Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 54 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Za kuću i baštu chevron_right Dekoracija
Na prodaju dva sata projektora. Jedan sat je ispravan taj manji, veći medion je samo prestao raditi posle par dana korišćenja. Prodaju se bez adaptera, koriste i 2 baterije. Predmet prodaje odgovara datim opisima i slikama. Za sve sto vas zanima pitajte! Pogledajte i ostale mnogobrojne predmete koje prodajem: http://www.kupindo.com/Clan/Vladimir10/SpisakPredmeta
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Cena je za jedno staklo ima ih preko dvadeset komada. Imam i zadnje kartonske ploce od skoro svih modela koji su na slikama.
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Lampe, elektronske cevi, za stare uredjaje ` lampaše`. Nekorištene, u kutijama, ali neispitane. MODELI: PY 88 PL 84 PCL 84 PCL 86 PLC 805 DY 802 PCH 200 PCF 200 PCF 201 PCF 801 PCF 802 PC 900 Neke modele imam po jednu na stanju, neke po više komada na stanju. Cena je po komadu, na više moguć dogovor oko cene.
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Daljinski je za radio za kola,nov, nikad upotrebljavan,bez baterije.Stanje kao na slikama.
Kamacrown Stereo Radio Double Cassete Recorder - NEISPRAVAN !!! Model : K-3317 Ponekad (veoma retko) upali radio (treba mnogo pritiskanja izgleda da je negde naprsla ploca pa gubi kontakt) , gumice na kasetofonima se sigurno razvukle - treba ih zameniti Nedostaci : - antena - mehanicki brojac za kasetofon - jedno dugmence (vidljivo na slici) - zvucnici Slike autenticne od predmeta koji se prodaje Jako pogodno za popravak ili za rezervne delove za majstore Iz gore navedenog ide pod NEISPRAVNO bez prava na reklamaciju ili povracaj novca Napomena : tezina oko 4 kg Saljem nakon uplate na Postnet - kupac placa dostavu
ČASOPIS ZA TEORIJU I SOCIOLOGIJU KULTURE I KULTURNU POLITIKU Broj 8 1970. godina / 245 str. : ilustr. ; 26x13 cm. - Latinica Crteži : DUŠAN OTAŠEVIĆ IZ SADRŽAJA Vladimir Petrić FENOMENI TELEVIZIJE Herbert Markuze O AFIRMATIVNOM KARAKTERU KULTURE NOVA NARODNA MUZIKA Razgovor vođen na III programu Radio Beograda Učesnici: Sveta Lukić, dr Zagorka Pešić-Golubović, Dragoslav Dević, Vojislav Đonović, dr Dragutin Gostuški, Prvoslav Plavšić KNJIGA JE VRLO DOBRO OCUVANA
Anastazija Šubić: SA ŠEKSPIROM - Eseji, Svjetlost Sarajevo 1979, str. 224. Očuvanost 3+. ŠUBIĆ, Anastazija (Beograd, 8. travnja 1933. – Sarajevo, 8. prosinca 1991.). Pripovjedačica, romanospisateljica, književna kritičarka, esejistica i dramska spisateljica. Kazališnu akademiju diplomirala u Beogradu. Na Radio Sarajevu izvjesno vrijeme obavljala poslove dramaturga. Djela: Veliko lovište (pripovijetke, 1959.), Naknada za život (roman, 1960.), Sa Šekspirom (studija, 1979.), Jedanput u našem životu, Biti u Kini, Stvari za sebe, Zove Los Anđelos, Amanet, Puna šaka kamenja (drame)
40Gbps USB C žensko-ženski konektor 100W adapter za proširenje kompatibilan sa Thunderbolt 4/3 Ovaj adapter vam omogućava da spojite dva kraća USB C kabla kada treba da produžite dužinu USB-C kabla za brzo punjenje, prenos podataka ili prolaz videa. Karakteristike: 1. Podržava "slepo" konektovanje USB-C kabla zbog ekskluzivnog ugrađenog USB 4 čip protokola za prenos, eliminišući potrebu da se obrne orijentacija svakog konektora kabla. (NAPOMENA: Ako je vaš kabl USB2.0 Standard, potrebno je da promenite orijentaciju svakog konektora kabla da bi ispravno radio) 2.U skladu sa najnovijim USB 4 i Thunderbolt 4 standardom, kompatibilnost unazad. Podržava do 40Gbps prenos podataka, 100W napajanje i 8K@60Hz video prolaz, ovaj adapter će vam dati duži kabl bez ikakvih gubitaka. 3. Premijum aluminijumska izrada, laka za nošenje ili skladištenje zbog ultra kompaktnog dizajna, dva USB C ženska konektora prolaze 10.000+ testova pritiska i povlačenja.
Autor: Svetozar Matić Izdavač: Matica Srpska Broj strana: 333 Pismo: Ćirilica Povez: Mek Format: 20cm Kritika tekstova objašnjava se Vukovom borbom za uvođenje narodnog jezika u književnost. Tom borbom su određeni i obrazloženi Vukovi postupci sa narodnim pesmama. One su imale da služe kao ugledi i obrasci književnog jezika, ako se htelo da se narodni jezik podigne na stepen književnog. Hoteći da svojoj rođenoj hercegovačkoj jekavštini da što veću ulogu u novom književnom jeziku, Vuk se trudio da sremske, ekavske pesme potisne što više u stranu, da ih koliko je moguće sakrije, i od srpske publike, i od Kopitara i Grima. To je radio na razne načine: proglašavajući hercegovačku teoriju o postanku skoro svih epskih pesama, i na osnovu te teorije jekavizirajući ih, pripisujući ih u računu jekavcima pevačima itd. Naša kritika Vukovih tekstova otkriva te načine kojima je Vuk sakrivao sremsko pevanje. To je glavna sadržina ove knjige. Korice malo slabije očuvane, unutrašnjost u odličnom stanju.
Ante Armanini : KRITIKA KNJIŽEVNOG UMA , Izdavački centar Rijeka 1982, str. 168. Eseji. Očuvanost 4-. Sadržaj na slici. Ante Armanini rođen je 1943. na otoku Rabu. Pjesnik, esejist, prozni i dramski pisac. Gimnaziju pohađao u Splitu, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Profesionalno se bavio dramaturgijom. Dobitnik je nagrade za dramatizaciju djela Povratka Filipa Latinovicza Miroslava Krleže. Radio je kao dramaturg u HNK Varaždin. Prvim esejom predstavljen je u Mrkonjićevoj Hrvatskoj mladoj kritici (1970). Brojni eseji, kritike i recenzije obljavljivani su mu u časopisima (Forum, Republika, Delo, Dalje), između ostalog i veći eseji o Kafki, Dostojevskom, Batailleu, Nietzscheu, Heideggeru, Vjeranu Zuppi, Željki Čorak itd. Objavio je zbirku pjesama Maslinska gora (Split, Nakladni zavod Marko Marulić, 1971), zbirku eseja Kritika književnog uma (Rijeka, Dometi, 1982), filozofsku studiju Dostojevski i volja za moć: jedno viđenje braće Karamazovih (Zagreb, Ceres, 2003) te romane Nosorog i paradoksalna ruža (Beograd, Književne novine, 1987) i Predsjednik Tuki i grof Pizamann (Zagreb, Meandar, 2013).
Narodna knjiga, 1953. Видо Латковић (Цетиње, 27. јун 1901 — Београд, 21. јул 1965) био је српски књижевни историчар, књижевник и позоришни критичар.[1] Биографија Школовао се између 1911. и 1920. на Цетињу, студирао југословенску и светску књижевност на Филозофском факултету у Београду од 1920. до 1925. године.[2] Докторску дисертацију одбранио је на Филозофском факултету у Београду 1939. године.[2] Од 1945. до 1965. године радио је на Филолошком факултету Универзитета у Београду као професор теорије књижевности и народне књижевности.[1] Уређивао је цетињски часопис Записи и био један од обновитеља и главних уредника Прилога за књижевност.[2] Његова научна интересовања била су окренута ка значајним српским писцима XIX и XX века (Вук Стефановић Караџић, Петар Петровић Његош, Бранко Радичевић...).[1] На основу текста који је за штампу приредио са Радославом Бошковићем, припремљено је прво електронско издање „Горског вијенца“ са објашњењима и речником. Обредне и обичајне песме сврстао је у једну групу. Сматрао је да шаљиве песме припадају некој од већ издвојених група. Дела „Симо Матавуљ у Црној Гори“ 1939, „Чланци из књижевности“ 1953, „П. П. Његош“ (монографија) 1963, „Народна књижевност“ објављена након његове смрти. Видо Латковић аутор је другог допуњеног издања дела „Словеначко-српскохрватски речник“.
kotilica za odvajanje ribica ženki živorotki dimenzije 15x12x11- 4mm staklo ima i drugim-razno-raznih modela,pa je i cena drugačija radim i po porudzbini-dimenzije po volji lepim-radim isključivo sa WURTH silikonom više-godišnje iskustvo u uzgoju akvarijumskih ribica,izradi akvarijuma,spolj.filtera,.. u ponudi i akvarijumi (3,7,15,25,35,45,55 L..i veći) korišteni,novi,liveni fabrički zaobljeni, razni,... vel.izbor standardne opreme (grejači,prelivne cevi,filer.materijali,led svetla,spoljni filteri,suva+živa hrana,vazduš.pumpe,mrežice,..) u ponudi i ribice (KOLOR tetre, ksifo,moly,borci,gracilisi,KOLOR zebrice, KOLOR tetrazone, koridorasi, japanke, ancistrusi, skalari, kribenzisi,rodostomusi,gupike,kraljevske i plave neonke,razbore,..)i biljke (kriptokorina,valisnerija,kladofora,nana..)i puževi amazonci pogledajte moje ostale ponude oglase (pritisnite`bogi71`) dodjite,vidite,proverite,bez obaveze
Filozofija medija IZDAVAČ: FAKULTET DRAMSKIH UMETNOSTI, INSTITUT ZA POZORIŠTE, FILM, RADIO I TELEVIZIJU: ČIGOJA ŠTAMPA, BEOGRAD, 2007. GODINE BROJ STRANA: 137 FORMAT: 24 CM POVEZ: MEK „Knjiga dr Divne Vuksanović, Filozofija medija: Ontologija – estetika – kritika, predstavlja naučnu studiju koja interdisciplinarno ukršta opštu estetiku s teorijom kulture i medija, oslanjajući se na savremena istraživanja u ovim oblastima, kao i na aktuelnu estetsku, kulturološku i medijsku praksu, koja demonstrira načine instrumentalizovanja estetskog uma u današnjem vremenu, i to putem upotrebe tehnologije masovnog medijskog komuniciranja. S obzirom na činjenicu da je u današnjem diskursu nauke sve manje studija koje se na teorijski ozbiljan i utemeljen način bave problematizovanjem estetskih i medijskih fenomena, a unutar originalne teorijske paradigme istraživanja, s karakterističnim kritičkim otklonom i angažmanom, to smatram da je knjiga o filozofiji medija dr Divne Vuksanović, sudeći po navedenim kvalitetima, redak primer originalnog, refleksivno fundiranog i kritički aktuelizovanog rada u teorijskim oblastima estetike, teorije kulture i medija, kako u svetu tako i u nas.” Prof. dr Ratko Božović Odlično očuvana knjiga. Sadržaj je na dodatnim slikama. Ako Vas nešto zanima, blagoizvolite poslati poruku. Ovo je jedini primerak na sajtu na dan postavljanja! POGLEDAJTE I OSTALE predmete KOJE PRODAJEM POPUST NA VIŠE KUPLJENIH PREDMETA, PITAJTE! KLIKNITE NA LINK http://www.kupindo.com/Clan/zambezi/SpisakPredmeta ------------------------------ 14062022
TAMNA LEPOTA BRISANOG PROSTORA - Proza Miroslava Toholja , Dom kulture Gračanica 2016, str. 396. Priredio i predgovor napisao Aleksandar Dunđerin. Sadržaj na slikama. Očuvanost 4. Akademik Miroslav Toholj (1957-2021 Ljubinje - Beograd. Do 1992. živio je u Sarajevu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu (Grupa za istoriju jugoslovenskih književnosti). Na Filozofskom fakultetu Univerziteta Komenskog u Bratislavi od 1980. do 1983. apsolvirao je lektorske studije slovačkog jezika i kulture. Radio je kao saradnik u Izdavačkom preduzeću „Svjetlost”, a bio je i sekretar Udruženja književnika BiH (1984–1989). Živio je na Palama (1992–1997), a tokom građanskog rata (od januara 1993. do decembra 1995) obavljao je dužnost ministra informacija u Vladi Republike Srpske. Po okončanju rata kraće vrijeme bio je generalni direktor Radio-televizije Republike Srpske. Na prvim poslijeratnim parlamentarnim izborima izabran je za poslanika u Narodnoj skupštini RS. Nosilac je Ordena Njegoša I i II reda, Srebrnog grba Republike Srpske i Oktobarske spomenice 1991. Još kao student, objavio je roman koji mu je donio godišnju nagradu Izdavačkog preduzeća „Svjetlost”. Dvije godine kasnije, objavio je knjigu novela koja je nagrađena godišnjom nagradom „Svjetlosti” i godišnjom nagradom Književne omladine Bosne i Hercegovine. Godine 1986. objavio je roman Gospodar srca, za koji je dobio nagradu Udruženja književnika BiH i nagradu Zajednice kulture grada Sarajeva. U oktobru 1990. u Sarajevu je pokrenuo nacionalni nedjeljnik „Javnost”, koji je uređivao do aprila 1992. godine. Sarajevski izdavač „Zadrugar” istovremeno je štampao novo izdanje Toholjevog prvoobjavljenog romana, ali je većina tiraža uništena početkom građanskog rata u BiH. U ratu je takođe nestala cjelokupna piščeva arhiva, književna građa, rukopis knjige eseja najavljivane pod naslovom Sumrak knjižnice, i rukopis nedovršenog romana sa istorijskom temom. Njegova dvotomna Crna knjiga – patnje Srba u Bosni i Hercegovini 1992–1995. nagrađena je specijalnim priznanjem za izdavački poduhvat u okviru Salona knjiga u Novom Sadu (2001). Za roman Kuća Pavlovića dobio je nagradu „Branko Ćopić” (2002), a za knjigu pripovjedaka Mala Azija i priče o bolu nagradu Zadužbine „Ivo Andrić” (2003). Nagradu „Borisav Stanković” dobio je za knjigu pripovjedaka Venčanje u vozu (2007), a roman Zvona za Trojicu nagrađen je nagradama „Svetozar Ćorović” (2011) i godišnjom nagradom revije „Zbilja” (2012). Krajem decembra 2015. dodijeljeno mu je nacionalno priznanje „Vukova nagrada”. Pored književnih djela publikovao je veći broj kritičkih i esejističkih tekstova u časopisima i novinama, te prevode i prepjeve sa ruskog i slovačkog jezika. Više od dvije godine pisao je redovne nedjeljne komentare u beogradskim dnevnim listovima „Glas javnosti” i „Pravda”. O književnom djelu ovog pisca objavljeno je više od stotinu studija, prikaza i osvrta, a Dom kulture u Gračanici je, povodom četiri decenije književnog rada ovog pisca, 2016. organizovao u Prizrenu okrugli sto o Toholjevom književnom djelu i štampao zbornik radova pod naslovom Tamna lepota brisanog prostora – Proza Miroslava Toholja, koji je priredio Aleksandar Dunđerin. Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, izvan radnog sastava, Miroslav Toholj izabran je 4. decembra 2015. godine.
NOVOSADSKI SKUP - Srpsko pitanje i Srbistika : Razgovori sa Petrom Milosavljevićem, Miroslav Beograd i drugi izdavači 2008, str. 252. Razgovore vodio Bojan Radić. Sadržaj na slici. Odlično kao na slikama Posveta autora Petar Milosavljević (Donje Svarče, Toplica, Kraljevina Jugoslavija, 1937) je srpski filolog, pedagog, filozof i književnik. Inicijator je Pokreta za obnovu srbistike i koautor Slova o srpskom jeziku (1998). Gimnaziju je učio u Prokuplju i Novom Sadu. Studirao je filozofiju u Beogradu (1957-58). Diplomirao je na Katedri za jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu (1964). Boravio je 1969. na studijama u Parizu kao stipendista francuske vlade. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu sa tezom Poetika Momčila Nastasijevića (1974). Radio je kao novinar u novosadskom Dnevniku (1958-59) i Sremskim novinama (1960-62). Bio je jedan od urednika književnog časopisa Polja (od 1958. do 1964, s prekidima) i glavni i odgovorni urednik Polja (1965—1968). Bio je jedan od urednika Letopisa Matice srpske (1969—1979). Od 1998. je glavni i odgovorni urednik časopisa Srbistika koji je počeo da izlazi u Prištini. Na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu radio je od 1971. kao asistent, zatim kao docent (1975), vanredni profesor (1983) i redovni profesor (1988). Bio je direktor Instituta za jugoslovenske književnosti i Šef Katedre za jugoslovenske književnosti i opštu književnost (1976—1979). Na svom Fakultetu predavao je Metodologiju proučavanja književnosti od 1973. Predavao je i Teoriju književnosti (1986—1990). Održao je i više kurseva studentima postdiplomskih studija. Od 2003. je u penziji. Držao je kurseve iz metodologije proučavanja književnosti na postdiplomskim studijama na Filološkom fakultetu u Prištini, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću i na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Srpskom Sarajevu (Pale) držao je nastavu iz predmeta Istorija srpske kulture i Teorija književnosti. Od godine 2002. drži i nastavu na postdiplomskim studijama na istom fakultetu. Delo Knjige Petra Milosavljevića posvećene nauci o književnosti: Tradicija i avangardizam (1968), Poetika Momčila Nastasijevića (1978), Metodologija proučavanja književnosti (1985), Triptih o Lazi Kostiću (1990), Teorijska misao o književnosti (1991), Teorija beletristike (1993) i Teorija književnosti (1997, 2006, 2009). Milosavljević je inicijator Pokreta za obnovu srbistike i jedan je od značajnijih književnih teoretičara.[1] Objavio je više knjiga posvećenih povratku srpskoj filološkoj tradiciji prekinutoj u periodu serbokroatistike: Sistem srpske književnosti (1996, 2001), Srbi i njihov jezik (1997, 2001), Srpski filološki program (2000), Uvod u srbistiku (2002, 2003), Srpska pisma (2006, 2009), Ideje jugoslovenstva i srpska misao (2007), Srpsko pitanje i srbistika (2007).[2] BIGZ i SKZ počele su 2004. da izdaju Antologiju srpske poezije u osam knjiga Petra Milosavljevića. Povodom Novosadskog skupa 2007. u organizaciji Pokreta za obnovu srbistike, koji je anulirao Novosadski dogovor iz 1954. objavljena je knjiga razgovora sa Petrom Milosavljevićem (Bojan Radić: O Novosadskom skupu „Srpsko pitanje i srbistika“ - Razgovori sa Petrom Milosavljevićem, 2008). Objavio je i dve knjige filozofske prirode: Logos i paradigma (2000) i Obnova logocentrizma (2009). Istorija srba srpskog naroda gradjanski rat devedesetih balkan imaginarni todorova orijentalizam said
Stjepan Hranjec : KNJIŽEVNO DJELO JOŽE HORVATA , Zrinski Čakovec 1989, str. 232 Joža Horvat ; Književno delo Očuvanost 4. Stjepan Hranjec (Goričan, 1946.), književni povjesničar i folklorist, sveučilišni profesor. Životopis Rođen je 18. kolovoza 1946. u Goričanu, Međimurska županija. Nakon osnovne škole upisao je Gimnaziju u Čakovcu, a na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1971. VIII. dvopredmetnu grupu – jugoslavenske književnosti i komparativnu književnost. Stupanj magistra znanosti postigao je 1978. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu temom „Usmeni narodni teatar na tlu Međimurja“. Na istom Fakultetu postigao je 1986. znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti, obranivši disertaciju „Književno djelo Jože Horvata“. Godine 1991. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta za dječju književnost i usmenu književnost na Pedagoškom fakultetu (sada Filozofski fakultet) u Osijeku, 1995. za docenta za dječju književnost na čakovečkom Odsjeku pedagogijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 2000. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, 2005. u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora a 2011. u trajno znanstveno-nastavno zvanje. Godine 2016. Senat Sveučilišta u Zagrebu izabrao ga je u počasno zvanje professor emeritus. Još kao apsolvent zaposlio se 1970. na Tehničkoj i industrijskoj školi u Čakovcu a iduće školske godine na Ekonomskoj školi u Čakovcu. Određeno vrijeme radio je izvan školstva: godine 1980. zaposlio se u Građevnom kombinatu „Međimurje“ na poslovima voditelja za obrazovanje i kulturu, a 1982. izabran je za prvog direktora tada novootvorenog Centra za kulturu Čakovec. Godine 1986. zaposlio se na čakovečkom Odsjeku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta na poslovima bibliotekara, 1991. izabran je u zvanje docenta na Pedagoškom (Filozofskom) fakultetu u Osijeku i otad radi kao sveučilišni nastavnik na čakovečkom odsjeku Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, do umirovljenja 2012. godine. Godine 2000. i 2008. izabran je za suradnika-izvoditelja na poslijediplomskom studiju kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi i radi u Čakovcu.