Giuseppe Verdi - Requiem /Pavarotti/ (2 x LP + Box) Classical Decca / Made in Germany Odlično očuvano nemačko izdanje legendarnog izvođenja (Solti, Pavarotti, Horne...) Dve ploče + booklet sa libretom na 8 strana u čvrstoj kutiji. Stanje obe ploče/bookleta/kutije: 5-/5-/5/5-. Conductor – Georg Solti Tenor Vocals – Luciano Pavarotti Mezzo-soprano Vocals – Marilyn Horne Soprano Vocals – Joan Sutherland Bass Vocals – Martti Talvela Chorus – Chor Der Wiener Staatsoper Chorus Master – Wilhelm Pitz A1 Requiem 9:05 A2 Dies Irae (Part 1) 14:05 B1 Dies Irae (Concl) 22:40 C1 Offertorio 10:08 C2 Sanctus 2:34 C3 Agnus Dei 4:53 D1 Lux Aeterna 6:42 D2 Libera Me 13:30

cvm notis selectis mitaviae jacobvm frider hinzivm mscclxxx oodlično očuvana 466str na grčkom i latinskom lukijan iz samosate izabrani spisi opera

Die Neue Musik Und Ihre Neuesten Entwicklungen - box set kolekcija avandardnih kompozitora. Originalno nemačko izdanje. A –Karlheinz Stockhausen Gruppen Für 3 Orchester B1 –Olivier Messiaen Mode De Valeurs Et D`Intensités B2 –Pierre Boulez Improvisation Sur Mallarmé II Aus `Pli Selon Pli` – Présence - Ballet Blanc En 5 Scènes (7:45) B3 –Bernd Alois Zimmermann Présence II B4 –Bernd Alois Zimmermann Présence III C –Mauricio Kagel Répertoire Aus Staatstheather D1 –Hans Werner Henze El Cimarrón, Nr. IV Die Flucht Und Nr. XV Das Messer D2 –Dieter Schnebel Für Stimmen (Missa Est) Nr. 3 (Madrasha II) D3 –György Ligeti Lux Aeterna D4 –Krzysztof Penderecki Polymorphia Für 48 Streichinstrumente E1 –György Ligeti Continuum Für Cembalo Solo E2 –John Cage Variations I E3 –Earle Brown Streichquartett (1965) E4 –Luciano Berio Sequenza V Für Posaune Solo F1 –Jens-Peter Ostendorf Multiphonia Für Flöte Solo F2 –Iannis Xenakis Orient-Occident F3 –Luc Ferrari Tête Et Queue Du Dragon Omot: 4+ (kutija odlično očuvana, dole levo ima tragove napelnice, malo pohaban po ćoškovima, sadrži dve 30x30 knjižice) Ploče: A 4 (jedna mala ogrebotina na početku koja produkuje pucketanje, vidi se na slici, ostatak strane odličan), B/C/D/E/F 5- (odlično očuvane, bez vidljivih tragova korišćenja) * sve tri ploče imaju bar kod nalepnicu na etiketi

G. K. Česterton - Četvrtak 1920. - retko (Gilbert Keith Chesterton - Čovek koji je bio Četvrtak) Sarajevo, Hrvatska tiskara D.D., 1920., 177 str., mek povez, 19.5x12.5cm antikvarni kolekcionarski primerak `Čovek koji je bio četvrtak: Noćna mora` prvi put je objavljen 1908. i često nazivan `metafizičkim trilerom`. London iz viktorijanskog doba, Gabriel Syme regrutovan je u Scotland Jardu u tajni anti-anarhistički policijski korpus. Lucian Gregori, anarhistički pesnik, živi u predgrađu parka Šafran. Syme ga upoznaje na zabavi i raspravljaju o značenju poezije. Gregori tvrdi da je pobuna osnova poezije. Syme se buni, insistirajući da suština poezije nije revolucija, već zakon. Antagonira Gregorija tvrdeći da je najpoetičnije od čovekovih kreacija red vožnje za Londonsko podzemlje. Sugeriše da Gregori zapravo nije ozbiljan u vezi sa anarhizmom, što toliko iritira Gregorija da odvodi Simea na podzemno mesto anarhista, pod zakletvom da nikome ne otkriva njegovo postojanje. Centralno veće se sastoji od sedam muškaraca, od kojih svaki koristi naziv dana u nedelji kao pseudonim. ... Česterton je bio engleski književnik, a njegov bogat i raznolik stvaralački opus uključuje novinarstvo, poeziju, religiozna dela, biografiju, fantaziju i detektivsku fikciju. Bio je omiljeni Borhesov pisac, i uticao na rad Erika Artura Blera (koga znamo po imenu Džordž Orvel). ---- Gilbert Keith Chesterton (Campden Hill, 29. svibnja 1874. – London, 14. lipnja 1936.), engleski književnik, pjesnik, romanopisac, esejist, pisac kratkih priča, filozof, kolumnist, dramatičar, novinar, govornik, književni i likovni kritičar, biograf i kršćanski apologet, književnik katoličke obnove. Chestertona su nazivali `princem paradoksa` i `apostolom zdravog razuma`. Jedan je od rijetkih kršćanskih mislilaca kojemu se podjednako dive liberalni i konzervativni kršćani, a i mnogi nekršćani. Chestertonovi vlastiti teološki i politički stavovi bili su prerafinirani da bi se mogli jednostavno ocijeniti `liberalnima` ili `konzervativnima`. Za paradoks je govorio da je istina okrenuta naglavačke, da bi tako bolje privukla pozornost. Osnovano je smatrati da pripada uskome krugu najvećih književnika 20. stoljeća. 1935. je bio nominiran za Nobelovu nagradu za književnost, ali upravo te godine jedini put u povijesti dotična nije dodijeljena ta nagrada za književnost, ne računajući godine svjetskih ratova. Ne zna se sa sigurnošću razloge, ali zacijelo nije dodijeljena da je ne bi dobio veliki i djelotvorni kršćanski pisac Chesterton. Mnoge su pape cijenili Chestertona, među kojima Benedikt XVI., još dok nije bio papa, često ga je citirao, a papa Franjo još dok je bio nadbiskup Buenos Airesa, dao je Jorge Mario Bergoglio svoj blagoslov na molitvu za proglašenje Chestertona blaženim. Jedan od najvećih tomista 20. stoljeća Étienne Gilson za Chestertonovo Pravovjerje kaže da je `najbolje apologetsko djel dvadesetoga stoljeća`. Institut za vjeru i kulturu Sveučilišta Seton Hall u New Jerseyu nosi njegovo ime te izdaje znanstveni časopis The Chesterton Review. Chesterton je rođen u Campden Hillu, Kensington, London, kao sin Marie Louise (Grosjean) i Edwarda Chestertona. U dobi od jednog mjeseca bio je kršten u Crkvi Engleske. Chesterton se prema vlastitim priznanjima kao mladić zainteresirao za okultno, a sa svojim bratom Cecilom eksperimantirao je sa zvanjem duhova. Chesterton se obrazovao u Školi `St. Paul`. Pohađao je školu umjetnosti kako bi postao ilustrator, a pohađao je i satove književnosti na Londonskom sveučilišnom kolegiju, no nije završio nijedan fakultet. Chesterton se oženio za Frances Blogg 1901., i sa njom ostao do kraja svog života. Sazrijevanjem Chesterton postaje sve više ortodoksan u svojim kršćanskim uvjerenjima, kulminirajući preobraćanjem na Katoličanstvo 1922. godine. Godine 1896. počeo je raditi za londonske izdavače `Redwaya`, i `T. Fisher Unwina`, gdje je ostao sve do 1902. Tijekom ovog perioda započeo je i svoja prva honorarna djela kao novinar i književni kritičar. `Daily News` dodijelio mu je tjednu kolumnu 1902., zatim 1905. dobiva tjednu kolumnu u `The Illustrated London News`, koju će pisati narednih trideset godina. Chesterton je pokazao i veliko zanimanje i talent za umjetnost. Chesterton je obožavao debate i često se u njih upuštao sa prijateljima kao što su George Bernard Shaw, Herbert George Wells, Bertrand Russell i Clarence Darrow. Prema njegovoj autobiografiji, on i Shaw igrali su kauboje u nijemom filmu koji nikada nije izdan. Godine 1931., BBC je pozvao Chestertona na niz radijskih razgovora. Od 1932. do svoje smrti, Chesterton je isporučio više od 40 razgovora godišnje. bilo mu je dopušteno, a i bio je potican, da improvizira kod svojih obraćanja.