Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
51-75 od 156 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Tehnika chevron_right Telefoni i oprema
Slusalice mogu raditi i na android uredjajima.
-
Tehnika chevron_right Telefoni i oprema
Slusalice mogu raditi i na android uredjajima.
-
Tehnika chevron_right Telefoni i oprema
Slusalice mogu raditi i na android uredjajima.
-
Tehnika chevron_right Telefoni i oprema
Slusalice mogu raditi i na android uredjajima.
-
Tehnika chevron_right Telefoni i oprema
Slusalice mogu raditi i na android uredjajima.
-
Tehnika chevron_right Telefoni i oprema
Slusalice mogu raditi i na android uredjajima.
-
Tehnika chevron_right Telefoni i oprema
Slusalice mogu raditi i na android uredjajima.
ccc Janko Pleterski, slovenački istoričar, univerzitetski profesor, akademik i političar, * 1. februar 1923, Maribor, † jun 2018. Rođen je u Mariboru, nakon oca Slovenca, po majci češkog porekla, gimnaziju je pohađao u Ljubljani, gde je i maturirao 1941. godine. Nakon početka italijanske okupacije provincije Ljubljana, uhapšen je i zatvoren u avgustu 1941. u Alessandriji u Italiji, zbog saradnje sa Oslobodilačkim frontom. Posle italijanske kapitulacije u septembru 1943. godine, vratio se u Ljubljanu i pridružio se partizanima jula 1944. godine. Posle rata radio je u jugoslovenskom Ministarstvu spoljnih poslova u Beogradu kao stručnjak za granična pitanja sa Italijom i Austrijom. Od 1951. do 1953. bio je novinar na Radio Ljubljani, a 1953. postao je istraživač na Institutu za etnička pitanja u Ljubljani. 1957. diplomirao je istoriju, a 1963. doktorirao modernu istoriju na Fakultetu umetnosti Univerziteta u Ljubljani. Između 1970. i 1982. na istom fakultetu predavao je modernu istoriju Slovenaca i Jugoslovena (od 1971. kao vanredni profesor i od 1974. kao redovni profesor) i bio je njegov dekan od 1979. do 1981. godine. Posle 1968. godine počeo je da prisustvuje konsultacijama o problemima naroda Habzburške monarhije u Beču. 1972. napisao je pregled istorije Slovenaca za standardnu istoriju Habsburške monarhije 1848–1918 (Die Habsburgermonarchie, 1848–1918). Otkrio je i objavio izveštaj austrijske vlade o progonu Slovenaca 1914–1917 i napisao još uvek standardno delo o slovenačkoj politici tokom Prvog svetskog rata, Prva odluka Slovenaca za Jugoslaviju (1971). Aktivno je učestvovao u radu bilateralnih komisija istoričara (italijanskih, austrijskih i čehoslovačko-jugoslovenskih) i prisustvovao je tri svetska kongresa istorijskih nauka (1965, 1970 i 1980). Pisao je uglavnom o političkoj istoriji s kraja 19. i početkom 20. veka, sa akcentom na istoriji koruških Slovenaca i odnosima Slovenaca i drugih jugoslovenskih naroda. Takođe je bio aktivan u politici: 1986-89. Bio je član predsedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Slovenije, a između 1988. i 1990. bio je član predsedništva SRS kao deo reformističkog kruga ZKS. oko Milana Kučana i Janeza Stanovnika. Otac je istoričara, arheologa i etnologa Andreja Pleterskog. Poslednjih godina proveo je u domu za stare na Fužinama u Ljubljani. U starosti je fizički potpuno smršao, pa je izrazio želju da umre. Posle neuspelog pokušaja samoubistva, poslao je pismo Narodnoj skupštini u kojem je želeo da podstakne raspravu o eutanaziji i samoubistvu uz pomoć koja u Sloveniji nije legalna.
k19 Janko Pleterski, slovenački istoričar, univerzitetski profesor, akademik i političar, * 1. februar 1923, Maribor, † jun 2018. Rođen je u Mariboru, nakon oca Slovenca, po majci češkog porekla, gimnaziju je pohađao u Ljubljani, gde je i maturirao 1941. godine. Nakon početka italijanske okupacije provincije Ljubljana, uhapšen je i zatvoren u avgustu 1941. u Alessandriji u Italiji, zbog saradnje sa Oslobodilačkim frontom. Posle italijanske kapitulacije u septembru 1943. godine, vratio se u Ljubljanu i pridružio se partizanima jula 1944. godine. Posle rata radio je u jugoslovenskom Ministarstvu spoljnih poslova u Beogradu kao stručnjak za granična pitanja sa Italijom i Austrijom. Od 1951. do 1953. bio je novinar na Radio Ljubljani, a 1953. postao je istraživač na Institutu za etnička pitanja u Ljubljani. 1957. diplomirao je istoriju, a 1963. doktorirao modernu istoriju na Fakultetu umetnosti Univerziteta u Ljubljani. Između 1970. i 1982. na istom fakultetu predavao je modernu istoriju Slovenaca i Jugoslovena (od 1971. kao vanredni profesor i od 1974. kao redovni profesor) i bio je njegov dekan od 1979. do 1981. godine. Posle 1968. godine počeo je da prisustvuje konsultacijama o problemima naroda Habzburške monarhije u Beču. 1972. napisao je pregled istorije Slovenaca za standardnu istoriju Habsburške monarhije 1848–1918 (Die Habsburgermonarchie, 1848–1918). Otkrio je i objavio izveštaj austrijske vlade o progonu Slovenaca 1914–1917 i napisao još uvek standardno delo o slovenačkoj politici tokom Prvog svetskog rata, Prva odluka Slovenaca za Jugoslaviju (1971). Aktivno je učestvovao u radu bilateralnih komisija istoričara (italijanskih, austrijskih i čehoslovačko-jugoslovenskih) i prisustvovao je tri svetska kongresa istorijskih nauka (1965, 1970 i 1980). Pisao je uglavnom o političkoj istoriji s kraja 19. i početkom 20. veka, sa akcentom na istoriji koruških Slovenaca i odnosima Slovenaca i drugih jugoslovenskih naroda. Takođe je bio aktivan u politici: 1986-89. Bio je član predsedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Slovenije, a između 1988. i 1990. bio je član predsedništva SRS kao deo reformističkog kruga ZKS. oko Milana Kučana i Janeza Stanovnika. Otac je istoričara, arheologa i etnologa Andreja Pleterskog. Poslednjih godina proveo je u domu za stare na Fužinama u Ljubljani. U starosti je fizički potpuno smršao, pa je izrazio želju da umre. Posle neuspelog pokušaja samoubistva, poslao je pismo Narodnoj skupštini u kojem je želeo da podstakne raspravu o eutanaziji i samoubistvu uz pomoć koja u Sloveniji nije legalna.
U dobrom stanju. Kožni povez sa zlatotiskom. Bez godine izdanja. Tajni rat protiv Amerike / M. [Michael]Sejers, A. [Albert] E.Kan Vrsta građe stručna monografija Cilјna grupa odrasli, ozbilјna (nije lepa knjiž.) Jezik srpski Godina s. a.] Izdavanje i proizvodnja [S. l. : s. n., s. a.] ([s. l. : s. n.]) Fizički opis 188 str. ; 20 cm Drugi autori - osoba Izakov, Boris Romanovič, 1903-1988 = Izakov, Boris Romanovič, 1903-1988 Predgovor / Boris Izakov: str. 5-13. Predmetne odrednice Diverzije -- Sjedinjene Američke Države (SAD) Sayers, Michael, 1911-2010 = Sajers, Majkl, 1911-2010 Kahn, Albert E., 1912-1979 = Kan, Albert E., 1912-1979 Kan je osnovao The Hour, bilten. Bavio se istraživačkim novinarstvom kako bi razotkrio nacističku špijunažu, sabotažu i propagandne operacije u Sjedinjenim Državama. Takođe je istraživao aktivnosti američkih fašističkih i profašističkih grupa, poput Nemačko-američkog Bunda. Otkrića Sejera su korišćena u štampanim medijima, od strane radio komentatora kao što je Volter Vinčel, i od strane američkog Ratnog ministarstva, Ministarstva pravde i Kancelarije za ratne informacije. Kan je materijale iz svojih istraživanja iskoristio kao osnovu za ovu knjigu.
Novo! Izdavač: Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada - Novi Sad, 2015. god. Tvrd povez, 22 cm. 119 str. Kunstdruk, Ilustrovano Knjiga „Čarda na Arkanju, u Kovilju” je delo Danke Višekrune, etnologa-konzervatora, višeg stručnog saradnika u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Novog Sada. Autorkin dugogodišnji rad na istraživanju i proučavanju graditeljskog nasleđa, običaja i načina života u Kovilju rezultirao je pomenutom publikacijom. Kako u predgovoru Danka Višekrena navodi „Čarda u Koviljskom ritu, na Arkanju, jedna od najpoznatijih dunavskih čardi, sagledana je uglavnom očima njenih tvoraca i korisnika kroz vreme u kojem je postojala, oko pola veka. Međutim, time se nije ni približno iscrpela tema postojanja te čarde, jer je, na primer, izostavljeno njeno praćenje kroz dnevnu i periodičnu štampu. Pažnja istraživača uglavnom je bila usmerena na prvu četrtinu veka, kada je čarda nastajala i kada je tražila i pronašla svoje mesto „reprezenta vojvođanske kuhinje” . Radio 021, 27.05.2013. Srušena čarda `Na kraj sveta` Iako je vladika Porfirije, starešina manastira Kovilj, obećao da će legendarna čarda `Na kraj sveta` biti samo renovirana, objekat je za vikend srušen.