Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-4 od 4 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
1-4 od 4
1-4 od 4 rezultata
Prikaz
Prati pretragu "klub"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
"Stone Age: Šezdeset godina Rolingstounsa" je delo priznate rokenrol novinarke Lesli-En Džouns koje oživljava nasleđe jednog od najlegendarnijih bendova svih vremena - Rolingstounsa. Kroz ovu knjigu, čitaoci će imati priliku da upoznaju članove benda na dubljem nivou, sagledavajući ih kao fascinantne, kontradiktorne i ponekad uznemirujuće ličnosti. Knjiga prati put ovog legendarnog benda od njihovog prvog nastupa u džez klubu Marki u londonskom Oksford stritu 1962. godine, pa sve do savremenih voda rok scene. Autorica osvetljava ključne trenutke u karijeri Rolingstounsa, istražujući kako su ovi britanski klinci postali globalni fenomen i brend, uprkos inicialnim kritikama i kontroverzama koje su ih pratile. Lesli-En Džouns donosi nijansiran portret Rolingstounsa, istražujući njihove uspone, padove, i sve ono što je između toga. Kroz priče o njihovoj slavi, izgnanstvu, nadanjima i izazovima, čitaoci će otkriti različite aspekte ove ikonične grupe, doprinoseći dubljem razumevanju njihove muzike i uticaja na svetsku scenu. Ova knjiga nije samo o muzici koju je bend stvorio, već o životima članova benda ispričanim na način koji čitaoca uvlači u samu suštinu njihovog postojanja. "Stone Age: Šezdeset godina Rolingstounsa" je nezaobilazno štivo za sve ljubitelje rokenrola, pružajući dublji uvid u jednu od najznačajnijih muzičkih grupa u istoriji.
Knjiga je kao nova deluje da nije ni pročtana - Solunska 28 Dr.Nele Karajlić Prvi deo trilogije O novcu i strastima. Priča o jednoj kući, jednom gradu i dva sveta. Nakon što je pred više od sto hiljada oduševljenih čitalaca sa svojim Fajrontom u Sarajevu osvojio književnu Ligu šampiona, Dr Nele Karajlić nam predstavlja svoj prvi pravi pravcati roman! Dr Karajlić nas ovoga puta vodi u Beograd s početka dvadesetog veka, gde se odvija priča koju vam do sada niko nikada nije ispričao, a bez koje od sada neće moći da se zamisli nijedna ozbiljnija istorija grada na ušću Save u Dunav. Spajajući najbolje sastojke južnoameričkog magijskog realizma i sarajevskog novog nadrealizma, Dr Karajlić nam pripoveda istoriju jedne kuće u dorćolskoj ulici i vodi nas u prostor sa druge strane ogledala, na samoj tromeđi života, smrti i večnosti. Solunska 28 je uzbudljiv roman o uzbudljivim vremenima koji ćete čitati bez daha do poslednje stranice, a onda ćete želeti još. - Dr.Nele Karajlić Fajront u Sarajevu Kako je i zašto nastala ova knjiga i zašto je u njoj štošta izostalo. Neočekivana reakcija jedne uznemirene čitateljke koju smo morali da objavimo u dodatku knjige. Fajront u Sarajevu je teško, pomalo bolno, svakako setno prebiranje po uspomenama jednog od Sarajlija koje su taj grad u Titovoj Jugoslaviji učinile posebnim. Novi primitivizam je Sarajevo izbacio iz zglobne čašice, učinio ga drugačijim, dao mu oreol avangarde, a najveća zvezda tog pokreta bio je dr Nele Karajlić. Ovo je njegova priča, iskrena, duhovita, priča bez koje predratno Sarajevo – grad raje i papaka – nije moguće razumeti do kraja. U tom kazivanju Nele je sanjar o sunčanoj strani ulice, naivac, žrtva, vizija koja hoda, nepresušni izvor ideja, hrpa straha. Takav njegov život mogao je da se kreće, i kretao se, samo od linije šesnaesterca fudbalskog kluba Vratnik, davnih sedamdesetih, do Prvog koronarnog odeljenja Urgentnog centra u Beogradu, četrdesetak godina kasnije. Sve što se važno odigralo između te dve stvarne i vremenske linije, naći ćete u ovoj knjizi. ZeKe
Spoljašnjost kao na fotografijama, na nekih 30 tak mesta ima podvucenih recenica hem. olovkom, nista strasno! Džemal Bijedić (12. april 1917 – 18. januar 1977) bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački političar i društveno-politički radnik. Rođen u Mostaru, od oca Adema i majke Zarife, koji su se doselili iz Gacka, gdje je i odrastao kao potomak ugledne trgovačke porodice. Rane godine Džemal Bijedić je osnovnu školu završio u Mostaru 1928. u okviru Vježbaonice Učiteljske škole, a zatim je pohađao Državnu realnu gimnaziju u Mostaru. Kao gimnazijalac pokazuje zanimanje za politiku i postaje simpatizer komunističkog pokreta, kome se priključuje tokom studija na Univerzitetu u Beogradu. Radio je u biblioteci `Petar Kočić` u Beogradu, te u `Muslimanskoj biblioteci` i `Sportskom klubu Velež` u Mostaru. Oktobra 1939. u Beogradu biva primljen u SKOJ, a decembra 1939. u mostarskoj partijskoj organizaciji primljen je u članstvo KPJ. Četiri puta biva zatvaran u Mostaru od strane tadašnjih jugoslovenskih vlasti. U januaru 1940. Džemal Bijedić je izabran za sekretara Mjesnog komiteta SKOJ-a u Mostaru (to je prvi mjesni komitet u tom gradu), a sredinom 1940. izabran je za sekretara Oblasnog komiteta SKOJ-a za Hercegovinu. Drugi svjetski rat Drugi svjetski rat ga je zatekao u Mostaru, gdje je nakon poraza i raspuštanja jugoslovenske vojske ubrzo bila uspostavljena vlast NDH. Za vrijeme Drugog svjetskog rata kao član Partije aktivno učestvuje u NOB-i. Nakon strijeljanja sekretara Mjesnog komiteta KPJ za Mostar, Jusufa Čevre – koga su ustaše strijeljale 1. avgusta 1941, Džemal Bijedić je sa skojevskog prešao na partijski rad. Ubrzo zatim je izabran za sekretara Mjesnog komiteta KPJ u Mostaru, da bi kasnije postao sekretar Okružnog komiteta KPJ za južnu Hercegovinu, koji je djelovao na neoslobođenoj teritoriji. Za čitavo to vrijeme on je u Mostaru živio u dubokoj ilegali, ali je bio vrlo aktivan. Posebno se angažirao u akciji oslobađanja grupe Hrvata iz Ljubuškog koji su se nalazili u mostarskom zatvoru, te oslobađanju sekretara Okružnog komiteta KP Hrvatske u Dubrovniku Vinka Morđina Crnog. U Mostaru je ostao do sredine 1942. godine, a nakon čega se prebacuje u Sarajevo. Za to vrijeme bio je vrlo aktivan u organiziranju ilegalnog partijskog rada u gradu, te slanju dobrovoljaca u partizanske jedinice na slobodnu teritoriju. Otprilike u isto vrijeme u Sarajevo je došao i Avdo Humo, član Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu koji je osnovao novi Mjesni komitet, a u julu 1942. godine za sekretara je bio postavljen Džemal Bijedić. Tokom svog boravka u Sarajevu Bijedić je u svom političkom djelovanju posebnu pažnju obratio na: stabilizaciju stanja u SKOJ-u, pitanje organizacije, konspiracije i tačnosti u radu. U aprilu 1943 izlazi iz Sarajeva, a ubrzo zatim se sa Šestom istočnobosanskom brigadom našao na Sutjesci sredinom juna 1943. godine. Prošavši golgotu Sutjeske, on se sa istočnobosanskim partizanskim jedinicama probijao prema istočnoj Bosni. Tu je uglavnom i proveo ostatak rata. Politička aktivnost u SFRJ Nakon rata postaje pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Vlade NR Bosne i Hercegovine, potom 1948. načelnik Uprave za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta KP BiH. Bio je i sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu, član Izvršnog vijeća SR Bosne i Hercegovine, predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (SIV) 1971 godine. Tragično je preminuo 18. januara 1977. u avionskoj nesreći na letu za Sarajevo. Supruga Razija je poginula zajedno sa Džemalom. Iza sebe su ostavili troje djece: Dragana, Azru i Milenka.