Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
26-50 od 719 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Mitar Đurišić: PRIMORSKA OPERATIVNA GRUPA, Vojnoistorijski institut Beograd/Istorijski institut Crne Gore Podgorica 1997, str. 285. Drugi svetski rat, partizanske jedinice u Crnoj Gori. МИТАР ЂУРИШИЋ је рођен 1923. године у Парцима, општина Погорица.Основну школу је похађао у Грацу, нижу гимназију у Даниловграду, а учитељску школу на Цетињу и у Херцег Новом. Учесник је Народно - ослободилачког покета од 1941. године Завршио је Војнополитичку школу и Пјешадијску официрску школу. До 1950. године радио је на штабским дужностима а од 1979. године као историчар у Војноисторијском институту. Пензионисан је у чину пуковника. Коаутор је десет књига а у једанаест зборника радова објављени су његови прилози. Написо је неколико десетина чланака о ратној прошлости Црне Горе и Србијеза часописе: Војноисторијски гласник, Историјски записи и Југословенски историјски часопис, а десетак редакција листова и радио телевизијских станица објављивало је његове чланке и фељтоне. Писао је и енциклопедијске јединице за Војну енциклопедију, Енциклопедију Југославије и (још необјављену) Енциклопедију Црне Горе. Има звање научног савјетника. МИТАР ЂУРИШИЋ је рођен 1923. године у Парцима, општина Погорица.Основну школу је похађао у Грацу, нижу гимназију у Даниловграду, а учитељску школу на Цетињу и у Херцег Новом. Учесник је Народно - ослободилачког покета од 1941. године Завршио је Војнополитичку школу и Пјешадијску официрску школу. До 1950. године радио је на штабским дужностима а од 1979. године као историчар у Војноисторијском институту. Пензионисан је у чину пуковника. Коаутор је десет књига а у једанаест зборника радова објављени су његови прилози. Написо је неколико десетина чланака о ратној прошлости Црне Горе и Србијеза часописе: Војноисторијски гласник, Историјски записи и Југословенски историјски часопис, а десетак редакција листова и радио телевизијских станица објављивало је његове чланке и фељтоне. Писао је и енциклопедијске јединице за Војну енциклопедију, Енциклопедију Југославије и (још необјављену) Енциклопедију Црне Горе. Има звање научног савјетника. МИТАР ЂУРИШИЋ је рођен 1923. године у Парцима, општина Погорица.Основну школу је похађао у Грацу, нижу гимназију у Даниловграду, а учитељску школу на Цетињу и у Херцег Новом. Учесник је Народно - ослободилачког покета од 1941. године Завршио је Војнополитичку школу и Пјешадијску официрску школу. До 1950. године радио је на штабским дужностима а од 1979. године као историчар у Војноисторијском институту. Пензионисан је у чину пуковника. Коаутор је десет књига а у једанаест зборника радова објављени су његови прилози. Написо је неколико десетина чланака о ратној прошлости Црне Горе и Србијеза часописе: Војноисторијски гласник, Историјски записи и Југословенски историјски часопис, а десетак редакција листова и радио телевизијских станица објављивало је његове чланке и фељтоне. Писао је и енциклопедијске јединице за Војну енциклопедију, Енциклопедију Југославије и (још необјављену) Енциклопедију Црне Горе. Има звање научног савјетника. Očuvanost 4 i ima autorova posveta.
Prof. dr. Bora Ristić Bora Ristić je rođen je u Vladičinom Hanu 1939. godine. Osnovnu školu završio je u Kumanovu, Autosaobraćajno-tehničku školu u Zemunu, a diplomirao je na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu 1963. godine. Radio je u nekoliko saobraćajnih preduzeća i ustanova. Postdiplomske studije završava 1977. na Institutu za ekonomske nauke, 1985. doktorira na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu. Iste godine Nastavno naučno veće Tehničkog fakulteta u Bitolju proglasilo ga je za redovnog profesora za predmete Bezbednost u saobraćaju, Regulacija saobraćaja i Saobraćajno planiranje. U ovoj ustanovi je radio do penzionisanja. Izdavač: Udruženje za zaštitu i očuvanje srpskih spomenika u Makedoniji 89 stranica, posveta autora
o autoru: Bora Ristić je rođen je u Vladičinom Hanu 1939. godine. Osnovnu školu završio je u Kumanovu, Autosaobraćajno-tehničku školu u Zemunu, a diplomirao je na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu 1963. godine. Radio je u nekoliko saobraćajnih preduzeća i ustanova. Postdiplomske studije završava 1977. na Institutu za ekonomske nauke, 1985. doktorira na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu. Iste godine Nastavno naučno veće Tehničkog fakulteta u Bitolju proglasilo ga je za redovnog profesora za predmete Bezbednost u saobraćaju, Regulacija saobraćaja i Saobraćajno planiranje. U ovoj ustanovi je radio do penzionisanja. 63 stranice, posveta autora IZDAVAČ: Udruženje za zaštitu i očuvanje srpskih spomenika u Makedoniji Balkanski rat, San Stefanski mir, Bugarska, Berlinski kongres, Štip, brdo Kalenica
Mek povez, ćirilica,276 strana Čime su se zapravo bavili Peta uprava KGB i druge njegove regionalne ispostave? Ko, gde i kako je prisluškivao američke predsednike i zašto su saradnici stanica radio-elektronske obaveštajne službe Šesnaeste uprave KGB SSSR nagrađeni ratnim ordenima? Kako je naučno-tehnička obaveštajna služba pomagala izgradnji novih vidova sovjetske vojne tehnike? Čime su se bavili saradnici komande „F“ u inostranim rezidenturama? Za koga su u „skrovištima“ i tajnim spremištima na teritoriji zapadne Evrope oni ostavljali oružje i radio-stanice? Šta je trebalo da se dogodi u slučaju nastanka „izuzetnog perioda“? O tome i mnogo čemu drugom govori se u ovoj knjizi poznatog ruskog istoričara Aleksandra Severa, napisanoj na osnovu nekadašnje tajne dokumentacije KGB SSSR.
Narodni heroj JANKO ČMELIK,u dobrom je stanju. Autor:Janko Šago. Izdavač:Sremske Novine,Sremska Mitrovica 1981. Format:20,5cm x 14cm. Broj Strana:315 strana,ilustrovana,tvrd povez,latinica. Janko Čmelik (svk. Janko Čmelík; Stara Pazova, 16. novembar 1905 — Hrvatska Mitrovica, 12. maj 1942), revolucionar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije. Poticao je iz siromašne zemljoradničke porodice vojovađanskih Slovaka iz Stare Pazove. Pošto mu je otac umro par godina nakon završetka Prvog svetskog rata, ubrzo nakon osnovne škole je sa majkom počeo da se bavi zemljoradnjom. Pošto nisu imali dovoljno zemlje, radio je kao nadničar kod bogatijih seljaka. Kako je od najranijih dana osetio težak zemljoradnički život bio je opoziciono opredeljen. Posećujući čitaonicu Slovačkog narodnog doma došao je u dodir sa komunistima i 1935. godine postao član tada ilegalne Komunističke partije. Bio je veoma društveno aktivan i uticao je na poljoprivredne radnike i siromašne seljake da se organizuju i bore za bolje uslove života. Od 1936. je bio sekretar partijske ćelije, a od 1937. godine sekretar Mesnog komiteta KPJ u Staroj Pazovi. Učestvovao je u organizaciji štrajka poljoprivrednih radnika u Staroj Pazovi, a aktivno je radio i sa omladinom. Od 1938. je vršio dužnost sekretara Sreskog komiteta KPJ za Staru Pazovu, a 1940. je bio izabran za člana Okružnog komiteta KPJ za Srem. Politički je delovao i kroz Slovačku čitaonicu, gde je bio član Uprave. Veoma aktivno je radio na razvijanju zadružnog pokreta, a tokom 1939. godine je radio na stvaranju organizacije Zadružne omladine. Zbog svoje aktivnosti, bio je izabran za predsednika Zemljišne zajednice, koja je sporovela odluku o podeli dela državne zemlje bezemljašima. Zbog političke aktivnosti je bio u nemilosti režima Kraljevine Jugoslavije, a veleposednici su mu zabranjivali da dolazi na njihova imanja i „podbunjuje radnike”. Njegova kuća bila je sastajalište komunista, u kojoj su odravane partijske konferencije, značajne za revolucionarnu aktivnost u ovom delu Srema.
Crvena nit koridora: Brčko u ratu 1992 - 1993. / Boško Lomović Beograd 1999. Mek povez, ilustrovano,179 strana. Knjiga je odlično očuvana. Boško Lomović (Brezna kod Gornjeg Milanovca, 1944), književnik i novinar iz Brčkog. U prvoj godini rata u Bosni i Hercegovini bio je svakodnevni izveštač sa ratišta bosanske Posavine za radio i televizijske stanice u Beogradu i Novom Sadu i list „Politika”. Iz tih izveštaja, dnevničkih beležaka i autorovog sećanja nastala je ova knjiga. Obuhvaćen je period neposredno pred rat i prva ratna godina (1992/93) kad je koridor kroz Posavinu bio najuži. `Ono što sam, kao ratni izvještač radio i televizijskih stanica u Beogradu i Novom Sadu, lista ”Politika” i Radio-Brčkog, već objelodanio, ono što, tada, nisam htio ili nisam smio da kažem - u ovoj je knjizi. Istine radi, jer vazda smo tvrdili da je istina najjače oružje u rukama Srba. Iako je neistina najjače oružje u rukama njihovih brojnih protivnika (u danima pisanja i objavljivanja ove knjige, laž je dostigla svjetski zenit), ja i dalje, možda naivno, ljubim istinu. Učini li se nekom od čitalaca da o nekome ili nečemu nisam napisao kako je bilo, neka zna da to nisam činio da bih lagao, već zato što sam, do ovog trenutka, vjerovao da je tako.` Autor
Autor: Stevan Kovačević Format: 22 cm Broj strana: 272 Povez: Tvrd Obnovljeno i prošireno izdanje knjige „Gradovi Srbije – u slici i reči` autora Stevana Kovačevića, u kojoj su dati mali, bogato ilustrovani portreti svih varoši i gradova u Srbiji. „Kao rukovodilac najveće priredbe i jedan od osnivača krosa Radio-televizije Srbije (RTS) putovao sam iz grada u grad i video da mnoge varošice, varoši i gradovi nemaju monografiju`, rekao je Kovačević, novinar Radio Beograda. Knjiga se obraća radoznalim duhovima, onima koji ne znaju ništa o kulturnoj i civilizacijskoj istoriji Srbije, onima koji znaju prilično, ali i onima koji su obavešteni o svim relevantnim pojedinostima. Ona se obraća svima koji u Srbiju dolaze i imaju otvoreno srce i iskrenu želju da o njenoj kulturi i istoriji saznaju nešto određeno i konkretno.
Iz edicije Srbija 1914-1918 Autor : Luka Gorgolini Broj strana 252 Format: 21x14 cm. Izdavač i godina izdanja: Prometej,Radio televizija Srbije 2015 Tvrd povez Pismo: Cirilica Novo. Moje ostale knjige mozete pogledati preko sledeceg linka: http://www.kupindo.com/Clan/miloradd/SpisakPredmeta
Lepo očuvano Retko Bernard Stulli 1959. opis događanja iz februara 1918, 412 stranica, zaštitni omot na prednjoj strani pri ivici nešto razdvojeniji, latinica.. Rodio se u Dubrovniku 1915. godine. Studirao je u Zagrebu na Pravnom fakultetu na kojem je diplomirao 1941. godine. Nakon studija vratio se u Dubrovnik. Ondje je radio kao odvjetnički i sudski pripravnik, a onda još za rata zaposlio se u arhivu. Poslije rata radio je kao društveno-politički radnik. Bio je zastupnik u Saboru NR Hrvatske. Godine 1947. postao je opunomoćenikom ministarstva pomorstva FNRJ, a djelovao je pri Vladi NR Hrvatske. Od 1949. tajnikom je u Jadranskom institutu HAZU (ondašnje JAZU) u Zagrebu. Za manje od desetljeća bio je direktorom u toj ustanovi. Osnovao je slične ustanove i muzeje u Dubrovniku, Kotoru i Splitu. Nakon direktorskog staža u Jadranskom institutu, 1958. prešao je u Državni arhiv Hrvatske u kojem je radio sve do umirovljenja, oko 20 godina. Njegov je rad bio na području pravne i političke povijesti. Osobito je veliki njegov doprinos na području arhivistike: organizirao je arhivsku mrežu diljem Hrvatske (Varaždin, Bjelovar, Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Karlovac, Rijeka, Pazin, Zadar, Split, Dubrovnik), zatim je mnogo pridonio zakonskim rješenjima i prijedlozima, elaboratima i sl. Bio je članom raznih arhivističkih i povjesničarskih tijela i organizacija u Hrvatskoj, a u CK SKH bio je predsjednik Komisije za historiju. Bio je članom uredništva raznih povjesničarskih i arhivističkih znanstvenih i stručnih časopisa, među ostalim Historijskog zbornika i Arhivskog vjesnika. Mnogo je radio na povratu arhivske građe iz Austrije i Italije. Područje njegovog znanstvenog interesa bio je Dubrovnik s okolicom, Istra, Zagora, razvitak željezničke mreže u Hrvatskoj u 19. st. i ina prometna pitanja, revolucionarna kretanja u Boki Kotorskoj i u Puli. Djela[uredi | uredi kod] mnoštvo studija, članaka, publiciranje arhivskih materijala knjige: Borba oko ribolova u obalnom moru Istre. Rovinj i Chioggia u 18. st Ustanak mornara u Boki Kotorskoj 1.-3. februara 1918. Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825-1863 Istarsko okružje 1825-1860 boka kotorska pomorstvo more jadran prvi svetski rat bitke na moru
Aleksandar Nenadovic Izdavac: radio B91, 1998. mek povez, strana 255 Vrlo dobro stanje - S Nikezicem u ratu - S Nikezicem u miru - Liberalizam i nacionalizam - Saradnja i razlaz s Titom - Gde smo sada, posle svega - Zapisi o ratu, posle rata - Dokumenti, beleske, citati
Iz edicije Srbija 1914-1918 Autor : Katarina Sturceneger Broj strana 225 Format: 21x14 cm. Izdavač i godina izdanja: Prometej,Radio televizija Srbije 2015.god. Tvrd povez Pismo: Cirilica Novo. Moje ostale knjige mozete pogledati preko sledeceg linka: http://www.kupindo.com/Clan/miloradd/SpisakPredmeta
Mirko Tepavac : sećanja i komentari / [razgovore vodio] Aleksandar Nenadović Odlično očuvana Vrsta građe intervju Jezik srpski Godina 1998 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Radio B92, 1998 (Beograd : Standard 2) Fizički opis 255 str., [10] str. s tablama (fotogr.) ; 22 cm Zbirka Edicija Rat i mir
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Karl-Heinz Janßen (* 17. studenog 1930. u Carolinensielu; † 26. ožujka 2013. u Hamburgu)je bio njemački novinar i od 1963. do 1998. urednik tjednika Die Zeit. Radio je kao povjesničar na suvremenoj njemačkoj povijesti.