FIL KORIGAN -,,KOMPJUTER ,,- stripoteka 770

ALAN FORD 281 - ČOVJEK KOMPJUTER

vjesnik

Stanje kao na slikama. Za sve eventualne nedoumice,pitajte. Godina izdanja: 1984 Jezik: Hrvatski Kompletan Tip: Redovni Izdavač: Vjesnik

Vjesnikov Alan Ford pod brojem 281, epizoda `Čovjek Kompjuter`. Spoljašnju očuvanost stripa možete videti sa postavljenih slika. U unutrašnjosti sem ispisa u unutrašnjosti zadnje strane, sve ostalo u jako lepo očuvanom stanju. Nema nigde ispisanih delova u stripu, tiskovina je čista perfekcija, prisutne su uvodna i nekoliko odjavnih strana. Strip je kompaktan, kompletan i čvrst u unutrašnjosti. Obavezno pogledajte slike, pa procenite sami.

5

odličan

dobro očuvan

Vidi slike

ODLICNO STANJE FALI SAMO MANJI KUPNA SA SAMOG COSKA,ZNACI NE SMETA ZA CITANJE..

STANJE ODLICNO FALI SAMO MANJI KUPON

FLAŠ GORDON: Uz pomoc kompjutera,TARZAN: Dijamantski breg,PRINC VALIANT odlično očuvan za ozbiljne kolekcionare

stripoteka 770 Riđobradi Flaš Gordon – Uz pomoc kompjutera Kremenko Tarzan – Dijamantski breg Hogar Strašni Princ Valijant Redov Bili Crvenooki Svet mutanata

Stripoteka 446 Arojoka - Konačni Obračun Flaš Gordon - Delfini Protiv Kompjutera Gaša Gidža Harun Al Prašid - Šešir Dole Mornar Popaj Tunga - Crveni Ratnici

Stripoteka 446 Arojoka - Konačni Obračun Flaš Gordon - Delfini Protiv Kompjutera Gaša Gidža Harun Al Prašid - Šešir Dole Mornar Popaj Tunga - Crveni Ratnici

Kompletna kolekcija Nika Rajdera u izdanju Dnevnika! Stanje stripova solidno, u oceni od 3 do 4+, prosečna ocena otprilike 4-. Nije za zahtevne kolekcionare, ali je dobra za čitanje i neku B kolekciju. Stripovi imaju sve stranice i korice osim što brojevi 10 i 32 nemaju samo najavni list, ali to ne smeta za čitanje. Nema odvojenih listova, sredina drži. U pojedinim stripovima ima tragova pisanja, uglavnom potpis, poneka fleka, cepnut list i na 7 stripova ima selotejp. Međutim, za stripove stare preko 30 godina solidno stanje. Pogledajte slike. NIK RAJDER 1-39 (Dnevnik): Claudio Nizzi, koji se proslavio scenarističkim radom za Texa, je 1986. godine kreirao lik Nicka Raidera, detektiva iz Odeljenja za ubistva u njujorkškoj policiji. Prva epizoda je objavljena u junu 1988. i, iako nikad nije dostizao enormne tiraže, Nik Rajder zauzima zlatnu sredinu u hijerarhiji Bonelijevih junaka. Kada govorimo o Niku Rajderu moramo naglasiti da je izdavačkoj kući Serđo Boneli Editore sve do 1988. godine falio klasičan krimi strip serijal i tada se pojavio Nik Rajder. Iako je Dnevnik početkom 1990-ih objavljivao epizode Nika Rajdera, nekako deluje da je ovaj junak na prostoru naše zemlje bio skrajnut sve dok izdavačka kuća Golconda nije počela objavljivati ovaj serijal. Nik Rajder je pravdoljubiv i optimističan čovek, u tridesetim godinama života, neumoljiv prema zločincima i uvek spreman pomoći onima kojima je njegova pomoć potrebna. Ne drhti od političkih moćnika i intriganata, štaviše ne propušta priliku da prema njima izrazi gnušanje. Rajder je zaljubljive prirode, ali i “ dobar macan” koji ne može lako da se skloni od žena i brzo završi sa nekom od njih u krevetu. Njegova desna ruka je crnac, Marvin Brown, koji neodoljivo podseća na jednog od likova iz čuvene serije “ Policajac sa Beverli Hilsa” , Aksela Folija. Njihov nadređeni je poručnik Art Rayan, iskusni policijski vuk koji je prošao mnogo toga i koji ne skriva svoje simpatije prema načinu na koji Nik rešava svoje slučajeve. Jimmy Garnett je tipičan primer tzv. `kancelarijskog detektiva` jer je zadužen za prikupljanje informacija i rad na kompjuterima, i često je predmet šala i podsmeha. Važni likovi su i kapetan Philipp `Ćao draga` Vance, šef Odeljenja za ubistva koji ne odobrava Nikove metode i često dolazi u sukob s njim, kao i Alfie, simpatični patuljak koji predstavlja glavnog Nikovog doušnika i njegovu vezu sa podzemljem. Kako u svakom serijalu mora biti i ženskih likova, ističu se likovi Nikove verenice Violet McGraw, poznate novinarke, kao i Mary Ford, detektivke sa kojom je Nik nekoliko puta imao strastvenu romansu. Izdavačka kuća “Golkonda” je 2. avgusta 2022. u novom LMS nastavila ovu ediciju od 40. broja.

Martin Mystere - Kazna Elohima Broj 5 Naslov originala: IL CASTIGO DEGLI ELOHIM Izdavač: Grafart, Beograd Edicija Veseli četvrtak Godina izdanja: 2009 Format: 21 X 15 cm. Povez: Meki Pismo: Latinica Broj strana: 162 Legendarni Detektiv nemoguceg, Martin Mystere, djelo talijanskog pisca Alfreda Castellija i crtaca Giancarla Alessandrinija, vec preko cetvrt desetljeca uveseljava sve fanove popularne fantsatike, okultnog i misterioznog u Italiji i široj okolici. U tom kulturnom i povijesnom miljeu, iz pera vrsnog talijanskog scenariste Alfreda Castellija, a po likovnom predlošku crtaca Giancarla Alessandrinija, nastala je 1978. (a prvi broj je izašao 1982.) saga o Martinu Mystereu, zaljubljeniku u enigme koje tzv. službena znanost nijece ili pogrešno tumaci. Castelli nam vec u samom pocetku predstavlja Martina kao svestranog znanstvenika obdarenog širokom kulturom i neizljecivom znatiželjom. On je arheolog i antropolog, a istovremeno i strucnjak za kompjutere, koji brzo i lako prihvaca nove tehnološke koncepte. Vrsni je poznavalac umjetnosti (u Firenci je studirao povijest umjetnosti) i strastveni kolekcionar starih (a i novijih) knjiga, umjetnina i neobicnih artefakata. Fasciniran je ljudskom civilizacijom u svim njenim pojavnim oblicima; posjeduje zapanjujuce znanje o nebrojenim povijesnim i zemljopisnim cinjenicama, kao antropolog dobro je upucen u etnologiju i etnografiju, poznaje mitologiju, religiju i povijest magije, a poznaje i mnoge suvremene jezike, stare alfabete i tajne kodove… U mladosti je proveo neko vrijeme na Tibetu, gdje je pod spiritualnim vodstvom Koota Hoomija stekao trece oko. Od njega je dobio i petnaest tisuca godina staro oružje koje ispušta paralizirajuce zrake, za bilo koga drugog osim njega praznu kutija bez ikakve funkcije. Pored svega navedenog, treba dodati i to da je atletske grade, a da se u opasnim situacijama, od obicne ulicne tucnjave do preživljavanja u nemogucim vanjskim uvjetima, snalazi instinktom i spretnošcu klasicnog akcijskog junaka. U duhu dobre stripovske tradicije, po kojoj jednog junaka još zanimljivjim cine njegovi prijatelji, a neustrašivijim njegovi neprijatelji, u epizodama Martina Mysterea susrecemo plejadu markantnih likova. U prvom redu tu su njegova vjecna zarucnica, privlacna i racionalna Diana Lombard i nerazdvojni asistent i najbolji prijatelj, civilizirani neandertalac Java. Pri rješavanju svojih nemogucih slucajeva, on uvijek može racunati na logisticku podršku newyorške policije pod vodstvom inspektora Travisa, dok cesto biva zamoljen rješavati najnevjerojatnije zagonetke za racun Chrisa Towersa, funkcionera tajne službe i zapovjednika misteriozne baze Drugdje. Transcendentan štih serijalu daje vec spomenuti guru Koot Hoomi, a bilo bi šteta ispustiti i zanosnu plavokosu Angie, san gotovo svakog modernog muškarca… Medu lošim momcima treba istaknuti zloglasnu tajnu organizaciju Ljudi u crnom, koja, ne mareci za eventualne ljudske žrtve (niti u vlastitim redovima), pod svaku cijenu želi ocuvati službenu povijest i ustaljeni nacin mišljenja. Tu je i bivši kolega i prijatelj, a danas njegov najbolji neprijatelj, beskrupulozni Sergej Orloff. Lista neprijatelja je poduža, no spomenimo još i malicioznog Mr. Jinxa, koji je svojim dijabolicnim izumima, efektnim trikovima i nevjerojatnoj sposobnosti da nakon svake (ali stvarno svake) nesrece ponovno uskrsne, citaocima gotovo simpatican. Same price strukturirane su tako da sadrže mnogo narativnih stilova i još više neobicnih tema. U Martinovim epizodama citali smo o neobicnim dogadajima poput misteriozne eksplozije u Tunguski 1908. godine. Vidjeli smo Nessie i upoznali njenog manje simpaticnog australskog rodaka Moha-Mohu. Saznali smo pravu pricu o Frankensteinu i svjedocili o interviewu s jednim vampirom mnogo godina prije nego što je snimljen istoimeni hollywoodski spektakl. Martin nas je zaprepastio istinom o Kralju Arturu i vitezovima Okruglog stola, Stonehengeu i legendarnom keltskom carobnjaku Merlinu. Poveo nas je na put u tajanstvenu Južnu Ameriku, gdje smo s njim rješavali tajnu Teotihuacana i jedva izvukli živu glavu iz egipatskog (!!!) hrama usred prašume u Belizeu. Odveo nas je on i do piramida u dolini Gize, na Macchu Pichu, u daleki Japan, na egzoticne otoke Polinezije, u zelenu Irsku, misticnu Veneciju, Tibet, Mongoliju… Otkrio je da usred Londona doista postoji Neverland u kojem ljudi ne stare i simpaticni Petar Pan, zloglasni kapetan Kuka i neodoljiva (ali zlocesta) vila Zvoncica. Da li ste znali da su Asterix i Obelix u stvari bili vukodlaci, a da je Jetty zapravo potomak “povratnika” iz svemira, koji su mutirali kako bi se prilagodili surovim vanjskim uvjetima? S Martinom smo upoznali ljude s fascinantnim ESP sposobnostima, uvjerili se u moc crne i bijele magije, prisustvovali drevnim druidskim ritualima i ušli u Orfejev hram. Saznali smo da od pamtivijeka razna tajna udruženja kontroliraju svjetske tokove u svakom, pa i njihovom najmanjem segmentu, te da su naša slobodna volja i pravo izbora tek privid i neostvariva utopija. Više smo puta susreli i vanzemaljce, a prisustvovali smo i tragicnoj pogibiji jednog od njih. Ušli smo u svijet fikcijske mitologije, gdje je, polazeci od Platonove legende o Atlantidi, gotovo Tolkienovskom konzisetentnošcu ispricana prica o dvije nepomirljive drevne civilizacije i njihovom ratu do konacnog uništenja. Sve to, ali i mnogo, mnogo više, donosi nam ova prica koja kroz regularne i specijalne brojeve, bis izdanja, almanahe, gigante, kratke price i brojne spin-off serije tece, evo vec gotovo dvadeset godina, a u pripremi su i novi serijali. U narativnom smislu, kad govorimo o sagi o Martinu Mystereu ne možemo izdvojiti jedan žanr koji bi dominirao. U ranijim su epizodama nešto prisutniji elementi klasicnog avanturistickog stripa u egzoticnom ambijentu, koji je u to vrijeme bio vrlo popularan. Tako rani Mystere mnogo više podsjeca na Indianu Jonesa, nego na pomalo konvencionalnog uvaženog profesora. U njegovom kasnijem opusu se cesto izmijenjuju znanstvena fantastika, horor, triler, magija, i krimi. Baš kao i Martin, tako su i njegove price stvarne. Iako izmišljene, smještene su u današnje vijeme, u svijetu kakvog dobro poznajemo. Raznim pripovjedackim tehnikama dokumentiraju se epizode i do najsitnijih detalja vezanih uz manje poznate povijesne dogadaje, što ih cini još uvjerljivijima. Posebna je pažnja posvecena informativnom aspektu epizoda. Tako imamo priliku saznati i mnogo o stvarnim ljudima, mjestima i dogadajima iz današnjice, koji služe kao okvir za odvijanje radnje. Sam Martin nije prikazan kao fanatican lovac na misterije, vec kao protagonist voden željom za spoznajom i kao pragmatican narator. Neobjašnjive fenomene tumaci objektivno, iskljucivo oslanjajuci se na cinjenice. Pri tome ne donosi vrijednosne sudove (za ili protiv), vec se uglavnom ogranicava na to da dokumentira nepoznati dogadaj (u pravilu, u svom racunalu). Kao akter, redovito otkriva dosad nepoznate istine o našoj prošlosti. Medutim, Ljudi u crnom su uvijek korak ispred njega i uništavaju svaki materijalni trag koji bi potvrdio Martinove nevjerojatne teze, imajuci pri tome jasnu funkciju održavanja serijala u skladu sa (službenom) realnosti. Unatoc mnogobrojnim usponima i padovima, Martin Mystere je definitivno jedan od najupecatljivijih Bonellijevih likova, koji je postavio nove žanrovske standarde i stripovske klišee, te s vremenom postao referenca i svojevrsni kult. Stoga ne cudi što je Bonelli 1998. godine odlucio obilježiti stogodišnjicu stripa upravo izdavanjem specijalne epizode Martina Mysterea. Martinovo je pojavljivanje na strip sceni 1982. godine, izmedu ostalog, anticipiralo i citavu jednu novu garnituru likova nove generacije, koja ce cetiri godine kasnije zapoceti s njegovom antitezom, Dylan Dogom, potom 1991. nastaviti s Nathanom Neverom, a kasnije i s nizom drugih. Prica o Martinu je prica koja traje, upravo zato jer je naša planeta neiscrpan izvor neobjašnjenih tajni, a inflatorni razvoj novih tehnologija i spoznaja zasigurno ce još dugo, dugo, izazivati znatiželju dobrog starog strica Martyja. ***Odlično očuvano***