ređe kolekcionarsko izdanje biblioteka VJEVERICA odlično očuvana JAN.21/10

Аутор - особа Brlić, Ivan Наслов Moji prijatelji / tekst Ivan Brlić ; ilustrovao Vladimir Kirin ; Врста грађе сликовница ; школски, 5-10 година (Ц) Језик srpski Година [1960] Издавање и производња Zagreb : Color, [1960] Физички опис 26 str. : ilustr. ; 26 cm Други аутори - особа Kirin, Vladimir

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Ilustracije: Nedeljko Dragic Biblioteka Vjeverica Ivan Kušan (Sarajevo, 30. avgust 1933 — Zagreb, 20. novembar 2012) bio je hrvatski pisac, slikar, prevodilac i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.[1] Biografija Rođen u Sarajevu 1933. u porodici Jakše Kušana, vlasnika prodavnice knjiga i jednog od najpoštovanijih članova lokalne inteligencije. Porodica se preselila u Zagreb 1939. U svojoj 10. godini Ivan Kušan je otkrio svoj spisateljski talenat i napisao prvi roman. Srednju školu je završio u Zagrebu gde je i diplomirao na Akademiji likovnih umetnosti.[2] Kasnije je otkrio ukus za vizuelne umetnosti. Tokom 1950-ih je radio na Radio Zagrebu. Od 1980. do 1994. je predavao na Akademiji dramskih umjetnosti Univerziteta u Zagrebu. Ivan Kušan je svoju prvu knjigu objavio 1956. Njegova specijalnost su postali romani za decu, a neki od njih, poput „Lažeš, Melita“ i „Koko u Parizu“ su postale vrlo popularne. U kasnijim fazama svoje karijere Kušan je otkrio sklonost ka erotskim bajkama. Takođe je napisao roman Čaruga, 1976. godine[1], o poznatom odmetniku Jovi Stanisavljeviću Čarugi, koji je kasnije adaptiran u film. Pisao je i scenarije, radijske i televizijske drame i serije, eseje i kritike. Prevodio je s ruskog, engleskog i francuskog jezika.[1] Od 2002. godine bio je redovan član HAZU.[1] Ivan Kušan se ženio dva puta i ima jednog sina iz prvog braka sa hrvatskom pozorišnom i televizijskom glumicom Helenom Buljan. Nakon nje, oženio je Nadeždu Kušan rođenu Lukin.[3] Dela Dela za decu i omladinu: Uzbuna na Zelenom Vrhu Koko i duhovi (štampano u Beogradu) Koko u Parizu Zagonetni dječak (Beograd) Domaća zadaća Lažeš Melita (Beograd) Strašan kauboj (Beograd) Koko u Kninu Romani: Razapet između (Beograd) Moj Potop Toranj (Beograd) Naivci Čaruga prijeti Medvedgradski golubovi Novele: Trenutak unaprijed, Veliki dan, Moj prijatelj Pet, Ljubi susjeda svoga Putopisi: 89 slavnih Kad ljubav i seks odu u vjetar Dugi promišljeni gnjev Prerušeni prosjak Antologije i izvori Dvadeset godina jugoslavenske proze (sa Čedom Pricom i Slobodanom Novakom) Contemporary Croatian prose La Poesie Croate (sa Slavkom Mihalićem) Ivo Kušan prevodi sa engleskog, francuskog, ruskog, češkog. Filmski scenario: Tajna Nikole Tesle Čaruga Zločin u školi Nagrade Nagrada grada Vršca 1978. godine za „Čarugu“ na Sterijinom pozorju[3] Nagrada „Vladimir Nazor“ 1998. godine za životno delo[3] Nominovan za nagradu H. C. Anderson u Jugoslaviji- dva puta 1974. i 1995. godine.[3] Nagrada „Grigor Vitez“ za delo “Koko u Parizu”.[3] Nagrada „Ivana B. Mažuranić“ za delo “Koko u Parizu”.[3] Orden „Danica“ sa likom M. Marulića 1996. godine.[3] Nagrada grada Zagreba (dva puta) - 1961. godine osvojio je Nagradu grada Zagreba za roman za djecu “Domaća zadaća”, a 1970. roman za odrasle “Toranj”.

tvrd povez dobro ocuvano posveta 250

Tvrd povez, Mladost Zagreb 1979, Biblioteka vjeverica, selotejp sa unutrasnje strane, retka i lepo ocuvana knjiga. PD9

EPTA - Najlepše slikovnice svijeta obrazovne priče - slikovnice - švicarska književnost Ljubljana : Epta, 1996 Uz prekrasne ilustracije možete saznati kako prijateljstvo i putovanje nebeskim svodom Sunca i Mjeseca pomaže, da život na Zemlji bude miran i spokojan. Još jedna u nizu Eptinih izdanja najljepših slikovnica svijeta. Ovaj put autor Ivan Gantschev na simpatičan nam je način približio svakodnevne pojave poput izlaska Sunca i pojave Mjeseca. Tako se Mjesec prepirao s Suncem oko toga tko je od njih Zemlji važniji. Sunce je imalo prilično jake argumente. Pojasnilo je kako ono grije Zemlju, daje joj svjetlost, donosi joj vjetar i oblake iz kojih pada kiša pa biljke mogu rasti i plodovi zreliti. No, nije se Mjesec dao pokolebati. Brzo je napomenuo kako bi bez njega svaka noć bila potpuno tamna. Kako jedini on može micati mora pomoću plime i oseke i kako ljudi često pišu pjesme o njegovoj mjesečini. Odlučili su tako Sunce i Mjesec ponekad se zajedno pokazati na nebu i biti prijatelji. Kada će ih ljudi tako zajedno ugledati na nebu moći će jedni drugima u isto vrijeme poželjeti i laku noć i dobro jutro.

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Na zadnjoj korici sa spoljne strane ima malo izvrljano hem.olovkom, nista strasno! Sve ostalo uredno! Cirilica Zlatna Knjiga Korice i ilustracije: Mirjana Lehner Ivan Ivanji (Veliki Bečkerek, 24. januar 1929), književnik i prevodilac. Biografija Roditelji, oboje lekari, Jevreji, ubijeni su 1941. godine posle nemačke okupacije Jugoslavije, a on se spasao bekstvom kod rođaka u Novi Sad. Tu je uhapšen u martu 1944. godine, posle čega je bio zatočen u koncentracionim logorima Aušvic i Buhenvald do aprila 1945. godine. Završio je srednju tehničku školu u Novom Sadu, posle toga studirao arhitekturu, a zatim i germanistiku u Beogradu. Preko dvadeset godina bio je prevodilac za nemački jezik Josipu Brozu Titu, kao i drugim državnim i partijskim funkcionerima u socijalističkoj Jugoslaviji. Paralelno s karijerom pedagoga, novinara, dramaturga i brojnim funkcijama koje je obavljao u kulturnom životu Beograda i diplomatiji, Ivanji se bavio i književnošću i od rane mladosti objavljivao poeziju, prozu, eseje, bajke i drame. Književni rad Njegovim najznačajnijim delima smatra se romaneskna trilogija o rimskim carevima rođenim na južnoslovenskim prostorima Dioklecijan, Konstantin i Julijan, romani Čoveka nisu ubili, Na kraju ostaje reč, Preskakanje senke, Barbarosin Jevrejin u Srbiji, Guvernanta, Balerina i rat i Milijarder, kao i zbirke pripovedaka Druga strana večnosti i Poruka u boci. Svoja dela sam prevodi na nemački ili piše na nemačkom jeziku (Kaiser Konstantin, Kaiser Diokletian, Geister aus einer kleinen Stadt, Buchstaben von Feuer, autobiografski roman Mein schönes Leben in der Hölle i dr.). Objavio je i knjigu svojih sećanja Titov prevodilac, o vremenu kada je radio kao lični prevodilac predsednika SFR Jugoslavije. Preveo je na srpski desetine knjiga i drama najznačajnihjih nemačkih i mađarskih pisaca (Ginter Gras, Volfgang Borhert, Gustav Mejrink, Bertolt Breht, Milo Dor, Šandor Petefi, Endre Adi, Šandor Vereš i dr.). Njegova dela prevođena su na nemački, italijanski, engleski, mađarski, slovački i slovenački jezik...

AUTOR: Aleksej Tolstoj NASLOV: Ivan Grozni I-II, biblioteka `Plava ptica` IZDAVAC: Jugoslavija i Prosveta GODINA: 1980. POVEZ: tvrd (KB:196)

ok

K037

kao na slici

Književni klub `Ivan Goran Kovačić` Bihać 1982 prvo izdanje NOVA ilustracije Nusret Hošić

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Ivan Andrejevič Krilov (rus. Иван Андреевич Крылов, 13. veljače 1769. - 21. studenog 1844.) je bio ruski basnopisac i komediograf. Proslavio se prvenstveno svojim basnama, u kojima je često uz općeljudske mane i poroke istodobno šibao i aktualna ruska društvena i kulturna zbivanja po čemu se razlikovao od La Fontainea, kojega je mnogo prevodio i prerađivao i u kojeg se u mnogočem i ugledao. Krilkoljeve basne, pisane gipkim i jampskim stihovima i narodu bliskim jezikom, uspjele su prodrijeti i do europskih čitalaca i do ruskog puka, te pojedine Krilovljeve sentencije žive i danas kao narodne poslovice.

Izdavač: Vuk Karadžić, Beograd Edicija Diznijevo sveznanje Prevod: Jugana Stojanović, Ivan Kljan Povez: tvrd Broj strana: 241 Bogato ilustrovano. Spolja kao na slikama. Dva minimalna zacepljenja, lepo očuvana. (K-130)

Izdavač: Vuk Karadžić, Beograd Edicija Diznijevo sveznanje Prevod: Aleksandra Klajn, Ivan Kljan Povez: tvrd Broj strana: 241 Bogato ilustrovano. Spolja kao na slikama. Malo flekica na par listova, lepo očuvana. (K-130)

POVRATAK U NEOBUZDANIJU I DRUGE PRIČE ZA SLATKU NOĆ - Grupa autora: Staša Vukadinović, Ranko Trifković, Ivan Tokin, Jovana Kešanski, Jelena Jovanović, Stefan Tićmi, Bogdan Stevanović i Dušan Pejčić, ilustracije: Andrea Gligorijević boz8+

Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 4417

Autor: Miodrag Raičević Izdavač: Evro Book - Beograd, 2017. Tvrd povez, 136 str. Dimenzije: A4 Težina: 870 gr Davno zaboravljeni biseri naše narodne knjizevnosti. - Aždaja i carev sin -Morski zmaj i lepa Jovančica - Jezerski zmaj i Ivan carević - Carević Jovan i princeza Marta - Troglava neman -Dvanaest mrva

Autor: Miodrag Raičević Izdavač: Evro Book - Beograd, 2017. Tvrd povez, 136 str. Dimenzije: A4 Težina: 870 gr Davno zaboravljeni biseri naše narodne knjizevnosti. - Aždaja i carev sin -Morski zmaj i lepa Jovančica - Jezerski zmaj i Ivan carević - Carević Jovan i princeza Marta - Troglava neman -Dvanaest mrva

IVANA BRLIĆ MAŽURANIĆ ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA DELTA-VIDEO BEOGRAD 2 0 1 3 BAMBINO SLIKOVNICE Specijalno izdanje časopisa za decu BAMBINO ........................................................ Ilustrovana priča prema romanu IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ PRVO IZDANJE Ilustracije u boji, Ćirilica, Šiven povez, ODLIČAN PRIMERAK

Zavirite u tajni svet životinja! Saznajte šta je gnu? Gde žive pande? Koja životinja spava stojeći?

Zavirite u tajni svet svemira! Saznajte šta je Veliki prasak? Gde se svemir završava? Kako nastaju crne rupe?

Priče o mojoj zemlji Marijan Sinković format: 33x25cm broj strana:152 povez: tvrdi, ilustrovano godina izdanja: 1975 izdavač:Stvarnost, Zagreb Stanje vrlo dobro. Ovo je knjiga priča izabranih između dve stotine i dvadesetak što su stigle u natječaju za dječju priču. kako su se pripovjedači javljali sa svih strana zemlje i pripovijedali jezikom svoga kraja, to i njihove priče, ostavljene i poštovane onakve kakve jesu, nose svoje jezično obilježje. Među ilustratorima su i Ivan i Josip Generalić.

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Sa donje strane ima malo nekih crni tackica, nista strasno, sve ostalo uredno! Ilustrovala: Danica Rusjan Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu. Ivana Brlić-Mažuranić rođena je u Ogulinu 1874. godine. Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića.[3] Otac Vladimir Mažuranić bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić, a baka Aleksandra Mažuranić, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra. Kratko se školovala u djevojačkoj školi u Zagrebu.[4] Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome jeziku. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u Karlovac, a potom u Jastrebarsko. Dana 15. kolovoza 1891. godine zaručili su se Ivana Mažuranić i Vatroslav Brlić, odvjetnik i političar. Njihovo vjenčanje bilo je 18. travnja 1892. godine, na Ivanin 18. rođendan, u crkvi sv. Marka.[5] Jedan od kumova bio im je tadašnji zagrebački gradonačelnik Milan Amruš.[6] Nakon vjenčanja Ivana se sa suprugom seli u Brod na Savi (danas Slavonski Brod), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnoga pokreta. Biskup Josip Juraj Strossmayer dodijelio joj je zlatnu medalju za protumađaronska nastojanja. Za vrijeme Prvoga svjetskoga rata zajedno s kćerima Zorom i Nadom radila je kao bolničarka Crvenoga križa u Slavonskome Brodu i za svoj predani rad dobila je odličje.[7] Tijekom života patila je od bolesti depresije i nakon duge borbe s tom bolešću počinila je samoubojstvo, 21. rujna 1938. godine, u bolnici na zagrebačkome Srebrnjaku.[8] Pokopana je na zagrebačkome groblju Mirogoju, u obiteljskoj grobnici.[9][10] Književno stvaralaštvo Spomenik Ivani Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu. Ivana Brlić-Mažuranić počela je pisati poeziju, eseje i dnevnike vrlo rano, ali su joj prvi radovi objavljeni tek početkom 20. stoljeća. Svoju prvu pjesmu Zvijezdi moje domovine napisala je u Ogulinu 1886. godine.[4] Prvi članak, Sajam u Bosni, objavila je 6. rujna 1900. godine u Narodnim novinama (god. 66, br. 204, str. 3), a potpisala se inicijalom M.[11] Zbirku pripovjedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani izdala je u prosincu 1901. godine u vlastitoj nakladi i bila je namijenjena privatnoj uporabi.[11] Nakon objavljivanja zbirke Valjanih i nevaljanih pisala je članke i kratke priče za djecu koji su izlazili u novinama i časopisima.[12] Priče i tekstovi poput serije obrazovnih članaka naslovljenih Škola i praznici objavljivani su redovito od 1903. godine nadalje. Pravu pozornost književne publike skreće 1913. godine romanom za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića. U ovoj napetoj priči siromašni šegrt Hlapić bježi od svoga gazde, a zgode na kraju prevladaju nezgode. Napisala je pjesničku zbirku Slike (1912.), pedagoški intoniranu Knjigu omladini (1923.)[13], zapise o obiteljskome rodoslovlju (Obzor, 1933. – 1934.), koje objedinjuje u trima knjigama (1934., 1935.), povijesno-pustolovni roman za mladež Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata (1937.) te je prevodila s njemačkoga i francuskoga jezika. Njezinim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka Priče iz davnine, objavljenu 1916. godine, djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom. Ova knjiga kroz bajku ponovo vraća u život izgubljeni svijet pretkršćanskih vjerovanja Hrvata. Likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Želja za bogatstvom i čežnja za dalekim svjetovima kao simboli ljudske žudnje za istinom i znanjem često se pojavljuju u njezinim pričama. Kada je 1924. godine u Engleskoj izašao prijevod njezine knjige Priče iz davnine pod naslovom Croatian Tales of Long Ago, o njemu je pisano u tridesetak uglednih engleskih revija i časopisa, `Daily Dispatch naziva Ivanu Brlić-Mažuranić hrvatskim Andersenom, a Church Times kaže da priče izražavaju etički genij Hrvata koji će očarati ne samo djecu, nego i starijima pružiti pogled u dušu jednog malo poznatog naroda.`[14] Grob Ivane Brlić Mažuranić na zagrebačkom Mirogoju. Godine 1927. godine objavila je knjigu u obliku slikovnice Dječja čitanka o zdravlju, a ilustracije je napravio Vladimir Kirin. U knjizi su pjesmice o higijenskim i zdravstvenim temama, namijenjene djeci (higijenske mjere svakodnevnoga pranja ruku, zaštite kod kihanja i kašljanja, štetnost pušenja, muhe kao prenositeljice bolesti itd.). To je prva slikovnica u Hrvatskoj kojoj su i autorica i ilustrator hrvatski.[15] U četiri godine (1931., 1935., 1937.,1938.) šest puta bila je predložena za Nobelovu nagradu za književnost.[16] Tih godina za Nobelovu nagradu predlagali su je dr. Gavro (Gabriel) Manojlović (1931., 1935., 1937., 1938.) i Albert Bazala (1937., 1938.).[16][17] Godine 1937.[18] Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti primila ju je za svoju (dopisnu) članicu, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva čast. Kritika je njezinu prozu držala jedinstvenom sintezom životnoga idealizma, naravnosti izraza i delikatnosti rijetkoga humora (Antun Gustav Matoš) pa su je, premda je pisala za djecu, hvalili kolege (Antun Branko Šimić, Dragutin Domjanić) i književni povjesničari (Antun Barac). Školska knjiga, d.d. ustanovila je književnu nagradu Ivana Brlić-Mažuranić 1971. godine radi promicanja književnoga stvaralaštva za djecu i mladež do 14 godina.[19] Često nazivana hrvatskim Andersenom (zbog njezine virtuoznosti pripovjedačice za djecu) i hrvatskim Tolkienom (radi posezanja u fantastični svijet mitologije),[3] Ivana Brlić-Mažuranić svojom izvornošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječje književnosti. Djela su joj prevedena na sve važnije svjetske jezike.

Knjiga o izuzetnim ženama dinastije Obrenović ima za cilj da pruži zanimljive informacije mladim čitaocima o ličnostima iz naše prošlosti, ali i svima koji vole i proučavaju istoriju našeg naroda. Knjiga je obogaćena umetničkim portretima, originalnim arhivskim fotografijama i živopisnim ilustracijama. Knjiga je dobitnik nagrade „Stuplje ” za negovanje srpske tradicije i pravoslavne duhovnosti.