Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 27 rezultata
1-25 od 27 rezultata
Prati pretragu "mašina"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
(3521, 3522, 3523) 1. Mašine alatke i industrijska proizvodnja mašina I (1948 g., 350 strana) 2. Mašine alatke i industrijska proizvodnja mašina II (1950 g., 310 strana) 3. Mašine alatke i industrijska proizvodnja mašina III, 2 sveska (1959 g., 110 strana) Autor inž. Pavle P. Stanković Izdanje Naučna knjiga, Beograd
NUMERIČKE MAŠINE Numeričko upravljanje Strahinja Zarić GILDMEISTER-BIELEFELD MAX MULLER -HANOVER Tvrd povez,ilustr.,96.str. Програм унесен у рачунар РНУ машине садржи све инструкције потребне за обликовање одређеног објекта. РНУ машине могу да врше сљедеће операције: бушење, сјечење, глодање, ударање, пилање, окретање, намотавање, плетење, савијање, забијање заковица, заваривање, и друге. Knjiga u PERFEKTNOM stanju 1v
Asinhrone mašine,korice izbledele,prvi beli list pocepan u gornjem uglu,sa tragovima pisanja i podvlačenja grafitnom olovkom. Autor:Prof.Branko Mitraković,Prof.Nikola LJ.Nikolić. Izdavač:Naučna Knjiga,Beograd 1991. Format:24cm x 17cm. Broj Strana:210 strana,mek povez,latinica.
elektroni 1,2 r.a.a miliken mladi tehničar priručnik za auto moto tehniku 2 primena linearnih integrisanih kola pantić pešić elementi mašina volkov tehnološke mašine i uređaji milorad rančić kalorimetar za gasovita i tečna goriva vvalitativna analiza makrotehnika seminokrotehnika hromotografija njegovan mirnik ćelap automatska termička komanda parnih kotlova sabilić killer tehnički propisi 1,2 Prodaja samo u kompletu. Solidno očuvano. Visina poštarine je za slanje poštom putem cc paketa. K 17
ASINHRONE MAŠINE: Branko Mitraković-Nikola Lj. Nikolić Naslov Asinhrone mašine / Branko Mitraković, Nikola LJ. Nikolić Vrsta građe knjiga Jezik srpski Godina 1981 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Službeni list SFRJ, 1981 Fizički opis VIII, 210 str. : ilustr. ; 24 cm Napomene Literatura: str. 209-210. Odlično očuvana knjiga. md
125 godina poznate svetske firme Atlas Copco Izdavač: Page One Publishing, Stockholm Povez: tvrd sa omotom Broj strana: 142 Ilustrovano. Format: 24 x 29 cm Odlično očuvana. Kao svetski lider u pružanju industrijskih rešenja za komprimovani vazduh, naš širok portfolio čine vazdušni i gasni kompresori, duvaljke, sušači, vakum pumpe, pokretni kompresori, generatori, svetlosni tornjevi, industrijski pneumatski alat i rešenja za industrijsku montažu, kao i rentiranje mašina. (K-132)
elektroni 1,2 r.a. miliken uređaji za hlađenje grga blažević nauka o toploti prvi deo milan jovanović strukture i osobine materijala,knjiga II termodinamika strukture tehnička dijagnostika adamović bešić tasić kuruzović adamović elementi mašina volkov eksploatacija naftnih i gasnih ležišta prvi deo tehnologija ležišta i proizvodnje vlastimir nedeljković mladi tehničar priručnik za automoto tehniku 2 materija i energijaslavko bokšan osnove tehnike i proizvodnje Prodaja samo u kompletu. Solidno očuvano. Visina poštarine je za slanje poštom putem cc paketa. T 59
Električne mašine i aparati normalne i specijalne izrade u rudnicima autor PETAR M. JOVIC Izdavac : Minerva Godina : 1974 Povez : mek Stranica: 253 Stanje : vrlo dobro očuvana ,Ima malo salotejpa na cosku hrbata , ima potopis na najavnoj stranici ,malo izlizane ivice korica (levi ormaric ,u hodniku)
Izdavač: IP Ministarstva rudarstva FNRJ Autor: Milorad Petrović Povez: broširan Broj strana: 111 Ilustrovano. Gornja polovina knjige dokačena vodom (obrisi tečnosti lepo vidljivi na priloženim slikama). Na marginama pojedinih listova tačkaste flekice, tekst potpuno čitak i razgovetan. Ređe u ponudi. S A D R Ž A J I) VAŽNOST MEHANIZACIJE U RUDARSTVU II) MAŠINE KOJE SE U RUDNICIMA PRIMENJUJU III) IZVORI POGONSKE SNAGE - Električna struja - Komprimovani vazduh - Komprimovani vazduh ili električna struja? IV) MEHANIZACIJA RADA NA RADILIŠTIMA 1. Zasecanje - Lančane zasekačice - Stubne zasekačice 2. Bušenje a) Bušaći čekić - Ručni bušaći čekić - Uskopni bušaći čekić - Stubni bušaći čekić - Svrdla - Krune b) Bušalice - vrtaće mašine 3. Kopački radovi - otkopni čekić 4. Utovarivanje a) Pomoćna naprava za utovar b) Utovarači - Mehanička lopata - „Pačji kljun“ - Utovarna mašina tipa 0-5 - Utovarač „Džo“ - Mehanizacija utovara na širokom čelu 5. Kompletna mehanizacija rada - Kompletna mehanizacija otkopavanja - Kompletna mehanizacija u pripremnim radovima - Izgradnja okana - Hidromehaničko kopanje hodnika 6. Poboljšanje rada na podgrađivanju V) JAMSKI PREVOZ - Stresaljke ili skliznice - Transportne trake - Grabuljasti transporteri - Tanjirasti transporteri - Izbor transportera - Prevoz skreperima - Povlačni vitlovi VI) VAŽNOST VENTILACIJE RADILIŠTA (K-87)
Biblioteka automata,sa tragovima žutih fleka od stajanja. Autori:D.M.Komski,B.M.Igošev. Izdavač:Energoatomizdat,Moskva 1987. Format:20cm x 13cm. Broj Strana:224 strane,ilustrovana,mek povez. BBK:32.965 K63 UDK:681.136.51:621.382 Tiraž:60000. Automatika i telemehanika Prikazani su principi razvoja i konstruisanja različitih automatskih uređaja za elektronske igre. Date su osnovne električne šeme i opisi dizajna jednostavnih elektronskih mašina na različitim elementarnim osnovama, preporučenih za samoproizvodnju u amaterskim uslovima. Za učenike i nastavnike srednjih škola, nastavnike obrazovnih i proizvodnih pogona, stručnih škola, zainteresovane za automatizaciju i elektroniku i zainteresovane za projektovanje različitih tehničkih uređaja. Naučno-popularna biblioteka školaraca je međuizdavačka serija naučnopopularnih knjiga namenjena srednjem i srednjoškolskom uzrastu u svrhu stručnog vođenja. Objavljivao od 1985. do 1995. godine u sledećim specijalizovanim izdavačkim kućama u Moskvi i Lenjingradu: Agropromizdat, Gidrometeoizdat, Legprombitizdat, Drvna industrija, Mašinstvo, Metalurgija, Nedra, Prehrambena industrija, Radio i veze, Strojizdatport, „Strojizdat, Hemija”, Energoatomizdat
Turbomašine: ventilatori / Ljubisav Krsmanović, Aleksandar Gajić Beograd 2000. Mek povez, ćirilica, ilustrovano, IX + 289 strana. Knjiga je odlično očuvana. R7 Sadržaj knjige je podeljen u 18 poglavlja i obuhvata istorijski razvoj, teorijske osnove strujanja, energetske i eksploatacione karakteristike i metode strujnog proračuna ventilatora. Obrađeni su sledeći tipovi ventilatora: radijalni, uključujući dobošaste i poprečno-strujne, aksijalni, Šihtovi i aksijalni reversni. Svesni oskudice u stručnoj literaturi na našem jeziku, autori su izlaganje prilagodili i potrebama inženjera koji se bave projektovanjem ili eksploatacijom ventilatora i ventilatorskih postrojenja. U tu svrhu je detaljnije, no što bi se očekivalo od udžbeničke literature, obrađena problematika usaglašavanja rada ventilatora sa osobinama razvodnog sistema ventilisanog postrojenja. Na isti način je posvećena i odgovarajuća pažnja proračunavanju ventilatora i ispitivanju, na eksperimentalnim štandovi ma ili u pogonskim uslovima, ventilatora i ventilatorskih postrojenja. Pri tome se vodilo računa o potrebama projektanata i proizvođača ovih mašina. Sadržaj: Opšti deo Teorijske osnove Radna svojstva ventilatora Rad ventilatora u mreži Sprezanje ventilatora Regulisanje i podešavanje rada ventilatora Podloge za projektovanje i izbor tipa ventilatora Radijalna kola Dobošasti ventilatori Poprečno-strujni ventilatori Osni ventilatori Ventilatori sa meridijanskim ubrzanjem struje, Šihtovi ventilatori Reversni ventilatori Profilisanje lopatica Oklop ventilatora Spirala Zvučne osobine ventilatora Ispitivanje ventilatora
U dobrom stanju! Predenje je proces stvaranja niti pređe neograničene duljine uvijanjem kratkih prirodnih ili umjetnih vlakana.[1] Vlakna se prvo paraleliziraju, a zatim uvijaju uz istezanje, na taj način se postiže da su dovoljno tanka i kompaktna - međusobno povezana u pređu zadovoljavajuće čvrstoće. Od prahistorije pa sve gotovo do danas (kad se to radi industrijski), predenje se obavljalo ručno, uz pomoć samo dva alata, preslice i vretena[2] Predenje u Antičkoj Grčkoj Od toga kakva se pređa želi, zavisi i izbor sirovina, jer se one razlikuju po karakteristikama. Od biljnih prirodnih vlakana najpoznatija su pamučna, lanena i kudeljna vlakna, a nakon tog jutena, a od životinjskih su to vuna i svila. Umjetna vlakna proizvode se prilagođena po duljini, finoći i mehaničkim karakteristikama prirodnih vlakana s kojima se miješaju, te mašinama na kojima se prede. Razlikuju se kraća i finija umjetna pamučna vlakna i dulja, kovrčava i grublja vunena vlakna. Ponekad se u pređu upredaju i sekundarne sirovine dobivene iz tekstilnog otpada.[1] U tekstilnoj industriji vlasasta vlakna najčešće dolaze do predionica sprešana u bale. U njima su prirodna vlakna izmješana s kojekakvim primjesama i nečistoćama, pa ih se najprije dobro promiješa, rasčupava i očisti od nevlaknatih primjesa. Za razliku od tog vunena vlakna se peru (da ih se očisti od masti), suše i šalju na pripremu za predenje, na taj se način postiže da sirovina bude što uniformiranija.[1] Kod pamučne pređe, bitno se razlikuje ona koja je prethodno bila samo grebenana (grebenana pređa) od one koja je nakon grebenanja prošla i fazu češljanja (češljana pređa). Grebenana pređa je grublja, mekša od češljane, a prede se iz grubih, kratkih do srednje dugih vlakana. Češljana je pređa tanja, glađa, jednobraznija i čvršća, a pravi se od finijih i duljih vlakana.[1] Kod predenja pamuka, tokom grebenanja vlakanca se polažu na velikom rotirajućem bubnju u koprenu, gdje se jednolično raspoređuju, izravnavaju i paraleliziraju. Na taj način se i uklanjaju kratka vlakna, a pređa čisti od primjesa. Na izlasku iz bubnja koprena se formira u pramen koji prolazi kroz uređaj za regulaciju finoće, nakon tog se isteže i stanjuje, učvršćuje blagim uvijanjem i namata na kalem (taj postupak zove se pretpredenje). Tako dobivena pretpređa šalje se na predenje na prstenastu predilicu, gdje se i dalje isteže, uvija i konačno namata kao gotova grebenana pređa.[1] Moderniji proces rotorskoga predenja je brži i ekonomičniji jer nema pretpredenja, no vlakna nisu toliko paralelizirana, pa se tako dobivena pređa najviše koristi za proizvodnju grubljih tkanina. Kod proizvodnje češljane pređe, nakon grebenanja, se skupovi pramenova sjedinjuju uz nježno istezanje (dubliranje), zatim se češljaju i paraleliziraju, te šalju na predenje. Grebenanje vune je komplicirani proces, u kojem sirova vuna prolazi na traci kroz čitav niz grebenaljki, različite finoće.[1] Na vrlo sličan način proizvodi se i pređa od umjetnih vlakana i njihovih mješavina s vunom. Danas su razrađeni i noviji - ekonomičniji procesi za predenje umjetnih vlakana, kao i za predenje likovih i tvrdih vlakana.[1] Mašina za predenje - Spinning jenny Historija Najraniji dokazi o tkanju su iz neolita - datirani na oko 5000 godina pne., u to doba ono je bilo usko povezano s košaraštvom.[2] Od prahistorije pa sve do srednjeg vijeka, predenje je vršeno uz korištenje samo dva alata, preslice i vretena.[2] Kolovrat, koji je izumljen u Indiji, dospio je do Evrope u srednjem vijeku, on je omogućio mehaničko ubrzanje procesa, jer kolo zamjenilo vreteno. To je postignuto jednostavno pređa se držala sa ispruženom lijevom rukom, a kolo se okretalo desnom u suprotnom smjeru.[2] Važna prednost kolovrata bila je u tom da se on mogao brže okretati, pa se time dobijala ravnomjernija pređa.[2] Kolovrat se nastavio upotrebljavati sve do 19. vijeka, s tim da je značajno poboljšan u 16. vijeku, kad mu je dodano sasko kolo, koje se moglo pokretati nogom što je omogućilo kontinuirano predenje vunene i pamučne pređe. S tim povećanjem brzine, tri do pet kolovrata bila su u stanju snabdjevati jedan razboj pređom. Kad je 1733. - John Kay izumio leteći čunak kojim je značajno povećao brzinu razboja, stvorila se i potreba za bržim predećim mašinama.[2] Nakon tog je 1770. James Hargreaves patentirao mašinu za predenje - jenny (spinning jenny) koja je mogla istovremeno namatati više vretena, ali je njen nedostatak bio što je radila samo tanku pređu. - Richard Arkwright je na osnovu nje napravio je bolju mašinu, sposobnu da prede jaču pređu, ali je tek treća mašina Engleza Samuela Cromptona - Mula za predenje (Spinning mule) 1779., značajno povećala produktivnost, jer je jedan radnik mogao kontrolirati više od 1.000 vretena istovremeno, a mogla je presti kako finu, tako i grubu pređu. Uslijedilo je nekoliko daljnjih modifikacija te mašine u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, ali je ipak Cromptonova - mula, bila ta koja je efikasno riješila predenje u tekstilnoj industriji.