Ivan Petrovic - Uticaj islamskog ekstremizma na Al Kaidu malo veci format, kao nova POLICA 13

Vrlo dobro očuvana. BČ F

Izdavač : BIGZ Godina : 1974. Povez : tvrd Stranica: 331 Stanje : očuvana POGLEDAJTE I OSTALE MNOGOBROJNE KNJIGE KOJE PRODAJEM KLIKNITE DA LINK http://www.kupindo.com/pretraga.php?Prodavac=mikce024&Grupa=1 MIK

Stanje:lepo očuvano Izdavač:Novosti Jasen, Beograd Godina Izd.:2019 Korica: meka Pismo : ćirilica Ovo se ne kupuje svaki dan. Stanje proverite na slikama. U svakom slucaju, pitajte preko poruka, tražite dodatne slike na mail, proverite dali vam odgovara stanje, i dajte ponudu.. Ko je hrabar, neka ga samo posmatra. :) Uštedite na poštarini i kupite što više knjiga! SRETNO! ----- SKF -----

Apokrifni zapisi o kosovskom mitu Beograd, 2000. 302 strane. Lepo očuvana. Kosovo, mitovi, kult, semiotička analiza, Srpska pravoslavna crkva...

Separat Posebno štampani tekst iz Radovi 1973 / 1974 Zadar Sažetak Franz Petter rodio se 1788. u Waidhofenu u Austriji. Otac mu bijaše trgovac u Grazu. Po želji oca Petter je ušao u sjemenište, ali nije želio postati svećenik, pa je postao trgovac. Točnije, vodio je korespondenciju svoga oca na stranim jezicima, jer je zarana naučio prilično francuski i talijanski. Kad mu je umro otac, Petter je najprije putovao po Italiji, a kad mu poslovi krenuše stramputicama natjecao se da dobije mjesto profesora njemačkog jezika u Padovi, ali nije uspio jer nikad nije studirao na sveučilištu. Tako se dogodilo da je Franz Petter postao prvi profesor njemačkog jezika u Dubrovniku 1823.godine. Ni to mjesto nije mu bilo lako dobiti. On nikad nije studirao pa je natječaju priložio samo neke priručnike o krasnopisu i knjigovodstvu koje je napisao. Sklon pisanju Petter je još 1818. napisao jedan idilički napis o Splitu i Morlacima u povodu boravka Franje I. u Splitu svibnja 1812. Možda je to bio razlog zašto je Petter dobio službu baš u Dalmaciji, u Dubrovniku 1823., a kasnije u Splitu. Dalmatinci istorija hrvatske dalmacije .. Dalmacija (Dalmatia, lat.; Dalmazia, tal.) je povijesno geografska regija na istočnoj obali Jadrana, odnosno u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini (Neum). Grb Dalmacije Prvi put se spominje u I. stoljeću kao naziv za područje između Krke i Cetine koje je nastavalo ilirsko pleme Delmata, odnosno kao sinonim za Ilirik, kako su širi prostor postojbine raznih ilirskih plemena nazivali Rimljani. Iako se prostorni opseg Dalmacije u prošlosti znatno mijenjao, taj se pojam održao od antičkog doba do danas. Suvremeni pojam Dalmacije u Hrvatskoj odnosi se na područje od otoka Paga i Tribanj (Mandalina) na zapadu gdje graniči s Hrvatskim primorjem i rijeke Zrmanje na sjeveru do Konavala, odnosno rta Oštro na jugu. Tako izdvojena cjelina identična je s političkim pojmom južno hrvatsko primorje ili Južna Hrvatska kojim se želi zamijeniti povijesni termin Dalmacija koji odgovara prostoru funkcionalnog okupljanja oko splitskog makroregionalnog središta triju regionalnih centara: Zadra, Šibenika i Dubrovnika. Dalmacija je izdužen primorski pojas, oko 400 km dužine i do 70 km širine u središnjem dijelu. U prostranijem sjeverozapadnom dijelu omeđen je planinskim nizovima Velebita, Dinare i Kamešnice, dok je prema jugoistoku prirodna međa manje izrazita i nalazi se u neposrednom zaleđu priobalnog pojasa. Prostire se na površini od oko 11 960 km2 ili na oko 21% površine Hrvatske, a tu je 2001. živjelo oko 855 000 stanovnika, ili 20% populacije Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je niža od prosjeka za Hrvatsku - 71,5 st./km2 (Hrvatska: 78 st./km2). Sadržaj 1 Reljef i klima 2 Vode 3 Tla 4 Vegetacija 5 Povijest 6 Privreda 7 Promet 8 Stanovništvo i naseljenost 9 Povezano 10 Vanjske veze Reljef i klima[uredi | uredi kod] Biokovo Split Brela Prevladava krški reljef, a klima je većinom sredozemna (mediteranska), odnosno submediteranska s pripadajućom vegetacijom. Primorski karakter regije ojačan je velikim udjelom otočnog pojasa. U dalmatinskom akvatoriju, bez paške otočne skupine, nalazi se 926 otoka, otočića, hridi i grebena ili 78% njihovog broja u Hrvatskoj. Zapremaju oko 1770 km2 (58% površine svih hrvatskih otoka, odnosno 15% površine Dalmacije). Po postanku i građi otoci su dio susjednog dinarskog kopna (nepotopljeni dijelovi reljefnih uzvišenja). Sjevernodalmatinski otoci su brojniji, a, osim Paga, i manji. Izduženi su i pružaju se paralelno s obalom i planinskim nizom u zaleđu, u smjeru sjeverozapad - jugoistok (tzv. dalmatinski tip obale). Izraziti primjeri takva tipa obale jesu Pag, Ugljan, Pašman, Dugi otok, Kornat i Žirje. Otvorena kopnena obala ok rta Ploče kod Rogoznice odvaja ih od srednjodalmatinskih otoka, koji su veći i pružaju se u smjeru zapad - istok (hvarska skupina). To su Hvar, Brač, Korčula, Vis, Lastovo i Čiovo. Sjeverozapadno od Visa nalaze se pučinski otočići Jabuka i Brusnik, koji su vulkanskog porijekla. Najjužniji otoci - Mljet i Elafitski otoci te poluotok Pelješac pružaju se dinarskim smjerom, sjeverozapad - jugoistok. U reljefu većih otoka ističu se vapnenačka uzvišenja i niži dijelovi, udubljenja, građena od manje propusnih dolomita. Niži dijelovi ponegdje su zamočvareni (blata na Pagu, blatine na Mljetu itd.), dok su na rubovima udolina djelovanjem abrazije stvorena slikovita žala. Kopneni obalni pojas Dalmacije dug je oko 1200 km, što je gotovo 2/3 hrvatske kopnene obale. Najnepovoljniji je južni dio velebitskog primorja i priobalje oko rta Ploče, kod Rogoznice, koje karakterizira strma i krševita obala te slabija povezanost sa zaleđem. Najvećom vrijednošću ističe se priobalje između Trogira i ušća Neretve, s kaštelanskom flišnom zonom i šljunkovitim podbiokovskim žalama. Južno od Dubrovnika obala je otvorena prema pučini i time dolazi pod najveći utjecaj abrazije. U zaleđu priobalnog planinskog niza srednje Dalmacije, između rijeke Krke i donjeg toka Neretve, pruža se oko 150 km dug krški pojas Dalmatinske zagore. Sjeverozapadno od Krke na Zagoru se nastavljaju Ravni kotari i krško pobrđe Bukovice. Vode[uredi | uredi kod] Prevladavajuća krška podlga odražava se u bogatoj i složenoj cirkulaciji voda te razmjernom siromaštvu površinskih tokova. Od većih rijeka ističu se Cetina (105 km), Krka (75 km]], Zrmanja (64 km) i Neretva (218 km, od čega 20 km u Hrvatskoj). U Dalmaciji se nalaze dva od tri najveća prirodna jezera u Hrvatskoj: Vransko jezero kod Biograda (Vrana) - 20 km2 Prokljansko jezero u donjem toku Krke, kod Šibenika - 11,5 km2 Od većih jezera još se ističu Peručko jezero na rijeci Cetini, najveća akumulacija u Hrvatskoj (13 km2) te dva krška jezera - Modro i Crveno jezero kraj Imotskog, te Baćinska jezera (skupina od 5 jezera, međusobno povezanih) kod Ploča i aluvijalno jezero Kuti kod Opuzena. Tla[uredi | uredi kod] U Dalmaciji prevladavaju tla koja su se razvila pod dominantnim utjecajem litološkog sastava podloge. Najtipičniji predstavnik takve skupine tala je crvenica (terra rossa), nastala kao rezutlat otapanja karbonatne osnove, vapnenaca i dolomita. U Ravnim kotarima i oko Kaštelanskog zaljeva nalazimo smeđa tla, a u delti Neretve prevladavaju aluvijalna tla, odnosno mlađi riječni nanosi sa slabo izraženim pedološkim karakteristikama. Vegetacija[uredi | uredi kod] Na svim pučinskim otocima i cijelom dužinom kopnenog priobalja, gotovo o Zadra na sjeverozapadu, proteže se eumediteransko područje zimzelene vegetacije (hrast crnika, alepski bor, dalmatinski crni bor). U kopnenoj unutrašnjosti nalazimo hrast medunac s bjelograbom i crnograbom. Na visinama većim od 1000 m javlja se bukva, koju na još višim dijelovima zamjenjuje klekovina. Prisutni su razni degradacijski vegetacijski stadiji, kao rezultat ranog doseljavanja i tisućljetnog iskorištavanja ograničenih gospodarskih potencijala krške prirodne osnove: makija- teško prohodne, guste i visoke šikare garig - niske i svijetle šikare kamenjar - obrasao niskim polugrmovima i zeljastim biljkama. Povijest[uredi | uredi kod] Zastava Dalmacije Dalmatia (rimska provincja) - Dalmacija (država) Tema Dalmacija (Bizant) Srednjovjekovna Hrvatska Mletačka republika Dalmacija (u narodnooslobodilačkoj borbi) Privreda[uredi | uredi kod] Najznačajnije privredne grane su brodogradnja, ribolov i mediteranske poljoprivredne kulture, te posebice turizam tokom ljetnjih mjeseci. Promet[uredi | uredi kod] Stanovništvo i naseljenost[uredi | uredi kod] Dalmacija pokazuje stalni porast stanovništva unatoč naglašenom iseljavanju, posebice na prijelazu 19. u 20. stoljeće, i kasnije sve do danas. Međutim, to je ublažavano razmjerno visokom stopom prirodnog priraštaja, pa je održana ravnoteža rasta. Posljednjih desetljeća stopa rasta je povećana. Uzrok tome je gospodarsko oživljavanje s naglaskom na pomorsko, industrijsko i turističko gospodarstvo.

Nekoriscen

Ivan Mužić: STJEPAN RADIĆ U KRALJEVINI SRBA HRVATA I SLOVENACA, Nakladni zavod Matice hrvatske Zagreb 1988, tvrdi povez, omot, str. 383. Treće dopunjeno izdanje. Očuvanost 4.

Иван Кркљуш : ШАЈКАШКА - ТРИПТИХ О РИТСКОЈ ЗЕМЉИ, књига друга Издавач: Центар за развој Шајкашке, Нови Сад, 2014.год. Тврди повез,429 страна, тираж 300 Некоришћено, осим посвете на предлисту (што је санирано)

NIŠRO Oslobođenje, Sarajevo 1986. Tvrde korice sa zaštitnim omotom, latinica, 333 strane, bogato ilustrovano. Kompletno, kompaktno, sadržaj čist. Tragovi starosti i upotrebe - zaštitni omot flekice, požutelo sa strane. ➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡➡

odlično očuvana , tvrd povez kanab niš prosveta

✰Izdavač: Autorsko izdanje, 1982. ✰Povez: tvrdi, zaštitne plastificirane korice, 564 strane ✰Nepodvlačena, nema posvetu, fotografije, mape, faksimili, tabele, težina 760 grama *

✰Izdavač: Centar za razvoj Šajkaške, 2013. ✰Povez: tvrdi, 436 strana, tiraž 1000 ✰Delimično podvlačena grafitnom olovkom, par sitnih oštećenja korica, ilustrovana, težina 700 grama *

Официрски кор - спреман! народ - увек спреман!~ Војсковође - спрермне! Мизансцен спреман и почињу велики походи и ослобођење србских земаља 1912. године...

Knjiga kao sa slika odlično ocuvana G6

odlično očuvana

Izdavač : OSLOBOĐENJE SARAJEVO / POLITIČKA BIBLIOTEKA / 335 str. + table sa ilustracijama ; 22 str. - Latinica / Tvrd povez sa zaštitnim omotom

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Coskic malo ostecen (odlepila se malo `koza`) Sve ostalo uredno! Ivan Mužić (Solin, 14. rujna 1934. – Split, 22. ožujka 2021.[1]), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, publicist i aktivan katolički laik. Glavna područja njegovog povjesničarskog rada bili su masonstvo (osmo dopunjeno izdanje monografije Masonostvo u Hrvata izašlo 2005.) i podrijetlo Hrvata. Bio je strasni polemičar sa stajališta hrvatskoga nacionalizma i katoličanstva. Životopis Ivan Ante Mužić rođen je u Solinu 1934. godine. Rođen je u obitelji Josipa i Vinke (rođ. Vučičić) Mužić.[2] Završio je splitsku Klasičnu gimaziju 1953. godine. Diplomirao je pravo na Sveučilištu u Zagrebu 1958. godine. Bio je član prvoga Pastoralnog vijeća Nadbiskupije Splitsko-makarske. Bio je delegat hrvatske Katoličke crkve na Svjetskom kongresu katoličkih laika 1967. godine u Rimu. Radio je kao odvjetnik od 1965. do 1972. godine, kada je suspendiran kao neprijatelj komunističkog režima.[3] Zatvaran je kao hrvatski nacionalist dva puta. Kao student 6. studenoga 1956. godine pritvoren je nakon povratka iz Rima i osumnjičen da je član tajne organizacije Hrvatski pokret otpora u domovini i za održavanje veza s ustaškom emigracijom, no krajem godine pušten je iz istražnog zatvora i uskoro oslobođen.[3] Od 1972. do 1975. godine protiv njega vodio se politički proces pred Okružnim sudom u Splitu, na kojemu je oslobođen, 1975. godine, a Vrhovni sud SRH u Zagrebu 28. rujna 1976. godine odbacio je žalbu tužiteljstva na oslobađajuću presudu Okružnog suda u Splitu.[3] Bio je dugogodišnji je član Matice hrvatske. Suautor je knjige Hrvatska povijest (2002., 2/2002.). Umro je u Splitu 2021. godine, a pokopan je na Novom groblju u Solinu,[3] 25. ožujka 2021. godine.

70 str. 2018. Ivan Đaja beogradska škola fiziologije od Sorbone do Beograda predavanja sa skupa SANU 2.3.2018. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx 28d6m19y

Novo! Mol na Tisi Izdavač: Matica srpska - Novi Sad, 1998. god. Tvrd povez, 24,5 cm. 540 str. Ilustrovano Opet molska mudrovanja Izdavač: Aurora - Novi Sad, 2004. god. Broširan povez, 20 cm. 196 str.

Tvrd povez sa zaštitnim omotom.-1980.str.496.-dim.17x24.-ODLIČNO OČUVANA KNJIGA-KAO NEKORIŠĆENA-OMOT ZA NIJANSU SLABIJI-.Ova knjiga obrađuje istorijske događaje koji su se odigrali neposredno posle Hitlerovog napada na Sovjetski Savez 22.juna 1941.godine.-KNJIGA JE ODLIČNO OČUVANA-KAO NEKORIŠĆENA-OMOT ZA NIJANSU SLABIJI-ZATO JE KNJIGA ODLIČNA OČUVANA!!!!!

Stanje knjige: 4, bez cepanja i ispisivanja. 505str. Povez : tvrd Nikk21402143

Stanje ko na slici odlicno ocuvana 125 str mek povez

istorija trogira priče o trogiru odlično očuvane vellokbeldupl

Ivan Očak : Jugoslovenski emigranti iz Amerike u Sovjetskom Savezu : (između dva rata) / Omotni naslov Jugoslavenski emigranti iz SAD u SSSR-u Zagreb : Spektar, 1985 , tvrdi povez, omot, Fizički opis 235 str. : ilustr. ; 24 cm Biblioteka `Naši ljudi u međunarodnom radničkom pokretu` Emigracija -- Jugoslavija -- Sjedinjene američke džave -- Sovjetski savez -- 1918-1939 Očuvanost 4.