Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
51-75 od 554 rezultata
Prati pretragu "ivan"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Tag
Istorija
IVAN ĐURIĆ ISTORIJA – PRIBEŽIŠTE ILI PUTOKAZ Izdavač: AKC Civis, Kragujevac, 1998, drugo dopunjeno izdanje Meki povez Broj strana: 22 Format: 20x 12 cm STANJE: Slabo vidljiva fleka na zadnjim koricama (slika). Strane knjižnog bloka malo prljave (slika). Unutrašnjost potpuno očuvana.
Naslov: Helenizacija u novom ključu: potrošnja grčke keramike, `umrežavanje` i kulturne promene na Krševici, V-III vek pre n.e Autor(i): Ivan Vranić Izdavač: Arheološki institut Mesto: Beograd Godina: 2022 Povez: mek Strana: 368 Format: 29 cm Pismo: ćirilica Stanje knjige: kao novo -
EVROPA POSLE 1980.: Ivan T. Berend Naslov Evropa posle 1980. / Ivan T. Berend ; prevod sa engleskog Aleksandra Dragosavljević Jedinstveni naslov Europe Since 1980. srpski jezik Vrsta građe knjiga Jezik srpski Godina 2012 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Arhipelag : Službeni glasnik, 2012 (Beograd : Službeni glasnik) Fizički opis 332 str. : tabele ; 22 cm Drugi autori - osoba Dragosavljević, Aleksandra, 1971- = Dragosavljević, Aleksandra, 1971- Zbirka Biblioteka Vreme i priča / Arhipelag ISBN 978-86-523-0029-7 (Arhipelag; karton) 978-86-519-1382-5 (SG) Napomene Prevod dela: Europe Since 1980 / Ivan T. Berend Tiraž 1.000 O autoru: str. 327-328 Napomene i bibliografske reference uz tekst Bibliografija: str. 307-324 Registar. Predmetne odrednice Evropa -- Istorija -- 20-21v Evropa -- Političke prilike -- 20-21v Jedinstvena knjiga o najvažnijim političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim pitanjima našeg vremena. Izuzetna istoriografska studija o političkoj, društvenoj, ekonomskoj i kulturnoj istoriji Evrope od 1980. godine do naših dana. Da bi predstavio u punom svetlu kraj veka u Evropi, Berend se iscrpno bavi i istorijom Evrope u šezdesetim i sedamdesetim godinama XX veka. Berendova knjiga je velika istorija evropskih uspona i kriza u poslednjih pola veka i uzbudljiva priča o talasima modernizacije. Posebnu pažnju Berend posvećuje istoriji nastanka Evropske unije. Govoreći o političkoj stvarnosti Evrope u poslednjim decenijama, o društvenim procesima koji su je potresali, o slomu komunizma i godinama tranzicije, o odnosu evropskog centra i evropskih periferija, o dramatičnim demografskim promenama koje potresaju Evropu, o ekonomskoj krizi koja dovodi u pitanje njenu ulogu, Berend se suočava sa pitanjem kuda ide Evropa i kakvo je buduće mesto Evrope u svetu. Odlično očuvana knjiga. bs
U dobrom stanju Istorija - pribežište ili putokaz / Ivan Đurić Vrsta građe stručna monog. Jezik srpski Godina 1990 Sarajevo : Svjetlost, 1990 (Novi Sad : Budućnost) Fizički opis 172 str. ; 20 cm Zbirka Biblioteka Raskršća ISBN 86-01-01892-0 (Broš.) Napomene Tiraž 3000 Beleška o autoru: str. 172 Bibliografska beleška o tekstovima u ovoj knjizi: str. 171. Predmetne odrednice Istorija Jugoslavija -- Istorija
1968 tajna i opomena - Ivan Miladinović Izdavačka kuća Draganić Beograd Mek povez 179.strana 2003 godina vrlo dobro ocuvana ,ima malo podvlacenja hemijskom olovkom Ova knjiga pokušava da odgovori na pitanja koja muče istraživače već tri i po decenije. Šta se juna 1968. dešavalo na univerzitetima? Ko je vodio pobunu? Da li je bunt bio autentičan i da li su naši studenti imali program? Kakve su posledice te nemirne 1968. - godine koja je i danas opomena za svaku vlast i svako vreme? Sve modrice studentske revolucije (u sobi, beli, mali ormar car, )
U dobrom stanju Istorija - pribežište ili putokaz / Ivan Đurić Jezik srpski Godina 1998 Izdanje (2. dopunjeno izd.) Kragujevac : Alternativni kulturni centar `Civis`, 1998 (Kragujevac : Sitograf) Fizički opis 195 str. ; 20 cm Drugi autori - osoba Perović, Latinka Isakov, Miodrag Tiraž 2000 Str. 3-10: Poraz pojedinca / Latinka Perović Biografija: str. 183-185 Govor Miodraga Isakova, prilikom polaganja urne, na Novom groblju u Beogradu, 06. 12. 1997. god.: str. 186-187 Bibliografija: str. 188-194. Predmetne odrednice Istoriografija Predgovor Latinka Perović: Poraz pojedinca I.PROFESSIO FIDEI: Istorija - pribežište ili putokaz, Istina i istorija, Istorija i društvo, Žorž Dibi, II.DEMONSTRATIONES: Živeti u Carigradu pod Paleolozima, Bekstvo od istorije Miloša Šobajića, Govor Miodraga Isakova prilikom polaganja urne
IVAN VUČKOVIĆ Pod Zastavom Ustanka (hronika o radu tehnike okružnog komiteta KPJ za Niški okrug) Izdavač: Gradski odbor saveza boraca - Niš Štampa: Prosveta - Niš 1955. godine Tiraž: 3.000 primeraka Format: 12 x 17 cm; 128 stranica + korice + omotnica Očuvanost: Omotnica malo zacepana i požutela 4 Korice meki povez požuteo bez ikakvog natpisa 4 Unutrašnjost sa posvetom na početku bez oštećenja malo požutela 4 ka 4+
PUN NAZIV KNJIGE: NA BELOM HLEBU Smrtna kazna u Srbiji 1804-2002. Izdavači: SLUŽBENI GLASNIK, Beograd - CLIO, Beograd Biblioteka: DRUŠTVO I NAUKA Edicija: SINTEZE 622 str. : ilustr. ; 16,5 x 24 cm - Ćirilica / Tvrd povez U knjizi se nalazi posveta autora
Djuro Zagorac - Stevo Zagonetka Ivan Krajacic Dosije, Beograd, 1997. Mek povez, 333 strane. EKSTREMNO RETKO! Ivan Stevo Krajačić (Poljane, kod Nove Gradiške, 29. avgust 1906 — Zagreb, 10. septembar 1986) je bio hrvatski komunist, prvi načelnik OZNE, predsjednik Sabora NR Hrvatske od 1963. do 1967. Učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i narodni heroj Jugoslavije. Biografija Rođen je 29. avgusta 1906. godine u selu Poljane, kod Nove Gradiške. Potiče iz mnogočlane, siromašne seljačke porodice. Pošto nije imao sredstava za školovanje, 1925. godine se zaposlio u rudniku Lešljani. Krajem 1925. godine, završio je zanat alatnog mehaničara, a 1926. godine je položio ispit za ložača i rukovodioca stabilnih mašina. Tokom rada u rudniku i kasnije na zanatu, uključio se u omladinski radnički pokret. Godine 1927. je otišao odsluženje vojnog roka. Vojsku je služio u Glavnoj auto-komandi u Beogradu. Zbog čitanja opozicione štampe i širenja prokomunističkih ideja među vojnicima, bio je nekolko puta disciplinski kažnjavan. Posle odsluženja vojnog roka, 1928. godine, došao je u Zagreb, gde se zaposlio u radionici Jugoslovenskih državnih železnica (JDŽ). Iste godine upoznao je Josipa Broza Tita, tada političkog sekretara Mesnog komiteta KPJ za Zagreb. Godine 1931. primljen je u Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). Početkom 1933. godine je uhapšen, ali je zbog nedostatka dokaza pušten posle dvadeset dana. Zbog dobrog držanja pred policijom, odmah posle izlaska iz zatvora primljen je u članstvo Komunističke partije jugoslavije (KPJ). Tada je dobio ilegalno ime Stevo, koje mu je ostalo nadimak do kraja života. Godine 1934. postao je član Mesnog komiteta KPJ za Zagreb, a 1935. član Pokrajinskog komiteta KPJ za Hrvatsku. Španski građanski rat Zbog velikih partijskih provala u Hrvatskoj 1936. godine Stevo je, po odluci PK KPJ za Hrvatsku, bio određen da ide na obuku u Sovjetski Savez. Ali zbog izbijanja Španskog građanskog rata, Krajačić umesto u SSSR odlazi u Španiju. Kao borac bataljona „Čapajev“, Trinaeste internacionalne brigade, ranjen je u bici kod Teruela, krajem 1936. godine. Imao je čin kapetana Španske republikanske armije. Neki smatraju da je bio član štaba tajne sovjetske policije NKVD u Španiji.[1] Zajedno sa Stevom, u Španiji se borio i njegov rođeni brat Marijan (kasnije ubijen u logoru Stara Gradiška). Posle sloma španske republike, 1939. godine, Stevo je sa ostalim jugoslovenskim dobrovoljcima, našao u francuskim logorima. U logoru je ostao oko mesec dana, kada, po partijskoj direktivi, s tuđim pasošem napušta logor i ilegalno došao u Jugoslaviju. Po dolasku u Zagreb, Stevo se ponovo zaposlio u radionici Jugoslovenskih državnih železnica i izabran je u članstvo Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske. Narodnooslobodilački rat Okupacija Kraljevine Jugoslavije i proglašenje ustaške Nezavisne Države Hrvatske, aprila 1941. godine, zatekli su ga u Zagrebu. Jula 1941. godine odlazi u Zemun, gde organizuje diverzantske akcije, ali se po naređenju CK KPH, vraća se u okupirani Zagreb. Tokom 1942. godine Stevo se povezao sa pojedincima koji su zauzimali velike položaje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i organizovao je obaveštajnu mrežu, koja je tokom celog rata davala Vrhovnom štabu NOV i POJ dragocene podatke. Takođe se povezao i s ličnostima iz kulturnog i javnog života i uključuje ih u Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije. U vreme svog ilegalnog boravka u Zagrebu, Stevo je postavljen za komandanta Druge (zagrebačke) operativne zone. Sredinom 1942. godine, zajedno s Ivom Lolom Ribarom, je organizovao prebacivanje dr Ivana Ribara na oslobođenu teritoriju, gde zajedno s njim i oni odlaze. Neposredno posle svog dolaska na oslobođenu teritoriju Josip Broz Tito ga ponovo šalje u Zagreb, da nastavi rad na obaveštajnoj službi. Početkom septembra 1943. godine, kada mu je zapretila opasnost od hapšenja, napušta Zagreb i odlazi u Otočac, gde se u to vreme nalazio ZAVNOH i predsednik AVNOJ-a dr Ivan Ribar. Neposredno posle Stevinog dolaska ustaše su napale Otočac. Stevo zajedno sa Jakovom Blaževićem organizuje uspešno odbranu ZAVNOH-a, u borbama na raskrsnici za Senj, gde je branjena odstupnica članovima ZAVNOH-a, teško je ranjen. Godine 1944. na poziv Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije, odlazi na ostrvo Vis, kao organizacioni sekretar CK KPH. Pri povratku s Visa, u blizini Vrginmosta, se srušio avion u kojem se nalazio zajedno sa Rendolfom Čerčilom (sinom Vinstona Čerčila) i sovjetskom vojnom misijom, tom prilikom je teže povređen. Bio je član AVNOJ, na Prvom, i član Predsedništva AVNOJ-a na Drugom zasedanju. Na Drugom zasedanju ZAVNOH-a izabran je u Predsedništvo, a u jesen 1942. godine postao je član Centralnog komiteta KPJ. Posleratna karijera Posle osnivanja Odeljenja za zaštitu naroda, 1944. godine, postavljen je za načelnika, a na toj dužnosti nalazio se i posle rata, do marta 1946. kada je, u činu general-pukovnika prebačen u rezervu i postavljen za ministra unutrašnjih poslova u Vladi Narodne Republike Hrvatske. Na toj dužnosti nalazio se do 1953. godine, od 1953. do 1963. bio je predsednik Izvršnog veća Sabora NR Hrvatske i član Saveznog izvršnog veća, i predsednik Saveza boraca NOR-a Hrvatske od 1959. do 1961. godine. Od 1963. do 1967. godine nalazio se na dužnosti predsednika Sabora Socijalističke Republike Hrvatske. Biran je za člana Centralnog komiteta SK Hrvatske i SK Jugoslavije. Bio je član Glavnog odbora SSRN Hrvatske i Saveznog odbora SSRN Jugoslavije. Godine 1968. dao je ostavku na članstvo u Centralnom komitetu Saveza komunista Hrvatske. Umro je 10. septembra 1986. godine u Zagrebu i sahranjen je na groblju Mirogoj. nkvd, kgb, spijunaza, rezident
KRUNSKI SVJEDOK U HEBRANGOVU SLUČAJU: Ivan Supek Naslov Krunski svjedok u Hebrangovu slučaju / Ivan Supek Vrsta građe roman Jezik hrvatski Godina 1990 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Globus, 1990 (Ljubljana : Delo) Fizički opis 406 str. ; 20 cm Zbirka Biblioteka Globus ISBN 86-343-0611-9 (broš.) Ivice listova su požutele, ostalo je dobro očuvano. sd