Nova knjiga, necitana, nema posvete. Ne smaraj - Đoakim Ruis Miljet Izdavač: Magnus Godina izdanja: 2020 Broj strana: 186 Format: 21 cm Povez: Broširani Priča o đacima jedne srednje škole na periferiji Barselone i njihovim profesorima, roman o mladima na ivici zrelog doba, priča o jaknama i motorima, mišićima i sitnim lopovlucima, prvim seksualnim iskustvima i razočarenjima… Kultni roman španskog pisca, galeriste i izdavača Đoakima Ruisa Miljeta (1955).

BEOBOOK, 2011. 414 strana. Lepo očuvana, nedostaje prvi prazni list, ima posvetu autora na predlistu i sasvim malo oštećenje rikne. “Deo afričkog neba” je roman koji opisuje stvarne dogadjaje u životu Jovana, diplomiranog geologa iz Beograda, koji je početkom devedesetih godina prošlog veka otišao u Južnoafričku Republiku u potrazi za boljim životim. Po dolasku u daleku zemlju, Jovana splet događaja vodi daleko od cilja i primorava ga da se snalazi na razne, često opasne načine. Kako je vreme prolazilo, menjaju se njegovi stavovi o životu i počinju često bolne ali i komične promene u nekog drugog mladića koji je ostao bez snova koji su ga doveli u tu daleku zemlju Želja da ostvari svoj cilj, posao u struci i profesonalnu karijeru vodi ga od betonske džungle Johanesburga gde život često vredi koliko i paket droge ili kožna jakna, do nepoznate i nepristupačne divljine severa Namibije u kojima je junak ove knjge živeo sa afričkim plemenima i za vladu Namibije trazio vodu. Ovaj roman opisuje urbanu i divlju Afriku na realan i surov način, bez ulepšavanja i patetike, i tera čitaoce das a Jovanom idu do samog kraja.

Nova knjiga, necitana, nema posvete. Knjiga praznika - Marko Pogačar Izdavač: Multimedijalni institut Godina izdanja: 2021 Broj strana: 64 Format: 19 cm Povez: Broširani Ptičji šabat Ušao sam u jezik zečeva kao u kišnu šumu, brz, klizav od suza s prvom zorom i sretan: rosa u mojim ušima bijaše krvava. Krave su podlegle ukazu lišća, suhom i šuštavom, a pod njima je na zemlju polegla trava, krijući ljubavnike. Svako zrno i svaki zamak i svako tane tamno od smrti znalo je, i bilo također sretno. Dan što je upravo otpočeo bio je Ptičji Šabat. I stvarno, iako je očito bilo proljeće, zrakom nije letjelo ništa. Podrazumijeva se da je to ništa suženo: vjetar je vio sjemenke, pelud ludovao, prugasta konjska smrt općila je s plavom vodendjevojčicom, kao da nema ničega prečeg od sočne zračne jebačine, a gore, visoko gore nad svim je gorio opsceni helikopter. Iako je po pitanju ptica na snazi posve izvjesno vrijedilo zatišje, sušto i samovoljno ne-prolijeće, na strani neba igralo se prljavije. Iz tijela glagola spuštali su se padobranci, kao pogrešni titlovi. Grešne misli rasipale su se poplunima i jaknama. Ustadoše tajni prinčevi tintarnica. Tamna grofovija izvjesila je svoje stjegove. I k tome šeširi: mučki šeširi – na njih je bilo strašno i pomisliti. Ti tihi vrtovi, bez traga tigra; kako da u njima šumi sloboda? Sloboda koja je, jasno, samo eskimska riječ za šumu. A ja sam ušao u jezik zečeva s jasnom namjerom: da stavim zube u službu urote jastuka, od nokta učinim nož. Gol sam, i ona rosa mi šumi u ušima. Marko Pogačar rođen je 1984. u Splitu. Objavio je trinaest pjesničkih, proznih i esejističkih knjiga, za koje je primio niz domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Priredio je antologije Hrvatska mlada lirika 2014. i The edge of a page: young poetry in Croatia (2019.) Samostalne knjige prevedene su mu na desetak, a pojedinačni tekstovi na više od trideset jezika. Tekuće godine stipendist je berlinskog DAAD Künstlerprogramma.

Knjiga je kao nova. Kap veselja - Selvedin Avdić Izdavač: Književna radionica Rašić Godina izdanja: 2019 Broj strana: 147 Format: 21 cm Povez: Broširani Miran se nakon rata vratio u grad onoga dana kada je, nakon zemljotresa i velike poplave, minuo zvuk zubarske bušilice. Pokušat će živjeti mirno, u oronuloj zgradi, sa živopisnim susjedima i uspomenama, započet će ljubavnu vezu s Verenom, bivšom ženom Kralja Banana koji je uz, recimo Hondu, anđela u kožnoj jakni, samo dio moćne i neobične galerije likova romana Kap veselja Selvedina Avdića. Miranovo pripovijedanje smjenjivat će se sa sveznajućim pripovijedanjem šefa sale hotela Metalurg u gradu „kolijevci proletarijata“, a ispričana bit će priča o… teško je reći čemu sve. No, o mraku svakako, o otvorenim vratima podzemnog svijeta koji je prokuljao u ljude, o zlu koje raste i dolazi, o padu i sumraku civilizacije, o tjeskobi i paranoji, o onome od čega kao od nekog apokaliptičnog ili tamnog futura općenito, strepimo. U ovoj se knjizi susreću ontološka i psihološka pomutnja i rafinirana estetika Davida Lyncha s osobnom memorijom i nešto nostalgije za progresom i optimizmom socijalističkog razdoblja, koji je kao i sve drugo nastao na nesolidnim temeljima, na „klupku zmija“, kako to kaže inženjer rudarstva Arhitektu u romanu. Kap veselja je klupko značenja i simbola, vrh večeri i pjesma za fajrunt. Selvedin Avdić je opet napisao roman koji nadilazi horizonte iščekivanja, granice žanrova i, sasvim sigurno, koji će nadići i granice jezika na kojemu je napisan. Kruno Lokotar Selvedin Avdić rođen je 1969. godine u Zenici. Radi kao urednik online magazina Žurnal. Do sada je objavio zbirku priča „Podstanari i drugi fantomi“, romane „Sedam strahova“ i „Kap veselja“, i „intimnu monografiju“ „Moja fabrika“. Roman „Sedam strahova“ je objavljen u Bosni i Hercegovini (dva izdanja), Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Egiptu, Turskoj, Velikoj Britaniji (dva izdanja) i Danskoj, a priprema se špansko izdanje. Ušao je u širi izbor za nagradu IMPAC Dublin Award i u uže izbore za nagrade Science Fiction and Fantasy Translation Award u Kaliforniji, Jutarnjeg lista u Zagrebu i „Meša Selimović“ u Tuzli. Britanski Guardian uvrstio je roman među najbolja „paperback“ izdanja objavljena u 2014. godini. Prema motivima knjige „Moja fabrika“ napravljena je višestruko nagrađivana pozoršna predstava. Posljednji roman „Kap veselja“ do sada je objavljen u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U pripremi su englesko i makedonsko izdanje.