Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 34 rezultata
1-25 od 34 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
KASETA - ADAPTER ZA RADIO ZA KOLA N O V O OTVORI SU ISTI -51mm X 181mm JEDA KASETA JE DUBINE 60mm A DRUGA 70mm CENA JE ZA 1 KOMAD !!!!
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Radio antena * dužina: 95 cm * opseg frekvencije: FM 87.5-108 MHz * GRAY ODGOVARA ZA VEĆINU UREĐAJA * Aiwa * Panasonic * Pioneer * Kenwood * Yamaha * Sony * itd. CENA PO KOMADU. ------------------------------- Da li znaš kako stiže glas od radio stanice do tvoj radio prijemnik? Pročitaj... Odašiljač na radio-stanici ima dugačku antenu kojom šalje radio-talase slušaocima udaljenim mnogo kilometara. Radio svakog slušaoca ima svoju, manju antenu u obliku pruta ili komada žice. Stanica u svim pravcima šalje signale radio-talasa, koje može da uhvati antena bilo kog radija koji im se nađe na putu. Stanice emituju svoje programe ili pomoću AM (modulacija amplitude) ili pomoću FM (modulacija frekvencije) talasa. AM talas, koji je duži od FM talasa, može imati 91 metar od jednog do drugog vrha talasa. Za razliku od AM talasa, FM talasi mogu imati od jedne trećine metra do jednog metra od jednog do drugog vrha talasa. Bilo da su u pitanju AM ili FM talasi, radio funkcioniše na isti način. Mikrofoni hvataju voditeljev glas i pretvaraju zvučne talase u električni signal. Taj električni signal vibrira prema istom obrascu kao i prvobitni zvučni talasi, pa se zove zvučni (audio) signal. Pojačalo stanice pojačava audio signal. U isto vreme, električno kolo u stanici, oscilator, neprestano proizvodi sopstveni električni signal, koji se zove noseći signal. Zvučni talas, vibrirajući po obrascu glasa (ili muzike), modulira noseći signal tako što menja i njegov obrazac. Zatim se ceo električni signal, i zvučni i noseći talas, još više pojačava i šalje se u antenu stanice. Električni signal pobuđuje atome metala u anteni. Njihovi elektroni počinju da vibriraju po obrascu električnog signala. Elektroni počinju da odašilju nevidljivu svetlost, tj. radio-talase, koji se iz antene šire u nebo. Pošto elektroni iz antene vibriraju prema posebnom obrascu koji stvara glas, u radio-talase koji se emituju takođe je utisnut taj obrazac. Kada radio-talasi stignu do antene na radiju, ponovo se pretvaraju u električni signal – zvučni signal plus noseći signal. Radio-prijemnik automatski razdvaja zvučni i noseći signal. Ono što je spojeno u radio-stanici razdvaja se u radiju, koji zatim ubacuje zvučni signal u zvučnik. Zvučnik ima ulogu mikrofona, samo što radi u suprotnom smeru – vraća električnom zvučnom signalu oblik zvučnih talasa. I tako se na radiju čuje glas voditelja (ili muzika). Sad već znaš kako hvataš radio stanice u tvoj radio prijemnik.
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Radio antena FM 87.5-108 MHz stopica broj 6
Stari kasetofon Kansai model KS-939 Prodaje se kao neispravan. Nema napojni kabl. Nije proban, mozda je i delimicno ispravan. Ima radio. Teleskopska antena se izvlaci ali joj vrh ispadne pa mora da se vrati. Dugmici OK. Nedostaje providna plastika preko dela koji pokazuje na kojoj stanici je radio. Ima mogucnost za baterije. Ide bez baterija. Boja crna - pogledati slike. kljucne reci za pretragu Kansai kansi kansaj cansai japan japanska tehnika japanski radio kasetofon japansko radio cassette casete recorder rekorder 50 watts wats vat vats p.m.p.o. pmpo xbs x b s wat vats fm modeli KS 939 k s am dc 6v adudio tehnika muzika muzicki stub kasetoffoni kasetofoni povoljna jeftino plastika plasticni radijo casetofon tehnike tehnika audio audijo zvuk zvucna muzika muzicka muzicko pesme za pesmu za pesme teleksopska antena antene crna crni
Breleške Petar Lazić Beograd: Službeni glasnik, 2009. Tvrdi povez, format: 12x21,5 cm, 172 strana, ilustrovano, latinica. Korice kao na slikama. Unutra odlicna. Nema tragova koriscenja! Petar Lazić je rođen 1960. godine u Kosjeriću. Živi i radi u Beogradu. Lazićiva dela su prevodena na tridesetak jezika i zastupljena u više od stotinu antologija, enciklopedija i zbornika. Pubilicistički tekstovi, eseji, proza, poezija i aforizmi objavljivani su u stotinak listova i časopisa u Srbiji i svetu. U štampi objavljuje od 1979. godine, na radiju je od 1982. (studentski program Index 202). Tekstove za Indeksovo radio pozorište počeo je da piše 1983. godine. Od 1984. do ukidanja 1996. bio je autor tekstova, reditelj i „doživotni” urednik Indeksovog radio pozorišta. Uređivao je satiričnu rubriku „Duga iza oblaka” u magazinu Duga (1987. – 1989.) Bio je urednik u izdavačkoj zadruzi Beletra (1987. – 1989.) i direktor & glavni i odgovorni urednik izdavačke kuće Danga (1989. – 1993.) Od 1996. do 1998. bio je glavni i odgovorni urednik satiričnog lista Naša krmača. Od 1999. do 2004. bio je direktor & glavni i odgovorni urednik satirično-političkog magazina Bre! Od 2004. do 2005. bio je direktor & glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Glas javnosti. Pored Indexa 202, Indeksovog radio pozorišta, radio drama (Horda i Mesija – obe iz 1995.), kao i velikog broja autorskih emisija na svim programima Radio Beograda – na Radio Pingvinu 1995. godine Petar Lazić je vodio i uređivao autorski serijal Emisija koju su pojeli skakavci. Posle sedmogodišnje „prinudne” pauze vratio se 2003. godine na talase Beograda 202 emisijom Bre 202, koju je uređivao i vodio do 2005. godine. Za to vreme objavljena su dva CD-a sa songovima, kao i dva CD-a sa emisijama Bre 202. Od aprila 2008. godine uređuje i vodi na Beogradu 202 emisiju Crno-beli svet. Stalne kolumne Lazić je pisao za književni list Književna reč (1982. – 1988.), nedeljnik Nin (1992. – 1995.), mesečnik Liberal (1993. – 1994.), magazin Bre! (1999. – 2004.), mesečnik Crta (2002. – 2004.), magazin Ilustrovana politika (od 2009.), kao i za dnevne listove Marka (2003.) i Glas javnosti (2005.) Feljtone je objavljivao u Glasu javnosti i Ninu. ktj-69 ...071023
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Kablovi su vise namenski sluze za radio kasetofone, tranzistore,aparate za brijanje kao i za razne kuhinjske aparate. SAMO DESNI MODEL KABLA IMAM 1 komad
Ejub Štitkovac: DUHOVNA STRANA AMERIKE, JUNIR Niš/Medijska knjižara Krug Beograd 2004, str. 231. Studija o religiji u Americi. Očuvanost 4. Ejub Štitkovac (1947-2006) je rođen u Žepi u Bosni i Hercegovini. Završio je medresu u Sarajevu i Filozofski fakultet u Beogradu. Radio je u Radiju Jugoslavija, dnevnim listovima `Borba` i `Naša Borba` i kao dopisnik radio stanice `Dojče vele` iz Beograda, a bio je saradnik `Helsinške povelje`, glasila Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. Štitkovac je pisao o verskim temama, crkvi, ekumenizmu, a bio je i izuzetan poznavalac političkih kretanja u arapskom svetu, posebno na Bliskom istoku. Autor je zbirke poezije `Slovo o Žepi` (1994) a osam godina kasnije romana `Zlovrh` o Žepi i Žepljanima u zadnjem ratu. Autor je i knjiga `Različiti putevi do Boga` i `Duhovna strana Amerike`
Đuro Kovačević : REKVIJEM ZA SOCIJALIZAM - Ima li socijalizam budućnosti? , Stručna knjiga / Univerzitetska riječ 1989, str. 209. Očuvanost 3 ; na nekoliko stranica ima podvlačenja hemiskom. Ђуро Ковачевић (Велика Греда, 14. август 1943 — Жабљак, 21. јул 2011) био је историчар, политиколог и песник. Ђуро Ковачевић је рођен 14. августа 1943. године у Великој Греди, Банат, Србија. Гимназију је завршио у Зрењанину, а Правни факултет на Универзитету у Београду, где је и докторирао 1976. године, са тезом „Политичка елита и савремено грађанско друштво“. Непосредно пред студентске демонстрације, 1968, као постдипломац изабран је за председника Савеза студената Југославије, са којим је започело његово активно ангажовање у политици.[1] Заступао је тезе либерала, који су се залагали за више тржишта у економској, и више демократије у политичкој сфери. Међутим, тезе либерала се нису уклапале у пројекат југословенског друства тадашњег председника Југославије, Јосипа Броза Тита. Био је један од најмлађих и најперспективнијих припадника тадашње српске политичке елите. Са непуних тридесет година, налазио се у најужем руководству Социјалистичког савеза, тада најмасовније политичке и друштвене организације у земљи. Тих година се посебно ангажовао на припремама новог Устава. Настојао је да се идеје и ставови српског руководства управо нађу у том највишем законском акту државе. Када је почео обрачун са српским либералима, нуђена му је изгледна политичка каријера, међутим он је понуду одбио, с обзиром да је то било противно његовим моралним и политичким начелима, па се тада повукао са политичке сцене. У бурном периоду између студентских демонстрација и пада либерала, у оквиру Београдског универзитета и Универзитетског одбора савеза студената, учествовао је у оснивању Студентског културног центра (СКЦ). У истом периоду је учествовао и у покретању угледног, вишедеценијског часописа „Идеје“ , који је значајно утицао на научну и културну сцену. Године 1990. трансформисао је Институт за раднички покрет, у коме је радио већ извесно време у Институт за европске студије у Београду. Од 1990. до 2002. године био је и директор ове институције. Заједно са професором Светозарем Стојановићем, Ђуро Ковачевић је основао Српско–амерички центар 2002. године. Овај центар је 2009. године прерастао у Центар за националну стратегију(ЦЕНС). Организовањем скупова, трибина, форума и различитих пројеката, чланови ове организације су упућивали на неопходност промишљања положаја Србије у савременом свету. Од 2006 до 2009. године, био је члан Програмског одбора Радио-телевизије Србије (РТС). Аутор је више десетина научних студија објављених по разним часописима из области политичке теорије, политичке социологије и политичке историје. У последње две деценије живота, посебно се бавио проблемима глобализације, транзиције, европских интеграција, сломом социјализма, кризом и распадом Југославије. Објавио је четири књиге, а пета која је у тренутку смрти била у припреми, није изашла. Током целе радне каријере, објављивао је краће текстове у недељницима и дневној штампи. Дао је бројне интервјуе и уцествовао у многим радио и ТВ емисијама. Био је чест гост на другом и трећем програму Радио Београда, као и на другом програму Радио телевизије Београд . Паралелно са научним радом, Ђуро Ковачевић се бавио песништвом. Објавио је пет збирки поезије.
Fondacija za mir i rešavanje kriza Borisa Vukobrata, izbor iz istoimene radio emisije Doba razuma DOBA RAZUMA FONDACIJA ZA MIR I REŠAVANJE KRIZA ДОБА РАЗУМА ФОНДАЦИЈА ЗА МИР И РЕШАВАЊЕ КРИЗА 175 strana, sa fotografijama. Izdanje Centar za rešavanje kriza 1994. Odlicno ocuvana knjiga. Sadržaj je na dodatnim slikama. Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Ovo je najjeftiniji primerak na sajtu na dan postavljanja! POGLEDAJTE I OSTALE predmete KOJE PRODAJEM POPUST NA VIŠE KUPLJENIH PREDMETA, PITAJTE! KLIKNITE NA LINK http://www.kupindo.com/Clan/zambezi/SpisakPredmeta
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Strujni kabl (ili kabel/kabal,kako neko kaze) za razne kucne aparate,tipa kasetofona,radio aparata,televizora,Sony play station-a,punjaca za baterije (Canon,Casio,Fuji,Nikon,Olympus,Panasonic,Pentax,Sony...),neke stampace,skenere i drugu kompjutersku opremu,itd.Pogledajte ulaz (deluje kao dva spojena kruga). NIJE za manje aparate,tipa elektricnog brijaca,masinice za sisanje/trimera i slicno. Crne boje,duzine oko 150 cm (tj. jedan ipo metar). Ocuvan,ispravan. Svi kablovi su testirani (probani) i ispravni su (rade). Mozda jedan-dva imaju neku fleku od farbe.
Zejnel Zejneli : KO JE IZDAO REVOLUCIJU , Jedinstvo 1988, tvrdi povez, str. 270. Kosovo - Političke prilike 1945 - 1987; Albanski nacionalizam. Očuvanost 4. Zejnel Zejneli (Brod, 5. septembar 1950)[1] srpski je novinar i književnik goranskog porekla. Osnovnu i srednju školu je završio u Prizrenu, a studirao na Pravnom fakultetu u Prištini. Novinarstvom je počeo da se bavi 1970. godine i vrlo brzo je postao zapažen u kosmetskom novinarstvu. Godine 1975. postao je stalni dopisnik Politike iz Prištine i Kosmeta. Najznačajnije delo po kome je stekao popularnost je „Ko je izdao revoluciju“ iz 1988. godine, koja je zabranjena i skinuta sa štanda na salonu knjiga u Beogradu, zbog jednog pasusa u kojoj se pominje krivica Josipa Broza Tita za situaciju u pokrajini. Knjiga je doživela tri izdanja. Do rata 1999. godine živeo je i radio u Prištini. Danas živi i radi u Subotici.
Meta - Vuk Drašković Sadržaj: UZALUDNE GODINE MILANOVA KNJIŽARA RAĐANjE SRPSKOG POKRETA OBNOVE KRALj TRGOVA VILA NA ŽENEVSKOM JEZERU DEVETI MART ALEKSANDAR U SRBIJI RADIO ANKARA VIDOVDANSKI SABOR ZATVORSKI DANI KONGRES SRPSKIH INTELEKTUALACA 207 TROMESEČNE DEMONSTRACIJE UOČI POMRAČENjA SRBIJA POD BOMBAMA BOMBE POSLE BOMBI IBARSKA MAGISTRALA KAKO JE NASTAO DOS ATENTAT U BUDVI Izdavač: Novostia, Beograd Godina: 2007 Broj strana: 413 Tvrdi povez sa omotom Biblioteka: Promocija Ocena: 5-. Vidi slike. Skladište: 2030 Težina: 600 grama NOVI CENOVNIK pošte za preporučenu tiskovinu od 01.04.2023. godine. 21-100 gr-137 dinara 101-250 gr - 138 dinara 251-500 gr – 169 dinara 501-1000gr - 180 dinara 1001-2000 gr - 211 dinara U SLUČAJU KUPOVINE VIŠE ARTIKLA MOGUĆ POPUST OD 10 DO 20 POSTO. DOGOVOR PUTEM PORUKE NA KUPINDO. Pogledajte ostale moje aukcije na Kupindo http://www.kupindo.com/Clan/Ljubab/SpisakPredmeta Pogledajte ostale moje aukcije na Limundo http://www.limundo.com/Clan/Ljubab/SpisakAukcija
Mijat Lakićević : ISPRED VREMENA, Fond za otvoreno društvo Srbija 2011, tvrdi povez, str. 261. 1963-1973, sudbonosna decenija, uspon i pad srpskih liberala, uzroci i posledice, od tada do naših dana, kroz prizmu Ekonomske politike, novina kakvih više nema. Očuvanost 4. Mijat Lakićević (1953) živi i radi u Beogradu. Završio je Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu 1975. godine. Po profesiji novinar, karijeru započeo u nedeljniku Ekonomska politika 1977. godine. Devedesetih stalni saradnik mesečnika Demokratija danas. Sa desetak kolega 1999. pokreće Ekonomist magazin. Radio u Blicu (sedmičnom dodatku Novac), NIN-u i Novom magazinu . Priredio i uredio knjige „Prelom 72” o padu srpskih liberala 1972. godine (2003) i „Kolumna Karikatura” koja sadrži kolumne Vladimira Gligorova i karikature Predraga Koraksića Coraxa objavljivane u Ekonomist magazinu (2006). Knjigu „Ispred vremena”, koja se bavi listom Ekonomska politika i sudbonosnom decenijom SFR Jugoslavije (1963–1973) objavio je 2011. godine, a 2014, u koautorstvu sa Dimitrijem Boarovim, knjigu „Kako smo izgubili (Našu) Borbu”.
ID lica s` naslovnica ( kolumne i karikature iz magazina STATUS ) Zoran Pavić i Zoran Tovirac Pisati o ljudima nije ni najmanje lakše nego sa njima raditi. Lakše im je samo raditi o glavi, kad vam splet okolnosti ili oni `svojom voljom` tu mogućnost predaju u ruke. Pisati o ljudima sa imenom i prezimenom, dovoljno etabliranim u javnosti da se otklanja mogućnost bilo kake nedoumice o kome je reč, teže je nego pisanje o bilo čemu drugom, životu i smrti, kriminalu i korupciji, nasilju i bedi, bilo čemu uostalom što nema usmerenje na baš imenovanu personu. Ljudi su sujetni, što ih uostalom i razlikuje od nižih vrsta, ali su posebno `važni` javni poslenici uglavnom sujetni do mere kad od pomenutih vrstapozajmljuju instiktei ono što uz njih ide...
MLINAR ZDENEK MRAZ DOLAZI IZ KREMLJA Prevod - Romeo Vukić Izdavač - Globus, Zagreb Godina - 1985 324 strana 21 cm Edicija - Biblioteka Globus Povez - Tvrd Stanje - Kao na slici, tekst podvlačen grafitnom olovkom na 30ak stranica SADRŽAJ: LEO MATES - Predgovor Prolog 1. Od Hruščova do Dubčeka 2. `Praško proljeće` u svijetu vladajućih 3. Pred sudom Kremlja Epilog Kazalo imena `Ova knjiga je politička autobiografija Zdeněka Mlynářa. Komunističkoj partiji pristupio je za vrijeme rata I, kao mladi i perspektivni aktivist, školovao se u Sovjetskom Savezu. Vrativši se u Čehoslovačku radio je kao javni tužilac, all je zbog neslaganja sa učestalim zloupotrebama vlasti i kršenjima zakona napustio taj položaj I posvetio se znanstvenom radu. Mlynářov povratak u politički život Čehoslovačke poklapa se sa snaženjem antistaljinističkih tendencija u KPČ. On postaje Jedna od ključnih osoba Praškog proljeća, zastupnik srednje linije I autor Akcionog programa KPČ. Središnji dio knjige je opis zbivanja u doba Intervencije zemalja Varšavskog ugovora u Čehoslovačkoj 1968. godine. Lucidan promatrač i razborit kritičar, Mlynář je na Iznimno zanimljiv način opisao najteže trenutke u svom životu. Važan je i potresan opls pregovora zatočenog čehoslovačkog rukovodstva sa vlastodršcima u Kremlju.` Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Mlynar
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
187. Novo LTK8002D Aaudio nf kolo. Koristi se za pojacanje audio zvuka. LTK8002D je dizajniran za pružanje audio izlaza velike snage , visoke vjernosti i posebno dizajniran , zahtijeva samo mali broj vanjskih komponenti i može raditi u (2V-5V) niskonaponskom stanju . Ovom uređaju nisu potrebni kondenzatori za spajanje, bootstrap kondenzatori ili snubber mreže , vrlo je pogodan za sisteme male zapremine , male snage.
Branislav Milošević: PRVIH DESET GODINA 1987 - 1997, Beogradski krug 1997, str. 272. Publicistika. Očuvanost 4-. Branislav Milošević (1946 - 2005) rođen je u Beogradu. Po obrazovanju je bio filolog, a po zanimanju novinar poznat po tekstovima izuzetnog intelektualnog, političkog i kritičkog naboja, koje je često pisao i kao direktan učesnik burnih političkih promena. U bogatoj karijeri bio je dramaturg JDP, saradnik Marksističkog centra Srbije i lista `Komunist`, časopisa `Vidici` i `Student`, pozorišni kritičar `Borbe` i kritičar časopisa `Scena`. Kao direktor i glavni urednik vodio je Izdavačku kuću `Rad`, a u Vladi Srbije 1986/87 bio je ministar za kulturu. Posle teksta `Tačka na jotu` koji je objavio u NIN-u maja 1987. godine kao ministar se suprotstavljajući politici Slobodana Miloševića, bio je žrtva političkih čistki, a dve godine kasnije ostao je i bez posla. Dugo godina je pisao kolumne u zagrebačkom magazinu `Danas`, NIN-u, `Slobodnoj Dalmaciji`, ljubljanskom `Dnevniku`, `Politici`, `Blicu`, `Reporteru`, `Novoj političkoj misli` i `Borbi`, u kojoj je početkom 90-ih bio i direktor. Jedan je od osnivača, direktora i kolumnista `Naše borbe`. Vodio je emisiju o kulturi `Petkom u 22` na Radio-televiziji Srbije, bio dopisnik agencije SENSE iz Strazbura i Berlina, objavljivao kolumne u belgijskom časopisu `Knack` i britanskom `Independentu`, francuskom `Figarou`... Objavio je i knjigu polemičkih i kritičkih tekstova `Prvih deset godina` o događajima od 1989. do 1999. godine, a smrt ga je preduhitrila da dovrši i rukopise knjige nazvane `Drugih deset godina`
CIA PROTIV JUGOSLAVIJE - Marko Lopušina Izdavač: Narodna knjiga 2000 272 STR Pokušaj da se razreše neke od najvećih misterija naše novije političke istorije i da se odgovori na pitanja da li su i kako Srbi radili za CIA, da li je hrvatski ban Ivan Subašic americki agent, ko je bio tajni agent Grizli, kad i gde je FBI hapsila i saslušavala Srbe, ko su Cimermanovi ljudi u Beogradu, ko je ubio Jugoslaviju… K.M.S.