Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 67 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Politika Radio TV Revija maj 1998. Merima Njegomir ----------------- 18.7.22.C
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
RADIO UJSAG br. 12 iz 1939 godine Časopis je na mađarskom jeziku. + ptt troškovi (preporučena tiskovina)
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Radio antena * dužina: 95 cm * opseg frekvencije: FM 87.5-108 MHz * GRAY ODGOVARA ZA VEĆINU UREĐAJA * Aiwa * Panasonic * Pioneer * Kenwood * Yamaha * Sony * itd. CENA PO KOMADU. ------------------------------- Da li znaš kako stiže glas od radio stanice do tvoj radio prijemnik? Pročitaj... Odašiljač na radio-stanici ima dugačku antenu kojom šalje radio-talase slušaocima udaljenim mnogo kilometara. Radio svakog slušaoca ima svoju, manju antenu u obliku pruta ili komada žice. Stanica u svim pravcima šalje signale radio-talasa, koje može da uhvati antena bilo kog radija koji im se nađe na putu. Stanice emituju svoje programe ili pomoću AM (modulacija amplitude) ili pomoću FM (modulacija frekvencije) talasa. AM talas, koji je duži od FM talasa, može imati 91 metar od jednog do drugog vrha talasa. Za razliku od AM talasa, FM talasi mogu imati od jedne trećine metra do jednog metra od jednog do drugog vrha talasa. Bilo da su u pitanju AM ili FM talasi, radio funkcioniše na isti način. Mikrofoni hvataju voditeljev glas i pretvaraju zvučne talase u električni signal. Taj električni signal vibrira prema istom obrascu kao i prvobitni zvučni talasi, pa se zove zvučni (audio) signal. Pojačalo stanice pojačava audio signal. U isto vreme, električno kolo u stanici, oscilator, neprestano proizvodi sopstveni električni signal, koji se zove noseći signal. Zvučni talas, vibrirajući po obrascu glasa (ili muzike), modulira noseći signal tako što menja i njegov obrazac. Zatim se ceo električni signal, i zvučni i noseći talas, još više pojačava i šalje se u antenu stanice. Električni signal pobuđuje atome metala u anteni. Njihovi elektroni počinju da vibriraju po obrascu električnog signala. Elektroni počinju da odašilju nevidljivu svetlost, tj. radio-talase, koji se iz antene šire u nebo. Pošto elektroni iz antene vibriraju prema posebnom obrascu koji stvara glas, u radio-talase koji se emituju takođe je utisnut taj obrazac. Kada radio-talasi stignu do antene na radiju, ponovo se pretvaraju u električni signal – zvučni signal plus noseći signal. Radio-prijemnik automatski razdvaja zvučni i noseći signal. Ono što je spojeno u radio-stanici razdvaja se u radiju, koji zatim ubacuje zvučni signal u zvučnik. Zvučnik ima ulogu mikrofona, samo što radi u suprotnom smeru – vraća električnom zvučnom signalu oblik zvučnih talasa. I tako se na radiju čuje glas voditelja (ili muzika). Sad već znaš kako hvataš radio stanice u tvoj radio prijemnik.
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Radio antena FM 87.5-108 MHz stopica broj 6
Stari kasetofon Kansai model KS-939 Prodaje se kao neispravan. Nema napojni kabl. Nije proban, mozda je i delimicno ispravan. Ima radio. Teleskopska antena se izvlaci ali joj vrh ispadne pa mora da se vrati. Dugmici OK. Nedostaje providna plastika preko dela koji pokazuje na kojoj stanici je radio. Ima mogucnost za baterije. Ide bez baterija. Boja crna - pogledati slike. kljucne reci za pretragu Kansai kansi kansaj cansai japan japanska tehnika japanski radio kasetofon japansko radio cassette casete recorder rekorder 50 watts wats vat vats p.m.p.o. pmpo xbs x b s wat vats fm modeli KS 939 k s am dc 6v adudio tehnika muzika muzicki stub kasetoffoni kasetofoni povoljna jeftino plastika plasticni radijo casetofon tehnike tehnika audio audijo zvuk zvucna muzika muzicka muzicko pesme za pesmu za pesme teleksopska antena antene crna crni
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Vidi slike. Časopis je kompletan.Nigde nije šarano po časopisu. Za dodatne informacije, raspitajte se putem poruka. Uplata post netom ili na tekući račun banke Poštanska štedionica 200-58999105-62 Po završetku aukcije, najbolje bi bilo da se čujemo telefonom ili preko limundo poruka, radi dogovora oko uplate i slanja časopisa. ČASOPIS SE PRODAJE U STANJU PRIKAZANOM NA SLIKAMA, ako niste sigurni u zadovoljavajući kvalitet, NE LICITIRAJTE!
Boško Lomović: MILIONER, Oslobođenje Sarajevo 1989, tvrdi povez, omot, str. 148. Priče. Očuvanost 4. Бoшко Ломовић (Брезна, 1944) поезију, прозу, књижевну и ликовну критику објављивао је у „Одјеку“ и „Ослобођењу“ (Сарајево), Летопису Матице српске (Нови Сад), „Вечерњим новостима“ и „Политици“ (Београд), часописима „Провинција“ (Шабац), „Кораци“ (Крагујевац), „Ријечи“ (Брчко), „Луча“ (Суботица), „Багдала“ (Крушевац) и “Развитак“ (Зајечар), у листовима и часописима за децу широм СФРЈ, а данас у „Политици за децу“, „Забавнику“ и „Витезу“. Радио драме су му емитоване на Радио Београду и Загребу. Песме и приче су му објављене у листовима и часописима на словачком, јерменском, румунском, бугарском, македонском, турском, енглеском (у Индији) и мађарском језику. Ломовић је, по дипломи, професор српскохрватског језика и књижевности југословенских народа, а безмало читав радни век провео је у новинарству (радио, телевизија, новине). Последње године стажа стекао је у београдској „Политици“. Добитник је бројних награда за поезију, прозу и репортаже („Иво Андрић“, и „Зија Диздаревић“ у Сарајеву, „Булка“ у Црвенки, „Лаза Костић“ у Београду, „Аренину“ награду у Загребу и друге). Данас живи у Горњем Милановцу.
Đorđije Vuković : DRUGA STRANA , Filip Višnjić 1985, str. 112. Proza; Pripovetke Očuvanost 4-. Đorđije Vuković (Pažići, Danilovgrad, 3. maj 1943 — Beograd, 6. oktobar 2020) bio je srpski univerzitetski profesor, pisac, kritičar, istoričar i teoretičar književnosti. Đorđije Vuković se rodio u Pažićima kod Danilovgrada. U Danilovgradu je završio gimnaziju a Filološki fakultet, grupu za jugoslovensku i opštu književnost, u Beogradu. Magistrirao je sa temom o romanima Miroslava Krleže a doktorirao odbranivši rad Sinestezija u srpskoj poeziji. Bio je glavni urednik časopisa Student za vreme studentskih demonstracija 1968. koje je i predvodio. Univerzitetsku karijeru je započeo kao asistent kod Sretena Marića na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, da bi kasnije postao profesor na smeru za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu. Radio je i kao istraživač u beogradskom Institutu za književnost i umetnost. Za knjigu Ogledi o srpskoj književnosti (1985) dobio je nagrade Miloš Crnjanski i Đorđe Jovanović. Za časopis Treći program Radio Beograda priredio je zbornike radova o dijalogu, Prustu, Eliotu, Floberu i Stendalu. Pisao je priloge za mnoge književne listove, časopise i zbornike. Objavljivao je priloge u raznim listovima, časopisima i zbornicima. Za knjigu Ogledi o srpskoj književnosti, objavljenu 1985. godine, dobio je nagrade Miloš Crnjanski i Đorđe Jovanović. Iste godine izdao je žanrovski mešovitu prozu Druga strana, potom Istorijski roman 2009. godine, a Sinteseziju u poeziji 2010. godine. Za časopis Treći program Radio Beograda priredio je zbornike radova o dijalogu, Prustu, Eliotu, Floberu i Stendalu.
Gojko Banović : NEVIĐENE SNAGE , Prosveta 1948, str. 164. Pripovetke. Očuvanost 3-; ima posvetu na predlistu; pohabana uglavnom spolja. Novinar i pisac Gojko Banović (1911 - 1991) rođen je u Malom Palanačištu kod Prijedora, a živio je i radio u Beogradu. Od književnih djela najpoznatije su mu romansirane biografije Petra Kočića i Ivana Gorana Kovačića, a napisao je i mnoštvo zbirki priča, kao i dvije zbirke novinskih reportaža...
Anastazija Bela Šubić : VELIKO LOVIŠTE, Džepna knjiga Sarajevo 1959, str. 209. Pripovetke. Očuvanost 4-. ŠUBIĆ, Anastazija (Beograd, 8. travnja 1933. – Sarajevo, 8. prosinca 1991.). Pripovjedačica, romanospisateljica, književna kritičarka, esejistica i dramska spisateljica. Kazališnu akademiju diplomirala u Beogradu. Na Radio Sarajevu izvjesno vrijeme obavljala poslove dramaturga. Djela: Veliko lovište (pripovijetke, 1959.), Naknada za život (roman, 1960.), Sa Šekspirom (studija, 1979.), Jedanput u našem životu, Biti u Kini, Stvari za sebe, Zove Los Anđelos, Amanet, Puna šaka kamenja (drame)
O. Henry `Posljednji list`: sažetak. Priča vredna čitanja Poznati humorist napisao je bolno dirljivu priču punu dubokog značenja, tjerajući vas da razmišljate o životu, želji za životom, a prije svega da ostanete osoba sposobna za razumijevanje i suosjećanje. Riječ je o ovoj priči o čuvenom O. Henryju `Posljednji list`, čiji će sažetak biti opisan u ovom materijalu. Kratka biografija autora Majstor žanra kratke priče rođen je 11. rujna 1862. u Greensborou u Sjevernoj Karolini. Pokušao sam se u različitim profesijama. Radio je kao knjigovođa u nekretninskom poduzeću, kao crtač u zemljišnoj upravi i blagajnik u banci. Prvo iskustvo stečeno radom u duhovitom tjedniku u gradu Austinu. Suptilni humor i neočekivani rezultati karakteristični su za njegove priče. Tijekom svog stvaralačkog života napisano je oko 300 priča, kompletna zbirka njegovih djela je 18 svezaka.Kratka biografija autora Majstor žanra kratke priče rođen je 11. rujna 1862. u Greensborou u Sjevernoj Karolini. Pokušao sam se u različitim profesijama. Radio je kao knjigovođa u nekretninskom poduzeću, kao crtač u zemljišnoj upravi i blagajnik u banci. Prvo iskustvo stečeno radom u duhovitom tjedniku u gradu Austinu. Suptilni humor i neočekivani rezultati karakteristični su za njegove priče. Tijekom svog stvaralačkog života napisano je oko 300 priča, kompletna zbirka njegovih djela je 18 svezaka Izdavač:LUKA ŠTAMPA Beograd Broj strana:164 Pismo:Latinica Povez: MEK Format: 18 x11 cm Godina izdanja: 2002
Živojin Nikolić: SAN, Prosveta 1997, str. 139. Pripovetke. Očuvanost 4. Живојин Жика Николић (1944 - 2013), новинар и књижевник, дугогодишњи новинар Радио-телевизије Трстеник (од 2004. године и уредник), али и дугогодишњи сарадник „Вечерњих новости“. Николић је више година био и активан новинар листа „Трибина“. После пензионисања 2008. године, није се опростио од новинарства, а остаће упамћен као водитељ култне емисије намењене селу „Зрно“, која је убележила више од 500 премијерних емитовања. Осим у новинарству, овај филолог и учитељ, траг је оставио и у књижевности. Написао је збирку приповедака „Сан“, књигу народних казивања „Прозрака“, а књигу приповедака „Лабудов друг“ објавила је београдска „Просвета“.
Izdavač:KULTURA Beograd Broj strana:215 Pismo:Ćirilica Povez:MEK,BROŠIRAN Format: 20 x 14 cm Godina izdanja:1993 Očuvana knjiga, bez skrivenih mana i oštećenja,za očuvanost pogledajte slike u visokoj rezoluciji,na svako dodatno pitanje u vezi knjige rado ću vam odgovoriti ! Branislav Dimitrijević Dr Branislav Dimitrijević bio je stomatolog, hirurg, redovni profesor na Stomatološkom fakultetu na predmetu maksilofacijalna hirurgija. Osnovna delatnost bila mu je maksilofacijalna protetika, disciplina u povoju, ne samo na Stomatološkom fakultetu nego i šire, u evropskim i svetskim razmerama. Na osnovu rezultata svog kliničkog rada smatran je u bivšoj SFRJ najistaknutijim stručnjakom u ovoj oblasti, a prema jednom američkom časopisu i jednim od istaknutijih u Evropi (Compend Contin Educ Dent, 1993, Vol. XIV, No 2, pp 194). Osnovao je 1993. godine Kabinet za maksilofacijalnu protetiku u Jerevanu (Jermenija). Stoga je proglašen počasnim doktorom Državnog medicinskog fakulteta u Jerevanu (1995). Pod književnim imenom Brana Dimitrijević objavio je niz proznih dela, priča, romana, eseja, putopisa, među kojima su i sledeća: Balada o košavi (Beograd, 1990), Ševa u vrtu predskazanja (Beograd, 1993), Umreti u Jermeniji (Beograd, 1995), U kontejneru – zapisi srpskog ratnog hirurga 1916–1918 (Beograd, 2001. i 2004), Jerevansko proročanstvo (Beograd, 2001), Stomatologija i kultura (Beograd 2002), Beogradski košmar Mihajla Bulgakova – Pseće srce drugi deo (Beograd, 2004), U ravnicama privida (Beograd, 2008), Moja gerila (Beograd, 2010). Godine 1990. postao je član Udruženja književnika Srbije, iz koga je istupio 1999. godine. U dnevnom listu Politika objavio je dva feljtona: Zaboravljeni gorostas (septembar – oktobar 2001) i Dobrudža 1916 (oktobar 2007). U nasleđe nam je ostavio i desetak izvedenih radio-drama, dva dokumentarna filma Podrum svetih žrtava (Radio-Televizija Srbije, 2005) i Od krojačke igle do hirurškog noža (Radio-Televizija Srbije, 2011) i dva televizijska serijala Legenda o Dragomancima (Radio-Televizija Srbije, 2003) i Srpski vojni sanitet u Velikom ratu (Radio-Televizija Srbije, 2014/2015), u kojima je bio scenarista i voditelj. Bio je predsednik Sekcije za istoriju medicine srpskog lekarskog društva (2009– 2015), a od 20. januara 2008. godine urednik elektronske biblioteke „Istorija medicine“ Međunarodne kulturne mreže „Projekat Rastko“ (www.rastko.rs/istorija/medicina). Za svestran rad na kulturnom planu nagrađen je Zlatnom značkom Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Nagrađen je Zahvalnicom s plaketom Vojske Srbije i Crne Gore – Sektor za logistiku GŠ VSCG Sanitetska uprava – za zasluge u izučavanju istorije saniteta srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Počasni član Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva postao je 2008. godine. Godine 2015. Srpsko lekarsko društvo nagradilo ga je Zlatnim perom. Organizovao je redovne godišnje kongrese 800 godina srpske medicine i kao urednik učestvovao u izdanju zbornika radova i monografija o istaknutim lekarima. Posle šestogodišnjeg mandata, za vreme koga je veoma unapredio rad Sekcije za istoriju medicine Srpskog lekarskog društva, godine 2015. izabran je za počasnog predsednika Sekcije. Bio je pokretač i (u velikoj meri) realizator postavljanja spomen-ploče stranim medicinskim misijama koje su učestvovale u balkanskim ratovima (prva ploča 2012) i Velikom ratu (druga ploča 2015) na zgradi Srpskog lekarskog društva (Džordža Vašingtona 19). Pažnju istoričara medicine privukao je knjigom U kontejneru – zapisi srpskog ratnog hirurga 1916–1918, zasnovanom na analizi rukopisa jednog ratnog dnevnika koji se kao neidentifikovan čuvao u Arhivi SANU. Uz pomoć Milorada Radevića, istoričara, Brana Dimitirijević utvrdio je da je autor tih dnevničkih zapisa niko drugi do sanitetski general dr Mihailo Mika Petrović (1863–1934), načelnik Hirurškog odeljenja Vojne bolnice u Nišu, kasnije šef Hirurškog odeljelja Glavne vojne bolnice u Beogradu i profesor hirurške propedevtike na Medicinskom fakultetu u Beogradu – koji se opravdano smatra ocem srpske ratne hirurgije. Tada je zapisao: Onog trena kad sam rastumačio Petrovićev ratni dnevnik 1916–1918, i kad sam se spram Petrovića, njegove hrabrosti, odlučnosti, visokog ne samo profesionalnog nego i ličnog morala... lično osetio kao najobičnije zrnce peska, počela je možda moja gerila, moj unutrašnji preporod... Ako je Petrović mogao ono... zar ja ne mogu da bar obnovim sećanje na njegovo delo. Od tada se intenzivno bavio proučavanjem srpskog vojnog saniteta iz vremena Velikog rata, autentično, originalno, na nov način, na osnovu rukopisa, sećanja i uspomena lekara i medicinara, učesnika i svedoka rata. Lekari, učesnici rata, postali su lična preokupacija Brane Dimitrijevića, njihova stradanja njegova mora, namerni zaborav (kako je govorio) njihovog rada i muka bio je okidač za istraživanje njihovih života. Opisivao je bezizlazne situacije u kojima su se nalazili, u kojima su stradali i umirali, ali i one koje su savladali. Umro je iznenada 30. juna 2015. i za sobom ostavio nezavršen rukopis o ratnim, sanitetskim i humanitarnim svedočenjima lekara. Sekcija za istoriju medicinu Srpskog lekarskog društva odlučila je da objavi rukopis Brane Dimitrijevića. Uređivanje je poverila članu Sekcije, profesorki dr Snežani Veljković, uz usmeno obećanje drugih članova da će pomoći u svemu što ona zatraži od njih. Održali su obećanje.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
7 dana, Politika tv dodatak 1986. Bata Živojinović Radio, televizija od 05. do 11. jula 1986. Iz sadržaja: Naslovna strana: Bata Živojinović u seriji `Veliki transport` Počinje `Veliki transport` Serija `Dempsi i Mejkpis` Serija `Kolbijevi` Merilin Monro bi imala 60 godina Bebi Hil fotografija preko cele strane u boji Na zadnjoj strani: Anđela Molina TV program za 7 dana ... Ocena: 4-. Vidi slike. Skladište: Magazini 50/II Težina: 20 grama NOVI CENOVNIK pošte za preporučenu tiskovinu od 01.04.2023. godine. 21-100 gr-137 dinara 101-250 gr - 138 dinara 251-500 gr – 169 dinara 501-1000gr - 180 dinara 1001-2000 gr - 211 dinara U SLUČAJU KUPOVINE VIŠE ARTIKLA MOGUĆ POPUST OD 10 DO 20 POSTO. DOGOVOR PUTEM PORUKE NA KUPINDO. Pogledajte ostale moje aukcije na Kupindo http://www.kupindo.com/Clan/Ljubab/SpisakPredmeta Pogledajte ostale moje aukcije na Limundo http://www.limundo.com/Clan/Ljubab/SpisakAukcija
Vasa Mihailović: SKITNICA I DRUGE PRIČE, Fileks Leskovac 2008, str. 78. Kratke priče. Očuvanost 4. У Стамфорду, Конектикат, САД умро је 21. новембра 2015. на дан своје славе, наш познати друг, најплоднији сарадник Искре и књижевник Васа Михаиловић (89). Васа се родио, школовао и живео у Лесковцу скоро до краја немачке окупације, када је ступио у српске добровољце. Као гимназијалац био је члан „Белих орлова“, омладинске организације ЈНП Збор. Са добровољцима пролази кроз све последње борбе у Србији, повлачење и окршаје са комунистима у Словенији, потом пробој ка Италији и прелазак националних снага границе, првих дана маја 1945. и предају оружја „савезницима“. Уследило је пребацивање разоружаних националиста у војно- избегличке логоре средње Италије. Васа је као припадник СДК био прво у логору Форли, а затим у великом логору свих националних снага, Еболи, јужно од Напуља. У избегличким логорима Италије Васа продубљује своје књижевно-песничке склоности и знање и нарочито је активан на нашим књижевним вечерима. После мира са Италијом 1947. „савезници“ тог пролећа селе логор Еболи у британску зону окупиране и разорене Немачке и разбијају у неколико логора и убрзо преводе њихове становнике у цивилни статус „расељених лица“. Васа из Немачке емигрира у САД 1951. У Сједињеним државама, Васа се жени супругом Бранком. У браку су породили два сина, Драгана и Зорана, и у Чапл Хил живели 46 година. Одрасли и већ ожењени синови, са својим потомством су се раније преселили у Стамфорд. Да би били ближе синовима и њиховим породицама (седморо унучади), Бранка и Васа су им се придружили 1997. Бранка је умрла 2006. У Америци, Васа је радио и даље се школовао. У Детроиту је радио у фабрици Крајслер и студирао. На Универзитету Беркли, Калифорнија постао је доктор философије. Познавао је и говорио више језика, Али његово главно ‘занимање‘ било је књижевност и песништво на оба језика – српском и енглеском. Искру је огромно задужио. У многогодишњој сарадњи написао је 186 приказа у рубрици „Ревизионизам у српској књижевности“ и 19 написа „Документи“. Био је активан члан и сарадник Удружења књижевника Србије. Књижевне новине, октобар/новембар објавиле су његову последњу причу. А ових дана, врло пригодно (не очекујући његову смрт), госпођа Мира Матарић из САД нам је послала свој приказ последње Васине књиге на енглеском „Дарови природе“. Васа је сахрањен 28. новембра у Чапл Хилу, поред супруге Бранке
Bogdan Jamedžija : PRIČE IZ ZAVIČAJA , Čigoja štampa Beograd 2004, str. 126. Pripovetke. Očuvanost 4; ima posvetu autora. Dr Bogdan Jamedžija rođen je 1933. godine u Rorama kod Glamoča. Nakon osnovne škole u rodnom selu i Gimnazije u Banjaluci, završio je Medicinski fakultet u Beogradu, gdje je specijalizovao pedijatriju. Kao ljekar, vratio se u rodni kraj, a iz Glamoča je prešao u Laktaše, gdje je bio prvi pedijatar. Od 1980. godine živio je i radio u Beogradu. Decenijama je bio direktor Doma zdravlja `Milutin Ivković` u beogradskoj opštini Palilula. U ratnom vihoru tokom devedesetih godina intenzivno je pomagao srpskom narodu kroz Udruženje Srba iz BiH, čiji predsjednik je bio u dva mandata. Ugledan u stručnim krugovima, učestvovao je u brojnim međunarodnim zdravstvenim kongresima i simpozijumima, a radove je objavljivao u stručnim časopisima. Objavio je devet knjiga, a njegove pripovijetke objavljivane su u časopisima `Otadžbina`, `Oslobođenje Republike Srpske`, `Savremenik` i drugim, a prilozi i studije obuhvaćeni su, između ostalog, i u knjigama `NATO i Hag`, `Početak rata u BiH – uzroci i posljedice`, `Srpski duhovni prostor`. Bio je član Udruženja književnika Srbije.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Ekskluziv magazin Iz sadržaja: Vlada Stanojević - Ana Marija je htela da me uništi! Šaban Šaulić ima novu miljenicu Đankarlo - Atina ima polnu bolest Tijana Afon - Marko Bulat in odličan u krevetu Željko Joksimović radio album za mamu Sare Trajanovic Vendi opet visi na TV Grand (jedna fotografija) Sandra Afrika želi trojku sa Gocom Tržan Goga Sekulić: Udvara joj se Boris Stamenkovic Hollywood Džulija Robets VS. Nikol Kidman! Svađa na snimanju filma 60 SEKUNDI Milica Todorović Volela bi da snima sa Rajanom Goslingom Igor X: NEKO MI OPASNO SMESTA! RUŽICA NIJE, TRUDNA! TIJANA AJFON SVE ZAKUVALA! HOLLYWOOD Metju Peri izgubio deset soma dolara na pokeru HIT FOTO Maca Marinković Nepoželjna Rada Manojlović ... Strana: 32 Ocena: 4+. Vidi slike. Skladište: Magazini 101 Težina: 100 grama NOVI CENOVNIK pošte za preporučenu tiskovinu od 01.04.2023. godine. 21-100 gr-137 dinara 101-250 gr - 138 dinara 251-500 gr – 169 dinara 501-1000gr - 180 dinara 1001-2000 gr - 211 dinara U SLUČAJU KUPOVINE VIŠE ARTIKLA MOGUĆ POPUST OD 10 DO 20 POSTO. DOGOVOR PUTEM PORUKE NA KUPINDO. Pogledajte ostale moje aukcije na Kupindo http://www.kupindo.com/Clan/Ljubab/SpisakPredmeta Pogledajte ostale moje aukcije na Limundo http://www.limundo.com/Clan/Ljubab/SpisakAukcija
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Svet je časopis koji svojim čitaocima nudi priče, reportaže i intervjue sa poznatim ličnostima sa domaće javne scene, ali prati i poznate internacionalne zvezde. Aktuelnost, zanimljivost i ekskluzivnost glavne su karakteristike Svet magazina. Iz sadržaja: Zorica Brunclik: Saša Popović i Lepa Brena koriste ljude! (Zorica i Brena na zajedničkoj fotografiji) ŠOKANTNO: Ljubavnik Maje Nikolić na samrti! Ona još uvek ništa ne zna! Balerina se vraća na “Farmu” da uništi Kristijana! Manuel otkriva: Šta sam radio sa Stanijom u Dubaiju! Nesreća u Krčedinu! Šaban se davio, Cuca mu spasila život! Zorica Marković otkriva sve o trudnoći: Blizance ću sama odgajati! Modni žiri Saše Vidića! Neda Ukraden, Goca Tržan, Nevena Božović... Aleksandra Prijović: Lekari mi otkrili polipe! Veljko Ražnatović i Maša Terzić se posvađali! ... Strana: 36 Ocena: 5-. Vidi slike. Skladište: Magazini 65/2 Težina: 100 grama NOVI CENOVNIK pošte za preporučenu tiskovinu od 01.04.2023. godine. 21-100 gr-137 dinara 101-250 gr - 138 dinara 251-500 gr – 169 dinara 501-1000gr - 180 dinara 1001-2000 gr - 211 dinara U SLUČAJU KUPOVINE VIŠE ARTIKLA MOGUĆ POPUST OD 10 DO 20 POSTO. DOGOVOR PUTEM PORUKE NA KUPINDO. Pogledajte ostale moje aukcije na Kupindo http://www.kupindo.com/Clan/Ljubab/SpisakPredmeta Pogledajte ostale moje aukcije na Limundo http://www.limundo.com/Clan/Ljubab/SpisakAukcija
Džo Moler: MOJI DRUGOVI, Autorsko izdanje 2004, str. 190. Priče. Očuvanost 4. Ipak, kada se kaže Džo Moler, mnogi ne znaju da se iza tog imena krije Milan Kneselac, građevinski inženjer poreklom iz Paraćina koji već godinama živi i radi u Njujorku. On je postao pisac Džo Moler sasvim slučajno. Svojevremeno je na sajtu Serbiancafe, u delu o književnosti, i pod različitim imenima, počeo da objavljuje svoje prve priče. Svi su voleli tu književnost i ljudima se to jako dopalo, čitali su, komentarisali, hvalili, ali su mu tražili da više ne upada na njihove teme, što je on radio, već da otvori svoju temu i tu objavljuje sve ono što napiše. Njemu se ideja svidela, pa je to i uradio - otvorio je svoju temu i nazvao je Moji drugovi... Tu je pisao o svojim drugovima iz detinjstva, ali i onima koje je stekao kasnije... Čitaoci su i dalje čitali, a komentari i pohvale su iz dana u dan postajali sve brojniji. - Mnogi su zaista bili sposobni da ocene to što sam pisao - kaže on i dodaje da su počeli da mu sve češće govore da je vreme da nešto objavi jer već ima dovoljno materijala... Tako je nastala njegova prva knjiga `Moji drugovi`.