o kruhu, 1994, 2005) (Ein Mönch unter den Wölfen: Johannes von Kapistran, der Apostel Europas. Innsbruck, Wien, München: Tyrolia-Verlag, 1965; izišlo i pod naslovom: Ein Mönch unter Wölfen: das Leben des heiligen Johannes Kapistran – Apostel Europas.) Princ Gonzaga (Zagreb: Zorislav Nikolić, 1967) (Prinz Gonzaga: Ein lebensbild des heiligen Aloysius. Luzern, München: Rex-Verlag, 1965) MG9 (N)

Polovna knjiga, zaštitna kutija blago pohabana, ostalo izuzetno očuvano. Potpis prethodnog vlasnika na predlistu. Izdavač: Iskustvo - Moskva, 1990. god. Tvrd povez u zaštitnoj kutiji, 30 cm. 386 str. Kunstdruk, ilustracije pun kolor U poređenju sa druge dve glavne crkve u Kremlju, Blagovještanska saborna crkva nešto je manje dimenzije. Takođe je izgrađena u tradicionalnijem stilu, jer su je izgradili lokalni arhitekti iz Pskova, a ne italijanski arhitekti emigranti. Najupečatljivija karakteristika je devet zlatnih kupola i krov sa bogatim ukrasom kokošnika u ogivnom obliku. Izgrađena je od opeke, sa fasadama od belog krečnjaka koje su ukrašene. Na istočnoj i južnoj strani zgrade nalaze se ulazi u crkvu, uz izradu rešetki pod uticajem italijanske renesansne arhitekture. Bronzana vrata su ukrašena zlatnom folijom. Turisti ulaze u crkvu istočnim stepeništem, dok je južno stepenište Ivan Grozni dodao 1570. Благовещенский собор Московского Кремля The Annunciation Cathedral of the Moscow Kremlin

THE ANNUNCIATION CATHEDRAL OF THE MOSCOW KREMLIN Благовещенский собор Московского Кремля Tvrd povez sa zaštitnom kutijom, 384strane, ilustrovano u boji, izdavač: ISKUSTVO - Moskva, knjiga ima eks libris bivšeg vlasnika, kutija ima manje oštećenje - unutra je sve u redu?! U poređenju sa druge dve glavne crkve u Kremlju, Blagovještanska saborna crkva nešto je manje dimenzije. Takođe je izgrađena u tradicionalnijem stilu, jer su je izgradili lokalni arhitekti iz Pskova, a ne italijanski arhitekti emigranti. Najupečatljivija karakteristika je devet zlatnih kupola i krov sa bogatim ukrasom kokošnika u ogivnom obliku. Izgrađena je od opeke, sa fasadama od belog krečnjaka koje su ukrašene. Na istočnoj i južnoj strani zgrade nalaze se ulazi u crkvu, uz izradu rešetki pod uticajem italijanske renesansne arhitekture. Bronzana vrata su ukrašena zlatnom folijom. Turisti ulaze u crkvu istočnim stepeništem, dok je južno stepenište Ivan Grozni dodao 1570. Благовещенский собор Московского Кремля The Annunciation Cathedral of the Moscow Kremlin

60174) Zakonik kanonskoga prava , Codex Iuris Canonici , Glas koncila Zagreb 1988 ,proglašen vlašću pape Ivana Pavla II ; tvrd povez, fromat 16 x 20,5 cm , zlatotisak, latinica, LXVII + 1029 strana , u predgovoru pojedine rečenice senčene crvenom drvenom bojicom ,

BOGDAN JANJUŠEVIĆ, POKRAJINSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE, SA BLAGOSLOVOM NJEGOVOG PREOSVEŠTENSTVA EPISKOPA SREMSKOG GOSPODINA VASILIJA, PARALELNO NA SRPSKOM I ENGLESKOM JEZIKU, PREVOD NA ENGLESKI IVANA KNEŽEVIĆ, NOVI SAD 2017. ODLIČNO URAĐENA SA MNOGO ILUSTRUJA U BOJI. K32

55446) ARHIEPISKOP DANILO II I NJEGOVO DOBA, grupa autora , Srpska akademija nauka i umetnosti Beograd 1991 , međunarodni naučni skup povodom 650 godina od smrti , decembar 1987 , urednik akademik Vojislav Đurić, sadržaj : Pozdravna reč akademika Miroslava Pantića, sekretara Odeljenja jezika i književnosti SANU 1. Božidar Ferjančić, Arhiepiskoй Danilo II i Vizantija 2. Ljubomir Maksimović, Vizantinci u Srbiji Danilovog vremena 3. Sotirios К. Кisas, Danilo II i solunska okolina. Beleške o vizantijsko-srpskim odnosima početkom XIV veka 4. Jovanka Кalić, Raško nasleđe u vreme Danila II 5. Sima Ćirković, Biografija kralja Milutina u Ulijarskoj povelji 6. Leonidas Mavromatis. O ideji monarhije u srednjovekovnoj Srbiji 7. Mirjana Živojinović. Svetogorski dani Danila II 8. Marija Janković, Danilo, banjski i humski episkop 9. Radomir Popović, Arhiepiskoй Danilo II i upravljanje crkvom 10. Pribislav Simić, Arhiepiskoй Danilo II i crkveni ustavi 11. Atanasije Jevtić, jeromonah. Eklisiologija arhiepiskopa Danila Drugog (Osnovni aspekti) ... 12. Dimitrije M. Кalezić, Arhiepiskop Danilo II i pitanje njegova pripadanja isihazmu 13. Stanislav Hafner, Danilo II kao srednjovekovni istoriograf 14. Miloš Blagojević, Srpsko kraljevstvo i ’’države` u delu Danila II 15. Srbobran Milojević, Ekonomija u ogledalu Danilovih žitija 16. Ivan Đurić. Deževski sabor u delu Danila 17. Ljubomir Кotarčić, Zbornik Danila II kao izvor pri sastavljanju žitija Nikodimu Tismanskom 18. Damjan Petrović, Dela arhiepiskopa Danila II u Sopoćanskom zborniku iz 1526. g. 19. Aleksandar Naumov. Prepis Danilovog zbornika koji je bio u Lavovu (BUL 198 III), a danas se čuva u varšavskoj Narodnoj biblioteci ( Aks 10780 ) 20. Gordon L. Mak Daniel, Genezis i sastavljanje Danilovog zbornika 21. Radmila Marinković, Кako proučavati Danilov zbornik 22. Miodrag Pavlović, Čitati Danila II 23. Ljiljana Juhas-Georgievska, Domentijan i arhiepiskop Danilo II 24. Ninoslava Radošević, Danilo II i vizantijska dvorska retorika 25. Tatjana Subotin-Golubović, Mineji u Danilovom 26. Aleksandar Mladenović, Neke jezičke osobine žitija kraljice Jelene arhiepiskopa Danila II (Prepis iz 1536. godine) 27. Biljana Jovanović-Stipčević, O sređivanju srpskoslovenskog pravopisa u prvim decenijama XIV veka 28. Vojislav J. Đurić, Sveti pokrovitelji arhiepiskopa Danila II i njegovih zadužbina 29. Milka Čanak-Medić, Arhiepiskop Danilo II i arhitektura Pećke pašrijaršije 30. Janko Maglovski, Skulptura Pećke pašrijaršije. Motivi, značenja 31. Danica Popović, Grob arhiepiskopa Danila II 32. Srđan Đurić, Portret Danila II iznad ulaza u Bogorodičinu crkvu u Peći 33. Кristofer Valter, Značenje portreta Danila II kao ktitora u Bogorodičinoj crkvi u Peći. 34. Branislav Todić, Ikonografski program fresaka iz XIV veka u Bogorodičinoj crkvi i priprati u Peći 35. Gordana Babić, Liturgijske teme na freskama u Bogorodičinoj crkvi u Peći 36. Mirjana Tatić-Đurić, Bogorodica u delu arhiepiskopa Danila II 37. Vesna Milanović, Proroci su te nagovestili u Peći 38. Svetlana Tomeković, Monaška tradicija o zadužbinama i spisima arhiepiskopa Danila II 39. Ljubica Popović, Figure proroka u kupoli Bogorodice Odigitrije u Peći: identifikacija i tumačenje tekstova 40. Zaga Gavrilović, Pogledi arhiepiskopa Danila II i teme kraljevstva i krštenja u srpskom slikarstvu XIV veka 41. Ivan M. Đorđević, Prozne i pesničke slike Danila II i srpske freske crve polovine XIV veka tvrd povez, format 20 x 28,5 cm , ilustrovano, ćirilica, 495 strana

LIJEČNIČKE I ZNANSTVENE STUDIJE O UKAZIVANJIMA U MEĐUGORJU-Prof.H.Joyeux,Abbe R.Laurentin uz saradnju profesora J.Cadihlac,doktora B.Hoarau,F.Reauqeuerol,J.Philippot,R.Volpilire,M.Rene Dubois-Chabert DRUGO NEPROMENJENO IZDANJE. S francuskog preveo:dr.fra Ivo Bagarić MEĐUGORJE....GOSPA...Hrvatska...ukazivanje GOSPE.... Nismo se prevarili. Naš znanstveni zaključak je jasan: ono što se događa u Međugorju ozbiljno je, treba biti ozbiljno shvaćeno”, izjavio je prof. dr. Henri Joyeux, francuski kirurg i kancerolog, profesor na medicinskom fakultetu u Montpellieru u Francuskoj. Taj ugledni liječnik time je i službeno objavio rezultate medicinskih ispitivanja koja je 25. lipnja 2005. godine u Međugorju proveo nad vidiocima Marijom Pavlović-Lunetti i Ivanom Dragićevićem. A rezultati su iznova potvrdili da ono što međugorski vidioci doživljavaju u vrijeme ekstaze – znači, u času kad tvrde da vide Gospu – nije nikakva prijevara. Uglednom profesoru pomagao je tada dr. Philippe Loron, neurolog iz pariške klinike Salpetrire, koji je donio najmodernije uređaje za snimanje i istraživanje. S njima su bile još četiri osobe, dva muškarca i dvije žene koji još nikada nisu bili u Međugorju te su vidioce promatrali izrazito kritički. Jedan od njih je specijalist za snimanje mozga i dišnih organa. Mariju i Ivana – kojima se, prema njihovim riječima, Majka Božja ukazuje i dan-danas, već gotovo 25 godina – francuski je tim testirao prije, za vrijeme i poslije ekstaze. Ivan je tada izjavio kako je malo negodovao, čemu testiranje na obljetnicu ukazanja, no pristao je jer je to ispitivanje tražila Crkva. – Inače ne bismo željeli biti pokusni kunići – rekao je Ivan i otkrio kako rezultati najnovijih testova idu u Vatikan, papi Benediktu XVI. Snimanje ukazanja Zanimljivo je napomenuti da je prof. Joyeux bio na čelu francuskog tima stručnjaka koji je međugorske vidioce ispitivao i 1984. godine. Francuzi su tada snimili prve elektroencefalografe vidjelaca. – Dvadeset godina poslije – kaže prof. Joyeux – naš se zaključak nije promijenio. Snimili smo velik broj tih izvanrednih fenomena koje nazivamo “ukazanje”, “ekstaza”. Analizirali smo ih na najdetaljniji mogući način, tražili smo prijevaru snimajući te fenomene stotine puta kamerom i drugim sredstvima. Naš je tim obavio najstrože psihološke testove i jednoglasni je zaključak da su svi ti mladi vidioci, koji su u međuvremenu odrasli, zdravi i fizički i psihički, u osobnom, obiteljskom i društvenom životu. Može se reći da su zdraviji od općeg prosjeka u Francuskoj. Znanost je, dakle, ponovno utvrdila da je ono što međugorski vidioci doživljavaju istinito, da njihova ekstaza nije ni sanjarija, ni padavica, ni halucinacija, ni histerija, da ona nema ništa bolesno te da nije poremećaj identiteta. No treba napomenuti da znanost ne može odgovoriti na pitanje s kime vidioci komuniciraju u vrijeme ekstaze, ona ne zna što ili koga oni vide. – Mi ni u jednom trenutku nismo mogli uhvatiti sliku ili zvuk osobe, Gospe, za koju vidioci kažu da je vide i čuju. Mogli smo ispitivati samo primatelje tog izvanrednog fenomena – objašnjava prof. Joyeux i ističe: – Nije na znanosti, pa bila ona i najrazvijenija, da potvrdi ili negira da se Gospa ukazuje u Međugorju. Mislim da se to nikad neće moći dokazati znanstvenim, pa ni najmodernijim testovima. To trebaju reći crkveni autoriteti. Crkveno očitovanje Napominjem da od 1981. do danas Crkva nikada nije osudila međugorska događanja, dopustila ih je, što nije njezin običaj kad fenomeni nisu ozbiljni. Zašto se Crkva još nije očitovala? Jednostavno zato što fenomeni nisu zaključeni. No, ne bi me iznenadilo da se Crkva, kad sve bude završeno, pozitivno očituje o ovim fenomenima koji, uostalom, donose iznenađujuće plodove u današnjem svijetu – zaključuje francuski stručnjak, koji je uvjeren da se u Međugorju događaju važne stvari. Atmosfera koja zrači – Mnoge sam potaknuo da odu u Međugorje: zdrave i bolesne, nevjernike i vjernike, skeptične redovnike, znanstvenike i neznanstvenike, mlade koji traže svoj put, teške narkomane… – otkriva prof Joyeux. – Svi su se vratili dirnuti tim mjestom, atmosferom koju zrači. Mnogi su o tome govorili i svjedočili, drugi su diskretno zadržali za sebe ono što su tamo primili. Treba reći da još nikada u povijesti nijedan fenomen ukazanja nije bio podvrgnut tako brojnim i strogim medicinsko-znanstvenim ispitivanjima kao što je to slučaj s međugorskim ukazanjima. Stručnjaci različitih usmjerenja i stavova, liječnici, neuropsihijatri, psihijatri, psiholozi, parapsiholozi, teolozi iz Italije, Francuske, Slovenije..., služeći se sofisticiranim uređajima, brojnim su metodama provjeravali istinitost tvrdnji šestero međugorskih vidjelaca i njihovo psihofizičko stanje. Sva ispitivanja pokazala su da vidioci ne manipuliraju. SVETA BAŠTINA DUVNO,1987.god.,177.strana. ---------------------------- Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10```,najviša moguca ocena⭐️ ---------------------------- 1k

CRKVA I SAMOSTAN DOMINIKANACA U SPLITU Fotomonografija TVRD lux povez....ILUSTROVANA bogato u boji...SPLIT,1999.god....142.strane...23.cm... Urednik Deša Dijana ----------------------- Područje dana š njeg pazara prije dolaska dominikana ca U srednjem vijeku jugoistočni dio D iok l ecijanove palače obuhva- ćala je na d biskupska kuri ja, ko j oj je pripadala i jugoistočna ugaona ku- la Palače (Na d bisk u pska kula)! S vanjske strane istočnog zida Palače , na području današnje g l avne tržnice (pazara), pružao se nad b iskupski vrt. 3 Pretpostavljam da je na tom području u 5. ili 6. stoljeću bila sagra- đena starokršćanska crkva posvećena sv. Katarini Djevici i Mučenici. `a Za tu pretpostavku navo d im podatke iz rukopisnog djela dominikanca L. Matijace u kojem je z abilježeno da su prigodom kopanja temelja za proširenje dominikanske barokne crkve 1932. godine »jz z emlje stršjle z jdjne prvotne kapele , koja je Nla u obhku potko ve, a ne kao današnja --------------------- IZ PROŠLOSTI SPLITA I OKOLICE DOMINIKANSKI SAMOSTAN U SPLITU OD UTEMELJENJA DO KRAJA 13. STOLJEĆA dr. sc. IVAN ARMANDA Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ Frankopanska 26 10000 Zagreb, HR [email protected] UDK: 2-523.6:27-789.33](497.583Split)“12“ Primljeno: 18. svibnja 2020. Izvorni znanstveni rad U članku se, temeljem analize povijesnih vrela i literature o dominikanskom samostanu u Splitu u 13. stoljeću, opisuju počeci tog samostana. Opovrgava se legenda da ga je 1217. utemeljio o. Grgur Splićanin, ali i teza da najstariji povijesno potvrđeni spomen dominikanaca u Splitu seže iz 1243. godine te se iznosi tvrdnja da je samostan utemeljen između 1221. i 1229. Opisuju se položaj i posjed samostana u Splitu, iznose se podaci o dominikancima koji su u 13. stoljeću živjeli u tom samostanu i o njegovu bogoslovnom učilištu, a potom se ana- lizira uloga splitskih dominikanaca u crkvenom i društvenom životu Splita i Splitske metropolije. Budući da su splitski domi- nikanci dobili posjed u Trogiru i ondje podignuli samostan, govori se i o počecima tog samostana. Ključne riječi: dominikanci, samostan, Split, Splitska metro- polija, Trogir Knjiga je NOVA..... -------------------------------- R1

ALEKSANDRA KUČEKOVIĆ SAKRALNA BAŠTINA SRBA U ZAPADNOJ SLAVONIJI Izdavač - Srpsko kulturno društvo `Prosvjeta`, Zagreb Godina - 2015 352 strana 30 cm ISBN - 978-953-7611-71-2 Povez - Tvrd Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja SADRŽAJ: Uvod Registar sakralnih spomenika BASTAJI (VELIKI) Crkva svetog Georgija BATINJANI Crkva svetog Dimitrija BENKOVAC Crkva Rođenja svetog Jovana Preteče BIJELA Crkva svetih arhanđela Mihajla i Gavrila BOGIĆEVCI (DONJI) Crkva svetog Haralampija BODEGRAJI Crkva Uspenja Bogorodice BOLOMAČE Crkva svetog Ilije BOROVA Crkva Uspenja Bogorodice BRESTOVAC (DARUVARSKI) Crkva svetih Petra i Pavla BUKOVICA (GORNJA) Crkva svetog Ilije BUČJE Crkva svetog Nikole VETOVO Crkva svetih Petra i Pavla VIROVITICA Crkva Vaznesenja Gospodnjeg VOĆIN Crkva svetih Bogonosnih otaca VRBOVLJANI Crkva svetog Save VRHOVCI (CRKVENI) Crkva Uspenja Bogorodice GAZIJE Crkva Sošestvija svetog Duha GAĆIŠTE Crkva Rođenja Bogorodice GRADINA Crkva svetog Pantelejmona GRADIŠTE (BEKTEŠKO) Crkva Rođenja Bogorodice GRAHOVLJANI (DONJI)Crkva svetih Petra i Pavla GREĐANI Crkva svete Petke DAVOR Crkva svetih Petra i Pavla DARUVAR Crkva svetih Bogonosnih otaca DOBROVIĆ Crkva Vaznesenja Hristovog DOLJANI Crkva svetog Ilije DRAGOVIĆ Crkva svetog Stefana DRENOVAC (SLATINSKI) Crkva svetog Georgija IMSOVAC Crkva Pokrova Bogorodice JABLANAC Crkva svetog Ilije JASENOVAC Crkva Rođenja svetog Jovana Preteče KAMENSKA Crkva svetog Ilije KAPELNA Crkva Sošestvija Svetog Duha KATINCI Crkva svetih Petra i Pavla KLISA (VELIKA) Crkva svete Trojice KLOKOČEVIK Crkva svete Trojice KOBAŠ (SLAVONSKI) Crkva svetog Georgija KORENIČANI Crkva svetog Nikole KUKUNJEVAC Crkva svete Petke KUSONJE Crkva svetog Georgija KUĆANCI Crkva svetih Petra i Pavla LATINOVAC Crkva Uspenja Bogorodice LISIČINE Crkva svetog Georgija LOVSKA Crkva svetog Teodora Tirona LONDŽICA Crkva svetog Ilije…… MARTINCI (MIHOLJAČKI) Crkva svetog Ilije MACUTE Crkva Uspenja Bogorodice MAŠIĆ Crkva svetog Ilije MEDARI Crkva Preobraženja Hristovog MEDINCI Crkva svete Petke MELJANI (DONJI) Crkva Preobraženja Hristovog MIKLEUŠ Crkva svete Trojice MIHOLJAC (GORNJI) Crkva svete Trojice MLAKA Crkva svetog kneza Lazara NABRĐE (VELIKO) Crkva Uspenja Bogorodice NOVA GRADIŠKA Crkva svete Trojice OBRADOVCI Crkva svete Petke OBRIJEŽ (DONJA) Crkva svetog Jovana Bogoslova OKUČANI Crkva svetog Dimitrija ORAHOVICA Crkva Rođenja Bogorodice ORAHOVICA Manastir Prenosa moštiju svetog Nikole PAKA Crkva svetih apostola Petra i Pavla PAKLENICA Crkva Vaznesenja Hristovog PAKRA Manastir Vavedenja Bogorodice PAKRAC Saborna crkva svete Trojice / Episkopski dvor / Crkva svetog Ilije Crkva Rođenja Bogorodice POŽEGA (SLAVONSKA) Crkva svetog Georgija PUKLICA Crkva svetih Petra i Pavla RAJIĆ Crkva Preobraženja Hristovog RATKOVAC Crkva Pokrova Bogorocice RATKOVICA Crkva svete Petke (svetog Dimitrija) ROGOLJI (DONJI) Crkva svetog Georgija SVETA ANA Manastir Sveta Ana SIRAČ Crkva Uspenja Bogorodice SLAVONSKI BROD Crkva svetog Georgija SLATINA Crkva svetih Petra i Pavla SLATINIK (STARI) Crkva svetog kneza Lazara SLOBOŠTINA Crkva Prenosa moštiju svetog Nikole SMOLJANOVCI Crkva svetog Nikole SMRTIĆ Crkva Rođenja Bogorodice SMUDE Crkva Vaznesenja Hristovog STARA GRADIŠKA Crkva Prenosa moštiju svetog Nikole STARO PETROVO SELO Crkva svetog Luke SUBOCKA Crkva svetog arhanđela Gavrila SUHA MLAKA Crkva Uspenja Bogorodice TOPOLJE (NOVO) Crkva svetog Ilije TORANJ Crkva svetog Pantelejmona TREŠTANOVCI Crkva Vaznesenja Hristovog TROJEGLAVA Crkva svetog četvorodnevnog Lazara ULJANIK Crkva svetog Jovana Preteče CAGE Crkva Vaznesenja Hristovog CJEPIDLAKE (GORNJE) Crkva svetih Petra i Pavla ČAGLIĆ (DONJI) Crkva prenosa moštiju svetog Nikole ČEČAVAC Crkva Vavedenja Bogorodice ČOVAC Crkva svetih Petra i Pavla ŠNJEGAVIĆ Crkva Pokrova Bogorodice ŠUMETLICA Crkva svetog Georgija Registar imena Arhivski izvori i izabrana literatura (sa korišćenim skraćenicama) Poreklo ilustracija Zahvalnost O autoru `Ova knjiga predstavlja značajan doprinos očuvanju sjećanja i identiteta Srba u Hrvatskoj, rečeno je na predstavljanju knjige Aleksandre Kučeković ‘Sakralna baština Srba u zapadnoj Slavoniji’ održanom 23. decembra u Biblioteci ‘Prosvjete’ u Zagrebu. Predsjednik ‘Prosvjete’ Čedomir Višnjić naglasio je da je knjiga dio knjiga dio edicije registra kulturne baštine Srba u Hrvatskoj koji je pokrenula ‘Prosvjeta’, a čiji je cilj evidentirati postojanje preko 500 sakralnih objekata SPC-a u Hrvatskoj. U Dalmaciji, Zapadnoj Slavoniji koju pokriva Pakračko-slavonska i istočnoj koju pokrivaju Osječko-poljska i baranjska eparhija nalazilo se po stotinjak sakralnih objekata, od kojih o mnogima znamo samo iz pisanih izbora. Registrom će biti obuhvaćano i nekoliko desetina objekata na području zagrebačke mitropolije, kao i oko 180 objekata na području Banije, Korduna, Like i Primorja koja pokriva Gornjokarlovačka eparhija, rekao je Višnjić, dodajući da su do sada završene dvije knjige, a da su dvije u procesu pisanja, tako da je ostalo samo naći autora za knjigu o ovoj potonjoj cjelini. Naglasio je i da je stanje očuvanosti objekata, zbog stradanja u ratovima 40-ih i 90-ih najteže u Gornjokarlovačkoj eparhiji, a da je podjednako teško i u Slavonskoj koja pokriva područje zapadne Slavonije, zbog čega je knjiga Aleksandre Kučeković još značajnija. Da je knjiga obiman rad, naglasio je i vd. direktora pravoslavne gimnazije u Zagrebu protojerej stavrofor Slobodan Lalić, ističući da je, koji je bio paroh u Pakracu. Tokom obilazaka ustanovljavali smo da je devastacija crkvenih objekata nastavljena i u godinama nakon rata. Pakrac je kao vladičansko središte eparhije koja je nekad obuhvaćala i područje današnje Zagrebačke eparhije, bio jedan od centara Srba na području današnje Hrvatske i svatko od viđenijih ljudi koji je prolazio Slavonijom obavezno je dolazio i u Pakrac. Kompleks objekata vladičanskog sjedišta je bio devastiran, pa radovi na obnovi traju, rekao je Lalić.` Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Arsenije Čarnojević Arsenije Radivojević Atanasije Živković Nikola Ban Josip Bauer Ivan Bah Pantelija Bikicki Lazar Bogdanović Herman Bole Vera Borčić Vinko Brozović Platon Buzadžić Slavko Gavrilović Jovan Četirević Grabovan Radoslav Grujić Dragan Damjanović Delmashi Pakre Dositej Kutuzov Ivan Jakšić Josif Ačić Pakre Aleksandar Karađorđević Dušan Kašić Julije Kempf Kiril Živković Dimitrije Lončarevićć Marija Terezija Stevo Masleša Celestin Medović Slobodan Mileusnić Stevo Milojević Miron Nikolić Nikanor Grujić Nićifor Stefanović Vasilije Ostojić Marko Peroš Mita Petrović Petronije Ljubibratić Sreta Pecinjački Zaharije Popović Luka Puača Vinko Raušer Vasilije Romanović Teodor Solarić Sofroniej Jovanović Starek Stefan Kragujević Jeftimije Subotić Mojsej Subotić Dragomir Tadić Stanislav Teodorović Vladimir Tkalčić Branislav Todić Moler Trifon Pavle Fabac Rihard Frida Avramije Hlapović Filip Škiljan