Slike iz istorije hrstanske- 104 strana Pravoslavna dogmatika -171 strana Pravoslavno moralno bogoslovlje -107 strana Knjiga u dobrom stanju,dimenzija 23,5 x 16 cm. Strana 197.

Polovna knjiga, zaštitna kutija blago pohabana, ostalo izuzetno očuvano. Potpis prethodnog vlasnika na predlistu. Izdavač: Iskustvo - Moskva, 1990. god. Tvrd povez u zaštitnoj kutiji, 30 cm. 386 str. Kunstdruk, ilustracije pun kolor U poređenju sa druge dve glavne crkve u Kremlju, Blagovještanska saborna crkva nešto je manje dimenzije. Takođe je izgrađena u tradicionalnijem stilu, jer su je izgradili lokalni arhitekti iz Pskova, a ne italijanski arhitekti emigranti. Najupečatljivija karakteristika je devet zlatnih kupola i krov sa bogatim ukrasom kokošnika u ogivnom obliku. Izgrađena je od opeke, sa fasadama od belog krečnjaka koje su ukrašene. Na istočnoj i južnoj strani zgrade nalaze se ulazi u crkvu, uz izradu rešetki pod uticajem italijanske renesansne arhitekture. Bronzana vrata su ukrašena zlatnom folijom. Turisti ulaze u crkvu istočnim stepeništem, dok je južno stepenište Ivan Grozni dodao 1570. Благовещенский собор Московского Кремля The Annunciation Cathedral of the Moscow Kremlin

BOGDAN JANJUŠEVIĆ, POKRAJINSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE, SA BLAGOSLOVOM NJEGOVOG PREOSVEŠTENSTVA EPISKOPA SREMSKOG GOSPODINA VASILIJA, PARALELNO NA SRPSKOM I ENGLESKOM JEZIKU, PREVOD NA ENGLESKI IVANA KNEŽEVIĆ, NOVI SAD 2017. ODLIČNO URAĐENA SA MNOGO ILUSTRUJA U BOJI. K32

LIJEČNIČKE I ZNANSTVENE STUDIJE O UKAZIVANJIMA U MEĐUGORJU-Prof.H.Joyeux,Abbe R.Laurentin uz saradnju profesora J.Cadihlac,doktora B.Hoarau,F.Reauqeuerol,J.Philippot,R.Volpilire,M.Rene Dubois-Chabert DRUGO NEPROMENJENO IZDANJE. S francuskog preveo:dr.fra Ivo Bagarić MEĐUGORJE....GOSPA...Hrvatska...ukazivanje GOSPE.... Nismo se prevarili. Naš znanstveni zaključak je jasan: ono što se događa u Međugorju ozbiljno je, treba biti ozbiljno shvaćeno”, izjavio je prof. dr. Henri Joyeux, francuski kirurg i kancerolog, profesor na medicinskom fakultetu u Montpellieru u Francuskoj. Taj ugledni liječnik time je i službeno objavio rezultate medicinskih ispitivanja koja je 25. lipnja 2005. godine u Međugorju proveo nad vidiocima Marijom Pavlović-Lunetti i Ivanom Dragićevićem. A rezultati su iznova potvrdili da ono što međugorski vidioci doživljavaju u vrijeme ekstaze – znači, u času kad tvrde da vide Gospu – nije nikakva prijevara. Uglednom profesoru pomagao je tada dr. Philippe Loron, neurolog iz pariške klinike Salpetrire, koji je donio najmodernije uređaje za snimanje i istraživanje. S njima su bile još četiri osobe, dva muškarca i dvije žene koji još nikada nisu bili u Međugorju te su vidioce promatrali izrazito kritički. Jedan od njih je specijalist za snimanje mozga i dišnih organa. Mariju i Ivana – kojima se, prema njihovim riječima, Majka Božja ukazuje i dan-danas, već gotovo 25 godina – francuski je tim testirao prije, za vrijeme i poslije ekstaze. Ivan je tada izjavio kako je malo negodovao, čemu testiranje na obljetnicu ukazanja, no pristao je jer je to ispitivanje tražila Crkva. – Inače ne bismo željeli biti pokusni kunići – rekao je Ivan i otkrio kako rezultati najnovijih testova idu u Vatikan, papi Benediktu XVI. Snimanje ukazanja Zanimljivo je napomenuti da je prof. Joyeux bio na čelu francuskog tima stručnjaka koji je međugorske vidioce ispitivao i 1984. godine. Francuzi su tada snimili prve elektroencefalografe vidjelaca. – Dvadeset godina poslije – kaže prof. Joyeux – naš se zaključak nije promijenio. Snimili smo velik broj tih izvanrednih fenomena koje nazivamo “ukazanje”, “ekstaza”. Analizirali smo ih na najdetaljniji mogući način, tražili smo prijevaru snimajući te fenomene stotine puta kamerom i drugim sredstvima. Naš je tim obavio najstrože psihološke testove i jednoglasni je zaključak da su svi ti mladi vidioci, koji su u međuvremenu odrasli, zdravi i fizički i psihički, u osobnom, obiteljskom i društvenom životu. Može se reći da su zdraviji od općeg prosjeka u Francuskoj. Znanost je, dakle, ponovno utvrdila da je ono što međugorski vidioci doživljavaju istinito, da njihova ekstaza nije ni sanjarija, ni padavica, ni halucinacija, ni histerija, da ona nema ništa bolesno te da nije poremećaj identiteta. No treba napomenuti da znanost ne može odgovoriti na pitanje s kime vidioci komuniciraju u vrijeme ekstaze, ona ne zna što ili koga oni vide. – Mi ni u jednom trenutku nismo mogli uhvatiti sliku ili zvuk osobe, Gospe, za koju vidioci kažu da je vide i čuju. Mogli smo ispitivati samo primatelje tog izvanrednog fenomena – objašnjava prof. Joyeux i ističe: – Nije na znanosti, pa bila ona i najrazvijenija, da potvrdi ili negira da se Gospa ukazuje u Međugorju. Mislim da se to nikad neće moći dokazati znanstvenim, pa ni najmodernijim testovima. To trebaju reći crkveni autoriteti. Crkveno očitovanje Napominjem da od 1981. do danas Crkva nikada nije osudila međugorska događanja, dopustila ih je, što nije njezin običaj kad fenomeni nisu ozbiljni. Zašto se Crkva još nije očitovala? Jednostavno zato što fenomeni nisu zaključeni. No, ne bi me iznenadilo da se Crkva, kad sve bude završeno, pozitivno očituje o ovim fenomenima koji, uostalom, donose iznenađujuće plodove u današnjem svijetu – zaključuje francuski stručnjak, koji je uvjeren da se u Međugorju događaju važne stvari. Atmosfera koja zrači – Mnoge sam potaknuo da odu u Međugorje: zdrave i bolesne, nevjernike i vjernike, skeptične redovnike, znanstvenike i neznanstvenike, mlade koji traže svoj put, teške narkomane… – otkriva prof Joyeux. – Svi su se vratili dirnuti tim mjestom, atmosferom koju zrači. Mnogi su o tome govorili i svjedočili, drugi su diskretno zadržali za sebe ono što su tamo primili. Treba reći da još nikada u povijesti nijedan fenomen ukazanja nije bio podvrgnut tako brojnim i strogim medicinsko-znanstvenim ispitivanjima kao što je to slučaj s međugorskim ukazanjima. Stručnjaci različitih usmjerenja i stavova, liječnici, neuropsihijatri, psihijatri, psiholozi, parapsiholozi, teolozi iz Italije, Francuske, Slovenije..., služeći se sofisticiranim uređajima, brojnim su metodama provjeravali istinitost tvrdnji šestero međugorskih vidjelaca i njihovo psihofizičko stanje. Sva ispitivanja pokazala su da vidioci ne manipuliraju. SVETA BAŠTINA DUVNO,1987.god.,177.strana. ---------------------------- Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10```,najviša moguca ocena⭐️ ---------------------------- 1k

CRKVA I SAMOSTAN DOMINIKANACA U SPLITU Fotomonografija TVRD lux povez....ILUSTROVANA bogato u boji...SPLIT,1999.god....142.strane...23.cm... Urednik Deša Dijana ----------------------- Područje dana š njeg pazara prije dolaska dominikana ca U srednjem vijeku jugoistočni dio D iok l ecijanove palače obuhva- ćala je na d biskupska kuri ja, ko j oj je pripadala i jugoistočna ugaona ku- la Palače (Na d bisk u pska kula)! S vanjske strane istočnog zida Palače , na području današnje g l avne tržnice (pazara), pružao se nad b iskupski vrt. 3 Pretpostavljam da je na tom području u 5. ili 6. stoljeću bila sagra- đena starokršćanska crkva posvećena sv. Katarini Djevici i Mučenici. `a Za tu pretpostavku navo d im podatke iz rukopisnog djela dominikanca L. Matijace u kojem je z abilježeno da su prigodom kopanja temelja za proširenje dominikanske barokne crkve 1932. godine »jz z emlje stršjle z jdjne prvotne kapele , koja je Nla u obhku potko ve, a ne kao današnja --------------------- IZ PROŠLOSTI SPLITA I OKOLICE DOMINIKANSKI SAMOSTAN U SPLITU OD UTEMELJENJA DO KRAJA 13. STOLJEĆA dr. sc. IVAN ARMANDA Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ Frankopanska 26 10000 Zagreb, HR [email protected] UDK: 2-523.6:27-789.33](497.583Split)“12“ Primljeno: 18. svibnja 2020. Izvorni znanstveni rad U članku se, temeljem analize povijesnih vrela i literature o dominikanskom samostanu u Splitu u 13. stoljeću, opisuju počeci tog samostana. Opovrgava se legenda da ga je 1217. utemeljio o. Grgur Splićanin, ali i teza da najstariji povijesno potvrđeni spomen dominikanaca u Splitu seže iz 1243. godine te se iznosi tvrdnja da je samostan utemeljen između 1221. i 1229. Opisuju se položaj i posjed samostana u Splitu, iznose se podaci o dominikancima koji su u 13. stoljeću živjeli u tom samostanu i o njegovu bogoslovnom učilištu, a potom se ana- lizira uloga splitskih dominikanaca u crkvenom i društvenom životu Splita i Splitske metropolije. Budući da su splitski domi- nikanci dobili posjed u Trogiru i ondje podignuli samostan, govori se i o počecima tog samostana. Ključne riječi: dominikanci, samostan, Split, Splitska metro- polija, Trogir Knjiga je NOVA..... -------------------------------- R1

ALEKSANDRA KUČEKOVIĆ SAKRALNA BAŠTINA SRBA U ZAPADNOJ SLAVONIJI Izdavač - Srpsko kulturno društvo `Prosvjeta`, Zagreb Godina - 2015 352 strana 30 cm ISBN - 978-953-7611-71-2 Povez - Tvrd Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja SADRŽAJ: Uvod Registar sakralnih spomenika BASTAJI (VELIKI) Crkva svetog Georgija BATINJANI Crkva svetog Dimitrija BENKOVAC Crkva Rođenja svetog Jovana Preteče BIJELA Crkva svetih arhanđela Mihajla i Gavrila BOGIĆEVCI (DONJI) Crkva svetog Haralampija BODEGRAJI Crkva Uspenja Bogorodice BOLOMAČE Crkva svetog Ilije BOROVA Crkva Uspenja Bogorodice BRESTOVAC (DARUVARSKI) Crkva svetih Petra i Pavla BUKOVICA (GORNJA) Crkva svetog Ilije BUČJE Crkva svetog Nikole VETOVO Crkva svetih Petra i Pavla VIROVITICA Crkva Vaznesenja Gospodnjeg VOĆIN Crkva svetih Bogonosnih otaca VRBOVLJANI Crkva svetog Save VRHOVCI (CRKVENI) Crkva Uspenja Bogorodice GAZIJE Crkva Sošestvija svetog Duha GAĆIŠTE Crkva Rođenja Bogorodice GRADINA Crkva svetog Pantelejmona GRADIŠTE (BEKTEŠKO) Crkva Rođenja Bogorodice GRAHOVLJANI (DONJI)Crkva svetih Petra i Pavla GREĐANI Crkva svete Petke DAVOR Crkva svetih Petra i Pavla DARUVAR Crkva svetih Bogonosnih otaca DOBROVIĆ Crkva Vaznesenja Hristovog DOLJANI Crkva svetog Ilije DRAGOVIĆ Crkva svetog Stefana DRENOVAC (SLATINSKI) Crkva svetog Georgija IMSOVAC Crkva Pokrova Bogorodice JABLANAC Crkva svetog Ilije JASENOVAC Crkva Rođenja svetog Jovana Preteče KAMENSKA Crkva svetog Ilije KAPELNA Crkva Sošestvija Svetog Duha KATINCI Crkva svetih Petra i Pavla KLISA (VELIKA) Crkva svete Trojice KLOKOČEVIK Crkva svete Trojice KOBAŠ (SLAVONSKI) Crkva svetog Georgija KORENIČANI Crkva svetog Nikole KUKUNJEVAC Crkva svete Petke KUSONJE Crkva svetog Georgija KUĆANCI Crkva svetih Petra i Pavla LATINOVAC Crkva Uspenja Bogorodice LISIČINE Crkva svetog Georgija LOVSKA Crkva svetog Teodora Tirona LONDŽICA Crkva svetog Ilije…… MARTINCI (MIHOLJAČKI) Crkva svetog Ilije MACUTE Crkva Uspenja Bogorodice MAŠIĆ Crkva svetog Ilije MEDARI Crkva Preobraženja Hristovog MEDINCI Crkva svete Petke MELJANI (DONJI) Crkva Preobraženja Hristovog MIKLEUŠ Crkva svete Trojice MIHOLJAC (GORNJI) Crkva svete Trojice MLAKA Crkva svetog kneza Lazara NABRĐE (VELIKO) Crkva Uspenja Bogorodice NOVA GRADIŠKA Crkva svete Trojice OBRADOVCI Crkva svete Petke OBRIJEŽ (DONJA) Crkva svetog Jovana Bogoslova OKUČANI Crkva svetog Dimitrija ORAHOVICA Crkva Rođenja Bogorodice ORAHOVICA Manastir Prenosa moštiju svetog Nikole PAKA Crkva svetih apostola Petra i Pavla PAKLENICA Crkva Vaznesenja Hristovog PAKRA Manastir Vavedenja Bogorodice PAKRAC Saborna crkva svete Trojice / Episkopski dvor / Crkva svetog Ilije Crkva Rođenja Bogorodice POŽEGA (SLAVONSKA) Crkva svetog Georgija PUKLICA Crkva svetih Petra i Pavla RAJIĆ Crkva Preobraženja Hristovog RATKOVAC Crkva Pokrova Bogorocice RATKOVICA Crkva svete Petke (svetog Dimitrija) ROGOLJI (DONJI) Crkva svetog Georgija SVETA ANA Manastir Sveta Ana SIRAČ Crkva Uspenja Bogorodice SLAVONSKI BROD Crkva svetog Georgija SLATINA Crkva svetih Petra i Pavla SLATINIK (STARI) Crkva svetog kneza Lazara SLOBOŠTINA Crkva Prenosa moštiju svetog Nikole SMOLJANOVCI Crkva svetog Nikole SMRTIĆ Crkva Rođenja Bogorodice SMUDE Crkva Vaznesenja Hristovog STARA GRADIŠKA Crkva Prenosa moštiju svetog Nikole STARO PETROVO SELO Crkva svetog Luke SUBOCKA Crkva svetog arhanđela Gavrila SUHA MLAKA Crkva Uspenja Bogorodice TOPOLJE (NOVO) Crkva svetog Ilije TORANJ Crkva svetog Pantelejmona TREŠTANOVCI Crkva Vaznesenja Hristovog TROJEGLAVA Crkva svetog četvorodnevnog Lazara ULJANIK Crkva svetog Jovana Preteče CAGE Crkva Vaznesenja Hristovog CJEPIDLAKE (GORNJE) Crkva svetih Petra i Pavla ČAGLIĆ (DONJI) Crkva prenosa moštiju svetog Nikole ČEČAVAC Crkva Vavedenja Bogorodice ČOVAC Crkva svetih Petra i Pavla ŠNJEGAVIĆ Crkva Pokrova Bogorodice ŠUMETLICA Crkva svetog Georgija Registar imena Arhivski izvori i izabrana literatura (sa korišćenim skraćenicama) Poreklo ilustracija Zahvalnost O autoru `Ova knjiga predstavlja značajan doprinos očuvanju sjećanja i identiteta Srba u Hrvatskoj, rečeno je na predstavljanju knjige Aleksandre Kučeković ‘Sakralna baština Srba u zapadnoj Slavoniji’ održanom 23. decembra u Biblioteci ‘Prosvjete’ u Zagrebu. Predsjednik ‘Prosvjete’ Čedomir Višnjić naglasio je da je knjiga dio knjiga dio edicije registra kulturne baštine Srba u Hrvatskoj koji je pokrenula ‘Prosvjeta’, a čiji je cilj evidentirati postojanje preko 500 sakralnih objekata SPC-a u Hrvatskoj. U Dalmaciji, Zapadnoj Slavoniji koju pokriva Pakračko-slavonska i istočnoj koju pokrivaju Osječko-poljska i baranjska eparhija nalazilo se po stotinjak sakralnih objekata, od kojih o mnogima znamo samo iz pisanih izbora. Registrom će biti obuhvaćano i nekoliko desetina objekata na području zagrebačke mitropolije, kao i oko 180 objekata na području Banije, Korduna, Like i Primorja koja pokriva Gornjokarlovačka eparhija, rekao je Višnjić, dodajući da su do sada završene dvije knjige, a da su dvije u procesu pisanja, tako da je ostalo samo naći autora za knjigu o ovoj potonjoj cjelini. Naglasio je i da je stanje očuvanosti objekata, zbog stradanja u ratovima 40-ih i 90-ih najteže u Gornjokarlovačkoj eparhiji, a da je podjednako teško i u Slavonskoj koja pokriva područje zapadne Slavonije, zbog čega je knjiga Aleksandre Kučeković još značajnija. Da je knjiga obiman rad, naglasio je i vd. direktora pravoslavne gimnazije u Zagrebu protojerej stavrofor Slobodan Lalić, ističući da je, koji je bio paroh u Pakracu. Tokom obilazaka ustanovljavali smo da je devastacija crkvenih objekata nastavljena i u godinama nakon rata. Pakrac je kao vladičansko središte eparhije koja je nekad obuhvaćala i područje današnje Zagrebačke eparhije, bio jedan od centara Srba na području današnje Hrvatske i svatko od viđenijih ljudi koji je prolazio Slavonijom obavezno je dolazio i u Pakrac. Kompleks objekata vladičanskog sjedišta je bio devastiran, pa radovi na obnovi traju, rekao je Lalić.` Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Arsenije Čarnojević Arsenije Radivojević Atanasije Živković Nikola Ban Josip Bauer Ivan Bah Pantelija Bikicki Lazar Bogdanović Herman Bole Vera Borčić Vinko Brozović Platon Buzadžić Slavko Gavrilović Jovan Četirević Grabovan Radoslav Grujić Dragan Damjanović Delmashi Pakre Dositej Kutuzov Ivan Jakšić Josif Ačić Pakre Aleksandar Karađorđević Dušan Kašić Julije Kempf Kiril Živković Dimitrije Lončarevićć Marija Terezija Stevo Masleša Celestin Medović Slobodan Mileusnić Stevo Milojević Miron Nikolić Nikanor Grujić Nićifor Stefanović Vasilije Ostojić Marko Peroš Mita Petrović Petronije Ljubibratić Sreta Pecinjački Zaharije Popović Luka Puača Vinko Raušer Vasilije Romanović Teodor Solarić Sofroniej Jovanović Starek Stefan Kragujević Jeftimije Subotić Mojsej Subotić Dragomir Tadić Stanislav Teodorović Vladimir Tkalčić Branislav Todić Moler Trifon Pavle Fabac Rihard Frida Avramije Hlapović Filip Škiljan