Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveŔtenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaŔu mail adresu.
1-25 od 26 rezultata
1-25 od 26 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi Äe Vas obavestiti kad pronaÄe nove oglase za tražene kljuÄne reÄi.
Gogi Äe vas obavestiti kada pronaÄe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene saÄuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i saÄuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Å ifra artikla: PCC 5099206082359 Total Watts (RMS): 160 W Peak/80 W RMS Subwoofer: 25 W RMS Satellites: 55 W RMS (total) Bluetooth 4.2: 1 RCA to RCA cables: 3 3.5mm to RCA cable: 1 SD card reader: 1 ā Supports up to 32GB SDHC cards ā Supports audio file formats: MP3, WMA, WAV, APE, FLAC USB port: 1 ā Supports up to 32GB USB drives formatted FAT16 or FAT32 ā Supports audio file formats: MP3, WMA, WAV, APE, FLAC FM radio: yes Remote control: 1 Subwoofer with fixed power cable and FM Radio antenna 5 satellites (one acts as centre channel) 1 remote control with one cell battery 3 x RCA cables 1 x 3.5mm to RCA cable ProizvoÄaÄ Logitech Model Z607 Audio sistem 5.1 R. M. S. izlazna snaga 160W Boja Crna Tip pakovanja Retail Garancija 24 meseca
SPECIFIKACIJE: Bluetooth verzija: 5.0 Povezivanje: Bluetooth/USB/MicroSD/AUX 3.5mm/mikrofonski ulaz/gitarski ulaz/FM radio TWS povezivanje 2 zvuÄnika istovremeno VeliÄina zvuÄnika: 2 x 8" Woofer + 2" Tweeter Izlazna snaga: 100W Kapacitet baterije: 5000mAh Napajanje: AC 110-240V, 50/60Hz, DC 12V Dimenzije: 30 x 30 x 66cm Ostalo: BežiÄni mikrofon, daljinski upravljaÄ, LED ekran, LED osvetljenje viÅ”e modova
-
Tehnika chevron_right Telefoni i oprema
SPECIFIKACIJE: Bluetooth verzija: 5.0 Povezivanje: Bluetooth/USB/MicroSD/AUX 3.5mm/mikrofonski ulaz/gitarski ulaz/FM radio TWS povezivanje 2 zvuÄnika istovremeno VeliÄina zvuÄnika: 2 x 8" Woofer + 2" Tweeter Izlazna snaga: 100W Kapacitet baterije: 5000mAh Napajanje: AC 110-240V, 50/60Hz, DC 12V Dimenzije: 30 x 30 x 66cm Ostalo: BežiÄni mikrofon, daljinski upravljaÄ, LED ekran, LED osvetljenje viÅ”e modova
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Broj USB portova: 1 MUSE gramofon MT-112 NB Strimujte muziku sa drugog bluetooth ureÄaja poput laptop, tableta, pametnog telefona itd. Brzina: 33/45/78 o/min Izlazna snaga: 20 W FM radio sa 20 memorisanih stanica Vrata CD-a tipa fioke CD, CD-R/RV kompatibilan Drveni ormaricĢ USB port za reprodukciju i kodiranje PrekidaÄ za ukljuÄivanje/iskljuÄivanje automatskog zaustavljanja 45 RPM adapter za snimanje Konektori: -1 x USB -1 x RCA output -1 x 3.5mm Aux-in jack -1 x telefonski prikljuÄak Napajanje: AC 100-240 V, 50/60 Hz Dimenzije: 171 mm x 343 mm x 324 mm Težina: 3,83 kg Portovi i interfejsi Broj USB portova 1 Deklaracija Model Muse (MT-112 NB) plavi gramofon sa radiom Naziv i vrsta robe Gramofoni Uvoznik TaÄan podatak o uvozniku Äe biti naveden na deklaraciji koju dobijate uz proizvod. Zemlja porekla TaÄan podatak o zemlji porekla Äe biti naveden na deklaraciji koju dobijate uz proizvod. Poslednje pregledani proizvodi (0) Muse (MT-112 NB) plavi gramofon sa radiom 23.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 20.999 RSD (0) Denver VPR-250 gramofon 18.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 16.999 RSD (0) Denver VPR-190 Wood gramofon 13.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 11.999 RSD (0) Denver TCL-212BT bluetooth Boombox sivi 9.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 8.999 RSD (2) Panasonic RF-2400DEG-K prenosni radio 4.499 RSD MP cena (4) Blaupunkt BB11WH Boombox 55.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 49.999 RSD (0) Kingston 64GB DataTraveler (DT80M/64GB) USB flash memorija crno-plava 1.499 RSD MP cena (9) LG CM2460 Mikro Linija 16.656 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 14.990 RSD (1) Blaupunkt MS46BT mikro linija 27.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 24.999 RSD (0) Eden Trolley ED-826 bežiÄni karaoke zvuÄnik crni 29.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 26.999 RSD (0) Blaupunkt MS50BT mikro linija sa buetooth-om 29.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 26.999 RSD (0) MUSE M1808 karaoke zvuÄnik 21.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 18.999 RSD (0) Defender V12 2.1 zvuÄnici za raÄunar crni 1.599 RSD MP cena (0) Vivax VOX BS-110 bluetooth zvuÄnik 4.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 4.499 RSD (1) Xiaomi Mi Smart bluetooth zvuÄnik beli 6.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 5.499 RSD (0) Vivax VOX BS-261 bluetooth zvuÄnik 7.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 7.199 RSD (2) S-BOX OS-5 spoljaÅ”nji zvuÄnik 2-sistemski 60W beli 13.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 11.999 RSD (0) Sonos Beam zidni nosaÄ crni 11.100 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 9.990 RSD (0) Energy System Studio Monitor 2 BT bežiÄni kuÄni zvuÄnik 2.0 50W 22.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 19.999 RSD (4) SAMSUNG HW-B550/EN soundbar 2.1 410W crni 31.100 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 27.990 RSD (0) Sony HTS400.CEL soundbar 2.1 330W crni 43.323 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 38.999 RSD (0) Blaupunkt BB7WH boombox beli 9.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 8.999 RSD (0) New One PBX150 karaoke zvuÄnik 150W crni 21.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 18.999 RSD (0) KBSound (50801) audio komplet,2 zvucnika 2.5 8Ohm FM&bluetooth modul antena 35.554 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 31.999 RSD (0) KBSound (50801) audio komplet,2 zvucnika 5 8Ohm FM&bluetooth modul antena 49.998 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 44.999 RSD (2) LG S75Q soundbar 3.1.2 380W crni 44.434 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 39.990 RSD (0) Xplore Blaster XP8801 450W PartyBox zvuÄnik crni 19.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 17.199 RSD (1) LG S60Q soundbar 2.1 300W crni 29.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 26.999 RSD (2) Genius SoundBar 100 2.0 crni 1.999 RSD MP cena (0) Samusng HW-Q600C/EN soundbar 3.1.2 200W crni 56.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 50.999 RSD (0) Hisense HS205G soundbar 60W crni 14.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 12.899 RSD (0) Edifier R1380DB 2.0 42W beÄiÄni HiFi zvuÄnici drveni 25.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 22.999 RSD (0) Denver BPS-354 Partybox zvuÄnik 14.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 12.999 RSD (0) LG S40Q soundbar 2.1 300W crni 18.878 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 16.990 RSD (0) LG GBV7280CSW kombinovani frižider 128.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 115.999 RSD (2) Iiyama ProLite XUB2792HSU-B6 IPS monitor 27" 23.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 21.599 RSD (0) Sandberg 126-16 sluÅ”alice crne 4.599 RSD MP cena (38) Redragon gejmerske sluÅ”alice Zeus 2 H510 crne 7.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.799 RSD (2) Redragon Ire H848 bežiÄne gejmerske sluÅ”alice plave 7.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.499 RSD (0) Samsung QE75Q60CAUXXH Smart TV 75" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 172.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 155.099 RSD (0) Samsung QE65QN90CATXXH Smart TV 65" 4K Ultra HD DVB-T2 Neo QLED 277.766 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 249.989 RSD (1) Samsung QE65Q80CATXXH Smart TV 65" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 172.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 155.399 RSD (1) Samsung QE55Q70CATXXH Smart TV 55" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 133.323 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 119.990 RSD (3) Samsung QE55Q60CAUXXH Smart TV 55" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 84.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 75.999 RSD (4) Hisense 55E7KQ PRO Smart TV 55" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 20% 104.154 RSD 83.323 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 74.990 RSD (2) Samsung QE50Q80CATXXH Smart TV 50" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 114.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 102.999 RSD (7) Hisense 65E7KQ Smart TV 65" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 20% 99.987 RSD 79.989 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 71.990 RSD (1) Hisense 50E7KQ Smart TV 50" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 20% 69.444 RSD 55.555 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 49.999 RSD (0) Samsung QE75QN90CATXXH Smart TV 75" 4K Ultra HD DVB-T2 Neo QLED 353.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 318.399 RSD (3) TCL 65C805 Smart TV 65" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 20% 154.167 RSD 123.333 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 110.999 RSD (0) TCL 43C645 Smart TV 43" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 20% 65.278 RSD 52.222 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 46.999 RSD (0) TCL 55C645 Smart TV 55" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 67.767 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 60.990 RSD (0) Samsung QE85QN85CATXXH Smart TV 85" 4K Ultra HD DVB-T2 Neo QLED 638.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 574.999 RSD (0) Samsung QE55QN85CATXXH Smart TV 55" 4K Ultra HD DVB-T2 Neo QLED 152.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 136.899 RSD (0) Samsung QE77S90CATXXH Smart TV 77" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 396.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 356.599 RSD (1) Samsung Q80C QE85Q80CATXXH Smart TV 85" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 485.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 436.999 RSD (0) Tesla Q65S939GUS Smart TV 65" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 82.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 74.399 RSD (1) Hisense 50A7KQ Smart TV 50" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 74.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 66.999 RSD (0) Samsung QE43QN90CATXXH Smart TV 43" 4K Ultra HD DVB-T2 Neo QLED 142.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 128.599 RSD (0) Samsung QE55LS03DAUXXH Smart TV 55" 4K Ultra HD DVB-T2 QLED 155.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 139.999 RSD (13) LG OLED55G23LA Smart OLED TV 55" 4K Ultra HD DVB-T2 305.545 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 274.990 RSD (7) Samsung QE65S90CATXXH Smart OLED TV 65" 4K Ultra HD DVB-T2 255.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 229.599 RSD (17) LG OLED55C31LA Smart OLED evo TV 55" 4K Ultra HD DVB-T2 188.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 169.999 RSD (2) Samsung QE77S95CATXXN Smart OLED TV 77" 4K Ultra HD DVB-T2 468.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 421.599 RSD (6) LG OLED42C31LA Smart OLED TV 42" 4K Ultra HD DVB-T2 154.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 139.299 RSD (1) Samsung QE55S95CATXXH Smart OLED TV 55" 4K Ultra HD DVB-T2 231.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 208.499 RSD (0) LG OLED83C31LA Smart OLED evo C3 TV 83" 4K Ultra HD DVB-T2 596.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 537.299 RSD (0) LG OLED77B33LA Smart OLED TV 77" 4K Ultra HD DVB-T2 386.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 348.099 RSD (2) Samsung UE65CU7172UXXH Smart TV 65" 4K Ultra HD DVB-T2 86.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 77.799 RSD (0) Hisense 65U8KQ Smart ULED TV 65" 4K Ultra HD DVB-T2 192.212 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 172.990 RSD (0) Hama Moments 100 selfi Å”tap crni 1.399 RSD MP cena (0) Hama (178069) naprstak za držanje smart telefona i tableta 499 RSD MP cena (0) S-BOX PS 11 auto nosaÄ za mobilni telefon 3.5"-6" 999 RSD MP cena (0) Celly zaÅ”titno staklo fullglass za iphone 11 pro 1.299 RSD MP cena (0) Celly zaÅ”titna folija u mermer printu 1.499 RSD MP cena (0) Celly zaÅ”titna folija u metal plavoj boji 1.499 RSD MP cena (0) Celly zaÅ”titna folija u metal pink boji 1.499 RSD MP cena (0) Celly zaÅ”titna folija u gliter srebrnoj boji 1.499 RSD MP cena (0) Celly providna folija profilm20 1.699 RSD MP cena (0) Celly providna folija profilm20m 1.699 RSD MP cena (0) Celly zaÅ”titno staklo privacy za iphone 12 i 12 pro 3.599 RSD MP cena (0) S-BOX PSM 202 auto držaÄ za mobilni telefon 949 RSD MP cena (0) Plantronics SIF-2 auto punjaÄ 2.599 RSD MP cena (0) Celly SMARTFINDERWH beli tag uredaj za pracenje predmeta kompatibilan sa iOS Apple Find My sistemom 4.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.999 RSD (0) Acme MH09 selfie stick sa integrisanim kablom 999 RSD MP cena (0) Hama (201619) kuÄni punjaÄ za telefon 2.4A 12W+kabl Lightning kabl 1m beli 6.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 5.999 RSD (1) Hama SpotLight Smart 80 II sklopivo LED ring svetlo 4.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.999 RSD (0) Hama 88436 2u1 adapter za auto 899 RSD MP cena (0) Teracell zaÅ”titno staklo za Huawei P8 Lite 599 RSD MP cena (0) Teracell zaÅ”titno staklo za telefon Huawei P30 Lite 399 RSD MP cena (0) Teracell zaÅ”titno staklo za Samsung A530F A8 149 RSD MP cena (0) Manfrotto MCPIXI universal drzaÄ za mobilni telefon 1.990 RSD MP cena (0) Samsung Smart Tag2 (EI-T5600-BWE) beli tag ureÄaj za praÄenje predmeta 4.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 4.499 RSD (0) 3G Iglove crvene rukavice za touch screen telefone i tablete 699 RSD MP cena (0) 3G Iglove narandžaste rukavice za touch screen telefone i tablete 699 RSD MP cena (0) 3G Kyncilor (210748) sive rukavice za touch screen telefone i tablete M 1.499 RSD MP cena (0) 3G Sport (210750) plave rukavice za touch screen telefone i tablete 999 RSD MP cena (0) 3G Sport (210845) crne rukavice za touch screen telefone i tablete 999 RSD MP cena (0) S-BOX PS 09 stoni nosaÄ za mobilni telefon 1.299 RSD MP cena (0) 3G EL01 bela olovka za touch screen 999 RSD MP cena (0) 3G Sport Zero (210846) crne rukavice za touch screen telefone i tablete 999 RSD MP cena (0) 3G pink olovka za touch screen 349 RSD MP cena (6) Hama Mini drzac za mobilni vak 1.899 RSD MP cena (2) Joby GripTight Action tripod stativ za pametne telefone/akcione kamere 4.499 RSD MP cena (0) 3G K6 auto držaÄ za ventilaciju za mobilne telefone 699 RSD MP cena (0) 3G CX-004 auto držaÄ za mobilne telefone 699 RSD MP cena (0) 3G XL vodootporni držaÄ za mobilni telefon za motor i bicikl 1.299 RSD MP cena (1) 3G L vodootporni držaÄ za mobilni telefon za motor i bicikl 1.299 RSD MP cena (0) 3G 4u1 držaÄ za mobilne telefone sa LED lampom 3.299 RSD MP cena (0) Zhiyun Smooth Q3 Combo gimbal 17.221 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 15.499 RSD (0) 3G RG-06 auto držaÄ za mobilne telefone 799 RSD MP cena (0) S-link SL-AT30 auto drzaÄ za ventilaciju za mobilne crni 799 RSD MP cena (0) 3G 292-PL auto držaÄ za mobilne telefone 799 RSD MP cena (0) Celly MOUNTEXT auto držaÄ za mobilne telefone do 6.5" 1.699 RSD MP cena (0) Hama Flex (4613) tripod 2.499 RSD MP cena (0) Celly stoni držaÄ za telefone i tablete 1.199 RSD MP cena (0) Celly auto držaÄ mountflexplus 2.499 RSD MP cena (0) 3G 5.3" auto držaÄ za sediste za mobilne telefone 999 RSD MP cena (1) 3G Wireless Ebora C-011 10W auto držaÄ za mobilne telefone 6.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 5.999 RSD (0) DJI RS 3 Pro (CP.RN.00000219.01) gimbal 125.554 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 112.999 RSD (3) Hama Gravity Pro (201511) crni auto držaÄ za mobilne telefone 2.399 RSD MP cena (0) Swissten S-GRIP AV-2 crni ventilacioni auto drzac za mobilne 999 RSD MP cena (0) Hama Compact Suction vakum držaÄ za mobilni telefon 1.999 RSD MP cena (0) Gembird (LED-RING4-PH-01) LED selfi prsten sa drÄacem za telefon 1.599 RSD MP cena (0) Joby Stativ Gorillapod 5K SET(Crni/Charc) 19.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 17.999 RSD (0) Joby Spin set za panoramsku glavu za tripod 16.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 14.499 RSD (0) Joby GripTight GorillaPod MagSafe tripod 9.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 8.999 RSD (0) Joby GripTight Mount MagSafe tripod za mobilne telefone 4.999 RSD MP cena (0) Joby Podzilla Medium Kit crveni tripod za mobilne telefone 4.999 RSD MP cena (0) Joby Podzilla Medium Kit plavi tripod za mobilne telefone 4.999 RSD MP cena (0) Joby Podzilla Medium Kit žuti tripod za mobilne telefone 4.999 RSD MP cena (0) Joby Beamo Studio LED svetlo za stative 4.799 RSD MP cena (0) Joby držaÄ za panoramsku za Spin tripode 4.299 RSD MP cena (0) Joby GripTight Wall Mount MagSafe držaÄ za mobilne telefone 3.299 RSD MP cena (0) Zhiyun SMOOTH Q4 COMBO gimbal 24.443 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 21.999 RSD (0) Celly Mountcharge auto držaÄ za mobilne telefone sa bežiÄnim punjenjem 5.999 RSD MP cena (0) Celly Ghost Super (GHOSTSUPERDASH) auto držaÄ za telefon magnet crni 2.999 RSD MP cena (0) Celly Ghostbike crni držaÄ telefona za bicikle I trotinete 2.499 RSD MP cena (0) Celly Ghost (GHOSTDASH) auto držaÄ za telefon magnet crni 1.999 RSD MP cena (0) Celly Ghostvent auto držaÄ za ventilaciju za mobilne telefone magnet pink 1.699 RSD MP cena (0) Celly Easy zeleni držaÄ telefona za bicikl 1.299 RSD MP cena (0) Celly Easy pink držaÄ telefona za bicikl 1.299 RSD MP cena (0) 3G 3u1 držaÄ za mobilne telefone sa LED lampom 2.999 RSD MP cena (0) 3G 2u1 držaÄ za mobilne telefone sa LED lampom 2.699 RSD MP cena (0) Hama 201516 auto držaÄ za telefon magnet crni 2.299 RSD MP cena (30) Gigabyte G6 KF (NOT22572) gejmerski laptop Intel Deca Core i7 13620H 16" FHD 32GB 512GB SSD+1TB SSD GeForce RTX4060 crni 25% 241.480 RSD 181.110 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 162.999 RSD (0) Alfa Plam KP4D60 ugradna ploÄa 19.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 17.799 RSD (7) Xiaomi Mi In Ear Basic sluÅ”alice crne 999 RSD MP cena (0) ASRock A620M-HDV/M.2 (90-MXBLL0-A0UAYZ) matiÄna ploÄa 13.833 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 12.449 RSD (5) JBL T210 sluÅ”alice srebrne 2.999 RSD MP cena (1) HP No.304 (N9K05AE) ketridž za Å”tampaÄe tri kolor 2.599 RSD MP cena (5) Hama 178982 Power Bank 7800 mAh + Tip C adapter Crni 2.599 RSD MP cena (7) Xiaomi Redmi VXN4305GL Power Bank crni 2.799 RSD MP cena (0) Remax Ye RPL-17 Power Bank 3000mAh crveni 2.699 RSD MP cena (1) Remax Ye RPL-17 Power Bank 3000mAh plavi 2.699 RSD MP cena (1) Remax Vanguard RPP-23 zeleni Power Bank 5500mAh 2.899 RSD MP cena (0) Celly PBE5000 plavi power bank 5000mAh 1.999 RSD MP cena (0) Celly PBE10000 crni power bank 10000mAh 2.999 RSD MP cena (28) Xiaomi Redmi VXN431104GL power bank 20000mAh crni 20% 4.999 RSD 3.999 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 3.599 RSD (4) Apollon PD82BLK power bank 10000mAh crni 1.999 RSD MP cena (5) Apollon PD83WHT power bank 20000mAh beli 2.999 RSD MP cena (0) LDNIO PA606 kuÄni punjaÄ/powerbank 5200mAh 1.799 RSD MP cena (26) Xiaomi Mi BHR4412GL Power Bank 3 Ultra Compact crni 3.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.499 RSD (1) Allocacoc 9402/EUBANK Power Bank 5000mAh 2.599 RSD MP cena (14) Apollon PD83BLK power bank 20000mAh crni 2.999 RSD MP cena (1) Celly PBPD45W15000BK power bank 15000mAh crni 7.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.699 RSD (1) Hama Fabric 10 (187257) power bank 10000mAh sivi 2.499 RSD MP cena (8) Xiaomi PowerBank 20000mAh crni 15% 8.499 RSD 7.222 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 6.499 RSD (3) Apollon PD82WHT power bank 10000mAh beli 1.999 RSD MP cena (1) Trust Primo (23594) power bank 15000mAh 3.499 RSD MP cena (0) Intenso PM5200 (7323521) power bank 5200mAh srebrni 1.599 RSD MP cena (0) Intenso PM5200 (7323523) power bank 5200mAh roze 1.599 RSD MP cena (0) Intenso PM5200 (7323524) power bank 5200mAh sivi 1.599 RSD MP cena (0) Intenso PM5200 (7323520) power bank 5200mAh crni 1.599 RSD MP cena (4) Xiaomi 10W bežiÄni power bank 10000mAh crni 4.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 4.399 RSD (2) Sandberg 420-61 power bank 10000mAh 7.221 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.499 RSD (0) Sandberg Hand Warmer 420-65 power bank 10000mAh 8.887 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 7.999 RSD (0) Sandberg 420-40 solarni panel za punjenje 12.221 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 10.999 RSD (0) Sandberg 420-52 power bank 20000mAh 19.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 17.999 RSD (0) Sandberg Survivor 420-48 power bank 30000mAh 24.443 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 21.999 RSD (0) Sandberg 420-57 all-in-one power bank 24000mAh 26.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 23.999 RSD (0) Canyon CNE-CPB2001B crni power bank 20000mAh 3.739 RSD MP cena (0) Canyon CNE-CPB2001W beli power bank 20000mAh 3.739 RSD MP cena (2) Hama Soft Touch (183356) Power Bank 10400mAh crni 2.799 RSD MP cena (0) Xwave W 80 crni power bank 8000mAh 2.499 RSD MP cena (0) Hama Fabric 10 sivi power bank 10000mAh 2.999 RSD MP cena (2) Hama Fabric 10 ljubiÄasti power bank 10000mAh 2.999 RSD MP cena (0) Hama Supreme 10HD sivi power bank 10000mAh 3.599 RSD MP cena (3) Hama Supreme 20HD sivi power bank 20000mAh 5.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 4.999 RSD (3) Hama Supreme 24HD sivi power bank 24000mAh 5.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 4.999 RSD (0) Celly PBPD20000EVOWH beli power bank 20000mAh 7.767 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.990 RSD (3) Xiaomi Mi 33W plavi power bank 10000mAh 20% 6.249 RSD 4.999 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 4.499 RSD (5) Xiaomi Mi 22.5W power bank 10000mAh 3.699 RSD MP cena (0) Trust Primo ECO (24678) crni power bank 10000mAh 3.199 RSD MP cena (0) Trust Primo ECO (24677) crni power bank 15000mAh 3.999 RSD MP cena (0) Trust Primo ECO (24676) crni power bank 20000mAh 4.599 RSD MP cena (0) Sandberg 320-42 crni power bank 20000mAh 4.599 RSD MP cena (0) Gembird HRD-T12 solarni power bank 12000mAh crni 1.999 RSD MP cena (0) Hama LED10 antracit power bamk 10000mAh 2.899 RSD MP cena (0) Hama Fabric 10 zeleni power bank 10000mAh 2.899 RSD MP cena (1) Kodak 30411876 Power Bank 10400 mAh Sivi 4.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.999 RSD (2) Hama Soft Touch (183357) Power Bank 10400mAh beli 2.799 RSD MP cena (0) Kodak 30411890 Power Bank 5200 mAh Sivi 2.499 RSD MP cena (0) Canyon PB - 301 (CNE-CPB301B) power bank 30000mAh crni 7.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.499 RSD (0) Canyon PB - 301 (CNE-CPB301W) power bank 30000mAh beli 7.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.499 RSD (0) Canyon PB-2002 (CNE-CPB2002W) power bank 20000mAh beli 4.999 RSD MP cena (10) Hama 137493 Power Bank 10400 mAh Crni 2.899 RSD MP cena (0) Sandberg Survivor (420-64) power bank 72000mAh 52.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 46.999 RSD (0) Sandberg 420-71 power bank 60000mAh 19.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 17.999 RSD (0) Gembird (PB20-02) power bank 20000mAh crni 4.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.999 RSD (0) Gembird (PB10-02) power bank 10000mAh crni 2.999 RSD MP cena (0) Gembird (PB05-02) power bank 5000mAh crni 1.999 RSD MP cena (1) Xiaomi Pocket Edition Pro 33W slonova kost power bank 10000mAh 5.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 4.999 RSD (0) Hoco J72A crni power bank 20000mAh 20% 4.860 RSD 3.888 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 3.499 RSD (0) Hama Supreme 20HD (187292) power bank 20000mAh crni 4.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.999 RSD (0) Celly Power Pro (PBPD100W20000BK) power bank 20000mAh 100W crni 15.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 13.999 RSD (0) Celly EVO Power Pro (PBPD65W20EVOBK) power bank 20000mAh 65W crni 13.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 11.999 RSD (0) Celly Power Station PRO (PS3GAN100WWH) 100W 20% 11.110 RSD 8.888 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 7.999 RSD (0) Yenkee YPB 3010 PowerBank 30000mAh crni 4.999 RSD MP cena (0) Samsung EB-P3400XUEGEU bež power bank 10000mAh 5.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 5.199 RSD (0) Celly KeithHaring PB10000 power bank 10000mAh crni 20% 4.167 RSD 3.333 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 2.999 RSD (3) Hama Power Pack Supreme 10HD (188307) power bank 10000 mAh sivi 2.499 RSD MP cena (1) Hama A4 Power Pack (183359) Power Bank 4000mAh crni 1.299 RSD MP cena (6) Hama 137491 Power Bank 5200 mAh Crni 1.699 RSD MP cena (0) NZXT Function (KB-1FSUK-WR) bela mehaniÄka gejmerska tastatura 17.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 15.499 RSD (0) Gembird (MUS-GU-02) G-laser Mouse 2400 DPI USB laserski miÅ” crni 899 RSD MP cena (0) Outright Games (PS5) My Little Pony: A Zephyr Heights Mystery 4.999 RSD MP cena Nema na stanju! (0) LC Power Cosmo Cool (LC-CC-360-LiCo) hladnjak za procesor 9.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 8.499 RSD (0) Gigabyte B760 DS3H rev. 1.x matiÄna ploÄa 24.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 22.199 RSD (0) Be Quiet Pure Power 12M (BN341) 80 Plus Gold Modularno napajanje 550W 13.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 12.499 RSD (50) Logitech B100 (910-003357) Mis Crni 1.199 RSD MP cena (0) 3G Skin providna zaÅ”titna maska za mobilni iPhone 14 Plus 6.7 499 RSD MP cena (0) Seasonic Focus (GX-750) 80 Plus Gold napajanje 750W 21.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 18.999 RSD (0) Just In Case MAG110SL 2u1 Extra case MAG MIX paket maski SREBRNI za iPhone 14 Pro 2.499 RSD MP cena (1) Motorola Moto e20 32GB sivi mobilni 6.5" Octa Core Unisoc T606 2GB 32GB 13Mpx+2Mpx Dual Sim 13.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 12.499 RSD (0) Xiaomi Mi Robot Vacuum kuÄiÅ”te Äetke za E10 1.199 RSD MP cena (0) Samsung (EF-GS926-CEE) zaÅ”titna maska za telefon Samsung S24 Plus ljubiÄasta 6.499 RSD MP cena (0) Teracell silikonska maska za telefon Samsung A520F Galaxy A5 2017 providna 449 RSD MP cena (0) 3G Silikonska Print Skin Heart Pattern zaÅ”titna maskaza Samsung A136B/A047F Galaxy A13 5G/A04s 699 RSD MP cena (2) Dell E2424HS VA monitor 23.8" 21.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 18.999 RSD (0) Anker A8187 PD crveni kabl USB-C (muÅ”ki) na USB-C (muÅ”ki) 0.9m 1.799 RSD MP cena (0) Teracell Giulietta mat crvena zaÅ”titna maska za telefon Galaxy S23 699 RSD MP cena (0) Xiaomi BHR4927GL kuÄni punjaÄ (adapter) za telefone tip C beli 1.849 RSD MP cena (1) Xiaomi Mi 120W beli kuÄni punjaÄ za mobilni+kabl UCB-C 7.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.999 RSD (0) Nubwo gaming sluÅ”alice N11D 3.5mm crno-crvene 4.699 RSD MP cena (0) Transcend TS32GUSD300S-A memorijska kartica micro SDHC 32GB class 10+adapter 929 RSD MP cena (1) Transcend TS32GUSD300S memorijska kartica micro SDHC 32GB class 10 849 RSD MP cena (0) AData MicroSD (AUSDH32GUICL10A1-RA1) 32GB class 10+adapter memorijska kartica 2.599 RSD MP cena (0) Kingston Canvas Go Plus 64GB (SDG3/64GB) memorijska kartica SDXC class10 2.199 RSD MP cena (0) Adata 64GB UV210 (AUV210-64G-RGD) USB flash memorija 799 RSD MP cena (0) Kingston Canvas Go! Plus (SDG3/256GB) memorijska kartica SD 256GB class 10 12.221 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 10.999 RSD (0) Hisense 55GM60AE 4K UHD interaktivni displej 55" 103.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 92.999 RSD (8) Plantronics ML15 bluetooth sluÅ”alice crne 3.999 RSD MP cena (0) Sandberg Play N Go (126-37) bežiÄne sluÅ”alice crne 4.299 RSD MP cena (0) Funko (050556) POP WWE Matt Riddle figurica 2.199 RSD MP cena (0) Alpha stajler za kosu AHC720C SB 2.699 RSD MP cena (4) Denver BFH-15 fitness narukvica crna 2.399 RSD MP cena (3) MyKronoz ZeFit 4 fitness narukvica plavo siva 5.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 4.999 RSD (4) MyKronoz ZeCircle 2 fitness narukvica pink 7.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.999 RSD (1) MyKronoz Zefit4 HR fitness narukvica braon 7.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.999 RSD (2) MyKronoz Zefit4 HR fitness narukvica plavi 7.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.999 RSD (0) Garmin Vivosmart 4 siva fitnes narukvica 19.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 17.999 RSD (0) Xiaomi Mi Watch 2 Lite Strap braon zamenska narukvica za pametni sat 1.399 RSD MP cena (0) Xiaomi Mi Watch 2 Lite Strap pink zamenska narukvica za pametni sat 1.399 RSD MP cena (0) Celly pametna narukvica trainer band 2.699 RSD MP cena (5) Moye Kronos Fit Buddy crna fitness narukvica 5.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 4.999 RSD (7) Moye Kronos Fit Buddy narandžasta fitness narukvica 5.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 4.999 RSD (2) MyKronoz ZeCircle 2 fitness narukvica braon 7.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.999 RSD (4) Xiaomi Mi Redmi Smart Band 2 crna fitnes narukvica 4.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 4.299 RSD (2) Fitbit Inspire 3 Midnight Zen/Crna fitness narukvica 16.109 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 14.499 RSD (1) Fitbit Inspire 3 Lilac Bliss/Crna fitness narukvica 16.109 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 14.499 RSD (0) Xiaomi Mi Smart Band 7 Pro narandžasta zamenska narukvica 999 RSD MP cena (0) Xiaomi Mi 2 beli magnetni kabl za fitnes narukvice 699 RSD MP cena (0) Xiaomi Mi crni magnetni kabl za fitnes narukvice 699 RSD MP cena (0) Xiaomi narukvica Mi Smart Band 7 Pro zelena 1.999 RSD MP cena (0) Xiaomi narukvica za Mi Smart Band 7 Pro plava 1.399 RSD MP cena (0) Xiaomi narukvica Mi Redmi Smart Band 2 florescentno zelena 1.399 RSD MP cena (1) Acme ACT206 fitness narukvica crna 4.499 RSD MP cena (0) MyKronoz ZEFIT4 HR plava fitness narukvica 4.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 4.299 RSD (1) Huawei BAND 8 crna fitness narukvica 20% 11.110 RSD 8.888 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 7.999 RSD (0) Huawei BAND 8 roze fitness narukvica 20% 11.110 RSD 8.888 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 7.999 RSD (2) Xiaomi Mi Smart Band 8 crna fitness narukvica 7.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.599 RSD (0) Xiaomi Smart Band 8 Active roze fitness narukvica 4.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.699 RSD (0) Denver BFK-312BU plava fitness narukvica za decu 3.499 RSD MP cena (1) Xiaomi Smart Band 8 Active crna fitness narukvica 20% 4.167 RSD 3.333 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 2.999 RSD (0) Xiaomi Mi Smart Band 8 Chain Strap Black zamenska narukvica 5.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 4.999 RSD (0) Xiaomi mi Smart Band 8 Checkered Strap Green zamenska narukvica 3.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.499 RSD (0) Xiaomi Smart Band 8 Active Strap Olive zamenska narukvica 888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 799 RSD (0) Xiaomi Smart Band 8 Active Strap Ivory zamenska narukvica 888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 799 RSD (1) Xiaomi Mi Smart Band 8 zlatna fitness narukvica 7.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.599 RSD (1) Xiaomi mi Smart Band 8 Pendant pametna narukvica zlatna 2.999 RSD MP cena (2) Samsung Galaxy Fit3 srebrna fitness narukvica 20% 12.499 RSD 9.999 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 8.999 RSD (1) Samsung Galaxy Fit3 roze fitness narukvica 10.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 9.499 RSD (0) Samsung Galaxy Fit3 siva fitness narukvica 10.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 9.499 RSD (0) Huawei WATCH Fit SE Special Edition pametni sat pink 14.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 12.999 RSD (0) Gamdias Helios M1-750B (KRATOS M1-750B) 80 Plus Bronze napajanje 750W 8.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 7.499 RSD (1) NOXO Dusk (A330146) gejmerske sluÅ”alice sa mikrofonom crne 8.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 7.499 RSD (0) HP 650 (4R013AA) bežiÄni komplet tastatura+miÅ” crni 8.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 7.599 RSD (0) 3G Gentle Color (1119908) zaÅ”titna maska za telefon iPhone 14 6.1" mint 599 RSD MP cena (2) Denver SW-360S srebrni pametni sat 9.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 8.999 RSD (0) Nillkin CP+ Pro zaÅ”titno staklo za Galaxy S23 2.899 RSD MP cena (13) Panasonic KX-TG1911FXG Crno-Sivi Bezicni Telefon 3.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.599 RSD (6) Panasonic KX-TG1611FXW Beli Bezicni Telefon 4.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.699 RSD (9) Panasonic KX-TG1611FXJ Ocer Bezicni telefon 4.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.699 RSD (1) Panasonic KX-TS520FXW telefon beli 2.499 RSD MP cena (3) Panasonic KX-TS500FXB Stoni Telefon Crni 2.099 RSD MP cena (2) Gigaset A170 crni bežiÄni telefon 3.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.199 RSD (1) Panasonic KX-TS500FXW stoni telefon beli 2.399 RSD MP cena (1) Uniden CE7203B žiÄni telefon 1.799 RSD MP cena (2) Gigaset A116 crni bežiÄni telefon 2.499 RSD MP cena (5) Gigaset A280 crni bežiÄni telefon 4.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.999 RSD (0) Jabra 8000-04 transmitter/receiver pojaÄivaÄ 8.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 7.699 RSD (1) Snom D120 IP telefon 11.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 10.599 RSD (0) Snom HP4110 fiksni telefon 17.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 15.999 RSD (0) Snom D717 fiksni telefon 22.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 20.199 RSD (0) Snom D315 IP telefon 24.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 21.999 RSD (0) Snom D7 IP dodatni modul beli 26.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 24.199 RSD (0) Snom D735B IP telefon crni 29.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 26.599 RSD (0) Snom D785 IP telefon crni 40.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 36.199 RSD (0) Snom C520 IP konferencijski telefon sa 2 odvojiva mikrofona 61.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 54.999 RSD (2) Gigaset E390 bežiÄni telefon beli 8.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 7.499 RSD (2) Gigaset A690 bežiÄni telefon crni 6.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 5.999 RSD (7) Panasonic KX-TG1611FXC Plavi Bezicni telefon 4.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.699 RSD (18) Panasonic KX-TG1611FXH Bezicni Telefon Crni 4.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.699 RSD (9) Panasonic KX-TG1711FXB Bezicni Telefon Crni 4.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 4.199 RSD (0) Panasonic KX-TS520FXB telefon 2.499 RSD MP cena (2) Panasonic KX-TGC212FXB bežiÄni telefon crni 9.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 8.299 RSD (0) Alcatel F860 CE bežiÄni telefon crni 3.199 RSD MP cena (0) Snom Technology D713 žiÄni telefon crni 17.221 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 15.499 RSD (0) Yealink VP-2009 7" touch screen žiÄni telefon crni 33.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 29.999 RSD (0) Snom Technology D785 žiÄni telefon beli 37.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 33.999 RSD (5) Panasonic KX-TG1612FXH Bezicni Telefon Crni 7.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.999 RSD (10) Panasonic KX-TG1611FXF Ljubicasti Bezicni Telefon 4.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.699 RSD (36) Samsung Galaxy Watch 3 45mm BT (SM-R840NZSAEUF) pametni sat srebrni 59.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 53.999 RSD (0) MS NEMESIS C500 (MSP20031) gejmerski optiÄki miÅ” 8000dpi crni 2.399 RSD MP cena (4) Xiaomi Redmi Note 13 Pro+ 5G 8/256GB crni mobilni 6.67" Octa Core Mediatek Dimensity 7200 Ultra 8GB 256GB 200Mpx+8Mpx+2Mpx Dual Sim 20% 66.667 RSD 53.333 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 47.999 RSD (0) Xiaomi Redmi Note 13 Pro+ 5G 12/512GB ljubiÄasti mobilni 6.67" Octa Core Mediatek Dimensity 7200 Ultra 12GB 512GB 200Mpx+8Mpx+2Mpx Dual Sim 20% 74.999 RSD 59.999 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 53.999 RSD (1) Xiaomi Redmi Note 13 Pro+ 5G 8/256GB ljubiÄasti mobilni 6.67" Octa Core Mediatek Dimensity 7200 Ultra 8GB 256GB 200Mpx+8Mpx+2Mpx Dual Sim 20% 66.667 RSD 53.333 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 47.999 RSD (3) Xiaomi Redmi Note 13 6/128GB mint zeleni mobilni 6.67" Octa Core Snapdragon 685 6GB 128GB 108Mpx+8Mpx+2Mpx Dual Sim 20% 30.555 RSD 24.444 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 21.999 RSD (5) Xiaomi Redmi Note 13 Pro 8/256GB ljubiÄasti mobilni 6.67" Octa Core Mediatek Helio G99 Ultra 8GB 256GB 200Mpx+8Mpx+2Mpx Dual Sim 20% 48.610 RSD 38.888 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 34.999 RSD (0) Xiaomi Redmi Note 13 Pro 8/256GB zeleni mobilni 6.67" Octa Core Mediatek Helio G99 Ultra 8GB 256GB 200Mpx+8Mpx+2Mpx Dual Sim 20% 48.610 RSD 38.888 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 34.999 RSD (0) Xiaomi Redmi Note 13 Pro+ 5G 12/512GB beli mobilni 6.67" Octa Core Mediatek Dimensity 7200 Ultra 12GB 512GB 200Mpx+8Mpx+2Mpx Dual Sim 20% 74.999 RSD 59.999 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 53.999 RSD (0) Xiaomi Redmi Note 13 Pro+ 5G 8/256GB (MZB0FD5EU) ljubiÄasti mobilni 6.67" Octa Core Dimensity 7200 Ultra 8GB 256GB 200Mpx+8Mpx+2Mpx Dual Sim 20% 66.667 RSD 53.333 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 47.999 RSD (1) Samsung Galaxy A55 8/256GB ljubiÄasti mobilni 6.6" Octa Core Exynos 1480 8GB 256GB 50Mpx+12Mpx+5Mpx Dual Sim 66.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 59.999 RSD (1) Samsung Galaxy A55 8/256GB plavi mobilni 6.6" Octa Core Exynos 1480 8GB 256GB 50Mpx+12Mpx+5Mpx Dual Sim 66.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 59.999 RSD (1) Samsung Galaxy A55 8/256GB žuti mobilni 6.6" Octa Core Exynos 1480 8GB 256GB 50Mpx+12Mpx+5Mpx Dual Sim 66.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 59.999 RSD (1) Samsung Galaxy A55 8/128GB žuti mobilni 6.6" Octa Core Exynos 1480 8GB 128GB 50Mpx+12Mpx+5Mpx Dual Sim 61.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 54.999 RSD (0) Apple iPhone 13 4/128 pink mobilni 6.1" Hexa Core Apple A15 Bionic 4GB 128GB 12Mpx+12Mpx 10% 99.876 RSD 89.888 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 80.899 RSD (0) Apple iPhone 15 Plus 128GB (MU103SX/A) roze mobilni 6.7" Hexa Core Apple A16 Bionic 6GB 128GB 48Mpx+12Mpx Dual Sim 10% 160.988 RSD 144.889 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 130.400 RSD (0) Apple iPhone 15 256GB (MTP73SX/A) roze mobilni 6.1" Hexa Core Apple A16 Bionic 6GB 256GB 48Mpx+12Mpx Dual Sim 10% 160.988 RSD 144.889 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 130.400 RSD (1) Samsung Galaxy S24 8/256GB crni mobilni 6.2" Deca Core Exynos 2400 8GB 256GB 50Mpx+10Mpx+12Mpx Dual Sim 127.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 114.999 RSD (0) Samsung Galaxy S24 Plus 12/512GB ljubiÄasti mobilni 6.7" Deca Core Exynos 2400 12GB 512GB 50Mpx+10Mpx+12Mpx Dual Sim 166.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 149.999 RSD (1) Samsung Galaxy S24 Plus 12/256GB sivi mobilni 6.7" Deca Core Exynos 2400 12GB 256GB 50Mpx+10Mpx+12Mpx Dual Sim 149.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 134.999 RSD (0) Samsung Galaxy S24 8/256GB ljubiÄasti mobilni 6.2" Deca Core Exynos 2400 8GB 256GB 50Mpx+10Mpx+12Mpx Dual Sim 127.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 114.999 RSD (0) Samsung Galaxy S24 Ultra 12/256GB ljubiÄasti mobilni 6.8" Octa Core Snapdragon 8 Gen 3 12GB 256GB 200Mpx+50Mpx+10Mpx+12Mpx Dual Sim 188.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 169.999 RSD (2) Apple iPhone 15 Pro 512GB (MTV73SX/A) crni mobilni 6.1" Hexa Core Apple A17 Pro 8GB 512GB 48Mpx+12Mpx+12Mpx Dual Sim 10% 243.705 RSD 219.334 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 197.400 RSD (2) Honor Magic6 Pro 5G 12/512GB crni mobilni 6.8" Octa Core Snapdragon 8 Gen 3 12GB 512GB 50Mpx+180Mpx+50Mpx Dual Sim 13% 166.666 RSD 144.444 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 129.999 RSD (2) Honor Magic6 Pro 5G 12/512GB zeleni mobilni 6.8" Octa Core Snapdragon 8 Gen 3 12GB 512GB 50Mpx+180Mpx+50Mpx Dual Sim 13% 166.666 RSD 144.444 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 129.999 RSD (0) Apple iPhone 15 Pro 256GB (MTV63ZD/A) plavi mobilni 6.1" Hexa Core Apple A17 Pro 8GB 256GB 48Mpx+12Mpx+12Mpx Dual Sim 243.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 219.599 RSD (9) Logitech (980-000912) Bluetooth Audio Adapter 7.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 7.199 RSD (0) TCL onetouch 4021 sivi mobilni 1.8" 0.08Mpx Dual Sim 2.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 2.599 RSD (0) Happy Plugs Hope crne bežiÄne sluÅ”alice 8.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 7.499 RSD (0) Verbatim MicroSD (44084) 64GB class 10+adapter memorijska kartica 1.999 RSD MP cena (0) Celly futrola feeling za samsung s20 u plavoj boji 2.399 RSD MP cena (0) Celly futrola feeling za samsung s20 u pink boji 2.399 RSD MP cena (0) Celly futrola gelskinmag za iphone 13 mini 2.399 RSD MP cena (0) Celly futrola watercol za iphone 13 pro u zelenoj boji 2.399 RSD MP cena (0) Celly futrola watercol za iphone 13 pro max u zelenoj boji 2.399 RSD MP cena (0) Celly futrola watercol za iphone 13 pro u plavoj boji 2.399 RSD MP cena (0) Celly futrola watercol za iphone 13 pro max u plavoj boji 2.399 RSD MP cena (0) Celly futrola watercol za iphone 13 pro u pink boji 2.399 RSD MP cena (0) Celly futrola watercol za iphone 13 pro max u pink boji 2.399 RSD MP cena (0) Celly 3DGLASS1012BK zaÅ”titno staklo za Samsung S22 ultra 2.199 RSD MP cena (0) Celly GELSKINMAG1009 providna zaÅ”titna maska za telefon iPhone 13 PRO MAX 1.999 RSD MP cena (0) Celly tpu futrola hexalite za iphone xs max 1.899 RSD MP cena (0) Celly futrola candy za iphone 11 pro u žutoj boji 1.499 RSD MP cena (0) Celly futrola candy za iphone 11 pro max u narandžastoj boji 1.499 RSD MP cena (0) Celly futrola volcano za samsung s20 + 1.499 RSD MP cena (0) Celly tpu futrola shock za huawei p30 lite u plavoj boji 1.399 RSD MP cena (0) Celly tpu futrola shock za huawei p30 lite u pink boji 1.399 RSD MP cena (0) Celly tpu futrola shock za iphone x/xs u žutoj boji 1.399 RSD MP cena (0) Celly tpu futrola shock za samsung a20e u narandžastoj boji 1.399 RSD MP cena (0) Celly tpu futrola shock za samsung a30 u crnoj boji 1.399 RSD MP cena (0) Celly tpu futrola shock za samsung a30 u narandžastoj boji 1.399 RSD MP cena (0) Celly tpu futrola shock za samsung a70 u crnoj boji 1.399 RSD MP cena (0) Celly tpu futrola shock za samsung a70 u narandžastoj boji 1.399 RSD MP cena (0) Celly HEXAGEL1008WH providna zaÅ”titna maska za telefon iPhone 13 PRO 1.399 RSD MP cena (0) Celly HEXAGEL1009WH providna zaÅ”titna maska za telefon iPhone 13 PRO MAX 1.399 RSD MP cena (0) Celly CROMO1006BK crna zaÅ”titna maska za telefon iPhone 13 Mini 1.199 RSD MP cena (0) Celly zaÅ”titno staklo privacy za iphone 13 pro max 3.599 RSD MP cena (0) Celly zaÅ”titno staklo 3d za iphone 11 2.499 RSD MP cena (0) Celly zaÅ”titno staklo 3d za iphone 11 pro max 2.499 RSD MP cena (0) LG 75QNED863RE Smart TV 75" 4K Ultra HD DVB-T2 232.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 208.999 RSD (0) Toshiba 65QA5D63DG Smart TV 65" 4K Ultra HD DVB-T2 Android QLED 78.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 70.999 RSD (0) Canyon Ego GH-13 (CND-SGHS13B) gejmerske sluÅ”alice crne 6.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 5.599 RSD (0) Canyon Ego GH-13 (CND-SGHS13W) gejmerske sluÅ”alice bele 6.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 5.599 RSD (0) Canyon OnMove 15 (CNE-CBTSP15BK) bežiÄni zvuÄnik plavi 7.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.599 RSD (0) Canyon OnMove 15 (CNE-CBTSP15BG) bežiÄni zvuÄnik sivi 7.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.599 RSD (0) Kodak Xtralife LR06 10 baterija AA 899 RSD MP cena (0) MS freeze A305 (1211934) ventilator 1.099 RSD MP cena (0) Zotac GeForce GT 710 (ZT-71310-10L) grafiÄka kartica 2GB GDDR3 64bit 8.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 7.599 RSD (0) CT 7700X (36288) gejmerski kompjuter AMD Ryzen 7 7700X 64GB 1TB SSD Radeon RX 7700XT 750W 283.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 254.999 RSD (0) CT 7700X (36669) gejmerski kompjuter AMD Ryzen 7 7700X 32GB 2TB SSD Radeon RX 7700XT 750W 229.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 206.999 RSD (0) CT 7700 (36670) gejmerski kompjuter AMD Ryzen 7 7700 32GB 2TB SSD Radeon RX 7600XT 750W 179.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 161.999 RSD (0) CT 11900KF (RAC24613) gejmerski kompjuter Intel Octa Core i9 11900KF 32GB 1TB SSD GeForce RTX4060 650W 164.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 147.999 RSD (0) CT 12700KF (RAC24581) gejmerski kompjuter Intel 12-cores i7 12700KF 32GB 1TB SSD GeForce RTX4060 650W 154.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 138.999 RSD (0) CT 5600 (RAC24579) gejmerski kompjuter AMD Ryzen 5 5600 32GB 1TB SSD GeForce RTX4060 650W 118.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 106.999 RSD (0) CT 12400F (36578) gejmerski kompjuter Intel Hexa Core i5 12400F 32GB 1TB SSD Radeon RX 6600 750W 104.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 93.999 RSD (0) CT OFFICE (RAC24595) kompjuter Intel Octa Core i7 11700 16GB 512GB SSD Intel UHD Graphics 560W 67.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 60.999 RSD (0) CT 11700 V2 kompjuter Intel Octa Core i7 11700 16GB 512GB SSD Intel UHD Graphics 500W 63.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 56.999 RSD (2) CT 4100 kompjuter AMD Ryzen 3 4100 8GB 256GB SSD GeFOrce GT730 500W 44.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 39.699 RSD (0) CT 4650g V5 kompjuter AMD Ryzen 5 4650G 16GB 500GB SSD Radeon Graphics 500W 38.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 34.999 RSD (0) CT OFFICE (RAC24437) kompjuter Intel Celeron G5905 8GB 256GB SSD Intel UHD Graphics 500W 27.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 24.999 RSD (0) CT Athlon (RAC24602) kompjuter AMD Athlon 3000G 8GB 256GB SSD Radeon Graphics 500W 27.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 24.999 RSD (1) MS BASIC i171 kompjuter Intel Quad Core i3 12100 8GB 250GB SSD Intel UHD 500W 55.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 49.999 RSD (0) HP 27-cr0032ny (A0DX3EA) all in one Intel Octa Core i3 N300 27" FHD 8GB 512GB SSD Intel UHD Graphics 81.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 72.999 RSD (0) Verbatim StoreNgo II 1TB (53200) eksterni hard disk plavi 7.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.999 RSD (0) Western Digital 2TB M.2 NVMe Gen4 (WDS200T3X0E) SN770 SSD disk crni 24.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 22.199 RSD (0) Asus 2TB AS2000 (90DD02S0-M09000) NVMe eksterni SSD crni 33.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 29.999 RSD (0) Asus 1TB AS1000 (90DD02Q0-M09000) NVMe eksterni SSD crni 18.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 16.999 RSD (2) AOC C27G2E/BK VA zakrivljeni gejmerski monitor 27" 26.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 23.999 RSD (0) HP 527sa (94F48E9) FHD IPS monitor 27" 26.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 23.599 RSD (0) HP 527sw (94F46E9) FHD IPS monitor 27" 24.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 22.499 RSD (0) HP 527sf (94F44E9) FHD IPS monitor 27" 24.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 21.699 RSD (0) HP 524sw (94C21E9) FHD IPS monitor 23.8" 21.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 18.999 RSD (0) HP 524sf (94C17E9) FHD IPS monitor 23.8" 21.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 18.999 RSD (5) Aoc 24G2SAE/BK VA gejmerski monitor 23.8" 21.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 18.999 RSD (0) MSI G244F IPS gejmerski monitor 23.8" 18.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 16.999 RSD (0) Canyon Cometstrike GK-55 (CND-SKB55-US) mehaniÄka gejmerska tastatura crna 5.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 4.599 RSD (0) Canyon Cometstrike GK-50 (CND-SKB50-US) mehaniÄka gejmerska tastatura crna 3.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.599 RSD (0) Logitech K120 (920-002508) US tastatura crna 1.699 RSD MP cena (0) Genius NumPad 1000 USB numeriÄka tastatura crna 1.299 RSD MP cena (0) Asus P714 ROG KERIS II bežiÄni gejmerski optiÄki miÅ” crni 23.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 20.999 RSD (0) Asus P714 ROG KERIS II bežiÄni gejmerski optiÄki miÅ” beli 23.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 20.999 RSD (0) Asus P520 ROG STRIX IMPACT III bežiÄni gejmerski optiÄki miÅ” crni 9.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 8.999 RSD (0) Gigabyte AORUS M5 gejmerski optiÄki miÅ” crni 7.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 7.199 RSD (0) Gigabyte AORUS M3 gejmerski optiÄki miÅ” crni 4.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.999 RSD (0) Canyon Fortnax GM-636 (CND-SGM636B) gejmerski optiÄki miÅ” crni 1.999 RSD MP cena (0) Canyon Fortnax GM-636 (CND-SGM636W) gejmerski optiÄki miÅ” beli 1.999 RSD MP cena (0) Canyon Shadder GM-321 (CND-SGM321) gejmerski optiÄki miÅ” crni 1.599 RSD MP cena (0) Genius NX-7000 bežiÄni optiÄki miÅ” zeleni 999 RSD MP cena (0) Canyon Carver GM-116 (CND-SGM116) gejmerski optiÄki miÅ” crni 999 RSD MP cena (0) Prestigio PVCCU12M601 4K Ultra HD konferencijska web kamera crna 77.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 69.899 RSD (0) Prestigio PVCCU13M201 web kamera 4K Ultra HD crna 25.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 22.899 RSD (0) HPE Aruba Instant On 1930 48G (JL686A) 4SFP/SFP+PoE switch 48-portni 132.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 118.999 RSD (0) HPE Aruba Instant On 1930 (JL684A) switch 24-portni 83.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 74.999 RSD (0) HPE Aruba Instant On 1430 24G (R8R49A) switch 24-portni 26.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 23.999 RSD (0) HPE Aruba Instant On 1830 8G (JL810A) switch 8-portni 22.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 19.999 RSD (3) Linksys E2500-EE Wireless Router 600Mbps Dual Band USB 48.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 43.999 RSD (0) Asus RT-AX57 Go AX3000 WiFi ruter beli 17.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 15.999 RSD (0) Vatpan (RA021) rek orman 7U/19" zidni 16.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 14.499 RSD (0) Kyocera ECOSYS PA2100CWX color laser Å”tampaÄ A4 45.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 41.299 RSD (1) Canon imageFORMULA DR-C225 II skener CIS 600dpi A4 58.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 52.999 RSD (0) HP 651A žuti toner 91.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 81.999 RSD (0) HP 651A magenta toner 91.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 81.999 RSD (0) HP 507YC (CE403YC) magenta toner 66.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 59.599 RSD (0) Kyocera TK-8505Y žuti toner 24.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 21.999 RSD (0) Kyocera TK-8505M magenta toner 24.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 21.999 RSD (0) Kyocera TK-5315Y žuti toner 23.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 20.999 RSD (0) Kyocera TK-5315M magenta toner 23.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 20.999 RSD (0) Xerox (006R01646) toner za Xerox Å”tampaÄe Versant 80 / 180 crni 17.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 15.999 RSD (0) Xerox (006R01647) toner za Xerox Å”tampaÄe Versant 80 / 180 cyan 17.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 15.999 RSD (0) Xerox (006R01649) toner za Xerox Å”tampaÄe Versant 80 / 180 žuti 17.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 15.999 RSD (0) Hahnemuehle FineArt Baryta 325 high-gloss foto papir A4 25 listova 325gr 11.110 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 9.999 RSD (0) Fellowes 200C Automax uniÅ”tivaÄ dokumenata 86.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 77.999 RSD (5) HP Pavilion Gaming 15-dk2039nm (4Q621EA) gejmerski laptop Intel Quad Core i7 11370H 15.6" FHD 16GB 512GB SSD GeForce RTX3050Ti crni 199.999 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 179.999 RSD (0) Cougar Gaming Terminator gejmerska stolica crno narandžasta 116.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 104.999 RSD (0) Razer Iskur V2 gejmerska stolica crno zelena 77.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 69.999 RSD (0) Razer Iskur V2 gejmerska stolica crna 77.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 69.999 RSD (0) Razer Iskur V2 gejmerska stolica tamno siva 77.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 69.999 RSD (0) Razer Fujin - Mesh gejmerska stolica crna 77.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 69.999 RSD (0) Defender xCom gejmerska stolica crno crvena 13.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 11.999 RSD (0) Cougar Gaming DEIMUS 120 RGB gejmerski sto crni 32.222 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 28.999 RSD (0) Sony DualSense Wireless PS5 Starlight Blue džojstik plavi 11.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 10.499 RSD (0) MS Energy MSH-05 zaÅ”titina kaciga crna M 2.799 RSD MP cena (0) Nikon Nikkor Z objektiv 50-250mm f/4.5-6.3 VR DX 20% 48.598 RSD 38.878 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 34.990 RSD (0) Lowepro Adventura SH 115 III torba crna torba za fotoaparate 3.799 RSD MP cena (0) Epson EB-L530U 3LCD laserski projektor 305.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 274.999 RSD (0) Nikon MONARCH M7 dvogled 10x42mm 82.211 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 73.990 RSD (0) Braun Silk Expert Pro 3 PL3132 srebrno beli IPL epilator 20% 66.667 RSD 53.333 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 47.999 RSD (11) Philips epilator BRE225/00 4.443 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.999 RSD (0) Esperanza stajler za kosu EBL015 2.609 RSD MP cena (0) Samsung VS15A6031R4/EE Å”tapni usisivaÄ 28.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 25.999 RSD (0) Gaggia ESPRESSO EVOLUTION EG2115/03 crveni aparat za espreso 20% 36.110 RSD 28.888 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 25.999 RSD (0) Gaggia ESPRESSO EVOLUTION EG2115/01 crni aparat za espreso 20% 36.110 RSD 28.888 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 25.999 RSD (1) Gaggia EG2111/60 aparat za espreso Delux green 20% 33.333 RSD 26.666 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 23.999 RSD (0) Gaggia ESPRESSO STYLE EG2111/03 crveni aparat za espreso 20% 30.555 RSD 24.444 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 21.999 RSD (5) Vivax HOME DF-2003SS friteza 2000W 6.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 5.999 RSD (0) FG aparat za krofne FS-022 3.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 3.199 RSD (0) FG aparat za krofne FS-018 2.999 RSD MP cena (3) Esperanza EHI001 putna pegla 1.999 RSD MP cena (8) Bosch MSM14100 Å”tapni mikser 400W 2.999 RSD MP cena (0) Hurom H400-BEC05WW sokovnik 20% 93.333 RSD 74.666 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 67.199 RSD (0) Hurom H330P-BES01CL sokovnik 20% 93.333 RSD 74.666 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 67.199 RSD (0) Hurom H320N-BES01MB sokovnik 200W 20% 87.499 RSD 69.999 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 62.999 RSD (3) Hurom H320N-BES01TG sokovnik 200W 20% 87.499 RSD 69.999 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 62.999 RSD (6) Sencor SJE 741SS sokovnik 7.555 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 6.799 RSD (2) Vivax KS-505BW kuhinjska vaga 2.090 RSD MP cena (0) Clatronic MZ3579 bela seckalica 250W 3.799 RSD MP cena (10) Tefal Ultracompact SM1572 preklopni toster 700W 5.777 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 5.199 RSD (0) Beko BEHP 120/BEHPG 121 inverter klima ureÄaj + set za montažu 20% 63.888 RSD 51.110 RSD Akcijska cena Cena za online i gotovinu 45.999 RSD (0) Hisense WF3S1043BW veÅ” maÅ”ina 10,5kg 1400 obrtaja 60.117 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 51.099 RSD (7) Beko WUE 7511 X0A veÅ” maÅ”ina 7kg 1000 obrtaja 39.293 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 33.399 RSD (0) Radialight QUADRO VISIO digitalna zidna grejalica za kupatilo sa ogledalom 1800 W 16.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 14.999 RSD (0) Elnur Gabarron BRISS rashladni ureÄaj 28.333 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 25.499 RSD (0) Radialight Aer Domus pokretni rashladni ureÄaj 24.444 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 21.999 RSD (0) Vivax CVE-31T Cordys ventilator 3.190 RSD MP cena (0) Beko RCSA406K40WRN kombinovani frižider 60.940 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 51.799 RSD (6) Beko RCSA300K30SN kombinovani frižider 45.176 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 38.399 RSD (0) Hisense RS818N4TIE side by side frižeder 166.666 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 149.999 RSD (0) Vox VF2550E zamrzivaÄ 31.888 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 28.699 RSD (0) Vox VF1550E zamrzivaÄ 24.443 RSD MP cena Cena za online i gotovinu 21.999 RSD
ProizvoÄaÄ Tecno Model Camon 19 Dijagonala ekrana 6.8'' Broj jezgara 8 (Octa Core) RAM memorija 6 GB Operativni sistem Android 12 Garancija Zagarantovana sva prava kupaca po osnovu zakona o zaÅ”titi potroÅ”aÄa Boja Bela Wi-Fi Da Bluetooth Da Baterija 5000 mAh Brzo punjenje Da Oblik Monoblok SIM slot Dual SIM Tip ekrana IPS Opis procesora 2x2.0 GHz Cortex-A75 & 6x1.8 GHz Cortex-A55 Prednja kamera 16 MP Opis prednje kamere f/2.0, 1080p @ 30 fps Zadnja kamera 64 + 2 MP + QVGA Opis zadnje kamere f/1.7 - f/2.4, 1080p @ 30 fps Interna memorija telefona 128 GB FM radio prijemnik Da NFC Da Izlaz za sluÅ”alice 3.5 mm USB USB 2.0 Tip-C GPS Da BežiÄno punjenje Ne Rezolucija ekrana 2460 x 1080 OTG PodrÅ”ka Da
-
Tehnika chevron_right Telefoni i oprema
Ime proizvoÄaÄa Xiaomi Grupa Smartphone Garancija 2G Operativni sistem Android VeliÄina ekrana 6.4" Broj SIM slotova 2 Procesor MTK Broj jezgara Octa Core Brzina procesora 2.0 GHz RAM 8 GB Interna memorija 256 GB Rezolucija glavne kamere 108 MP + 8 MP + 2 MP Kapacitet baterije (mAh) 5.000 mAh Tip ekrana IPS + LCD Rezolucija ekrana 1080 x 2400 Format ekrana 20:9 VeliÄina SIM kartice Nano SIM Prednja kamera 16 MP Rezolucija video snimka glavne kamere HDR Vrsta USB-a Type-C Blic Da SD slot do 256 GB LTE Da NFC Da Bluetooth Da WiFi Da Radio/MP player Da Otporan na vodu i praÅ”inu IP53 prskanje i praÅ”inu ÄitaÄ otisaka prstiju Da Baterija integrisana Da Boja pametni telefon Crna Dimenzija (WxHxD mm) 165.9 x 76.2 x 8 mm Masa (g) 188 g Boja detaljni opis Onyx Black SluÅ”alice u paketu Ne
Ekran 6.79", IPS LCD, 90 Hz, 550 nits, Full HD+ 1080 x 2460px Äipset Helio G88 12nm ( MediaTek ) Procesor: Octa-core (2x2.0 GHz Cortex-A75 & 6x1.8 GHz Cortex-A55) Grafika: Mali-G52 MC2 RAM memorija 8GB ( LPDDR4x ) Interna memorija 256GB ( eMMC 5.1 ) Baterija 5000mAh Punjenje 18W ( USB-C 2.0 ) Zadnja kamera 50MP, f/1.8, (wide), PDAF, 1080p@30fps, LED flash, HDR 8MP, f/2.2, (ultrawide), 120Ė 2MP, f/2.4, (macro) Prednja kamera 8MP, f/2.1, 1080p@30fps, (wide) Dimenzije 168.6mm x 76.3mm x 8.2mm Izrada Staklena prednja strana PlastiÄan ram Staklena zadnja strana Boja: Crna Originalni naziv boje: Midnight Black SIM Dual SIM ( Nano-SIM ) ProÅ”irenje memorije Da ( microSDXC ) Težina 198g Audio 3.5mm ulaz Operativni sistem Android 13 MIUI 14 Ostali detalji hardvera i funkcionalnosti Senzor otkljuÄavanja putem otiska prsta (smeÅ”ten sa strane) Akcelerometar FM radio Wi-Fi 802.11 a/b/g/n/ac; dual- band Bluetooth 5.3 A2DP LE GPS Senzor dubine Kompas
Procesor i grafika Procesor: Snapdragon Broj jezgara: Octa Core Brzina procesora: 4x2.4 GHz & 4x2.0 GHz Ekran 6.7" Tip ekrana IPS + LCD Rezolucija ekrana 1080 x 2400 Format ekrana 20:9 Dual sim Broj SIM slotova: 2 VeliÄina SIM kartice Nano SIM Ram memorija 4 GB Interna memorija 64 GB Slot za memorijsku karticu SD slot do 1 TB Zadnja kamera Rezolucija glavne kamere 50 MP + 2 MP + 2 MP Rezolucija video snimka glavne kamere HDR Prednja kamera Prednja kamera 13 MP Ostale karakteristike Vrsta USB-a Type-C Blic Da LTE Da NFC Da Bluetooth Da WiFi Da Radio/MP player Da Otporan na vodu i praÅ”inu Ne ÄitaÄ otisaka prstiju Ne Baterija integrisana Da SluÅ”alice u paketu Ne Baterija Kapacitet baterije (mAh) 5.000 mAh Boja Boja detaljni opis mat zelena Boja pametni telefon Zelena Mreža Mreže: - 2G mreža - 3G mreža - 4G (LTE) SpoljaÅ”nje karakteristike Dimenzija (WxHxD mm) 168 x 77.8 x 8.8 mm Masa (g) 194 g Garancija 2 godine
Procesor i grafika Procesor: Snapdragon Broj jezgara: Octa Core Brzina procesora: 4x2.4 GHz & 4x2.0 GHz Ekran 6.7" Tip ekrana IPS + LCD Rezolucija ekrana 1080 x 2400 Format ekrana 20:9 Dual sim Broj SIM slotova: 2 VeliÄina SIM kartice Nano SIM Ram memorija 4 GB Interna memorija 64 GB Slot za memorijsku karticu SD slot do 1 TB Zadnja kamera Rezolucija glavne kamere 50 MP + 2 MP + 2 MP Rezolucija video snimka glavne kamere HDR Prednja kamera Prednja kamera 13 MP Ostale karakteristike Vrsta USB-a Type-C Blic Da LTE Da NFC Da Bluetooth Da WiFi Da Radio/MP player Da Otporan na vodu i praÅ”inu Ne ÄitaÄ otisaka prstiju Ne Baterija integrisana Da SluÅ”alice u paketu Ne Baterija Kapacitet baterije (mAh) 5.000 mAh Boja Boja detaljni opis mat zelena Boja pametni telefon Zelena Mreža Mreže: - 2G mreža - 3G mreža - 4G (LTE) SpoljaÅ”nje karakteristike Dimenzija (WxHxD mm) 168 x 77.8 x 8.8 mm Masa (g) 194 g Garancija 2 godine
Android 12 Opis procesora: Octa-core (4x2.4 GHz Kryo 265 Gold & 4x1.9 GHz Kryo 265 Silver) Äipset: Qualcomm SM6225 Snapdragon 680 4G (6 nm) Grafika:Adreno 610 Dizajn: Monoblok Tip ekrana: IPS LCD Dijagonala ekrana: 6.5" Rezolucija: 2400 x 1080 Karakteristike ekrana: Gustina ekrana: ~405 ppi Rezolucija: 2400 x 1080 px Odnos stranica : 20:9 Osvežavanje ekarana: 90Hz SIM slot: Dual SIM SIM slot tip: Nano SIM 6 GB 128 GB microSDXC 50 Mpix + 8 Mpix + 2 Mpix 16.0 Mpix Senzori: Otisak prsta (sa strane), akcelerometar, žiroskop, blizina, kompas Opis Bluetooth: 5.2, A2DP, LE Opis GPS: GPS, GLONASS, GALILEO Opis WiFi: Wi-Fi 802.11 a/b/g/n/ac, dual-band, Wi-Fi Direct Radio: Da Interfejs za punjenje: USB-C NFC: Da Izlaz za sluÅ”alice: Da Snaga brzog punjenja: 30 W 5000 mAh Crna 3G 4G(LTE) Dimenzije: 161.8 x 73.8 x 8.5 mm Masa: 184 g 2 Godine Mobilni telefon Motorola g32 Mineral Grey SMART MOBILNI TELEFONI Zagarantovana sva prava kupaca po osnovu zakona o zaÅ”titi potroÅ”aÄa
Boja: Siva Dijagonala ekrana: 6.55ā³ Rezolucija: 2400 x 1080 Karakteristike ekrana: ā¢ Gustina ekrana: ~402 ppi ā¢ Rezolucija: 2400 x 1080 ā¢ Odnos stranica: 20:9 ā¢ Osvežavanje ekarana: 120Hz ā¢ HDR10+ ā¢ P-OLED Rezolucija : Full HD+ Verzija operativnog sistema: Android 12 RAM memorija: 8 GB Opis procesora: Octa-core (2Ć2.2 GHz Cortex-A76 & 6Ć2.0 GHz Cortex-A55) Äipset: MediaTek MT8781 Helio G99 (6nm) Grafika: Mali-G57 MC2 Interna memorija: 128 GB ProÅ”irenje interne memorije: microSDXC Zadnja kamera: 108 Mpix + 8 Mpix+ 2 Mpix Opis zadnje kamere: 108 MP, f/1.7, (wide), 0.64Āµm, PDAF 8 MP, f/2.2, 118Ė (ultrawide), 1.12Āµm 2 MP, f/2.4, (macro) Features: LED flash, HDR, panorama Video: 1080p@30/60fps Opis prednje kamere: 16 MP, f/2.5, (wide), 1.0Āµm Video: 1080p@30fps Senzori: ā¢ ÄitaÄ otiska prsta (ispod displeja, optiÄki) ā¢ Akcelerometar ā¢ Senzor blizine Opis Bluetooth: 5.1, A2DP, LE Opis GPS: GPS, GLONASS, GALILEO Opis WiFi: Wi-Fi 802.11 a/b/g/n/ac, dual-band, Wi-Fi Direct, hotspot Radio: Da Interfejs za punjenje: USB-C NFC: Da Izlaz za sluÅ”alice: Da Snaga brzog punjenja: 33W Kapacitet baterije: 5000 mAh SIM slot: Dual SIM SIM slot tip: 1 Nano SIM + 1 Nano SIM / Micro SD 2G mreža: Da 3G mreža: Da 4G (LTE): Da 5G mreža: Ne Dimenzije: 160.5 x 74.4 x 7.9 mm Masa: 166 g Prava potroÅ”aÄa: Zakonska saobraznost 2 godine EAN: 840023235337
Dizajn: Monoblok Tip ekrana: LCD Dijagonala ekrana: 6.5ā³ Rezolucija: 2400 x 1080 Karakteristike ekrana: Gustina ekrana: ~405 ppi Rezolucija: 2400 x 1080 px Odnos stranica : 20:9 Osvežavanje ekarana: 90Hz LCD Corning Gorilla Glass 3 Verzija operativnog sistema: Android 11, MIUI 12.5 RAM memorija: 4 GB Opis procesora: Octa-core (2Ć2.0 GHz Cortex-A75 & 6Ć1.8 GHz Cortex-A55) Äipset: MediaTek Helio G88 (12nm) Grafika: Mali-G52 MC2 Interna memorija: 64 GB ProÅ”irenje interne memorije: microSDXC Zadnja kamera: 50 Mpix + 8 Mpix + 2 Mpix + 2 Mpix Opis zadnje kamere: 50 MP, f/1.8, (wide), PDAF 8 MP, f/2.2, 120Ė (ultrawide) 2 MP, f/2.4, (macro) 2 MP, f/2.4, (depth) Features : LED flash, HDR, panorama Video : 1080p@30fps Opis prednje kamere: 8 MP, f/2.0, (wide), 1/4.0ā, 1.12Āµm Features : HDR, panorama Video : 1080p@30fps Senzori: Otisak prsta (sa strane), akcelerometar, blizina, kompas Opis Bluetooth: 5.1, A2DP, LE Opis GPS: A-GPS, GLONASS, GALILEO, BDS Opis WiFi: Wi-Fi 802.11 a/b/g/n/ac, dual-band, Wi-Fi Direct, hotspot Radio: Da Interfejs za punjenje: USB-C NFC: Da Izlaz za sluÅ”alice: Da Snaga brzog punjenja: 18 W Kapacitet baterije: 5000 mAh SIM slot: Hybrid SIM SIM slot tip: Hybrid 3G mreža: Da 4G (LTE): Da 5G mreža: Ne Dimenzije: 162 x 75.5 x 8.9 mm Masa: 181 g Prava potroÅ”aÄa: Zakonska saobraznost 2 godine EAN: 6934177760778
Dizajn: Monoblok Tip ekrana: AMOLED Dijagonala ekrana: 6.43ā³ Rezolucija: 2400 x 1080 Karakteristike ekrana: Gustina ekrana: ~409 ppi Osvetljenje: 1000 nita Rezolucija: 2400 x 1080 px Odnos stranica: 20:9 Osvežavanje ekarana: 90Hz AMOLED Corning Gorilla Glass 3 Verzija operativnog sistema: Android 11, MIUI 13 RAM memorija: 4 GB Opis procesora: Octa-core (4Ć2.4 GHz Kryo 265 Gold & 4Ć1.9 GHz Kryo 265 Silver) Äipset: Qualcomm SM6225 Snapdragon 680 4G (6 nm) Grafika: Adreno 610 Interna memorija: 64 GB ProÅ”irenje interne memorije: microSDXC Zadnja kamera: 50 Mpix + 8 Mpix + 2 Mpix + 2 Mpix Opis zadnje kamere: 50 MP, f/1.8, 26mm (wide), PDAF 8 MP, f/2.2, 118Ė (ultrawide) 2 MP, f/2.4, (macro) 2 MP, f/2.4, (depth) LED flash, HDR, panorama Video : 1080p@30fps Opis prednje kamere: 13 MP, f/2.4, (wide) 1080p@30fps Senzori: Otisak prsta (boÄno postavljen), akcelerometar, žiroskop, blizina, kompas Opis Bluetooth: 5.0, A2DP, LE Opis GPS: A-GPS, GLONASS, BDS, GALILEO Opis WiFi: Wi-Fi 802.11 a/b/g/n/ac, dual-band, Wi-Fi Direct, hotspot Radio: Da Interfejs za punjenje: USB-C NFC: Da Izlaz za sluÅ”alice: Da Snaga brzog punjenja: 33W Otpornost na praÅ”inu i vodu: IP53 Kapacitet baterije: 5000 mAh SIM slot: Dual SIM SIM slot tip: Nano SIM Boja: Siva 3G mreža: Da 4G (LTE): Da 5G mreža: Ne Dimenzije: 159.9 x 73.9 x 8.1 mm Masa: 179 g EAN: 6934177767289
SpoljaÅ”njost kao na fotografijama, unutraÅ”njost u dobrom i urednom stanju! Obogaceno fotografijama. Redje u ponudi! XI. Olimpijske igre - Berlin 1936 Berlinska olimpijada 1936. godine je jedan od najveÄih, najvažnijih, najuspjeÅ”nijih, ali i najkontroverznijih dogaÄaja u olimpijskoj historiji. MeÄunarodni olimpijski komitet je godine 1931. odluÄio da se igre održe u Berlinu, djelomiÄno u nastojanju da se ispravi nepravda zbog berlinske olimpijade zakazane za 1916. godinu, a neodržanu zbog izbijanja prvog svjetskog rata. U meÄuvremenu je u NjemaÄkoj na vlast doÅ”la nacistiÄka stranka Adolfa Hitlera. Ona je igre vidjela kao zlatnu priliku da promovira svoj režim, odnosno potvrdi NjemaÄku kao veliku silu. Uložen je veliki napor da se igre organiziraju Å”to je bolje moguÄe, te uz mnogo propagande te koriÅ”tenja novih medija kao Å”to su film i radio. Berlinska olimpijada je ostala upamÄena i kao prva olimpijada, odnosno važniji dogaÄaj koji je prenoÅ”en putem televizije. Äuvena filmska umjetnica Leni Riefenstahl je igre ovjekovjeÄila u svom dokumentarnom filmu Olimpijada, koji se, usprkos svoje propagandne prirode, smatra jednim od najboljih djela tog žanra. Iako su igre izazvale pozive na bojkot od strane antifaÅ”istiÄke javnosti, na same sudionike je olimpijski spektakl imao snažan uÄinak. Mnogi su na osnovu olimpijade stekli pozitivno miÅ”ljenje o nacistiÄkoj NjemaÄkoj. Crni ameriÄki sportaÅ” Jesse Owens je, tako, tvrdio da je bio iznenaÄen kako mu jedan rasistiÄki režim može iskazivati poÅ”tovanje koje nije iskusio u nekim dijelovima vlastite zemlje. Jugoslavija uÄestvuje sa 86 sportista u 11 sportova, a jedinu medalju osvojio je gimnastiÄar Leon Å tukelj. Jugoslavija na igrama Jugoslavija na Igrama u Berlinu uÄestvuje sa 86 sportista u 12 sportova: atletici, biciklizmu, vaterpolu, gimnastici, veslanju, gimnastici, jedrenju, kajaku i kanuu, maÄevanju, plivanju, rvanju i skokovima u vodu. Jedinu medalju osvojio je gimnastiÄar Leon Å tukelj, osvojivÅ”i drugo mesto u vežbi na krugovima. U Berlinu Å tukelj je zavrÅ”io svoju olimpijsku karijeru sa ukupno Å”est medalja ā tri zlatne, jednom srebrnom i dve bronzane. Taj uÄinak obezbedio mu je titulu najuspeÅ”nijeg olimpijca Jugoslavije svih vremena. Jugoslavija je zauzela 27. mesto meÄu zemljama osvajaÄima medalja. Hitler, drugi svetsski rat, nemacka...
Lepo oÄuvano kao na slikama 1873 Pesme Äure JakÅ”iÄa UkoriÄeno u tvrd povez ali su saÄuvane i izvorne meke korice ŠŠµŠ¾ŃŠ³ŠøŃŠµ āŠŃŃŠ°ā ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ (Š”ŃŠæŃŠŗŠ° Š¦ŃŃŠ°, 8. Š°Š²Š³ŃŃŃ 1832 ā ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“, 16. Š½Š¾Š²ŠµŠ¼Š±Š°Ń 1878) Š±ŠøŠ¾ ŃŠµ ŃŃŠæŃŠŗŠø ŃŠ»ŠøŠŗŠ°Ń, ŠæŠµŃŠ½ŠøŠŗ, ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŠ“Š°Ń, Š“ŃŠ°Š¼ŃŠŗŠø ŠæŠøŃŠ°Ń Šø ŃŃŠøŃŠµŃ. ŠŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ Äura JakÅ”iÄ - Autoportret, 1857ā1858, Narodni muzej.jpg ŠŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ, Š°ŃŃŠ¾ŠæŠ¾ŃŃŃŠµŃ (ŃŃŠµ Š½Š° ŠæŠ»Š°ŃŠ½Ń, Š“ŠµŃŠ°Ń) ŠŠ°ŃŃŠ¼ ŃŠ¾ŃŠµŃŠ° 8. Š°Š²Š³ŃŃŃ 1832. ŠŠµŃŃŠ¾ ŃŠ¾ŃŠµŃŠ° Š”ŃŠæŃŠŗŠ° Š¦ŃŃŠ° ŠŃŃŃŃŠøŃŃŠŗŠ¾ ŃŠ°ŃŃŃŠ²Š¾ ŠŠ°ŃŃŠ¼ ŃŠ¼ŃŃŠø 16. Š½Š¾Š²ŠµŠ¼Š±Š°Ń 1878.ā(46 Š³Š¾Š“.) ŠŠµŃŃŠ¾ ŃŠ¼ŃŃŠø ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“ ŠŠ½ŠµŠ¶ŠµŠ²ŠøŠ½Š° Š”ŃŠ±ŠøŃŠ° Š Š¾Š“ŠøŃŠµŃŠø ŠŠøŠ¾Š½ŠøŃŠøŃŠµ Š„ŃŠøŃŃŠøŠ½Š° ŠŃŠ°Š²Š°Ń/ŃŃŠ°Š“ŠøŃŠøŃŠ° Š Š¾Š¼Š°Š½ŃŠøŠ·Š°Š¼ ŠŠ°ŃŠ²Š°Š¶Š½ŠøŃŠ° Š“ŠµŠ»Š° Š”ŃŠ°Š½Š¾ŃŠµ ŠŠ»Š°Š²Š°Ń ŠŃŃŠ° ŠŃŃŠµ ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŠ° Ń Š±ŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“ŃŠŗŠ¾Ń Š”ŠŗŠ°Š“Š°ŃŠ»ŠøŃŠø - ŠŗŃŃŠ° Ń ŠŗŠ¾ŃŠ¾Ń ŃŠµ ŠæŃŠ¾Š²ŠµŠ¾ ŠæŠ¾ŃŠ»ŠµŠ“ŃŠµ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ Š¶ŠøŠ²Š¾ŃŠ° Šø Ń ŠŗŠ¾ŃŠ¾Ń ŃŠµ ŃŠ¼ŃŠ¾ Š£Š· ŠŠ¾Š²Š°ŠŗŠ° Š Š°Š“Š¾Š½ŠøŃŠ° Šø Š”ŃŠµŠ²Ń Š¢Š¾Š“Š¾ŃŠ¾Š²ŠøŃŠ° ŠæŃŠøŠæŠ°Š“Š° Š²Š¾Š“ŠµŃŠøŠ¼ ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŠøŠ¼Š° ŃŃŠæŃŠŗŠµ ŠµŠæŠ¾Ń Šµ ŃŠ¾Š¼Š°Š½ŃŠøŠ·Š¼Š°. Š”Š°Š“ŃŠ¶Š°Ń ŠŠøŠ¾Š³ŃŠ°ŃŠøŃŠ° Š£ŃŠµŠ“Šø ŠŠøŃŃŠ° ŠøŃŠæŃŠµŠ“ Š¾ŃŠ½Š¾Š²Š½Šµ ŃŠŗŠ¾Š»Šµ Ń ŠŠ°Š½ŃŠµŠ²Ń, ŠŗŠ¾ŃŠ° Š½Š¾ŃŠø ŃŠµŠ³Š¾Š²Š¾ ŠøŠ¼Šµ Š”ŠæŠ¾Š¼ŠµŠ½ ŠæŠ»Š¾ŃŠ° Š½Š° ŠŃŃŠø ŠŃŃŠµ ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŠ° Ń Š”ŠŗŠ°Š“Š°ŃŠ»ŠøŃŠø ŠŠµŠ³Š¾Š²Š¾ ŠæŃŠ°Š²Š¾ ŠøŠ¼Šµ ŃŠµ ŠŠµŠ¾ŃŠ³ŠøŃŠµ. ŠŃŠ°Ń ŠŃŃŠµ ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŠ°, ŠŠøŠ¾Š½ŠøŃŠøŃŠµ (ŃŠ¾ŃŠµŠ½ 1806) Š±ŠøŠ¾ ŃŠµ ŃŠ²ŠµŃŃŠµŠ½ŠøŠŗ. ŠŠ°ŃŠŗŠ° Š„ŃŠøŃŃŠøŠ½Š° (ŃŠ¾ŃŠµŠ½Š° 1812), Š±ŠøŠ»Š° ŃŠµ ŠøŠ· ŃŠ²ŠµŃŃŠµŠ½ŠøŃŠŗŠµ ŠæŠ¾ŃŠ¾Š“ŠøŃŠµ. ŠŃŠøŠ¼ ŠæŃŠ²Š¾ŃŠ¾ŃŠµŠ½Š¾Š³ ŠŃŃŠµ, ŠŠøŠ¾Š½ŠøŃŠøŃŠµ Šø Š„ŃŠøŃŃŠøŠ½Š° ŠøŠ¼Š°Š»Šø ŃŃ ŃŠ¾Ń Š¾ŃŠ¼Š¾ŃŠ¾ Š“ŠµŃŠµ (ŠŠ°ŠŗŃŠøŠ¼, ŠŠ°Š·Š°Ń, ŠŠ°ŃŃŠøŠ½, ŠŠ»ŠµŠŗŃŠ°Š½Š“Š°Ń, ŠŠ¾Š²Š°Š½, ŠŠµŠ½ŠøŃŠ°Š¼ŠøŠ½, Š”ŃŠµŃŠ°Š½ŠøŠ“Š° Šø ŠŃŠ»ŠøŃŠ°Š½Š°), Š¾Š“ ŠŗŠ¾ŃŠøŃ ŃŠµ Š“Š²Š¾ŃŠµ ŃŠ¼ŃŠ»Š¾ Ń ŃŠ°Š½Š¾Š¼ Š“ŠµŃŠøŃŃŃŠ²Ń. ŠŃŃŠ° ŃŠµ Š¾ŃŠ½Š¾Š²Š½Ń ŃŠŗŠ¾Š»Ń ŠæŠ¾Ń Š°ŃŠ°Š¾ Ń ŃŠ¾Š“Š½Š¾Ń Š¦ŃŃŠø, Š„Š°ŃŃŠµŠ»Š“Ń (Š“Š°Š½Š°ŃŃŠø ŠŠ¾Š¼Š±Š¾Ń) Šø Š”ŠµŠ³ŠµŠ“ŠøŠ½Ń. Š¢ŃŠø ŃŠ°Š·ŃŠµŠ“Š° Š³ŠøŠ¼Š½Š°Š·ŠøŃŠµ Š·Š°Š²ŃŃŠøŠ¾ ŃŠµ Ń Š”ŠµŠ³ŠµŠ“ŠøŠ½Ń. ŠŠ°ŠŗŠ¾ ŃŠµ Š±ŠøŠ¾ Š¾ŃŃŠµŠ“ŃŠø ŃŠ°Šŗ, Š¾ŃŠ°Ń ŃŠµ Š¶ŠµŠ»ŠµŠ¾ Š“Š° ŠŃŃŠ° ŠøŠ·ŃŃŠø ŃŃŠ³Š¾Š²Š°ŃŠŗŠø Š·Š°Š½Š°Ń, ŃŠµ Š³Š° ŃŠµ ŃŠ»Š°Š¾ Ń Š„Š°ŃŃŠµŠ»Š“ Š½Š° ŃŠŗŠ¾Š»Š¾Š²Š°ŃŠµ ŃŠ¾ŠŗŠ¾Š¼ ŃŠ°ŃŠæŃŃŃŠ° Šø Ń ŠŠøŠŗŠøŠ½Š“Ń Ń ŃŃŠ³Š¾Š²Š°ŃŠŗŃ ŃŠ°Š“ŃŃ, Š°Š»Šø ŃŠµ ŠŃŃŠ° ŃŠ²Š°ŠŗŠø ŠæŃŃ Š±ŠµŠ¶Š°Š¾ ŠŗŃŃŠø. ŠŠ¾ŃŠ»Šµ Š·Š°Š²ŃŃŠµŠ½Šµ Š³ŠøŠ¼Š½Š°Š·ŠøŃŠµ, Š¾ŃŠøŃŠ°Š¾ ŃŠµ Ń Š¢ŠµŠ¼ŠøŃŠ²Š°Ń (Š“Š°Š½Š°Ń Š ŃŠ¼ŃŠ½ŠøŃŠ°) Š“Š° ŃŃŠø ŃŃŃŠ°ŃŠµ ŠŗŠ¾Š“ Š”Š»Š¾Š²Š°ŠŗŠ° ŠŠ³Š¾ŃŃŠ° ŠŃŠ½Š°ŃŃŠŗŠ¾Š³. ŠŠ¾Š“ŠøŠ½Šµ 1846. ŃŠ¼ŃŠ»Š° Š¼Ń ŃŠµ Š¼Š°ŃŠŗŠ° Š„ŃŠøŃŃŠøŠ½Š°. ŠŠ¾ŃŠøŠ² ŃŠµŠ“Š¼Š¾ŃŠ¾ ŃŠøŃŠ¾ŃŠ°Š“Šø, ŠæŠ¾ŃŠ°Š²ŃŃŃŠµ ŃŠµ ŠŗŠ°ŃŠ½ŠøŃŠµ Ń ŠŃŃŠøŠ½Š¾Š¼ ŃŃŠ²Š°ŃŠ°Š»Š°ŃŃŠ²Ń.[1] Š£Š¾ŃŠø ŃŠµŠ²Š¾Š»ŃŃŠøŠ¾Š½Š°ŃŠ½Šµ 1847. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ Š±ŠøŠ¾ ŃŠµ ŃŃŃŠ“ŠµŠ½Ń ŃŠ¼ŠµŃŠ½ŠøŃŠŗŠµ Š°ŠŗŠ°Š“ŠµŠ¼ŠøŃŠµ ŠøŃŠ°Š»ŠøŃŠ°Š½ŃŠŗŠ¾Š³ ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŠ° ŠŠ°ŠŗŠ¾Š¼Š° ŠŠ°ŃŠ°ŃŃŠ¾Š½ŠøŃŠ° Ń ŠŠµŃŃŠø, Š³Š“Šµ ŃŠµ Š±ŠøŠ¾ Š½Š°ŃŠ±Š¾ŃŠø ŃŃŠµŠ½ŠøŠŗ, Š°Š»Šø ŃŠµ Š·Š±Š¾Š³ ŃŠµŠ²Š¾Š»ŃŃŠøŠ¾Š½Š°ŃŠ½ŠøŃ Š“Š¾Š³Š°ŃŠ°ŃŠ° Š¼Š¾ŃŠ°Š¾ Š“Š° ŃŠµ Š½Š°ŠæŃŃŃŠø.[2] ŠŃŠ°ŃŠøŠ²ŃŠø ŃŠµ Ń ŃŠ¾Š“Š½Šø ŠŗŃŠ°Ń, ŠæŃŠ¾Š“ŃŠ¶ŠøŠ¾ ŃŠµ Š“Š° ŃŃŠø ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŃŃŠ²Š¾ Ń ŠŠµŃŠŗŠµŃŠµŠŗŃ ŠŗŠ¾Š“ ŠŠ¾Š½ŃŃŠ°Š½ŃŠøŠ½Š° ŠŠ°Š½ŠøŠ»Š° ŃŃŠ²ŠµŠ½Š¾Š³ ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŠ° ŃŠ¾Š³ Š“Š¾Š±Š°, ŃŃŠ°Š¶ŠµŃŠø ŃŠ¾ŠæŃŃŠ²ŠµŠ½Šø ŃŠ¼ŠµŃŠ½ŠøŃŠŗŠø ŠøŠ·ŃŠ°Š· Šø ŠæŃŠ¾Š“ŃŠ±ŃŃŃŃŃŠø ŃŠ²Š¾ŃŠ° Š·Š½Š°ŃŠ°, ŠøŠ·Š¼ŠµŃŃ Š¾ŃŃŠ°Š»Š¾Š³ Šø Š½ŠµŠ¼Š°ŃŠŗŠ¾Š³ ŃŠµŠ·ŠøŠŗŠ°. Š£ ŃŠµŠ²Š¾Š»ŃŃŠøŃŠø Š¾Š“ 1848ā1849. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠøŠ°ŠŗŠ¾ ŃŠµŃŠ½Š°ŠµŃŃŠ¾Š³Š¾Š“ŠøŃŃŠ°Šŗ, ŃŃŠµŃŃŠ²Š¾Š²Š°Š¾ ŃŠµ ŠŗŠ°Š¾ Š“Š¾Š±ŃŠ¾Š²Š¾ŃŠ°Ń. ŠŠ°Š“Š° ŃŠµ ŃŠµŠ²Š¾Š»ŃŃŠøŃŠ° Š·Š°Š²ŃŃŠøŠ»Š° ŠæŠ¾ŃŠ°Š·Š¾Š¼, Š½Š°ŠæŠøŃŠ°Š¾ ŃŠµ: āŠŃ , Š·Š°ŃŃŠ° Š³ŠøŠ½ŃŃŠ¼Š¾ Šø ŃŃŃŠ°Š“Š°ŃŠ¼Š¾ ā Š° ŃŃŠ° Š“Š¾Š±ŠøŃŠ¼Š¾!ā Š£Š±ŃŠ·Š¾ Š³Š° ŃŠµ Š½ŠµŠ¼Š°ŃŃŠøŠ½Š° ŠæŃŠøŠ¼Š¾ŃŠ°Š»Š° Š“Š° ŠæŃŠøŃ Š²Š°ŃŠ° ŃŠ°Š·Š½Šµ ŠæŠ¾ŃŠ»Š¾Š²Šµ. Š Š°Š“ŠøŠ¾ ŃŠµ ŠæŠ¾ ŠæŠ¾Š²ŃŠ°ŃŠŗŃ ŠøŠ· ŠŠµŠ»ŠøŠŗŠ¾Š³ ŠŠµŃŠŗŠµŃŠµŠŗŠ°, ŠŗŠ°Š¾ ŠŗŠ°Š½ŃŠµŠ»ŠøŃŃŠ° ŠŗŠ¾Š“ ŃŃŠµŃŠŗŠ¾Š³ ŃŃŠ“ŠøŃŠµ ŠŠ°Š·Š°ŃŠ° ŠŠ»Š°Ń Š¾Š²ŠøŃŠ°. Š¢Ń ŃŠµ Ń ŠŠµŠ»ŠøŠŗŠ¾Ń ŠŠøŠŗŠøŠ½Š“Šø 1850. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠæŠ¾ŃŃŃŠµŃŠøŃŠ°Š¾ ŠŠ»Š°Ń Š¾Š²ŠøŃŠ°[3], Šø ŠæŠ¾ŠŗŠ»Š¾Š½ŠøŠ¾ Š¼Ń ŠøŃŃŠø ŠæŠ¾ŃŃŃŠµŃ. ŠŠøŠ»Š° ŃŠµ ŃŠ¾ ŠæŃŠ²Š° ŃŠ»ŠøŠŗŠ° ŠŗŠ¾ŃŃ ŃŠµ ŃŃŠ°Š“ŠøŠ¾ ŃŠ»ŠøŠŗŠ°Ń ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ. Š¢ŠøŃ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Š° ŃŠµŃŃŠ¾ ŃŠµ Š¼ŠµŃŠ°Š¾ Š¼ŠµŃŃŠ¾ Š±Š¾ŃŠ°Š²ŠŗŠ°. ŠŃŠøŃŠ°Š¾ ŃŠµ Ń ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“, Š° ŃŠ±ŃŠ·Š¾ ŠæŠ¾ŃŠ»Šµ ŃŠ¾Š³Š° Ń ŠŠµŃ Š“Š° Š½Š°ŃŃŠ°Š²Šø ŃŃŃŠ“ŠøŃŠµ ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŃŃŠ²Š°. Š£ ŠŠµŃŃ ŃŠµ ŠŗŃŠµŃŠ°Š¾ Ń ŃŠ¼ŠµŃŠ½ŠøŃŠŗŠøŠ¼ ŠŗŃŃŠ³Š¾Š²ŠøŠ¼Š° ŃŠ° ŠŃŠ°Š½ŠŗŠ¾Š¼ Š Š°Š“ŠøŃŠµŠ²ŠøŃŠµŠ¼ Šø ŠŃŃŠ¾Š¼ ŠŠ°Š½ŠøŃŠøŃŠµŠ¼. ŠŠµŠ³Š¾Š²Šø ŠæŠ¾ŠµŃŃŠŗŠø ŠæŃŠ²ŠµŠ½ŃŠø ŃŠ³Š»ŠµŠ“Š°Š»Šø ŃŃ ŃŠ²ŠµŃŠ»Š¾ŃŃ Š“Š°Š½Š° Ń Š”ŠµŃŠ±ŃŠŗŠ¾Š¼ Š»ŠµŃŠ¾ŠæŠøŃŃ 1853. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ. ŠŠµŃŠæŠ°ŃŠøŃŠ° Š³Š° ŠæŃŠøŠ¼Š¾ŃŠ°Š»Š° Š“Š° ŃŠµ Š²ŃŠ°ŃŠø ŠŗŃŃŠø, Š°Š»Šø ŃŠ±ŃŠ·Š¾ ŠæŠ¾ŃŠ¾Š¼ Š¾ŃŠøŃŠ°Š¾ ŃŠµ Š½Š° ŠŠŗŠ°Š“ŠµŠ¼ŠøŃŃ ŃŠøŠ½ŠøŃ ŃŠ¼ŠµŃŠ½Š¾ŃŃŠø Ń ŠŠøŠ½Ń ŠµŠ½. ŠŃŠ°ŃŠµŠ¼ 1855. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ Š½Š°ŃŃŠ°Š½ŠøŠ¾ ŃŠµ Ń ŠŠøŠŗŠøŠ½Š“Šø Šø Š¶ŠøŠ²ŠµŠ¾ Š¾Š“ ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŃŃŠ²Š°. ŠŠøŃŠ°Š¾ ŃŠµ ŠæŠµŃŠ¼Šµ Šø ŃŃŠ°Š¼ŠæŠ°Š¾ ŠøŃ Ń Š”ŠµŠ“Š¼ŠøŃŠø ŠæŠ¾Š“ ŠæŃŠµŃŠ“Š¾Š½ŠøŠ¼Š¾Š¼ Š¢ŠµŠ¾ŃŠøŠ½. Š£ ŠŠ¾Š²Šø Š”Š°Š“ ŠæŃŠµŠ»Š°ŃŠ°Š¾ ŃŠµ 1856. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ, ŠæŠ¾Š“ŃŃŠ°ŠŗŠ½ŃŃ ŠæŠ¾Š²ŃŠ°ŃŠŗŠ¾Š¼ ŠæŃŠøŃŠ°ŃŠµŃŠ° ŃŠ° ŠŗŠ¾ŃŠøŠ¼Š° ŃŠµ Š“ŃŃŠ³Š¾Š²Š°Š¾ Ń ŠŠµŃŃ ŠŗŠ¾ŃŠø ŃŃ ŃŠµ Š¾ŠŗŃŠæŃŠ°Š»Šø Š¾ŠŗŠ¾ Š½Š¾Š²Š¾ŃŠ°Š“ŃŠŗŠøŃ Š»ŠøŃŃŠ¾Š²Š° Š”ŠµŠ“Š¼ŠøŃŠ° Šø ŠŠ½ŠµŠ²Š½ŠøŠŗ. ŠŠ¾ ŠæŠ¾Š²ŃŠ°ŃŠŗŃ ŃŠ° ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŃŠŗŠøŃ ŃŃŃŠ“ŠøŃŠ°, Š¶ŠøŠ²ŠµŠ¾ ŃŠµ Ń ŠŠ°Š½Š°ŃŃ Š“Š¾ 1856. ŠŠ“ 1857. ŠæŃŠµŃŠ°Š¾ ŃŠµ Ń Š”ŃŠ±ŠøŃŃ, Š³Š“Šµ Š¾ŃŃŠ°ŃŠµ ŃŠ²Šµ Š“Š¾ ŃŠ¼ŃŃŠø. Š£ Š”ŃŠ±ŠøŃŠø ŃŠµ ŃŠ°Š“ŠøŠ¾ ŠŗŠ°Š¾ ŃŠµŠ¾ŃŠŗŠø ŃŃŠøŃŠµŃ (Ń ŠŠ¾Š“Š³Š¾ŃŃŃ, Š”ŃŠ¼ŃŠ°ŠŗŠ¾Š²ŃŃ, Š”Š°Š±Š°Š½ŃŠø, Š Š°ŃŠø ŠŗŠ¾Š“ ŠŃŠ°Š³ŃŃŠµŠ²ŃŠ° Šø ŠŠ¾Š¶Š°ŃŠµŠ²ŃŃ, Ń ŠŗŠ¾Š¼Šµ ŃŠµ Šø Š¾Š¶ŠµŠ½ŠøŠ¾) Šø ŠŗŠ°Š¾ Š³ŠøŠ¼Š½Š°Š·ŠøŃŃŠŗŠø ŃŃŠøŃŠµŃ ŃŃŃŠ°ŃŠ° (Ń ŠŃŠ°Š³ŃŃŠµŠ²ŃŃ, ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“Ń Šø ŠŠ°Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šø). Š£ ŃŠ¾ Š²ŃŠµŠ¼Šµ Š±Š¾ŃŠ°Š²ŠøŠ¾ ŃŠµ Šø Ń Š¼Š°Š½Š°ŃŃŠøŃŃ ŠŃŠ°ŃŠµŠ²ŃŠ½ŠøŃŠ°, Š³Š“Šµ ŃŠµ Š½Š°ŃŃŃŠ°Š¾ Š½ŠµŠŗŠ¾Š»ŠøŠŗŠ¾ ŠøŃŃŠ¾ŃŠøŃŃŠŗŠøŃ ŠæŠ¾ŃŃŃŠµŃŠ°, ŠŗŠ¾ŃŠµ ŃŠµ ŠæŠ¾ŠŗŠ»Š¾Š½ŠøŠ¾ Š¼Š°Š½Š°ŃŃŠøŃŃ.[4] Š£ ŠŃŠ°Š³ŃŃŠµŠ²ŃŃ ŃŠµ Š±ŠøŠ»Š° ŃŠ°ŃŃŠ²Š°Š½Š° ŠŗŃŃŠ° Ń ŠŗŠ¾ŃŠ¾Ń ŃŠµ ŃŃŠ°Š½Š¾Š²Š°Š¾ Š“Š²Šµ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ Š“Š¾Šŗ ŃŠµ ŃŠ°Š“ŠøŠ¾ Ń Š³ŠøŠ¼Š½Š°Š·ŠøŃŠø (1863-1865).[5][6] ŠŠ²Š° ŠŗŃŃŠ° ŃŃŃŃŠµŠ½Š° ŃŠµ 2018. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ.[7] Š£ Š”Š°Š±Š°Š½ŃŠø ŃŠµ 1936. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ Š½Š° ŃŠ²ŠµŃŠ°Š½Š¾ŃŃŠø Š¾ŃŠŗŃŠøŠ²ŠµŠ½Š° ŃŠæŠ¾Š¼ŠµŠ½-Š±ŠøŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŠ°, ŠŗŠ¾ŃŠø ŃŠµ ŃŃ Š“Š¾ŃŠ°Š¾ Š·Š° ŃŃŠøŃŠµŃŠ° Ń Š°Š²Š³ŃŃŃŃ 1865. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ.[8] ŠŠøŃŃŠ° ŠŃŃŠµ ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŠ° Ń ŠŠ°Š»Š¾Ń ŠŃŃŠ½Šø ŠŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ ŃŠµ Š±ŠøŠ¾ ŃŠ²ŠµŃŃŃŠ°Š½ ŃŠ¼ŠµŃŠ½ŠøŠŗ Šø ŃŠ¾Š“Š¾ŃŃŠ±: ŠæŠµŃŠ½ŠøŠŗ, ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŠ“Š°Ń, Š“ŃŠ°Š¼ŃŠŗŠø ŠæŠøŃŠ°Ń Šø ŃŠ»ŠøŠŗŠ°Ń. ŠŠ»Šø Šø Š±Š¾ŠµŠ¼. Š”ŃŠ²Š°ŃŠ°Š»Š°ŃŠŗŠø Šø ŃŃŃŠ°Š“Š°Š»Š°ŃŠŗŠø Š¶ŠøŠ²Š¾Ń ŃŠ¾Š³ Š¾Š±ŃŠ°Š·Š¾Š²Š°Š½Š¾Š³ Šø ŃŠµŠ¼ŠæŠµŃŠ°Š¼ŠµŠ½ŃŠ½Š¾Š³ ŃŠ¾Š²ŠµŠŗŠ° ŃŠµŃŃŠ¾ ŃŠµ Š¾Š“Š²ŠøŃŠ°Š¾ Ń Š±Š¾ŠµŠ¼ŃŠŗŠ¾Š¼ Š°Š¼Š±ŠøŃŠµŠ½ŃŃ ŃŠŗŠ°Š“Š°ŃŠ»ŠøŃŃŠŗŠøŃ ŠŗŠ°ŃŠ°Š½Š° Š¢ŃŠø ŃŠµŃŠøŃŠ° Šø ŠŠ²Š° ŃŠµŠ»ŠµŠ½Š°. ŠŠ¾ŠµŠ¼ŃŠŗŠ° Š°ŃŠ¼Š¾ŃŃŠµŃŠ° Š±ŠøŠ»Š¾ ŃŠµ Š¾ŠŗŃŃŠ¶ŠµŃŠµ Ń ŠŗŠ¾Š¼Šµ ŃŠµ Š“Š¾Š±ŠøŃŠ°Š¾ ŃŃŠ²Š°ŃŠ°Š»Š°ŃŠŗŃ ŠøŠ½ŃŠæŠøŃŠ°ŃŠøŃŃ, ŠøŠ·Š°Š·ŠøŠ²Š°Š¾ Š“ŠøŠ²ŃŠµŃŠµ Šø Š°ŠæŠ»Š°ŃŠ·Šµ Š²ŠµŃŠµŠ»ŠøŃ Š³Š¾ŃŃŠøŃŃ Šø Š±Š¾ŠµŠ¼ŃŠŗŠøŃ Š“ŃŃŠ¶Š±ŠµŠ½ŠøŠŗŠ°, Š°Š»Šø Šø Š±ŠµŃ Š²Š»Š°ŃŃŠø ŃŠøŃŠ¾Ń ŃŠµ ŃŃŃŠ¾Š²Š¾ŃŃŠø Šø Š»Š°ŠŗŠ¾Š¼Š¾ŃŃŠø ŃŃŠ³Š°Š¾, Š¾ŃŠøŠ³ŠøŠ½Š°Š»Š½Š¾ Šø ŃŠ°ŃŠøŃŠøŃŠ½Š¾. Š”ŃŠ°Š»Š½Š¾ ŃŠµ Š¶ŠøŠ²ŠµŠ¾ Ń Š¾ŃŠŗŃŠ“ŠøŃŠø, Šø ŃŠµŃŠŗŠ¾ ŃŠµ ŠøŠ·Š“ŃŠ¶Š°Š²Š°Š¾ ŃŠ²Š¾ŃŃ Š±ŃŠ¾ŃŠ½Ń ŠæŠ¾ŃŠ¾Š“ŠøŃŃ. ŠŃŠøŃŠøŃŠ½ŃŃ ŠæŠ¾ŃŠ¾Š“ŠøŃŠ½ŠøŠ¼ Š¾Š±Š°Š²ŠµŠ·Š°Š¼Š° Šø Š“ŃŠ³Š¾Š²ŠøŠ¼Š°, ŃŠŗŠ»Š¾Š½ Š±Š¾ŠµŠ¼ŠøŃŠø, Š±Š¾Š»ŠµŃŃŠ°Š½, ŠŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ ŃŠµ ŠæŠ¾ŃŃŃŠ°Š¾ ŠŗŃŠ¾Š· Š¶ŠøŠ²Š¾Ń. Š Š°Š·Š¾ŃŠ°ŃŠ°Š½ Ń ŃŃŠ“Šµ Šø Š¶ŠøŠ²Š¾Ń, Š½Š°Š»Š°Š·ŠøŠ¾ ŃŠµ ŃŃŠµŃ Ń Ń ŃŠ¼ŠµŃŠ½ŠøŃŠŗŠ¾Š¼ ŃŃŠ²Š°ŃŠ°ŃŃ, ŠæŠµŃŠ½ŠøŃŠŗŠ¾Š¼ Šø ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŃŠŗŠ¾Š¼. ŠŠøŠ¾ ŃŠµ Š½ŠµŠ¶Š°Š½, ŠøŃŠŗŃŠµŠ½ Š“ŃŃŠ³ Šø Š±Š¾Š»ŠµŃŠøŠ² Š¾ŃŠ°Ń, Š°Š»Šø Ń Š¼ŃŠ°ŃŠ½ŠøŠ¼ ŃŠ°ŃŠæŠ¾Š»Š¾Š¶ŠµŃŠøŠ¼Š° ŃŠ°Š·Š“ŃŠ°Š¶ŃŠøŠ² Šø ŃŠµŠ“Š°Šŗ. ŠŠµŠ³Š¾Š²Š° Š±Š¾Š»Š½Š° Šø ŠæŠ»Š°Ń Š¾Š²ŠøŃŠ° Š»ŠøŃŠøŠŗŠ° Š²ŠµŃŠ°Š½ ŃŠµ ŠøŠ·ŃŠ°Š· ŃŠµŠ³Š¾Š²Šµ ŠøŠ½ŃŠøŠ¼Š½Šµ Š»ŠøŃŠ½Š¾ŃŃŠø, ŃŃŠ°Š³ŠøŃŠ½Šµ Šø Š±Š¾ŠµŠ¼ŃŠŗŠµ. ŠŠ±Š¾Š»ŠµŠ¾ Š¾Š“ ŃŃŠ±ŠµŃŠŗŃŠ»Š¾Š·Šµ, Ń Š“ŃŠ³Š¾Š²ŠøŠ¼Š°, Š³Š¾ŃŠµŠ½ ŃŠµ Šø Š¾ŃŠæŃŃŃŠ°Š½ (1871) ŠøŠ· Š“ŃŠ¶Š°Š²Š½Šµ ŃŠ»ŃŠ¶Š±Šµ. Š£Š· ŠæŠ¾Š¼Š¾Ń Š”ŃŠ¾ŃŠ°Š½Š° ŠŠ¾Š²Š°ŠŗŠ¾Š²ŠøŃŠ° 1872. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ Š“Š¾Š±ŠøŠ¾ ŃŠµ ŠæŠ¾ŃŠ°Š¾ Ń ŠŃŠ¶Š°Š²Š½Š¾Ń ŃŃŠ°Š¼ŠæŠ°ŃŠøŃŠø. Š”Š¼ŃŃ Š³Š° ŃŠµ Š·Š°ŃŠµŠŗŠ»Š° Š½Š° ŠæŠ¾Š»Š¾Š¶Š°ŃŃ ŠŗŠ¾ŃŠµŠŗŃŠ¾ŃŠ° ŠŃŠ¶Š°Š²Š½Šµ ŃŃŠ°Š¼ŠæŠ°ŃŠøŃŠµ Ń ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“Ń 16. Š½Š¾Š²ŠµŠ¼Š±ŃŠ° 1878. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ (ŠæŠ¾ ŃŃŠ»ŠøŃŠ°Š½ŃŠŗŠ¾Š¼ ŠŗŠ°Š»ŠµŠ½Š“Š°ŃŃ). ŠŃŠ²Š¾Š±ŠøŃŠ½Š¾ ŃŠµ ŃŠ°Ń ŃŠ°ŃŠµŠ½ Š½Š° ŃŃŠ°ŃŠ¾Š¼ Š¢Š°ŃŠ¼Š°ŃŠ“Š°Š½ŃŠŗŠ¾Š¼ Š³ŃŠ¾Š±ŃŃ[9], Š°Š»Šø ŃŃ ŃŠµŠ³Š¾Š²Šµ ŠŗŠ¾ŃŃŠø, Š½Š°ŠŗŠ¾Š½ Š¾ŃŠ²Š°ŃŠ°ŃŠ° Š³ŃŠ¾Š±ŃŠ°, ŠæŃŠµŠ½ŠµŃŠµŠ½Šµ Š½Š° ŠŠ¾Š²Š¾ Š³ŃŠ¾Š±ŃŠµ Ń ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“Ń. ŠŠ° Š³ŃŠ¾Š±Š½Š¾Š¼ ŃŠæŠ¾Š¼ŠµŠ½ŠøŠŗŃ ŠŃŃŠµ ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŠ° ŠøŃŠæŠøŃŠ°Š½Šµ ŃŃ ŃŠµŃŠø: Š£ ŃŠ²ŠµŃŃ, Š±ŃŠ°Š»Šµ, Š½ŠµŠ¼Š° ŃŃŠ±Š°Š²Šø.[10][11] ŠŠ¼Š°Š¾ ŃŠµ ŃŃŠæŃŃŠ³Ń Š¢ŠøŠ½Ń (Š„ŃŠøŃŃŠøŠ½Ń) Šø Š“ŠµŃŃ ŠŠøŠ»Š¾ŃŠ°, ŠŠµŠ»ŃŃŠ°, Š¢ŠøŃŠ°Š½Ń Šø ŠŠøŠ»ŠµŠ²Ń. ŠŠµŠ»ŃŃ (* 1863 ā ā 1882) ŃŠ°ŠŗŠ¾ŃŠµ ŃŠµ ŃŠ»ŠøŠŗŠ°Š¾ Šø ŠæŠøŃŠ°Š¾.[12] ŠŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ, ŠŠ¾ŃŠ½Š° ŃŃŃŠ°Š¶Š° (ŃŃŠµ Š½Š° ŠæŠ»Š°ŃŠ½Ń). Š”Š»ŠøŠŗŠ° ŃŠµ ŠæŠ¾ŃŠ²ŠµŃŠµŠ½Š° ŃŠ°Š²Š¾ŃŃŠŗŠøŠ¼ ŃŃŠ½Š°ŃŠøŠ¼Š° ŠøŠ· ŃŃŠæŃŠŗŠ¾-ŃŃŃŃŠŗŠ¾Š³ ŃŠ°ŃŠ° 1876ā1878. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠŠ½ŃŠæŠøŃŠ°ŃŠøŃŠ° Š·Š° āŠŠµŠ²Š¾ŃŠŗŃ Ń ŠæŠ»Š°Š²Š¾Š¼ā Š±ŠøŠ»Š° ŃŠµ ŠŠøŠ»Š°, ŠŗŃŃŠ¼Š°ŃŠøŃŠ° ŠøŠ· ŠŠøŠŗŠøŠ½Š“Šµ, ŠŗŠ¾ŃŠ¾Ń ŃŠµ ŠæŠ¾ŃŠ²ŠµŃŠøŠ¾ Šø ŠæŠµŃŠ¼Ń āŠŠøŠ»Š°ā.[13] ŠŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½Šø ŃŠ°Š“ Š£ŃŠµŠ“Šø Š”ŃŠøŃ Š¾Š²Šø ŠŃŃŠµ ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŠ° Ń Š”ŠŗŠ°Š“Š°ŃŠ»ŠøŃŠø Š”ŠæŠ¾Š¼ŠµŠ½ŠøŠŗ ŠŃŃŠø ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŃ ŠæŠ¾Š“ŠøŠ³Š½ŃŃ 1990. Ń Š”ŠŗŠ°Š“Š°ŃŠ»ŠøŃŠø (Š°ŃŃŠ¾Ń: ŠŠ¾Š²Š°Š½ Š”Š¾Š»Š“Š°ŃŠ¾Š²ŠøŃ) ŠŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ Š½Š°ŃŠ²ŠµŃŠø ŃŠµ Š»ŠøŃŠøŃŠ°Ń ŃŃŠæŃŠŗŠ¾Š³ ŃŠ¾Š¼Š°Š½ŃŠøŠ·Š¼Š° Šø ŃŠµŠ“Š°Š½ Š¾Š“ Š½Š°ŃŠ“Š°ŃŠ¾Š²ŠøŃŠøŃŠøŃ Šø Š½Š°ŃŠ·Š½Š°ŃŠ°ŃŠ½ŠøŃŠøŃ ŃŃŠæŃŠŗŠøŃ ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŠ° 19. Š²ŠµŠŗŠ°.[14] Š”ŃŃŠ°ŃŃŠ²ŠµŠ½, ŠøŠ·ŃŠ·ŠµŃŠ½Šµ ŠøŠ¼Š°Š³ŠøŠ½Š°ŃŠøŃŠµ, ŃŠ½Š°Š¶Š½Šµ Š¾ŃŠµŃŠ°ŃŠ½Š¾ŃŃŠø, Š±ŃŠ½ŃŠ¾Š²Š°Š½ Šø ŃŠ»Š¾Š±Š¾Š“Š°ŃŃŠŗŠø, ŠæŠøŃŠ°Š¾ ŃŠµ Š·Š° ŃŠ¾Š¼Š°Š½ŃŠøŃŠ°ŃŃŠŗŠøŠ¼ Š·Š°Š½Š¾ŃŠ¾Š¼ ŠæŠµŃŠ¼Šµ Š¾ ŃŠ»Š¾Š±Š¾Š“Šø, ŠæŃŠ¾ŃŠøŠ² ŃŠøŃŠ°Š½ŠøŃŠµ, ŃŠ¾Š“Š¾ŃŃŠ±ŠøŠ²Ń Š»ŠøŃŠøŠŗŃ, Š°Š»Šø Šø ŃŃŠøŃ Š¾Š²Šµ Š»ŠøŃŃŠŗŠ¾Š³ ŠæŠ¾ŃŠ²ŠµŃŠµŃŠ° Šø Š“ŃŠ±Š¾ŠŗŠ¾Š³ Š±Š¾Š»Š°. ŠŠ¾Š½ŃŃŠ¾Š²ŠµŃŠ·Š°Š½, ŠæŠ¾ŃŠ²ŠµŃŠøŠ¾ ŃŠµ Š·Š±ŠøŃŠŗŃ ŠæŠ¾ŠµŠ·ŠøŃŠµ ŠŠ½ŠµŠ·Ń ŠŠøŠ»Š°Š½Ń ŠŠ±ŃŠµŠ½Š¾Š²ŠøŃŃ. ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ ŃŠµ Š·Š°ŃŠµŃŠ½ŠøŠŗ Šø Š½Š°ŃŠøŃŃŠ°ŠŗŠ½ŃŃŠøŃŠø ŠæŃŠµŠ“ŃŃŠ°Š²Š½ŠøŠŗ Š°Š½Š°ŠŗŃŠµŠ¾Š½ŃŃŠŗŠµ ŠæŠ¾ŠµŠ·ŠøŃŠµ ŠŗŠ¾Š“ Š”ŃŠ±Š°, Š°Š»Šø Šø Š°ŃŃŠ¾Ń Š±ŃŠ¾ŃŠ½ŠøŃ Š“Š¾ŃŠµŃŠŗŠø, Š°ŃŠ¾ŃŠøŠ·Š°Š¼Š°, ŠæŠ¾ŠµŃŃŠŗŠøŃ Š¼ŠøŠ½ŠøŃŠ°ŃŃŃŠ°. Š£ Š“ŃŃ Ń ŠµŠæŠ¾Ń Šµ Ń ŠŗŠ¾ŃŠ¾Ń ŃŠµ Š¶ŠøŠ²ŠµŠ¾ Šø ŃŃŠ²Š°ŃŠ°Š¾, ŠŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ ŃŠµ ŠøŠ¼Š°Š¾ ŃŠ²Š¾ŃŠµ ŃŠ·Š¾ŃŠµ, Š¼ŠµŃŃ ŠæŠµŃŠ½ŠøŃŠøŠ¼Š° ŠŠµŃŠµŃŠøŃŠ° Šø ŠŠ°ŃŃŠ¾Š½Š°, Š° Š¼ŠµŃŃ ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŠøŠ¼Š° Š ŠµŠ¼Š±ŃŠ°Š½ŃŠ°. Š§ŠµŃŃŠ¾ ŃŠµ Š¾Š±ŃŠ°ŃŠøŠ²Š°Š¾ ŠøŃŃŠµ Š¼Š¾ŃŠøŠ²Šµ Šø Ń ŠŗŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½ŠøŠ¼ Š“ŠµŠ»ŠøŠ¼Š° Šø Š½Š° ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŃŠŗŠøŠ¼ ŠæŠ»Š°ŃŠ½ŠøŠ¼Š°. ŠŠ°ŠŗŠ¾ ŃŃŠæŠµŃŠ½Šø ŠæŠµŃŠ½ŠøŠŗ Šø Š“ŃŠ°Š¼ŃŠŗŠø ŠæŠøŃŠ°Ń, ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ ŃŠµ Š·Š° ŃŃŠæŃŠŗŃ ŠŗŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½Š¾ŃŃ Š²Š°Š¶Š°Š½ Šø ŠŗŠ°Š¾ ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŠ“Š°Ń. ŠŠ³Š»Š°ŃŠøŠ¾ ŃŠµ Ń ŃŃŠµŠ½ŃŃŠŗŃ ŠŗŠ°Š“Š° ŃŠµ ŠŗŠ¾Š“ Š½Š°Ń ŃŠ°Š²ŃŠ°ŃŃ Š½Š°Š³Š¾Š²ŠµŃŃŠ°ŃŠø ŃŠµŠ°Š»ŠøŠ·Š¼Š°, ŠæŠ¾ŃŠµŠ±Š½Š¾ Š²ŠøŠ“ŃŠøŠ²Šø Ń ŠæŃŠ¾Š“Š¾ŃŃ ŃŠ°Š²ŃŠµŠ¼ŠµŠ½Šµ ŃŠµŠ¼Š°ŃŠøŠŗŠµ. ŠŠøŃŠ°Š¾ ŃŠµ Š½ŠµŠŗŠ¾Š»ŠøŠŗŠ¾ Š²ŃŃŃŠ° ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŠ“Š°ŠŗŠ°. ŠŠ°ŃŠæŃŠµ Š¾Š½Šµ Ń ŠŗŠ¾ŃŠøŠ¼Š° ŃŠµ ŠøŠ“ŠµŠ°Š»ŠøŠ·Š¾Š²Š°Š¾ Š½Š°Ń ŃŃŠµŠ“ŃŠø Š²ŠµŠŗ, ŠæŃŠøŠŗŠ°Š·ŃŃŃŃŠø Š½ŠµŠ¼Š°ŃŠøŃŠŗŠ° Š²ŃŠµŠ¼ŠµŠ½Š°. ŠŃŃŠ³Ń Š³ŃŃŠæŃ ŃŠøŠ½Šµ ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŃŠŗŠµ Š¾ Š¶ŠøŠ²Š¾ŃŃ Š±Š°Š½Š°ŃŃŠŗŠ¾Š³ ŃŠµŠ»Š°, Š° Š¼ŠµŃŃ ŃŠøŠ¼Š° ŃŠµ Š½Š°ŃŠæŠ¾Š·Š½Š°ŃŠøŃŠ° āŠ”ŠøŃŠ¾ŃŠ° ŠŠ°Š½Š°ŃŠ°Š½ŠŗŠ°ā, ŠŗŠ¾ŃŠ° Šø Š³Š¾Š²Š¾ŃŠø Š¾ ŃŃŃŠ°Š“Š°ŃŃ Š½Š°ŃŠ¾Š“Š° ŃŠ¾ŠŗŠ¾Š¼ Š±ŃŃŠ½ŠøŃ Š“Š¾Š³Š°ŃŠ°ŃŠ° ŠøŠ· 1848, 1849. Š¢ŃŠµŃŃ Š³ŃŃŠæŃ ŃŠøŠ½Šµ ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŃŠŗŠµ ŠøŠ½ŃŠæŠøŃŠøŃŠ°Š½Šµ ŃŃŠæŃŠŗŠ¾-ŃŃŃŃŠŗŠøŠ¼ ŃŠ°ŃŠ¾Š¼, Šø Ń ŃŠøŠ¼Š° ŃŠµ ŃŠ¾Š“Š¾ŃŃŠ±ŠøŠ²Š° ŃŠµŠ¼Š°ŃŠøŠŗŠ° ŠøŠ· ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŠµŠ²ŠøŃ ŠæŠµŃŠ°Š¼Š° Š“Š¾Š±ŠøŠ»Š° ŃŠ²Š¾Ń ŠæŃŠøŃŠ¾Š“Š½Šø ŠæŃŠ¾Š“ŃŠ¶ŠµŃŠ°Šŗ. ŠŠ°ŠæŠøŃŠ°Š¾ ŃŠµ Š¾ŠŗŠ¾ 40 ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŠ“Š°ŠŗŠ°, ŃŃŠø Š“ŃŠ°Š¼Šµ Ń ŃŃŠøŃ Ń: āŠ”ŃŠ°Š½Š¾ŃŠµ ŠŠ»Š°Š²Š°Ńā, āŠ”ŠµŠ¾Š±Š° Š”ŃŠ±Š°ŃŠ°ā Šø āŠŠµŠ»ŠøŃŠ°Š²ŠµŃŠ°ā. ŠŃŃŠ°Š²ŠøŠ¾ ŃŠµ Š½ŠµŠ·Š°Š²ŃŃŠµŠ½ ŠøŃŃŠ¾ŃŠøŃŃŠŗŠø ŃŠ¾Š¼Š°Š½ Š Š°ŃŠ½ŠøŃŠø Š¾ ŃŃŠæŃŠŗŠ¾-ŃŃŃŃŠŗŠ¾Š¼ ŃŠ°ŃŃ 1876ā1878. ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ ŃŠµ ŃŃŠ²Š°ŃŠ°Š¾ Š»ŠøŃŃŠŗŃ, ŠµŠæŃŠŗŃ Šø Š“ŃŠ°Š¼ŃŠŗŃ ŠæŠ¾ŠµŠ·ŠøŃŃ. Š”Š²Š¾ŃŠµ Š»ŠøŃŃŠŗŠµ ŠæŠµŃŠ¼Šµ Š¾Š±ŃŠ°Š²ŃŃŃŠµ ŃŠŗŠ¾ŃŠ¾ ŠæŠ¾ ŃŠ²ŠøŠ¼Š° ŃŃŠæŃŠŗŠøŠ¼ ŃŠ°ŃŠ¾ŠæŠøŃŠøŠ¼Š°. ŠŠ° Š¶ŠøŠ²Š¾ŃŠ° ŃŠµ Š¾Š±ŃŠ°Š²ŠøŠ¾ Š·Š±ŠøŃŠŗŃ ŃŠ²Š¾ŃŠµ Š»ŠøŃŠøŠŗŠµ āŠŠµŃŠ¼Šµā. ŠŠ°ŃŠ·Š½Š°ŃŠ°ŃŠ½ŠøŃŠµ ŠµŠæŃŠŗŠµ ŠæŠµŃŠ¼Šµ ŃŃ: āŠŃŠ°ŃŠ¾ŃŠ±ŠøŃŠ°ā, āŠŠµŠ²ŠµŃŃŠ° ŠŠøŠ²ŃŠ°Š½ŠøŠ½Š° ŠŠ°ŃŠ°ā, āŠŠ°ŃŃŠ°ŠŗŃŠ°ŃŠ¾Š²ŠøŃŠøā, āŠŃŃŠµŠ½ŠøŃŠ°ā Šø āŠŃŠøŃŠµŃŃā. ŠŠµŠ³Š¾Š² ŃŠ°Š“ Š½Š° Š“ŃŠ°Š¼Šø ŃŠµ Š“Š²Š¾ŃŃŃŃŠŗŠ¾ Š¾Š±ŠøŠ¼Š½ŠøŃŠø Š½ŠµŠ³Š¾ Š½Š° Š»ŠøŃŠøŃŠø Šø ŠµŠæŃ. ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ ŃŠµ ŃŠµŠ“Š°Š½ Š¾Š“ Š½Š°ŃŃŠ°Š½ŠøŃŠøŃ Šø Š½Š°ŃŠæŠ»Š¾Š“Š½ŠøŃŠøŃ ŃŃŠæŃŠŗŠøŃ ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŠ“Š°ŃŠ°. ŠŠ°ŃŠ²ŠøŃŠµ ŃŠµ ŠæŠøŃŠ°Š¾ Ń ŠæŃŠ¾Š·Šø: Š¾ŠŗŠ¾ ŃŠµŃŃŠ“ŠµŃŠµŃ ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŠ“Š°ŠŗŠ° Šø ŃŠŗŠøŃŠ°, Š¾Š“ ŠŗŠ¾ŃŠøŃ Š½ŠµŠŗŠ¾Š»ŠøŠŗŠ¾ Š½ŠµŠ“Š¾Š²ŃŃŠµŠ½ŠøŃ . ŠŠ“ Š“ŃŠ°Š¼Š°, ŃŠ¼ŠµŃŠ½ŠøŃŠŗŠø ŃŠµ Š½Š°ŃŃŃŠæŠµŠ»ŠøŃŠ° ŠŠµŠ»ŠøŃŠ°Š²ŠµŃŠ° ŠŗŠ½ŠµŠ³ŠøŃŠ° ŃŃŠ½Š¾Š³Š¾ŃŃŠŗŠ°, ŠæŠøŃŠ°Š½Š° Ń Š“ŃŃ Ń ŃŠµŠŗŃŠæŠøŃŠ¾Š²ŃŠŗŠµ Š“ŃŠ°Š¼Š°ŃŃŃŠ³ŠøŃŠµ, ŃŠ° Š½Š°Š¼ŠµŃŠ¾Š¼ Š“Š° ŃŠµ Š½Š° ŠøŃŃŠ¾ŃŠøŃŃŠŗŠ¾Ń Š¾ŃŠ½Š¾Š²Šø ŠæŃŠøŠŗŠ°Š¶Šµ Šø ŃŠµŠ“Š½Š° ŠæŠ¾Š»ŠøŃŠøŃŠŗŠ° Š“ŃŠ°Š¼Š°, ŃŠ°ŠŗŠ¾ Š²Š°Š¶Š½Š° Š·Š° ŃŠµŠ»Š¾ŠŗŃŠæŠ½Ń Š½Š°ŃŃ ŠøŃŃŠ¾ŃŠøŃŃ, Š° Š²ŠµŠ·Š°Š½Š° Š·Š° Š²Š»Š°Š“Š°ŃŠµŠ²Ń Š¶ŠµŠ½Ń, ŃŃŃŠ°Š½ŠŗŠøŃŃ ŠæŠ¾ŃŠµŠŗŠ»Š¾Š¼. ŠŠ½Š¾Š³Š¾ ŃŃŠŗŠ¾Š±Š°, ŃŃŃŠ°ŃŃŠø, Š¼ŃŠ¶ŃŠµ, Š¾Š±Š»ŠøŠŗŃŃŃ Š“ŃŠ°Š¼Š°ŃŠøŃŠ°Š½ Š¾Š“Š½Š¾Ń Š¼ŠµŃŃ ŃŃŠ½Š°ŃŠøŠ¼Š°, Šø Š·Š±Š¾Š³ ŃŠ¾Š³Š° ŃŠµ Š»Š¾Š³ŠøŃŠ½Š¾ ŃŃŠ¾ Š“Š²Š° Š³Š»Š°Š²Š½Š° ŃŃŠ½Š°ŠŗŠ°, ŠŠµŠ»ŠøŃŠ°Š²ŠµŃŠ° Šø Š Š°Š“Š¾Ń ŠŃŠ»Š¾Š²ŠøŃ, Š½Š° ŠŗŃŠ°ŃŃ ŃŠ¾Š½Ń Ń Š»ŃŠ“ŠøŠ»Š¾. ŠŠ°ŃŠ¼Š°ŃŠµ ŃŠµ ŃŠ°Š“ŠøŠ¾ Š½Š° Š»ŠøŃŠøŃŠø, ŠæŠ° ŠøŠæŠ°Šŗ, ŠŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ ŃŠµ ŃŃŠ²Š¾ŃŠøŠ¾ ŠøŠ·Š²ŠµŃŃŠ°Š½ Š±ŃŠ¾Ń ŠæŠµŃŠ°Š¼Š° Š¾Š“ ŃŃŠ°ŃŠ½Šµ Šø ŠŗŠ»Š°ŃŠøŃŠ½Šµ Š²ŃŠµŠ“Š½Š¾ŃŃŠø. ŠŠµŠŗŠµ Š¾Š“ ŃŠøŃ , ŠŗŠ°Š¾ āŠŠ° ŠŠøŠæŠ°ŃŃā, āŠŠøŠ»Š°ā, āŠŠ¾Š³Š° Š“Š° ŃŃŠ±ŠøŠ¼ā, āŠŃŃ Ń ŠŠ¾ŃŃŠ°Šŗā, āŠŃŠ¾Š· ŠæŠ¾Š½Š¾Ń Š½ŠµŠ¼Ńā, ŃŠæŠ°Š“Š°ŃŃ Ń Š½Š°ŃŠ±Š¾ŃŠµ ŃŃŠøŃ Š¾Š²Šµ ŃŃŠæŃŠŗŠµ ŠæŠ¾ŠµŠ·ŠøŃŠµ. ŠŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ, ŠŠµŠ²Š¾ŃŠŗŠ° Ń ŠæŠ»Š°Š²Š¾Š¼ (ŃŃŠµ Š½Š° ŠæŠ»Š°ŃŠ½Ń, 1856). ŠŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ, ŠŠ½ŠµŠ· ŠŠ°Š·Š°Ń (ŃŃŠµ Š½Š° ŠæŠ»Š°ŃŠ½Ń), 1857-1858, Š“Š°Š½Š°Ń Ń ŠŠ°ŃŠ¾Š“Š½Š¾Š¼ Š¼ŃŠ·ŠµŃŃ Ń ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“Ń ŠŃŠøŃŠøŃŠŗŠø Š¾ŃŠ²ŃŃ Š£ŃŠµŠ“Šø ŠŠ°Š“ ŃŠµ ŃŠµŃ Š¾ ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŃ, Š¾Š½Š“Š° ŃŠµ Ń ŠæŃŠ²Š¾Š¼ ŃŠµŠ“Ń Š¼ŠøŃŠ»Šø Š½Š° ŃŠµŠ³Š¾Š² Š»ŠøŃŃŠŗŠø ŃŠ°Š»ŠµŠ½Ń, Šø Ń ŠæŠ¾Š³Š»ŠµŠ“Ń ŃŠµŠ¼ŠæŠµŃŠ°Š¼ŠµŠ½ŃŠ° Šø Ń ŠæŠ¾Š³Š»ŠµŠ“Ń ŠøŠ·ŃŠ°Š¶Š°ŃŠ°. ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ ŃŠµ ŃŠ¾Š¼Š°Š½ŃŠøŠŗ Ń Š½Š°ŃŠæŠ¾ŃŠæŃŠ½ŠøŃŠµŠ¼ ŃŠ¼ŠøŃŠ»Ń. ŠŠ½ ŃŠµ ŃŠ°Š·Š²ŠøŠ¾ ŠæŠ¾Š“ ŃŃŠøŃŠ°ŃŠµŠ¼ ŠŃŠ°Š½ŠŗŠ° Š Š°Š“ŠøŃŠµŠ²ŠøŃŠ°, ŠŠ¼Š°ŃŠ°, ŠŠ°ŃŃŠ¾Š½Š° Šø ŠŠµŃŠµŃŠøŃŠ°. ŠŠ°Š¾ Šø ŃŠ²Šø Š²ŠµŠ»ŠøŠŗŠø ŃŠ¾Š¼Š°Š½ŃŠøŃŠ°ŃŃŠŗŠø ŠæŠµŃŠ½ŠøŃŠø, Šø ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ ŃŠµ Š±ŃŠ½ŃŠ¾Š²Š½Š° Šø ŃŃŃŠ°ŃŠ½Š° ŠæŃŠøŃŠ¾Š“Š°, Š½ŠµŠ¾Š±ŃŠ·Š“Š°Š½Šµ Šø ŠæŠ»Š°Ń Š¾Š²ŠøŃŠµ Š¼Š°ŃŃŠµ Šø Š½Š°Š“Š°Ń Š½ŃŃŠ°, ŃŃŃŃŠµŠæŃŠ°Š¾ Šø Š±ŃŃŠ°Š½ Šø Ń Š¾ŃŠµŃŠ°ŃŠøŠ¼Š° Šø Ń ŠøŠ·ŃŠ°Š¶Š°ŃŃ, Š½ŠµŠ·Š°Š“Š¾Š²Š¾ŃŠ°Š½ Š¶ŠøŠ²Š¾ŃŠ¾Š¼, ŃŠ°Š² Ń ŃŠµŠ¶ŃŠø Š·Š° ŃŠ·Š²ŠøŃŠµŠ½ŠøŠ¼ Šø Š½ŠµŠ“Š¾ŠŗŃŃŠøŠ²ŠøŠ¼. Š£ Š»ŠøŃŃŠŗŠøŠ¼ ŠæŠµŃŠ¼Š°Š¼Š°, Š³Š“Šµ ŃŠµ Š½ŠµŠæŠ¾ŃŃŠµŠ“Š½Š¾ Šø ŃŠµŠ“Š½Š¾ŃŃŠ°Š²Š½Š¾ ŃŠ¾Š±Š»ŠøŃŠ°Š²Š°Š¾ ŃŠ°ŃŠæŠ¾Š»Š¾Š¶ŠµŃŠµ, Š¾Š½ ŃŠµ ŠæŠ¾ŃŃŠøŠ³Š°Š¾ Š²ŠµŠ»ŠøŠŗŠµ ŃŃŠæŠµŃ Šµ, ŠŗŠ°Š“ Š½ŠøŃŠµ ŠæŠ°Š“Š°Š¾ Ń ŠæŃŠµŃŠµŃŠ°Š½ Š·Š°Š½Š¾Ń Šø Š²ŠµŃŠ±Š°Š»ŠøŠ·Š°Š¼. Š£ ŠµŠæŃ, Š“ŃŠ°Š¼Šø Šø ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŃŠø, Š³Š“Šµ ŃŠµ ŠæŠ¾ŃŃŠµŠ±Š½Š¾ Š²ŠøŃŠµ Š¼ŠøŃŠ½Š¾ŃŠµ, ŃŠŗŠ»Š°Š“Š° Šø Š¼ŠµŃŠµ Ń ŠŗŠ¾Š¼ŠæŠ¾Š·ŠøŃŠøŃŠø, Š¾Š½ ŃŠµ ŃŃŠ²Š°ŃŠ°Š¾ ŃŠ°Š¼Š¾ Š¾ŃŃŠµŠ“ŃŠµ. Š£ŠŗŠ¾Š»ŠøŠŗŠ¾ ŃŠ° ŃŠµŠ³Š¾Š²Š° Š“ŠµŠ»Š° Š²ŃŠµŠ“Šµ, Š²ŃŠµŠ“Šµ Š³Š¾ŃŠ¾Š²Š¾ ŠøŃŠŗŃŃŃŠøŠ²Š¾ Š·Š±Š¾Š³ ŃŠ½Š°Š¶Š½ŠøŃ Š»ŠøŃŃŠŗŠøŃ Š¼ŠµŃŃŠ°. ŠŠ½ ŃŠµ Š±ŠøŠ¾ Šø ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŃŠŗŠø ŃŠ°Š»ŠµŠ½Ń, Šø ŃŠµŠ»Š¾Š³Š° ŃŠµ Š¶ŠøŠ²Š¾ŃŠ° Š±Š°Š²ŠøŠ¾ ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŃŃŠ²Š¾Š¼. Š”Š²Š¾ŃŠµ ŠæŃŠ²Šµ ŠæŠµŃŠ¼Šµ ŃŠµ ŠæŠ¾ŃŠæŠøŃŠøŠ²Š°Š¾ āŠŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ, Š¼Š¾Š»ŠµŃā. Š£ ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŃŃŠ²Ń ŃŠµ ŃŠµŠ³Š¾Š² ŃŠ·Š¾Ń Š±ŠøŠ¾ Š ŠµŠ¼Š±ŃŠ°Š½Ń, ŠøŠ· ŃŠøŃŠøŃ ŠæŠ¾ŃŃŃŠµŃŠ°, ŃŠ°ŃŠµŠ½ŠøŃ ŠøŃŠŗŃŃŃŠøŠ²Š¾ ŠŗŠ¾Š½ŃŃŠ°ŃŃŠ½ŠøŠ¼ Š±Š¾ŃŠ°Š¼Š°, ŠøŠ·Š±ŠøŃŠ° Š½ŠµŠŗŠ° ŃŠ½ŃŃŃŠ°ŃŃŠ° Š²Š°ŃŃŠ° ŠøŃŠæŠ¾Š“ ŃŠ°Š¼Šµ Š±Š¾ŃŠµ, ŠøŠ·Š²Š°Š½ ŠŗŠ¾Š½ŃŃŃŠ° ŠŗŠ¾ŃŠµ ŃŃ ŠøŠ·Š³ŃŠ±ŃŠµŠ½Šµ Ń Š±Š¾ŃŠø. Š¢Š°ŠŗŠ¾ ŃŠµ ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ ŃŃ Š²Š°ŃŠøŠ¾ ŃŠµŃ ŠŗŠ°Š¾ ŠøŠ·ŃŠ°Š¶Š°Ń, ā ŃŠøŃŃŠ¾ ŃŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŃŠŗŠø. ŠŃŃŠ½Š° Šø Š¾ŠæŠ¾ŃŠ½Š° ŠµŠ¼Š¾ŃŠøŃŠ°, ŃŃŃŠ° āŠŗŠ°Š¾ Š²ŃŃ Š¾Š“ Ń Š°Š½ŃŠ°ŃŠ°ā, ŠŗŠ°ŠŗŠ¾ ŃŠ°Š¼ ŠŗŠ°Š¶Šµ, ŠøŃŠŗŃŠµŠ½ ŃŠµ Šø ŃŠæŠ¾Š½ŃŠ°Š½ ŠøŠ·ŃŠ°Š· ŃŠµŠ³Š¾Š²Šµ Š»ŠøŃŠ½Š¾ŃŃŠø, Š½Šµ Š½Š°Š¼ŠµŃŃŠµŠ½Š° ŠæŠ¾Š·Š° Šø ŠŗŃŠøŃŠŗŠ° ŃŠµŠ½ŃŠøŠ¼ŠµŠ½ŃŠ°Š»Š½Š¾ŃŃ. ŠŃŠŗŃŠµŠ½Šø, Š²Š°ŃŃŠµŠ½Šø Šø Š¾ŠæŠ¾ŃŠ½Šø Š·Š°Š½Š¾Ń, ŃŠ¾ ŃŠµ Š¾Š“Š»ŠøŠŗŠ° ŃŠµŠ³Š¾Š²Š° ŃŠ¾Š¼Š°Š½ŃŠøŃŠ°ŃŃŠŗŠ¾Š³ ŃŠµŠ¼ŠæŠµŃŠ°Š¼ŠµŠ½ŃŠ°, ŠŗŠ¾ŃŠø Š¾Š½ ŠŗŠ¾Š“ Š½Š°Ń Š½Š°ŃŠ±Š¾ŃŠµ ŠæŃŠµŠ“ŃŃŠ°Š²ŃŠ°, ŠŗŠ°Š¾ ŃŃŠ¾ ŠŠ°ŃŃŠ¾Š½ ŠæŃŠµŠ“ŃŃŠ°Š²ŃŠ° ŠµŠ½Š³Š»ŠµŃŠŗŠø, ŠøŠ»Šø ŠŠøŠŗŃŠ¾Ń ŠŠ³Š¾ ŃŃŠ°Š½ŃŃŃŠŗŠø ŃŠ¾Š¼Š°Š½ŃŠøŠ·Š°Š¼. ŠŠ°ŃŃŠµŠ½Šø Š·Š°Š½Š¾Ń ŃŠ²Š¾Š³Š° Š¾ŃŠµŃŠ°ŃŠ°, ŃŃŠ±Š°Š² ŠøŠ»Šø ŃŠ¾Š“Š¾ŃŃŠ±ŃŠµ, ŃŠµŃŃ ŠøŠ»Šø ŠæŠµŃŠøŠ¼ŠøŠ·Š°Š¼, Š¾Š½ Š“Š¾ŃŠ°ŃŠ°Š²Š° ŃŠµŃŠøŠ¼Š° ŠŗŠ¾ŃŠµ Š³Š¾Š¼ŠøŠ»Š° ŠæŠ¾ Š±Š¾ŃŠø, ŠæŠ¾ Š·Š²ŃŠŗŃ, ŠæŠ¾ ŃŠæŠ¾ŃŠ¾Š±Š½Š¾ŃŃŠø Š“Š° ŠæŠ¾Š“ŃŃŠ°ŠŗŠ½Ń Š½Š°ŃŠ¾ŃŠøŃŃ Š²ŃŃŃŃ Š¾ŃŠµŃŠ°ŃŠ°, Š°Š»Šø Š½Šµ ŃŠ°Š“Šø ŃŠ¾Š³Š° Š“Š° ŠøŠ·Š°Š·Š¾Š²Šµ ŠŗŠ¾Š½ŠŗŃŠµŃŠ½Ń ŃŠ»ŠøŠŗŃ ŠøŠ»Šø ŃŠ°ŃŠ°Š½ ŠæŠ¾ŃŠ°Š¼, Š²ŠµŃ ŃŠ°Š¼Š¾ ŃŠ°Š“Šø ŃŠ¾Š³Š° Š“Š° Š“Š¾ŃŠ°ŃŠ° ŃŠ²Š¾ŃŠµ Š¾ŃŠ½Š¾Š²Š½Š¾ ŃŠ°ŃŠæŠ¾Š»Š¾Š¶ŠµŃŠµ. ŠŠ½ Š·Š½Š° Š¼Š¾Ń ŃŠµŃŠø, Š½ŠøŠ³Š“Š° Š¼Ń ŠøŃ Š½ŠøŃŠµ Š“Š¾ŃŃŠ°, Š½ŠøŠ³Š“Š° Š½ŠøŃŠµ Š·Š°Š“Š¾Š²Š¾ŃŠ°Š½ ŠøŠ·Š±Š¾ŃŠ¾Š¼; Š±ŠøŃŠ° ŠøŃ Šø ŃŠ°ŃŠæŠ¾ŃŠµŃŃŃŠµ, Š·Š°ŃŠøŠ¼ Š³Š¾Š¼ŠøŠ»Š° Šø Š·Š°ŃŠøŠæŠ°. Š¢Š¾ ŠøŃŃŠ¾, ŠŗŠ°Ń-ŠŗŠ°Š“Š°, ŃŠ°Š“Šø Šø ŃŠ° ŃŠ»ŠøŠŗŠ°Š¼Š° Šø ŠæŠ¾ŃŠ¼Š¾Š²ŠøŠ¼Š°. ŠŠµŠ³Š¾Š²Šµ Š½Š°ŃŠ»ŠµŠæŃŠµ ŠæŠµŃŠ¼Šµ (āŠŠ° ŠŠøŠæŠ°ŃŃā, āŠŠ°Š“Š°ŃŃŠµ, Š±ŃŠ°ŃŠ¾ā Šø Š“ŃŃŠ³Šµ) ŃŠ¾Š±Š»ŠøŃŠµŠ½Šµ ŃŃ Š½Š° ŃŠ°Ń Š½Š°ŃŠøŠ½. ŠŠ½ Š²ŠøŃŠµ ŠæŠ¾Š»Š°Š¶Šµ Š½Š° ŃŠøŃŠ°Š¼ Š½ŠµŠ³Š¾ Š½Š° ŠæŠ»Š°ŃŃŠøŠŗŃ, Š·Š°ŃŠ¾ ŃŃ ŃŠµŠ³Š¾Š²Šµ ŃŠ»ŠøŠŗŠµ ŃŠ°Š¼Š¾ Š°ŠæŃŃŃŠ°ŠŗŃŠ½Šø Š½Š°Š³Š¾Š²ŠµŃŃŠ°ŃŠø Š½ŠµŃŠµŠ³ ŃŃŠ¾ ŃŠµ Š½Š°ŃŠ»ŃŃŃŃŠµ. ŠŠ°Š¾ ŃŃŠ¾ Ń ŃŠ½Š°Š¶Š½ŠøŠ¼ ŃŠ°ŃŠæŠ¾Š»Š¾Š¶ŠµŃŠøŠ¼Š° ŠæŃŠµŠ²Š»Š°ŃŃŃŃ Š±ŃŃŠ½Šµ Š¾ŃŠŗŠµŃŃŃŠ°ŃŠøŃŠµ Šø Š³ŃŠ¾Š¼ŠŗŠø ŃŠ·Š²ŠøŃŠø, ŃŠ°ŠŗŠ¾ Ń Š½ŠµŠ¶Š½ŠøŠ¼Š° ŠæŃŠµŠ²Š»Š°ŃŃŃŠµ ŠæŃŠøŃŠ°Š½, ŃŠ¾ŠæŠ°Š¾ ŃŠ¾Š½, ŃŠ°ŠæŠ°Ń Šø ŃŠ²ŃŠŗŃŃŠ°ŃŠµ. ŠŠ»Šø ŃŠ°Ń ŠæŠ¾Š“ŠøŠ³Š½ŃŃŠø ŃŠ¾Š½, ŠøŠ³ŃŠ° ŃŠ° Š¾ŃŠµŃŠ°ŃŠøŠ¼Š° Šø ŃŠµŠ·ŠøŠŗŠ¾Š¼, ŃŠµŃŃŠ¾ ŃŠµ ŠæŃŠ¾Š¼Š°ŃŠøŠ»Š° Šø ŠæŃŠµŃŠ»Š° Ń Š±Š»ŠµŃŃŠ°Š² ŃŃŠøŠ». ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ ŃŠµ ŠøŠ¼Š°Š¾ Š»ŠµŠæŠøŃ ŃŃŠæŠµŃ Š°, Š°Š»Šø Šø Š¼Š½Š¾Š³Š¾ Š½ŠµŃŃŠæŠµŃ Š°. ŠŠ¾Ń ŃŠµ Š”ŠŗŠµŃŠ»ŠøŃ ŃŠ°ŃŠ½Š¾ ŠæŃŠøŠ¼ŠµŃŠøŠ¾ Š“Š° ŃŠµ āŃŠµŃ Š±ŠøŠ»Š° ŃŠµŠ³Š¾Š²Š° Š²ŃŠ»ŠøŠ½Š° Šø ŃŠµŠ³Š¾Š²Š° Š¼Š°Š½Š°ā, ŃŠµŠŗŠ°Š²ŃŠø Š“Š° ŃŠµ ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ āŠæŠµŃŠ½ŠøŠŗ ŃŠ½Š°Š³Šµ, Š°Š»Šø Š±ŠµŠ· Š¼ŠµŃŠµ Šø ŃŠŗŠ»Š°Š“Š°ā ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŠµŠ²Šµ Š“ŃŠ°Š¼Šµ Ń ŃŃŠøŃ Ń ŠæŃŠøŠŗŠ°Š·ŃŃŃ ŠŗŠ°ŃŠ°ŠŗŃŠµŃŠµ ŠøŠ· Š½Š°ŃŠµ ŠæŃŠ¾ŃŠ»Š¾ŃŃŠø. Š”ŠµŠ½ŃŠøŠ¼ŠµŠ½ŃŠ°Š»Š½Šµ ŃŃŠ±Š°Š²Šø, Š½Š°Š¼ŠµŃŃŠµŠ½Š° ŠæŠ°ŃŠµŃŠøŠŗŠ° Šø Š“ŠµŠŗŠ»Š°Š¼Š°ŃŠ¾ŃŃŠŗŠø ŃŠ¾Š½ ŠæŃŠµŠ²Š»Š°ŃŃŃŃ ŃŠ²ŃŠ“Š° ŠæŠ¾Š“ŃŠµŠ“Š½Š°ŠŗŠ¾. āŠ”ŠµŠ¾Š±Š° Š”ŃŠ±Š°ŃŠ°ā ŃŠµ ŠæŠøŃŠ°Š½Š° Š½Š°ŃŠ¾Š“Š½ŠøŠ¼ Š“ŠµŃŠµŃŠµŃŃŠµŠ¼, Š° āŠŠµŠ»ŠøŃŠ°Š²ŠµŃŠ°ā Šø āŠ”ŃŠ°Š½Š¾ŃŠµ ŠŠ»Š°Š²Š°Ńā Š²ŃŠ»Š¾ ŃŠ»ŠøŠŗŠ¾Š²ŠøŃŠøŠ¼ Šø Š¶ŠøŠ²ŠøŠ¼ ŃŠ°Š¼Š±Š¾Š¼. Š¢Šµ ŃŃ Š“ŃŠ°Š¼Šµ Š²ŠøŃŠµ Š·Š° ŃŠøŃŠ°ŃŠµ Š½ŠµŠ³Š¾ Š·Š° Š³Š»ŠµŠ“Š°ŃŠµ; Ń ŃŠøŠ¼Š° Š²ŃŠµŠ“Šµ ŃŠ½Š°Š¶Š½Š° Š»ŠøŃŃŠŗŠ° Š¼ŠµŃŃŠ°. ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŠµŠ²Šø Š“ŃŠ°Š¼ŃŠŗŠø ŠŗŠ°ŃŠ°ŠŗŃŠµŃŠø ŃŃ Š¾Š“Š²ŠµŃ Š½Š°ŠøŠ²Š½Šø Šø ŠæŃŠµŃŠµŃŠ°Š½Š¾ ŠøŠ“ŠµŠ°Š»ŠøŃŠ°Š½Šø; Š¾Š½Šø ŃŠµ Š½Šµ ŃŠ¾Š±Š»ŠøŃŠ°Š²Š°ŃŃ ŠŗŃŠ¾Š· ŃŠ°Š“ŃŃ, Š²ŠµŃ ŠŗŃŠ¾Š· Š½ŠµŠæŃŠøŃŠ¾Š“Š½Šµ Šø Š“ŃŠ³Šµ Š¼Š¾Š½Š¾Š»Š¾Š³Šµ; ŃŠ°Š“ŃŠ° ŃŠµ ŃŠ¾ŠæŃŃŠµ Š¾ŃŠŗŃŠ“Š½Š° Šø ŃŠ»Š°Š±Š¾ Š¼Š¾ŃŠøŠ²ŠøŃŠ°Š½Š°. ŠŠ°Š¾ ŃŠ¾Š¼Š°Š½ŃŠøŃŠ½Šø ŃŠµŠæŠµŃŃŠ¾Š°Ń Š·Š° ŃŠøŃŃ ŠæŃŠ±Š»ŠøŠŗŃ, ŠŗŠ¾ŃŠ° Š²Š¾Š»Šø ŠøŃŃŠ¾ŃŠøŃŃŠŗŠµ ŠŗŠ¾ŃŃŠøŠ¼Šµ Šø Š“ŠµŠŗŠ»Š°Š¼Š°ŃŠøŃŃ, Š¾Š½Šµ ŃŃ ŃŠ²Šµ ŠøŠ³ŃŠ°Š½Šµ Ń ŠæŠ¾Š·Š¾ŃŠøŃŃŃ; āŠ”ŃŠ°Š½Š¾ŃŠµ ŠŠ»Š°Š²Š°Ńā ŃŠµ Šø Š“Š°Š½Š°Ń ŠøŠ³ŃŠ°. ŠŠ°ŠŗŠ¾ ŃŠµ ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ Š½Š°ŃŠ²ŠøŃŠµ ŃŠ°Š“ŠøŠ¾ Ń ŠæŃŠ¾Š·Šø, ŃŠ°Ń Š“ŠµŠ¾ ŃŠµŠ³Š¾Š²Š° ŠŗŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½Š¾Š³ ŃŠ°Š“Š° ŃŠµ Š½Š°ŃŠ¼Š°ŃŠµ Š·Š½Š°ŃŠ°ŃŠ°Š½. ŠŠ½ ŠæŠøŃŠµ ŠøŃŃŠ¾ŃŠøŃŃŠŗŠµ ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŃŠŗŠµ Šø ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŃŠŗŠµ ŃŠ° ŠæŃŠµŠ“Š¼ŠµŃŠ¾Š¼ ŠøŠ· ŃŠ°Š²ŃŠµŠ¼ŠµŠ½Š¾Š³ Š¶ŠøŠ²Š¾ŃŠ°, ŃŃŠ±ŠøŃŠ°Š½ŃŠŗŠ¾Š³ Šø Š±Š°Š½Š°ŃŃŠŗŠ¾Š³, ŃŠ°Š²ŃŠµŠ¼ŠµŠ½Šµ ŃŠµŠ¾ŃŠŗŠµ ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŃŠŗŠµ ŃŠ³Š»Š°Š²Š½Š¾Š¼. ŠŠ°ŃŠ±Š¾ŃŠµ ŃŃ Š¼Ń ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŃŠŗŠµ Ń ŠŗŠ¾ŃŠøŠ¼Š° ŃŠ»ŠøŠŗŠ° Š±Š°Š½Š°ŃŃŠŗŠ¾ ŃŠµŠ»Š¾ Šø ŃŠµŃŠ°ŠŗŠ°. Š£ ŃŠ²ŠøŠ¼Š° ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŃŠŗŠ°Š¼Š° ŠøŠ·Š±ŠøŃŠ° ŃŠµŠ³Š¾Š² Š·Š°Š½Š¾ŃŠ½Šø Š»ŠøŃŠøŠ·Š°Š¼, ŃŃŠ±Š°Š² ŠæŃŠµŠ¼Š° Š½Š°ŃŠøŠ¾Š½Š°Š»Š½Š¾Ń Šø Š»ŠøŃŠ½Š¾Ń ŃŠ»Š¾Š±Š¾Š“Šø Šø ŠæŠ¾Š±ŃŠ½Š° ŠæŃŠ¾ŃŠøŠ² Š“ŃŃŃŃŠ²ŠµŠ½Šµ Š½ŠµŠæŃŠ°Š²Š“Šµ. ŠŠ½ ŃŠµ ŃŠµŠ“Š°Š½ Š¾Š“ Š·Š°ŃŠµŃŠ½ŠøŠŗŠ° ŃŠ¾ŃŠøŃŠ°Š»Š½Šµ ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŃŠŗŠµ, ŠŗŠ¾ŃŠ° ŃŠµ ŃŠ°Š·Š²ŠøŠ»Š° ŃŠµŠŗ Ń Š“Š¾Š±Š° ŃŠµŠ°Š»ŠøŠ·Š¼Š°, Šø Š¾ŃŠ½ŠøŠ²Š°Ń Š»ŠøŃŃŠŗŠµ ŠæŃŠøŃŠµ. ŠŠ°Š³ŃŠ°Š“Šµ ŠŗŠ¾ŃŠµ Š½Š¾ŃŠµ ŠøŠ¼Šµ ŠŃŃŠµ ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŠ° Š£ŃŠµŠ“Šø ŠŠ»Š°Š²Š½Šø ŃŠ»Š°Š½Š°Šŗ: ŠŠ°Š³ŃŠ°Š“Š° āŠŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃā Š£ Š”ŃŠæŃŠŗŠ¾Ń Š¦ŃŃŠø ŃŠµ ŃŠ²Š°ŠŗŠµ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ Š¾Š“ŃŠ¶Š°Š²Š°ŃŃ Š¼Š°Š½ŠøŃŠµŃŃŠ°ŃŠøŃŠµ ŠæŠ¾ŃŠ²ŠµŃŠµŠ½Šµ ŠŃŃŠø ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŃ. Š¢Š¾Š¼ ŠæŃŠøŠ»ŠøŠŗŠ¾Š¼ ŃŠµ Š“Š¾Š“ŠµŃŃŃŠµ Š½Š°Š³ŃŠ°Š“Š° āŠŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃā Š·Š° Š½Š°ŃŠ±Š¾ŃŃ Š·Š±ŠøŃŠŗŃ ŠæŠ¾ŠµŠ·ŠøŃŠµ ŠŗŠ¾ŃŠ° ŃŠµ ŠøŠ·Š“Š°ŃŠ° Š½Š° ŃŃŠæŃŠŗŠ¾Š¼ ŃŠµŠ·ŠøŠŗŃ ŠæŃŠµŃŃ Š¾Š“Š½Šµ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ. ŠŠ°Š³ŃŠ°Š“Ń āŠŃŃŠøŠ½ ŃŠµŃŠøŃā Š“Š¾Š“ŠµŃŃŃŃ Š¤Š¾Š½Š“Š°ŃŠøŃŠ° āŠ”ŠæŠ¾Š¼ŠµŠ½ŠøŃŠ° ŃŠ¾Š»ŠøŠ“Š°ŃŠ½Š¾ŃŃŠøā Šø Š£ŃŃŠ°Š½Š¾Š²Š° ŠŗŃŠ»ŃŃŃŠµ āŠ”ŃŠ°ŃŠø Š³ŃŠ°Š“ā ā ŠŃŃŠ° ŠŃŃŠµ ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŠ°.[15] Š£ ŠŠ°Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šø Š¾Š“ 1955. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠæŠ¾ŃŃŠ¾ŃŠø ŠŗŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½Šø ŠŗŠ»ŃŠ± āŠŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃā ŠŗŠ¾ŃŠø Š¾Š“ 2000. Š“Š¾Š“ŠµŃŃŃŠµ āŠŃŃŠøŠ½Ń Š³ŃŠ°Š¼Š°ŃŃā ŠŗŠ°Š¾ Š½Š°ŃŠ²ŠµŃŠµ ŠæŃŠøŠ·Š½Š°ŃŠµ ŠŗŠ»ŃŠ±Š°.[16] ŠŠµŠ¼Š¾ŃŠøŃŠ°Š»Š½Šø Š¼ŃŠ·ŠµŃ ŠŃŃŠµ ŠŠ°ŠŗŃŠøŃŠ° Š£ŃŠµŠ“Šø Š£ Š”ŃŠæŃŠŗŠ¾Ń Š¦ŃŃŠø ŃŠµ, Ń ŃŠµŠ³Š¾Š²Š¾Ń ŃŠ¾Š“Š½Š¾Ń ŠŗŃŃŠø (ŠŗŠ¾ŃŠ° ŃŠµ ŃŠæŠ¾Š¼ŠµŠ½ŠøŠŗ ŠŗŃŠ»ŃŃŃŠµ Š”Š 1123), Š½Š°Š»Š°Š·Šø Š¼ŃŠ·ŠµŃ ŠæŠ¾ŃŠ²ŠµŃŠµŠ½ Š¾Š²Š¾Š¼ Š²ŠµŠ»ŠøŠŗŠ¾Š¼ ŃŠ¼ŠµŃŠ½ŠøŠŗŃ.[17] ŠŃŠ²Š¾ŃŠµŠ½ ŃŠµ 1980.
Opis: 1. izdanje prve knjige M. UskokoviÄa, Beograd 1905, originalni meki povez (stanje kao na slikama), unutra dobro oÄuvano, bez pisanja, EKSTREMNO RETKO! ŠŃŃŠ¾Ń - Š¾ŃŠ¾Š±Š° Š£ŃŠŗŠ¾ŠŗŠ¾Š²ŠøŃ, ŠŠøŠ»ŃŃŠøŠ½, 1884-1915 = UskokoviÄ, Milutin, 1884-1915 ŠŠ°ŃŠ»Š¾Š² ŠŠ¾Š“ Š¶ŠøŠ²Š¾ŃŠ¾Š¼ / Š. [ŠŠøŠ»ŃŃŠøŠ½] Š. Š£ŃŠŗŠ¾ŠŗŠ¾Š²ŠøŃ ŠŃŃŃŠ° Š³ŃŠ°ŃŠµ ŠŗŃŠ°ŃŠŗŠ° ŠæŃŠ¾Š·Š° ŠŠµŠ·ŠøŠŗ ŃŃŠæŃŠŗŠø ŠŠ¾Š“ŠøŠ½Š° 1905 ŠŠ·Š“Š°Š²Š°ŃŠµ Šø ŠæŃŠ¾ŠøŠ·Š²Š¾Š“ŃŠ° ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“ : Š Š°Š“Š¾ŃŠµ ŠŠµŠ“ŠøŠ½Š°Ń Šø ŠŠøŠ»Š¾ŃŠ°Š“ ŠŃŃŃŠ¾Š²ŠøŃ, 1905 (ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“ : Š”Š°Š²ŠøŃ Šø ŠŗŠ¾Š¼Šæ.) Š¤ŠøŠ·ŠøŃŠŗŠø Š¾ŠæŠøŃ 92 ŃŃŃ. ; 20 cm ISBN (ŠŃŠ¾Ń.) Težina: 0.2 kg Milutin UskokoviÄ (Užice 4./16. jun 1884 ā KurÅ”umlija 15./28. oktobar 1915) bio je srpski književnik, pravnik, doktor nauka. ZavrÅ”io je osnovnu Å”kolu u Užicu a gimnaziju u Beogradu. Studirao je prava u Beogradu. U Ženevi je 1910. odbranio disertaciju o carinskoj uniji i meÄunarodnom pravu i stekao titulu doktora pravnih nauka. Zaposlio se 1906. u Carinskoj upravi u Beogradu, a 1907. je postavljen za diplomatskog službenika u Srpskom konzulatu u Skoplju. Radio je kao sekretar u Odeljenju za trgovinu, radinost i saobraÄaj Ministarstva narodne privrede, a od 1914. u trgovinskom inspektoratu Ministarstva narodne privrede u Skoplju. PovlaÄeÄi se ispred bugarske vojske iz Skoplja , stigao je preko PriÅ”tine u KurÅ”umliju. Potresen tragedijom svoga naroda 1915. godine izvrÅ”io je samoubistvo. Kolo srpskih sestara iz Užica 1936. godine postavilo je spomen ploÄu na kuÄi u kojoj je živeo Milutin UskokoviÄ. Književni rad Pisao je crtane, pripovetke i romane .Bio je saradnik i Älan redakcije Politike od njenog osnivanŃa 1904. Književne tekstove je objavljivao u Äasopisima: Savremenik, Delo, Nova iskra, Srpski književni glasnik, Samouprava, Å tampa, Slovenski jug, Srpska domaja, Brankovo kolo, Beogradske novine, GraÄanin, Bosanska vila, Carigradski glasnik, Venac, Vardar, Letopis Matice srpske i dr. U Äasopisu Sudslawische Revue objavio je 1912. godine prilog o novopazarskom sandžaku. Njegov lirski temperament bio je ispunjen priliÄnom dozom sentimentalnosti. Pripadao je generaciji mladih srpskih pisaca koji su poÄetkom XX veka smelo napuÅ”tali tradicije srpske realistiÄke proze i ugledali se na modernu evropsku literaturu. Smatran je predstavnikom tzv. beogradskog druÅ”tvenog romana. UlazeÄi u dramatiÄne sudare liÄnosti sa gradskom sredinom, viÅ”e je davao unutraÅ”nja stanja naÅ”ih intelektualaca nego kompleksnu sliku vremena i sredine; u njegovoj literaturi osetna je protivreÄnost izmeÄu starinskog romantizma i modernog shvatanja života i sveta. NajznaÄajniji je pisac koga je Užice imalo do Prvog svetskog rata. PolitiÄko delovanje UÄestvovao je u organizovanju Male konferencije jugoslovenskih književnika i umetnika, Prvog ÄaÄkog jugoslovenskog kongresa u Beogradu i Prve jugoslovenske umetniÄke iŃložbe. Zalagao se za konfederaciju jugoslovenskih država. Na konfrenciji jugoslovenskih studenata u Sofiji 1906. godine podneo je referat Balkanska konfederacija i jugoslovenska zajednica. Dela Pod životom : crtice, pesme u prozi, pesme, Älanci o književnosti, Beograd, 1905. Vitae fragmenta, Mostar,1908 DŠ¾Å”ljaci, Beograd, 1910 Kad ruže cvetaju, Beograd, 1912 Les traites d Union douaniere en droit international, Geneve, 1910 Äedomir IliÄ, Beograd, 1914 Dela, Beograd, 1932 Usput, Beograd, Užice, 1978 KC
IZUZETNO RETKO U PONUDI!!! Prvo izdanje drame Äure JakÅ”iÄa `Jelisaveta kneginja crnogorska` Autor - osoba ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ, ŠŃŃŠ°, 1832-1878 = JakÅ”iÄ, Äura, 1832-1878 Naslov ŠŠµŠ»ŠøŃŠ°Š²ŠµŃŠ° ŠŗŠ½ŠµŠ³ŠøŃŠ° ŃŃŠ½Š¾Š³Š¾ŃŃŠŗŠ° : Š“ŃŠ°Š¼Š° Ń ŠæŠµŃ Š“ŠµŠ»Š¾Š²Š° / Š½Š°ŠæŠøŃŠ°Š¾ ŠŃŃŠ° ŠŠ°ŠŗŃŠøŃ Vrsta graÄe drama Jezik srpski Godina 1868 Izdavanje i proizvodnja ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“ : ŠŃŠ¶Š°Š²Š½Š° ŃŃŠ°Š¼ŠæŠ°ŃŠøŃŠ°, 1868 FiziÄki opis 215, [10] ŃŃŃ. ; 18 cm Äura JakÅ”iÄ (8. avgust 1832. ā 16. novembar 1878) Äura JakÅ”iÄ (roÄen u Srpskoj Crnji, preminuo u Beogradu) je bio srpski slikar, pesnik, pripovedaÄ, dramski pisac, uÄitelj i boem. RoÄen je 8. avgusta (27. jula po julijanskom kalendaru) 1832. godine u Srpskoj Crnji, u Banatu, u sveÅ”teniÄkoj porodici. Otac ga upisuje u trgovaÄku Å”kolu iz koje beži tri puta i na kraju upisuje nižu gimnaziju u Segedinu. Posle zavrÅ”ene osnovne Å”kole u Srpskoj Crnji i niže gimnazije u Segedinu (danas MaÄarska), odlazi u TemiÅ”var (danas Rumunija) da uÄi slikanje. UoÄi revolucionarne 1848. godine bio je student umetniÄke akademije u PeÅ”ti, ali je zbog revolucionarnih dogaÄaja morao da je napusti. VrativÅ”i se u rodni kraj produžio je da uÄi slikarstvo u BeÄkereku kod Konstantina Danila Äuvenog slikara tog doba, tražeÄi sopstveni umetniÄki izraz i produbljujuÄi svoja znanja, izmeÄu ostalog i nemaÄkog jezika. U revoluciji od 1848ā1849. iako Å”esnaestogodiÅ”njak, uÄestvuje kao dobrovoljac. Kada se revolucija zavrÅ”ila porazom, napisao je: āAh, zaÅ”ta ginusmo i stradasmo ā a Å”ta dobismo!ā Ubrzo ga neimaÅ”tina primorava da prihvati razne poslove. Tih godina Äesto menja mesta boravka, odlazi u Beograd, ali se vrlo brzo upuÄuje u BeÄ da nastavi studije slikarstva. U BeÄu se kreÄe u umetniÄkim krugovima sa Brankom RadiÄeviÄem i Äurom DaniÄiÄem. Njegovi poetski prvenci ugledali su svetlost dana u Serbskom letopisu 1853. godine. Besparica ga primorava da se vrati kuÄi, ali ubrzo zatim odlazi na Akademiju finih umetnosti u Minhen. Krajem 1855. nastanio se u Kikindi i živeo od slikarstva. PiÅ”e pesme i Å”tampa ih u Sedmici pod pseudonimom Teorin. U Novi Sad prelazi 1856. godine, podstaknut povratkom prijatelja sa kojima je drugovao u BeÄu koji se okupljaju oko novosadskih listova Sedmica i Dnevnik. Po povratku sa slikarskih studija, živi u Banatu do 1856. Od 1857. prelazi u Srbiju, gde ostaje sve do smrti. U Srbiji radi kao seoski uÄitelj (u Podgorcu, Sumrakovcu, Sabanti, RaÄi kod Kragujevca i Požarevcu, u kome se i oženio) i kao gimnazijski uÄitelj crtanja (u Kragujevcu, Beogradu i Jagodini). Äura JakÅ”iÄ je bio svestran umetnik i rodoljub: pesnik, pripovedaÄ, dramski pisac i slikar. Ali i boem. StvaralaÄki i stradalaÄki život tog obrazovanog i temperamentnog Äoveka Äesto se odvijao u boemskom ambijentu skadarlijskih kafana Tri Å”eÅ”ira i Dva jelena. Boemska atmosfera bila je njegovo prirodno okruženje u kome je dobijao stvaralaÄku inspiraciju, izazivao divljenje i aplauze veselih gostiju i boemskih družbenika, ali i bes vlasti Äijoj se sirovosti i lakomosti rugao, originalno i stariÄno. Stalno je živeo u oskudici, i teÅ”ko je izdržavao svoju brojnu porodicu. Pritisnut porodiÄnim obavezama i dugovima, sklon boemiji, bolestan, Äura JakÅ”iÄ se potucao kroz život. RazoÄaran u ljude i život, nalazio je utehu u umetniÄkom stvaranju, pesniÄkom i slikarskom. Bio je nežan, iskren drug i boleÄiv otac, ali u mraÄnim raspoloženjima razdražljiv i jedak. Njegova bolna i plahovita lirika veran je izraz njegove intimne liÄnosti, tragiÄne i boemske. Oboleo od tuberkuloze, u dugovima, gonjen je i otpuÅ”tan (1871) iz državne službe. Uz pomoÄ Stojana NovakoviÄa dobija posao u Državnoj Å”tampariji 1872. godine. Smrt ga je zatekla na položaju korektora Državne Å”tamparije u Beogradu 16. novembra 1878. godine (po julijanskom kalendaru). Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu. Književni rad Äura JakÅ”iÄ najveÄi je liriÄar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih i najznaÄajnijih srpskih slikara 19. veka. Strastven, izuzetne imaginacije, snažne oseÄajnosti, buntovan i slobodarski, pisao je za romantiÄarskim zanosom pesme o slobodi, protiv tiranije, rodoljubivu liriku, ali i stihove lirskog posveÄenja i dubokog bola. Kontroverzan, posvetio je zbirku poezije Knezu Milanu ObrenoviÄu. JakÅ”iÄ je zaÄetnik i najistaknutiji predstavnik anakreolske poezije kod Srba, ali i autor brojnih dosetki, aforizama, poetskih minijatura. U duhu epohe u kojoj je živeo i stvarao, Äura JakÅ”iÄ je imao svoje uzore, meÄu pesnicima Petefija i Bajrona, a meÄu slikarima Rembranta. Äesto je obraÄivao iste motive i u književnim delima i na slikarskim platnima. Iako uspeÅ”ni pesnik i dramski pisac, JakÅ”iÄ je za srpsku književnost važan i kao pripovedaÄ. Oglasio se u trenutku kada se kod nas javljaju nagoveÅ”taji realizma, posebno vidljivi u prodoru savremene tematike. Pisao je nekoliko vrsta pripovedaka. Najpre one u kojima je idealizovao naÅ” srednji vek, prikazujuÄi nemanjiÄka vremena. Drugu grupu Äine pripovetke o životu banatskog sela, a meÄu njima je najpoznatija āSirota BanaÄankaā, koja i govori o stradanju naroda tokom burnih dogaÄaja iz 1848, 1849. TreÄu grupu Äine pripovetke inspirisane srpsko-turskim ratom, i u njima je rodoljubiva tematika iz JakÅ”iÄevih pesama dobila svoj prirodni produžetak. Napisao je oko 40 pripovedaka, tri drame u stihu: āStanoje GlavaÅ”ā, āSeoba Srbaljaā i āJelisavetaā. Ostavio je nezavrÅ”en istorijski roman Ratnici o srpsko-turskom ratu 1876-1878. JakÅ”iÄ je stvarao lirsku, epsku i dramsku poeziju. Svoje lirske pesme objavljuje skoro po svima srpskim Äasopisima. Za života je objavio zbirku svoje lirike āPesmeā. NajznaÄajnije epske pesme su: āBratoubicaā, āNevesta Pivljanina Bajaā, āBarjaktaroviÄiā, āMuÄenicaā i āPriÄestā. Njegov rad na drami je dvostruko obimniji nego na lirici i epu. JakÅ”iÄ je jedan od najranijih i najplodnijih srpskih pripovedaÄa. NajviÅ”e je pisao u prozi: oko Äetrdeset pripovedaka i skica, od kojih nekoliko nedovrÅ”enih. Od drama, umetniÄki je najuspelija Jelisaveta kneginja crnogorska, pisana u duhu Å”ekspirovske dramaturgije, sa namerom da se na istorijskoj osnovi prikaže i jedna politiÄka drama, tako važna za celokupnu naÅ”u istoriju, a vezana za vladarevu ženu, strankinju poreklom. Mnogo sukoba, strasti, mržnje, oblikuju dramatiÄan odnos meÄu junacima, i zbog toga je logiÄno Å”to dva glavna junaka, Jelisaveta i RadoÅ” OrloviÄ, na kraju tonu u ludilo. Najmanje je radio na lirici, pa ipak, Äura JakÅ”iÄ je stvorio izvestan broj pesama od trajne i klasiÄne vrednosti. Neke od njih, kao āNa Liparuā, āMilaā, āKoga da ljubimā, āPut u Gornjakā, āKroz ponoÄ nemuā, spadaju u najbolje stihove srpske poezije. KritiÄki osvrt Kad je reÄ o JakÅ”iÄu, onda se u prvom redu misli na njegov lirski talent, i u pogledu temperamenta i u pogledu izražaja. JakÅ”iÄ je romantik u najpotpunijem smislu. On se razvio pod uticajem Branka RadiÄeviÄa, Zmaja, Bajrona i Petefija. Kao i svi veliki romantiÄarski pesnici, i JakÅ”iÄ je buntovna i strasna priroda, neobuzdane i plahovite maÅ”te i nadahnuÄa, ustreptao i bujan i u oseÄanjima i u izražaju, nezadovoljan životom, sav u Äežnji za uzviÅ”enim i nedokuÄivim. U lirskim pesmama, gde je neposredno i jednostavno uobliÄavao raspoloženje, on je postigao velike uspehe, kad nije padao u preteran zanos i verbalizam. U epu, drami i pripoveci, gde je potrebno viÅ”e mirnoÄe, sklada i mere u kompoziciji, on je stvarao samo osrednje. Ukoliko ta njegova dela vrede, vrede gotovo iskljuÄivo zbog snažnih lirskih mesta. On je bio i slikarski talent, i celoga se života bavio slikarstvom. Svoje prve pesme je potpisivao āÄura JakÅ”iÄ, molerā. U slikarstvu je njegov uzor bio Rembrant, iz Äijih portreta, raÄenih iskljuÄivo kontrastnim bojama, izbija neka unutarnja vatra ispod same boje, izvan kontura koje su izgubljene u boji. Tako je JakÅ”iÄ shvatio reÄ kao izražaj, ā Äisto slikarski. Burna i opojna emocija, ljuta ākao vrh od handžaraā, kako sam kaže, iskren je i spontan izraz njegove liÄnosti, ne nameÅ”tena poza i knjiÅ”ka sentimentalnost. Iskreni, vatreni i opojni zanos, to je odlika njegova romantiÄarskog temperamenta, koji on kod nas najbolje predstavlja, kao Å”to Bajron predstavlja engleski, ili Viktor Igo francuski romantizam. Vatreni zanos svoga oseÄanja, ljubav ili rodoljublje, setu ili pesimizam, on doÄarava reÄima koje gomila po boji, po zvuku, po sposobnosti da potstaknu naroÄitu vrstu oseÄanja, ali ne radi toga da izazove konkretnu sliku ili jasan pojam, veÄ samo radi toga da doÄara svoje osnovno raspoloženje. On zna moÄ reÄi, nigda mu ih nije dosta, nigda nije zadovoljan izborom; bira ih i rasporeÄuje, zatim gomila i zasipa. To isto, kat-kada, radi i sa slikama i pojmovima. Njegove najlepÅ”e pesme (āNa Liparuā, āPadajte, braÄoā i druge) uobliÄene su na taj naÄin. On viÅ”e polaže na ritam nego na plastiku, zato su njegove slike samo apstraktni nagoveÅ”taji neÄeg Å”to se nasluÄuje. Kao Å”to u snažnim raspoloženjima prevlaÄuju burne orkestracije i gromki uzvici, tako u nežnima prevlaÄuje prisan, topao ton, Å”apat i cvrkutanje. Ali taj podignuti ton, igra sa oseÄanjima i jezikom, Äesto je promaÅ”ila i preÅ”la u bleÅ”tav stil. JakÅ”iÄ je imao lepih uspeha, ali i mnogo neuspeha. JoÅ” je SkerliÄ taÄno primetio da je āreÄ bila njegova vrlina i njegova manaā, rekavÅ”i da je JakÅ”iÄ āpesnik snage, ali bez mere i skladaā. JakÅ”iÄeve drame u stihu prikazuju karaktere iz naÅ”e proÅ”losti. Sentimentalne ljubavi, nameÅ”tena patetika i deklamatorski ton prevlaÄuju svuda podjednako. āSeoba Srbaljaā je pisana narodnim desetercem, a āJelisavetaā i āStanoje GlavaÅ”ā vrlo slikovitim i živim jambom. Te su drame viÅ”e za Äitanje nego za gledanje; u njima vrede snažna lirska mesta. JakÅ”iÄevi dramski karakteri su odveÄ naivni i preterano idealisani; oni se ne uobliÄavaju kroz radnju, veÄ kroz neprirodne i duge monologe; radnja je uopÅ”te oskudna i slabo motivisana. Kao romantiÄni repertoar za Å”iru publiku, koja voli istorijske kostime i deklamaciju, one su sve igrane u pozoriÅ”tu; āStanoje GlavaÅ”ā se i danas igra. Iako je JakÅ”iÄ najviÅ”e radio u prozi, taj deo njegova književnog rada je najmanje znaÄajan. On piÅ”e istorijske pripovetke i pripovetke sa predmetom iz savremenog života, srbijanskog i banatskog, savremene seoske pripovetke uglavnom. Najbolje su mu pripovetke u kojima slika banatsko selo i seljaka. U svima pripovetkama izbija njegov zanosni lirizam, ljubav prema nacionalnoj i liÄnoj slobodi i pobuna protiv druÅ”tvene nepravde. On je jedan od zaÄetnika socijalne pripovetke, koja se razvila tek u doba realizma, i osnivaÄ lirske priÄe. Ima peÄat i potpis na prvoj stranici. UkoriÄena. Sve stranice na broju, sa mrljama od starosti, inaÄe odliÄno oÄuvana. Stanje kao na slikama. KC
Izuzetno retko u ponudi. Nisu saÄuvane originalne meke korice. Autor - osoba ŠŠ¾ŠæŠ¾Š²ŠøŃ, ŠŠ¾Š²Š°Š½ Š”ŃŠµŃŠøŃŠ° Naslov ŠŠ¾Š°Š½Š½Š° Š”. ŠŠ¾ŠæŠ¾Š²ŠøŃŠ° ŠŠ¾Š²ŃŃ ŠæŠ¾Š·Š¾ŃŠøŃŃŠ½Š° Š“Ń£Š»Š°. Š”Š². 1, Š”Š°Š½ŠŖ ŠŃŠ°Š»Ń£Š²ŠøŃŠ° ŠŠ°ŃŠŗŠ°, Š”Š²ŠµŃŠøŃŠ»Š°Š²ŠŖ Šø ŠŠøŠ»ŠµŠ²Š° Ostali naslovi ŠŠ¾Š²ŃŃ ŠæŠ¾Š·Š¾ŃŠøŃŃŠ½Š° Š“Ń£Š»Š°. Š”Š². 1, Š”Š°Š½ŠŖ ŠŃŠ°Š»Ń£Š²ŠøŃŠ° ŠŠ°ŃŠŗŠ°. Š”Š²ŠµŃŠøŃŠ»Š°Š²ŠŖ Šø ŠŠøŠ»ŠµŠ²Š° Vrsta graÄe drama Jezik srpski Godina 1848 Izdavanje i proizvodnja Š£ ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“Ń : ŠŠµŃŠ°ŃŠ°Š½Š¾ Ń ŠŠ½Š¬ŠøŠ³Š¾ŠæŠµŃŠ°ŃŠ½Š¬Šø ŠŠ½ŃŠ¶ŠµŃŃŠ²Š° Š”ŃŠ±ŃŠŗŠ¾Š³ŠŖ, 1848 FiziÄki opis [4], 80, [4], 71 ŃŃŃ. ; 17 cm. Jovan Sterija PopoviÄ (VrÅ”ac, 13. januar 1806 ā VrÅ”ac, 10. mart 1856) bio je srpski književnik i jedan od vodeÄih intelektualaca svoga vremena. Smatra se osnivaÄem srpske drame. Prvi je i jedan od najboljih srpskih komediografa. Ministar prosvete Jovan Sterija PopoviÄ doneo je 10. maja 1844. godine ukaz, kojim je osnovan āMuzeum serbskiā u Beogradu Äime se smatra osnivaÄem ove ustanove. U Sterijinoj spomen kuÄi dugo je godina bilo sediÅ”te Književne opÅ”tine VrÅ”ac. Jovan Sterija PopoviÄ (ili Jovan PopoviÄ Sterijin) je roÄen 13. januara (1. januara po julijanskom kalendaru) 1806. godine u trgovaÄkoj porodici. Otac Sterija, trgovac, je bio Grk (Sterija na grÄkom znaÄi zvezda), po nekima Cincarin; a majka Julijana Äerka Äuvenog slikara Nikole NeÅ”koviÄa. Osnovnu i srednju Å”kolu pohaÄao je u VrÅ”cu, TemiÅ”varu i PeÅ”ti, a prava u Kežmarku. JoÅ” kao dete zbog slabog telesnog sastava i krhkog zdravlja, bio je iskljuÄen iz deÄjih igara, stalno uz majku, sa uroÄenim posmatraÄkim darom. Leva ruka mu je inaÄe bila āsuvaā - paralizovana, usled Å”loga u ranom detinjstvu. Njihova kuÄa se nalazila na poÄetnom delu Pijace vrÅ”aÄke, u neposrednoj blizini Saborne ā Velike crkve. Kada mu je majka Julijana[3] naprasno preminula, Sterija je morao da izdrži veliku borbu sa ocem oko daljeg Å”kolovanja. Otac Sterija[4] trgovac mu je bio doÅ”ljak. Sterija nije zabeležio odakle mu se otac doselio u VrÅ”ac. Ali smatra se da je njegov predak po ocu - Sterija, zabeležen je od strane ālatinske administracije MaÄarskeā 1753. godine, kao trgovac u MiÅ”kolcu.[5] Napisao je samo biografiju svoga dede po majci Nikole NeÅ”koviÄa. Kad se oženio, trgovac Sterija je kao domazet uÅ”ao u kuÄu svog uglednog pokojnog tasta NeÅ”koviÄa. Ima traga da su starog Steriju, u to vreme labavih i neustaljenih prezimena, pisali ne samo Stefan PopoviÄ (kako je zabeležen u Protokolu kreÅ”Äajemih, prilikom krÅ”tenja prvenca Jovana), nego i āÅ terija Molerovā. Za vreme pohaÄanja osnovne Å”kole u PeÅ”ti, Jovan je imao prilike da u jednom nemaÄkom pozoriÅ”tu vidi klasike i najbolje glumce cele MaÄarske, a isto tako i manje klasiÄna dramska uobliÄavanja u kojima se pojavljuju komediografski uobliÄeni tipovi bliski njegovim dotadaÅ”njim iskustvima o bidermajerskom graÄanstvu. U PeÅ”ti je bio blizak prijatelj sa dve liÄnosti rodom iz VrÅ”ca: ÄorÄem StankoviÄem, jednim od kasnijih osnivaÄa Matice srpske, i Julijanom VijatoviÄ-RadivojeviÄ, kÄerkom vrÅ”aÄkog senatora, Å”kolovanom u BeÄu, koja se udala za pomodnog krojaÄa RadivojeviÄa i sama bila spisateljica. Jedno vreme Sterija je bio privatni nastavnik i advokat u rodnom mestu dok nije pozvan da doÄe u Kragujevac da bude profesor na Liceju. Nakon Liceja je postao naÄelnik Ministarstva prosvete (od 1842), i na tom položaju, u toku osam godina, bio glavni organizator srpske srednjoÅ”kolske nastave i jedan od osnivaÄa UÄenog srpskog druÅ”tva. Pokrenuo je inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. UÄestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra (pozoriÅ”te na Äumruku) koji je 1841. otvoren njegovom tragedijom āSmrt Stefana DeÄanskogā. Od 1848. godine i sukoba sa politiÄarima, posebno Tomom VuÄiÄem PeriÅ”iÄem, oteran je iz Srbije i živeo je u VrÅ”cu, usamljen i razoÄaran. Advokat vrÅ”aÄki Jovan se kasno oženio; bilo je to septembra 1850. godine, sa Jelenom ā Lenkom ManojloviÄ roÄ. DimiÄ, udovicom iz VrÅ”ca. Jovan Sterija PopoviÄ je umro 10. marta (26. februara po starom kalendaru) 1856. godine. NaÄelnik Ministarstva prosvete Kao naÄelnik Ministarstva prosvete (1842ā1848) mnogo je uÄinio za organizovano razvijanje Å”kolstva. Godine 1844. doneo je Å”kolski zakon (Ustrojenije javnog uÄiliÅ”nog nastavlenija), kojim je prvi put u Srbiji ozakonjena gimnastika kao Å”kolski predmet od I dŠ¾ VI razreda gimnazije, ali joÅ” uvek neobavezan za uÄenike.[8] Posebno je znaÄajan njegov napor na prouÄavanju i oÄuvanju kulturnog nasleÄa Srbije. Predložio je Sovjetu da se donese Uredba o zaÅ”titi starina, pa je Srbija Sterijinom zaslugom donela prvi pravni akt o zaÅ”titi spomenika kulture. Književni rad PopoviÄ je svoju književnu delatnost zapoÄeo slabim stihovima, ispevanim u slavu grÄkih narodnih junaka. PoÅ”to je njegov otac bio Grk, i u mladosti se zagrevao za grÄke ustanike. To su bili neveÅ”ti ÄaÄki pokuÅ”aji. Kao mladiÄ, on pada pod uticaj Milovana VidakoviÄa, i po ugledu na njega piÅ”e roman āBoj na Kosovu ili Milan Toplica i Zoraidaā. To je dosta neveÅ”ta i naivna prerada jednog romana od francuskog pisca Florijana iz XVIII veka. Kao i VidakoviÄ, koji mu je bio uzor, tako i on pokuÅ”ava da tuÄu graÄu prenese u okvir srpske proÅ”losti. Roman je prepun nelogiÄnosti i nedoslednosti svake vrste. Docnije je u jednom svom satiriÄnom spisu (āRoman bez romanaā) ismejao takav naÄin rada, oÅ”tro napao plaÄevne i fantastiÄne romane Milovana VidakoviÄa i njegovih podražavalaca i propovedao književnost koja trezvenije i ozbiljnije gleda na život. To delo je inaÄe bilo posveÄeno njegovom prijatelju episkopu vrÅ”aÄkom Stefanu PopoviÄu, koji nastradao u maÄarskoj buni. Takvo shvatanje je plod njegova zrelijeg doba, i koliko je dublje ulazio u život i književnost, utoliko je postajao realniji. On je uglavnom dramski pisac, prvi srpski književnik koji je u ovom književnom rodu stvorio neÅ”to bolje i trajnije. Pisci koji su pre njega radili na istorijskoj drami i drami iz savremenog života nisu imali književnog uspeha. On je prvi srpski pisac koji taj posao uzima ozbiljno, sav se odaje pozoriÅ”tu i stvara na Å”iroj osnovi i sa dubokim razumevanjem. On je uporedo radio na istorijskoj drami i na komediji, ali na istorijskoj drami sa mnogo manje uspeha. Na književnost je gledao oÄima Å”kolskog Äoveka, pedagoga i racionaliste. Njegovi prvi dramski pokuÅ”aji su neveÅ”te i preterano romantiÄne dramatizacije narodnih pesama: āNevinostā ili āSvetislav i Milevaā, āMiloÅ” ObiliÄā i āNahod Simeonā. Docnije stvara bolje i snažnije istorijske drame, ne mnogo književne, ali koje su odgovarale ukusu i shvatanjima tadaÅ”nje rodoljubive srpske publike. Takve su tragedije: āSmrt Stefana DeÄanskogā, āVladislavā, āSkenderbegā, āLahanā (sa predmetom iz bugarske istorije), pozoriÅ”ni komad āAjduciā, vrlo popularan, izraÄen po narodnoj pesmi, i joÅ” nekoliko prigodnih komada. Iako se smatra osnivaÄem srpske drame, on je mnogo važniji kao komediograf, jer se tu tek s uspehom ogledao njegov književni talent. Prva mu je komedija āLaža i paralažaā, zatim āTvrdicaā, āPokondirena tikvaā (prema kojoj je 1956. godine Mihovil Logar komponovao operu ) i āZla ženaā, sve komedije karaktera. Od komedija naravi najbolje su mu: āŽenidba i udadbaā, āKir Janjaā, āRodoljupciā i āBeograd nekad i sadā. Pored toga, napisao je i nekoliko pozoriÅ”nih igara manjeg znaÄaja, Å”aljive ili satiriÄne sadržine. Kao dramski pisac, Sterija pripada grupi sentimentalista, i svoja dela stvara pod impresijom Samjuela RiÄardsona, poznatog pisca graÄanskih romana. U njegovim delima znaÄajno mesto zauzimaju odlike poput kulta oseÄanja i prirode, idealizacija života, prijateljstvo i ljubav. KritiÄki osvrt Trezven i racionalan duh, on nije bio pesnik visokih duhovnih zamaha i bogate maÅ”te, zato njegove drame, iako književnije i pismenije od svih sliÄnih pokuÅ”aja do njega, ipak nemaju prave umetniÄke vrednosti, U njima je malo životne istine, malo poezije i malo istorijske istine, a mnogo nameÅ”tene retorike, neprirodnosti i usiljenosti. Vrlo pismen i vrlo obrazovan pisac, on je svojim istorijskim dramama skromno zadovoljavao veliku potrebu svoga vremena za rodoljubivim repertoarom i imao mnogo uspeha. Precenjivane u svoje vreme, te drame su sasvim zaboravljene; duže se na repertoaru zadržala samo istorijska drama āSmrt Stefana DeÄanskogā. U komediji, on je nadmaÅ”io sve ono Å”to je u srpskoj književnosti stvoreno pre njega, i do danas ostao najbolji srpski komediograf. On je pisac sa veÄom književnom kulturom; on zna za klasiÄne uzore u stranim književnostima i prvi poÄinje da razumno, objektivno i kritiÄki posmatra i slika savremeni život srpskog druÅ”tva. Po svojoj prirodi on je bio predodreÄen samo za Äisto intelektualna stvaranja, zato je on samo u komediji dao punu meru. Ali i u komediji nije bez mana. Pre svega, ni u jednoj komediji nije uspeo da da humor, najviÅ”u osobinu komiÄnog. Njegove komedije su najÄeÅ”Äe oÅ”tra satira izopaÄenih karaktera i naravi. On je suviÅ”e moralizator i tendenciozan pisac: liÄnosti karikira i radnju vodi i zavrÅ”ava radi pouÄnog svrÅ”etka. On nije ni sasvim originalan pisac: kod njega se Äesto mogu naÄi pozajmice od drugih pisaca, od Molijera najviÅ”e. Sve njegove bolje komedije karaktera podseÄaju na Molijerove, i kompozicijom i komiÄnim okvirima pojedinih liÄnosti. (Molijera je inaÄe i prevodio: njegove āSkapenove podvaleā). Ali u naknadu za to, on je veÅ”t književnik i vrlo plodan pisac, koji je trezveno i realistiÄki prikazivao savremeni život, slikajuÄi snažno i reljefno komiÄne tipove i druÅ”tvene scene, Krajem života se vratio poeziji, na kojoj je kao mladiÄ radio. Godine 1854. iziÅ”la je njegova zbirka stihova āDavorjeā. Bio je književni kuriozum Å”to je PopoviÄ āDavorjeā Å”tampao starim crkvenim pismenima, koja je tom prilikom preporuÄivao da se usvoje mesto novije graÄanske bukvice. To je misaona lirika, bolna, odveÄ pesimistiÄka, lirika iskusna i zrela Äoveka, koji je u životu znao za patnje i razoÄaranja, intimna filozofija o veliÄini bola, stradanja i smrti i nepopravimoj bedi ljudskoj. Roman bez romana Roman bez romana (prvi deo napisan 1832, objavljen 1838. godine, drugi deo ostao u rukopisu), parodijski je roman Jovana Sterije PopoviÄa. Sterija je svoje delo nazvao Å”aljivim romanom, a u predgovoru je istakao da je ovo delo prvo ovog roda na srpskom jeziku. Primarna fabula parodira pseudoistorijske romane, posebno one koje je pisao Milovan VidakoviÄ, te predstavlja pokuÅ”aj da se napiÅ”e srpski Don Kihot[11]. MeÄutim, Sterija proÅ”iruje parodijski dijapazon dela na āÄitavu naÅ”u tadaÅ”nju književnu kulturu Äiju je osnovu predstavljalo klasiÄno obrazovanjeā, obuhvativÅ”i razliÄite književne pojave, od invokacije polovaÄetu majdanskog vina do travestije Arijadninog pisma iz Ovidijevih Heroidaā ili delova Eneide. UvoÄenjem digresija, dijaloga, autorskih komentara, Sterija u potpunosti razara romanesknu formu i Jovan DeretiÄ istiÄe da je Roman bez romana āprvi dosledno izveden antiroman u srpskoj književnostiā. Spomenik Spomenik mu je otkriven u VrÅ”cu 7. oktobra 1934. Darodavac biste je bio DragiÅ”a BraÅ”ovan, meÄu govornicima su bili Veljko PetroviÄ, Branislav NuÅ”iÄ i RaÅ”a PlaoviÄ. Vojislav IliÄ MlaÄi je proÄitao pesmu a bile su prisutne i druge visoke liÄnosti. Sterijino pozorje U sklopu obeležavanja 150 godina od roÄenja i 100 godina od smrti Jovana Sterije PopoviÄa u Novom Sadu je 1956. godine osnovan festival āSterijino pozorjeā. I danas, ovaj festival, na kome pozoriÅ”ta iz zemlje i inostranstva uÄestvuju sa delima jugoslovenskih pisaca (u poÄetku je to bio festival samo Sterijinih dela) važi za najznaÄajniju pozoriÅ”nu manifestaciju u Srbiji. Filmovi Sterijina dela su od 1959. do danas adaptirana u dvadesetak televizijskih filmova: Laža i paralaža (film) Kir Janja (film) Džandrljivi muž (film) Rodoljupci (film) Pokondirena tikva (film) Ljubav, ženidba i udadba (film) Zla žena (film) Sterijina nagrada Detaljnije: Sterijina nagrada Na festivalu se dodeljuju nagrade za najbolju predstavu, za najbolji tekst savremene drame, za režiju, za glumaÄko ostvarenje, za scenografiju, za kostim, za scensku muziku, nagrade za najboljeg mladog glumca i glumicu i specijalna nagrada. KC
SpoljaÅ”njost kao na fotografijama, na desetak mesta ima podvucenih recenica hem. olovkom i ostavljeno nekoliko kvakica na margini, sve ostalo uredno! Cirilica! Konsulska vremena Retko ! Prvo izdanje! 1945. godina TravniÄka hronika je istorijski roman pisan za vreme Drugog svetskog rata, ostvaren po modelu evropskog realistiÄkog romana. Obuhvata vreme od 1807. do 1814. godine i po tome predstavlja klasiÄan roman viÅ”e od bilo kojeg drugog AndriÄevog romanesknog ostvarenja. Roman je ispripovedan u treÄem licu i sklopljen je od prologa, epiloga i 28 poglavlja. Razlika izmeÄu travniÄke i viÅ”egradske hronike jeste u tome Å”to se roman Na Drini Äuprija mahom zasniva na fikcionalnoj nadogradnji usmenih legendi dok je TravniÄka hronika nastala imaginiranjem vrlo bogate dokumentarne graÄe. Hronika o Travniku je beletristiÄki sedmogodiÅ”nji letopis koji obraÄuje vreme boravka stranih konzula u tom vezirskom gradu. PoÄinje dolaskom francuskog konzula, a zavrÅ”ava se odlaskom drugopostavljenog austrijskog konzula. Prema poetiÄkom pravilu koje važi za sve AndriÄeve romane (izuzimajuÄi donekle GospoÄicu) i ovaj roman okrenut je istoriji. U procesu stvaranja TravniÄke hronike AndriÄ se služio bogatom dokumentarnom graÄom iz oblasti istorije civilizacije, etnologije i autentiÄnu spisima o istorijskim liÄnostima koje su predstavljene u romanu. Istorija je `utkana tako reÄi, u svaku reÄnicu (do te mjere, ponekad, da bi se mogle staviti, pri dnu stranice referencije izvora), dajuÄi joj na taj naÄin izvjesnu autentiÄnost i životnost`, napisao je Mithad Å amiÄ u studiji Istorijski izvori TravniÄke hronike Ivo AndriÄ (Dolac, kod Travnika, 9. oktobar 1892 ā Beograd, 13. mart 1975) bio je srpski i jugoslovenski književnik i diplomata Kraljevine Jugoslavije.[a] Godine 1961. dobio je Nobelovu nagradu za književnost āza epsku snagu kojom je oblikovao teme i prikazao sudbine ljudi tokom istorije svoje zemljeā.[5] Kao gimnazijalac, AndriÄ je bio pripadnik naprednog revolucionarnog pokreta protiv Austrougarske vlasti Mlada Bosna i strastveni borac za osloboÄenje južnoslovenskih naroda od Austrougarske monarhije. U austrijskom Gracu je diplomirao i doktorirao, a vreme izmeÄu dva svetska rata proveo je u službi u konzulatima i poslanstvima Kraljevine Jugoslavije u Rimu, BukureÅ”tu, Gracu, Parizu, Madridu, Briselu, Ženevi i Berlinu.[6] Bio je Älan Srpske akademije nauka i umetnosti u koju je primljen 1926. godine. Njegova najpoznatija dela su pored romana Na Drini Äuprija i TravniÄka hronika, Prokleta avlija, GospoÄica i Jelena, žena koje nema. U svojim delima se uglavnom bavio opisivanjem života u Bosni za vreme osmanske vlasti. U Beogradu je osnovana Zadužbina Ive AndriÄa, prva i najvažnija odredba piÅ”Äeve oporuke bila je da se njegova zaostavÅ”tina saÄuva kao celina i da se, kao legat odnosno, zadužbina, nameni za opÅ”te kulturne i humanitarne potrebe. Na osnovu piÅ”Äeve testamentarne volje, svake godine dodeljuje se AndriÄeva nagrada za priÄu ili zbirku priÄa napisanu na srpskom jeziku Ivo AndriÄ je roÄen 9. oktobra ili 10. oktobra 1892. godine[7][8][9] u Docu pored Travnika u tadaÅ”njoj Austrougarskoj od oca Antuna AndriÄa (1863ā1896)[10], Å”kolskog poslužitelja, i majke Katarine AndriÄ (roÄena PejiÄ). BuduÄi veliki pisac se rodio u Docu sticajem okolnosti, dok mu je majka boravila u gostima kod rodbine. AndriÄ je kao dvogodiÅ”nji deÄak ostao bez oca koji je umro od posledica tuberkuloze. OstavÅ”i bez muža i suoÄavajuÄi se sa besparicom, Ivina majka je zajedno sa sinom preÅ”la da živi kod svojih roditelja u ViÅ”egrad gde je mladi AndriÄ proveo detinjstvo i zavrÅ”io osnovnu Å”kolu.[11][12][13][14] AndriÄ je 1903. godine upisao sarajevsku Veliku gimnaziju, najstariju bosansko-hercegovaÄku srednju Å”kolu. Za gimnazijskih dana, AndriÄ poÄinje da piÅ”e poeziju i 1911. godine u āBosanskoj viliā objavljuje svoju prvu pesmu āU sumrakā.[15] Kao gimnazijalac, AndriÄ je bio vatreni pobornik integralnog jugoslovenstva, pripadnik naprednog nacionalistiÄkog pokreta Mlada Bosna i strastveni borac za osloboÄenje južnoslovenskih naroda od Austrougarske monarhije.[16] DobivÅ”i stipendiju hrvatskog kulturno-prosvetnog druÅ”tva āNapredakā, AndriÄ oktobra meseca 1912. godine zapoÄinje studije slovenske književnosti i istorije na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveuÄiliÅ”ta u Zagrebu. Naredne godine prelazi na BeÄki univerzitet ali mu beÄka klima ne prija i on, nasledno optereÄen osetljivim pluÄima, Äesto boluje od upala. ObraÄa se za pomoÄ svom gimnazijskom profesoru, Tugomiru AlaupoviÄu, i veÄ sledeÄe godine prelazi na Filozofski fakultet Jagelonskog univerziteta u Krakovu. U Krakovu je stanovao kod porodice Äija je Äerka Jelena Ižikovska mogla da bude prototip za āJelenu, ženu koje nemaā.[17] Prvi svetski rat Godine 1914, na vest o sarajevskom atentatu i pogibiji Nadvojvode Franca Ferdinanda, AndriÄ pakuje svoje studentske kofere, napuÅ”ta Krakov i dolazi u Split. Odmah po dolasku u Split, sredinom jula, austrijska policija ga hapsi i odvodi prvo u Å”ibensku, a potom u mariborsku tamnicu u kojoj Äe, kao politiÄki zatvorenik i pripadnik Mlade Bosne, ostati do marta 1915. godine. Za vreme boravka u mariborskom zatvoru, AndriÄ je intenzivno pisao pesme u prozi.[18] Po izlasku iz zatvora, AndriÄu je bio odreÄen kuÄni pritvor u OvÄarevu i Zenici u kojem je ostao sve do leta 1917. godine, kada je objavljena opÅ”ta amnestija, posle Äega se vratio u ViÅ”egrad. IzmeÄu dva rata Nakon izlaska iz kuÄnog pritvora zbog ponovljene bolesti pluÄa, odlazi na leÄenje u Zagreb, u Bolnicu Milosrdnih sestara gde dovrÅ”ava knjigu stihova u prozi koja Äe pod nazivom āEx Pontoā biti objavljena u Zagrebu 1918. godine. Nezadovoljan posleratnom atmosferom u Zagrebu, AndriÄ ponovo moli pomoÄ Tugomira AlaupoviÄa, i veÄ poÄetkom oktobra 1919. godine poÄinje da radi kao Äinovnik u Ministarstvu vera u Beogradu. Beograd ga je srdaÄno prihvatio i on intenzivno uÄestvuje u književnom životu prestonice, družeÄi se sa MiloÅ”em Crnjanskim, Stanislavom Vinaverom, Simom PanduroviÄem, Sibetom MiliÄiÄem i drugim piscima koji se okupljaju oko kafane āMoskvaā. Ivo AndriÄ u svom domu u Beogradu koji je pretvoren u Spomen-muzej Ive AndriÄa. AndriÄ je imao veoma uspeÅ”nu diplomatsku karijeru: godine 1920. bio je postavljen za Äinovnika u poslanstvu u Vatikanu, a potom je radio kao diplomata u konzulatima u BukureÅ”tu, Trstu i Gracu.[19] U to vreme objavio je zbirku pesama u prozi āNemiriā, pripovetke āÄorkan i Å vabicaā, āMustafa Madžarā, āLjubav u kasabiā, āU musafirhaniā i ciklus pesama āÅ ta sanjam i Å”ta mi se dogaÄaā. U junu 1924. godine je na Univerzitetu u Gracu odbranio doktorsku tezu āRazvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavineā (Die Entwicklung des geistigen Lebens in Bosnien unter der Einwirkung der tĆ¼rkischen Herrschaft). Na predlog Bogdana PopoviÄa i Slobodana JovanoviÄa, 1926. godine, Ivo AndriÄ biva primljen za Älana Srpske kraljevske akademije, a iste godine u Srpskom književnom glasniku objavljuje pripovetku āMara milosnicaā. Tokom 1927. godine radio je u konzulatima u Marselju i Parizu, a naredne godine u poslanstvu u Madridu. Iste godine objavljena je njegova pripovetka āMost na Žepiā. Od 1930. do 1933. godine bio je sekretar stalne delegacije Kraljevine Jugoslavije pri DruÅ”tvu naroda u Ženevi. 1934. godine postaje urednik Srpskog književnog glasnika i u njemu objavljuje pripovetke āOlujaciā, āŽeÄā i prvi deo triptiha āJelena, žena koje nemaā. Po dolasku Milana StojadinoviÄa na mesto predsednika vlade i ministra inostranih poslova, jula 1935. je postavljen za vrÅ”ioca dužnosti naÄelnika PolitiÄkog odeljenja Ministarstva unutraÅ”njih poslova.[20] U vladi Milana StojadinoviÄa viÅ”e od dve godine, od 1937. do 1939, obavljao je dužnost zamenika ministra inostranih poslova.[21] Ivo je 16. februara 1939. na godiÅ”njoj skupÅ”tini Srpske kraljevske akademije, na predlog profesora Bogdana PopoviÄa, slikara UroÅ”a PrediÄa i vajara ÄorÄa JovanoviÄa, izabran jednoglasno u zvanje redovnog Älana Akademije.[22] Diplomatska karijera Ive AndriÄa tokom 1939. godine doživljava vrhunac: prvog aprila izdato je saopÅ”tenje da je Ivo AndriÄ postavljen za opunomoÄenog ministra i izvanrednog poslanika Kraljevine Jugoslavije u Berlinu.[23] AndriÄ stiže u Berlin 12. aprila, a 19. aprila predaje akreditive kancelaru Rajha ā Adolfu Hitleru.[24] Drugi svetski rat U jesen, poÅ”to su Nemci okupirali Poljsku i mnoge nauÄnike i umetnike odveli u logore, AndriÄ interveniÅ”e kod nemaÄkih vlasti da se zarobljeniÅ”tva spasu mnogi od njih. Zbog neslaganja sa politikom vlade u rano proleÄe 1941. godine AndriÄ nadležnima u Beogradu podnosi ostavku na mesto ambasadora, ali njegov predlog nije prihvaÄen i 25. marta u BeÄu, kao zvaniÄni predstavnik Jugoslavije prisustvuje potpisivanju Trojnog pakta. Dan posle bombardovanja Beograda, 7. aprila, AndriÄ sa osobljem napuÅ”ta Berlin. Naredna dva meseca su proveli na Bodenskom jezeru. Odbio je da se skloni u Å vajcarsku,[25] i sa osobljem i Älanovima njihovih porodica, 1. juna 1941. je specijalnim vozom doputovao u Beograd, Äime se zavrÅ”ila njegova diplomatska karijera. Novembra 1941. je penzionisan na sopstveni zahtev, mada je odbio da prima penziju.[26] Rat provodi u Beogradu u izolaciji. Odbija da potpiÅ”e Apel srpskom narodu kojim se osuÄuje otpor okupatoru.[27] Iz moralnih razloga je odbio poziv kulturnih radnika, da se njegove pripovetke ukljuÄe u āAntologiju savremene srpske pripovetkeā za vreme dok ānarod pati i stradaā: āKao srpski pripovedaÄ, kao dugogodiÅ”nji saradnik Srpske književne zadruge i Älan njenog bivÅ”eg Književnog odbora, ja bih se u normalnim prilikama, razumljivo, odazvao ovom pozivu. Danas mi to nije moguÄe, jer u sadaÅ”njim izuzetnim prilikama, ne želim i ne mogu da uÄestvujem u ni u kakvim publikacijama, ni sa novim, ni sa ranije veÄ objavljenim svojim radovima.ā U tiÅ”ini svoje iznajmljene sobe u Prizrenskoj ulici, piÅ”e prvo roman TravniÄka hronika, a krajem 1944. godine okonÄava i roman Na Drini Äuprija. Oba romana objaviÄe u Beogradu nekoliko meseci po zavrÅ”etku rata. Krajem 1945. godine u Sarajevu izlazi i roman GospoÄica.[28] Nakon rata AndriÄev grob u Aleji zaslužnih graÄana na beogradskom Novom groblju. Godine 1946. postaje predsednik Saveza književnika Jugoslavije.[26] Tokom 1946. godine objavljuje āPismo iz 1920. godineā. IzmeÄu 1947. i 1953. godine objavljuje pripovetke āPriÄa o vezirovom slonuā, nekoliko tekstova o Vuku KaradžiÄu i NjegoÅ”u, āPriÄa o kmetu Simanuā, āBife Titanikā, āZnakoviā, āNa sunÄanoj straniā, āNa obaliā, āPod GrabiÄemā, āZekoā, āAska i vukā, āNemirna godinaā i āLicaā. Godine 1954, postao je Älan KomunistiÄke partije Jugoslavije. Potpisao je Novosadski dogovor o srpskohrvatskom književnom jeziku. Roman āProkleta avlijaā je Å”tampao u Matici srpskoj 1954. godine. Oženio se 1958. godine kostimografom Narodnog pozoriÅ”ta iz Beograda, Milicom BabiÄ, udovicom AndriÄevog prijatelja, Nenada JovanoviÄa.[29] Nobelov komitet 1961. godine dodeljuje AndriÄu Nobelovu nagradu za književnost āza epsku snagu kojom je oblikovao teme i prikazao sudbine ljudi tokom istorije svoje zemljeā. Besedom āO priÄi i priÄanjuā se 10. decembra 1961. godine zahvalio na priznanju. AndriÄ je novÄanu nagradu od milion dolara dobijenu osvajanjem Nobelove nagrade u potpunosti poklonio za razvoj bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini.[30] Dana 16. marta 1968. AndriÄeva supruga Milica umire u porodiÄnoj kuÄi u Herceg Novom. SledeÄih nekoliko godina AndriÄ nastoji da svoje druÅ”tvene aktivnosti svede na najmanju moguÄu meru, mnogo Äita i malo piÅ”e. Zdravlje ga polako izdaje i on Äesto boravi u bolnicama i banjama na leÄenju. Bio je Älan Upravnog odbora Srpske književne zadruge od 1936. do 1939. i od 1945. do smrti 1975. godine.[31] AndriÄ umire 13. marta 1975. godine na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Sahranjen je na Novom groblju u Aleji zaslužnih graÄana. Književni rad AndriÄ je u književnost uÅ”ao pesmama u prozi āU sumrakā i āBlaga i dobra meseÄinaā objavljenim u āBosanskoj viliā 1911. godine.[32] Pred Prvi svetski rat, u junu 1914. godine, u zborniku Hrvatska mlada lirika objavljeno je Å”est AndriÄevih pesama u prozi (āLanjska pjesmaā, āStrofe u noÄiā, āTamaā, āPotonuloā, āJadni nemirā i āNoÄ crvenih zvijezdaā).[32] Prvu knjigu stihova u prozi - āEx Pontoā - AndriÄ je objavio 1918. godine u Zagrebu, a zbirku āNemiriā Å”tampao je u Beogradu 1920. godine.[33] Spomenik Ivi AndriÄu u Beogradu AndriÄevo delo možemo podeliti u nekoliko tematsko-žanrovskih celina. U prvoj fazi, koju obeležavaju lirika i pesme u prozi (Ex Ponto, Nemiri), AndriÄev iskaz o svetu obojen je liÄnim egzistencijalno-spiritualnim traganjem koje je delimiÄno bilo podstaknuto i lektirom koju je u to vreme Äitao (Kirkegor na primer). MiÅ”ljenja kritike o umetniÄkim dosezima tih ranih radova podeljena su: dok srpski kritiÄar Nikola MirkoviÄ u njima gleda vrhunsko AndriÄevo stvaralaÅ”tvo, hrvatski književni istoriÄar Tomislav Ladan smatra da se radi o nevažnim adolescentskim nemirima koji odražavaju piÅ”Äevu nezrelost i nemaju dublje ni univerzalnije vrednosti. Druga faza, koja traje do Drugog svetskog rata, obeležena je AndriÄevim okretanjem pripovedaÄkoj prozi i, na jeziÄkom planu, definitivnim prelaskom na srpsku ekavicu. Po opÅ”tem priznanju, u veÄini pripovedaka AndriÄ je naÅ”ao sebe, pa ta zrela faza spada u umetniÄki najproduktivnije, s veÄinom AndriÄevih najcenjenijih priÄa. Pisac nije bio sklon književnim eksperimentima koji su dominirali u to doba, nego je u klasiÄnoj tradiciji realizma 19. veka, plastiÄnim opisima oblikovao svoju vizuru Bosne kao razmeÄa istoka i zapada, natopljenu iracionalizmom, konfesionalnim animozitetom i emocionalnim erupcijama. LiÄnosti su pripadnici sve Äetiri etniÄko-konfesionalne zajednice (Muslimani, Jevreji, Hrvati, Srbi ā uglavnom prozvani po konfesionalnim, Äesto pejorativnim imenima (Vlasi, Turci)), uz pojave stranaca ili manjina (Jevreji, strani Äinovnici), a vremensko razdoblje pokriva uglavnom 19. vek, ali i prethodne vekove, kao i 20. TreÄa faza obeležena je obimnijim delima, romanima Na Drini Äuprija, TravniÄka hronika, GospoÄica i nedovrÅ”enim delom OmerpaÅ”a Latas, kao i pripovetkom Prokleta avlija. Radnja veÄine ovih dela je uglavnom smeÅ”tena u Bosni, u njenu proÅ”lost ili u narativni spoj proÅ”losti i sadaÅ”njosti gde je pisac, na zasadama franjevaÄkih letopisa i spore, sentencama protkane naracije, uspeo da kreira upeÄatljiv svet āOrijenta u Evropiā. PiÅ”Äevo se pripovedanje u navedenim delima odlikuje uverljivo doÄaranom atmosferom, upeÄatljivim opisima okoline i ponaÅ”anja i psiholoÅ”kim poniranjem. Osim tih dela, autor je u ovom periodu objavio i niz pripovedaka, putopisne i esejistiÄke proze i poznato i Äesto citirano delo, zbirku aforistiÄkih zapisa Znakovi pored puta (posthumno izdato), nesumnjivo jedno od AndriÄevih najvrednijih dela. AndriÄ o umetnosti Ivo AndriÄ 1922. godine Svoje shvatanje smisla i suÅ”tine umetnosti AndriÄ je izlagao, bilo u posebnim napisima bilo implicitno, u pojedinim pasažima svog umetniÄkog dela. U tom pogledu posebno se istiÄe njegov esej Razgovor sa Gojom, pripovetka Aska i vuk, beseda povodom dobijanja Nobelove nagrade, āO priÄi i priÄanjuā i zbirka aforistiÄkih zapisa āZnakovi pored putaā. UmetniÄko stvaranje je po AndriÄu složen i naporan Äin koji se vrÅ”i po diktatu Äovekove nagonske potrebe za stvaranjem. U osnovi nagonska, Äovekova potreba za lepotom odbrana je od umiranja i zaborava; ona je dijalektiÄka suprotnost zakonima prolaznosti. U igri jagnjeta iz alegorijske pripovetke Aska i vuk simbolizovan je umetniÄki nagon Äovekov kao āinstinktivan otpor protiv smrti i nestajanjaā koji āu svojim najviÅ”im oblicima i dometima poprima oblik samog životaā. Umetnost i volja za otporom, kazuje AndriÄ na kraju ove pripovetke, pobeÄuje sve, pa i samu smrt, a svako pravo umetniÄko delo Äovekova je pobeda nad prolaznoÅ”Äu i troÅ”noÅ”Äu života. Život je AndriÄevom delu divno Äudo koje se neprestano troÅ”i i osipa, dok umetniÄka dela imaju trajnu vrednost i ne znaju za smrt i umiranje. StvaralaÄki akt, po AndriÄevom shvatanju, nije prost reproduktivan Äin kojim se gola fotografije unosi u umetniÄko dela. Umetnost, istina, mora da ima dubokih veza sa životom, ali umetnik od materijala koji mu pruža život stvara nova dela koja imaju trajnu lepotu i neprolazan znaÄaj. Fenomen stvaralaÅ”tva ogleda se u tome Å”to umetnici izdvajaju iz života samo one pojave koje imaju opÅ”tije i dublje znaÄenje. DajuÄi takvim pojavama umetniÄki oblik, umetnici ih pojaÄavaju ājedva primetno za jednu liniju ili jednu nijansu u bojiā, stvarajuÄi umetniÄku lepotu koja otada sama nastavlja svoju slobodnu sudbinu. Sve Å”to u životu postoji kao lepota ā delo je Äovekovih ruku i njegova duha. Sastavni je deo āživota i autentiÄan oblik ljudskog ispoljavanjaā, stvoren za jedan lepÅ”i i trajniji život. Mostovi i arhitektonske graÄevine najbolje ilustruju AndriÄevo shvatanje trajnosti lepote koju Äovek stvara. Anonimni neimar iz Mosta na Žepi spasava se od zaborava time Å”to svoju stvaralaÄku viziju prenosi u kamenu lepotu luka razapetog nad obalama pod kojima kao prolaznost protiÄu huÄne vode Žepe. Funkcija umetnosti je i u naporu umetnika da svoje delo ukljuÄi u trajne tokove života, da Äoveka izvede iz āuskog kruga ... samoÄe i uvede ga u prostran i veliÄanstven svet ljudske zajedniceā. Postojanje zla u Äoveku i životu ne sme da zaplaÅ”i umetnika niti da ga odvede u beznaÄe. I zlo i dobro, kao dijalektiÄke autonomne sile, samo su latentnost života i ljudske prirode. Dužnost je umetnika da otkriva i jedno i drugo, ali, istovremeno, i da svojim delom utire put spoznaji da je moguÄe pobediti zlo i stvoriti život zasnovan na dobroti i pravdi. Umetnost je dužna da Äoveku otkriva lepotu napora podvižnika koji koraÄaju ispred savremenika i predoseÄaju buduÄe tokove života. Tako umetnost stalno otvara perspektive životu pojedinaca, naroda i ÄoveÄanstva, u podvizima i porazima onih koji su prethodili umetnost nalazi nataložena iskustva ÄoveÄanstva. Prohujala stoleÄa sublimiÅ”u Äovekovo iskustvo oko nekolikih legendi, koje potom inspiriÅ”u umetnika. Smisao savremenosti je u stvaralaÄkom prenoÅ”enju iskustva proÅ”losti u one vrednosti savremenog stvaranja koje Äe, nadživljavajuÄi nas, korisno poslužiti potomcima. āSamo neuki, nerazumni ljudi ā kaže AndriÄ ā mogu da smatraju i da je proÅ”lost mrtva i neprolaznim zidom zauvek odvojena od sadaÅ”njice. Istina je, naprotiv, da je sve ono Å”to je Äovek mislio i oseÄao i radio neraskidivo utkao u ono Å”to mi danas mislimo, oseÄamo i radimo. Unositi svetlost nauÄne istine u dogaÄaje proÅ”losti, znaÄi služiti sadaÅ”njostiā. Svrha umetnosti je u povezivanju proÅ”losti, sadaÅ”njosti i buduÄnosti, u povezivanju āsuprotnih obala života, u prostoru, u vremenu, u duhuā. Po AndriÄevom shvatanju umetnik je i vesnik istine, a njegovo delo poruka kojom se iskazuje složena stvarnost ljudske istorije. On je ājedan od bezbrojnih neimara koji rade na složenom zadatku življenja, otkrivanja i izgraÄivanja životaā. OpisujuÄi svoje stvaralaÄke trenutke, AndriÄ kazuje: āNi traga da se vratim sebi. Samo da mogu, kao surovo drvo i studen metal, u službi ljudske slabosti i veliÄine, u zvuk da se pretvorim i da ljudima i njihovoj zemlji potpuno razumno prenesem bezimene melodije života ...ā GovoreÄi o opasnostima koje vrebaju umetnika, AndriÄ posebno upozorava na formalizam reÄi i dela: āBeskrajno nagomilavanje velikih reÄi sve nam manje kazuje Å”to se viÅ”e ponavlja i pod njim izdiÅ”u istina i lepota kao robinjeā. Najdublji poraz doživljuje onaj umetnik koji smatra da āprasak reÄi i vitlanje slika mogu biti umetniÄka lepota. Istina, svakom pravom umetniÄkom delu potreban je i estetski sjaj, ali on se ostvaruje samo u jednostavnosti. āSavrÅ”enstvo izražavanja forme ā kaže AndriÄ ā služba je sadržiniā. PružajuÄi āzadovoljstvo bez patnje i dobro bez zlaā, umetniÄko delo Äe pružiti Äoveku najviÅ”i vid života ā Äesta je poruka AndriÄevog dela. AndriÄeva vizija harmoniÄnog života buduÄeg ÄoveÄanstva zasnovana je upravo na uverenju da Äe umetniÄka lepota uniÅ”titi zlo i izmiriti protivreÄnosti Äovekovog bitisanja. Napomena: Tekst ovog Älanka je delom, ili u potpunosti, prvobitno bio preuzet sa prezentacije Znanje.org uz odobrenje. UmetniÄki postupak PoÅ”tanska marka s likom Ive AndriÄa, deo serije maraka pod imenom āVelikani srpske književnostiā koju je izdala Srbijamarka, PTT Srbija, 2010. godine U naÄinu izgraÄivanja likova i umetniÄkom postupku pri oblikovanju svojih misli o životu i ljudima, AndriÄ se ne odvaja od najlepÅ”ih tradicija Å”kole realistiÄke književnosti, iako takav njegov postupak ne znaÄi i ponavljanje tradicionalnih realistiÄkih manira.[34] Njegove slike života nisu samo realistiÄki izraz odreÄene životne i istorijske stvarnosti, jer on u njih utkiva i znatno Å”ira uopÅ”tavanja i opÅ”tija, gotovo trajna životna znaÄenja. Legendarni bosanski junak Alija Äerzelez nije samo tip osmanlijskog pustolova i avanturiste, veÄ i veÄiti Äovek pred veÄitim problemom žene. Tamnica iz pripovetke Prokleta avlija ima znatno Å”ire znaÄenje: ona je izvan vremena i mesta kojima ih je pisac lokalizovao. Iako se u AndriÄevom književnom delu najÄeÅ”Äe javlja Bosna, gotovo svi njeni likovi se izdižu izvan životnog kruga u kome ih pisac nalazi. AndriÄ, prirodno, nikada ne izneverava tipiÄnost sredine i vremena, ali on pri tom tako kompleksne liÄnosti ume da dogradi i u njima podvuÄe ono Å”to je opÅ”tije i životno Å”ire od osobenosti odreÄenih konkretnom sredinom i vremenom. Ono po Äemu se AndriÄ naroÄito istiÄe u srpskoj savremenoj književnosti, to su vanredne analize i psiholoÅ”ka sagledavanja onih Äovekovih stanja koja su u srpskoj književnosti, do njega, bila izvan znaÄajnih literarnih interesovanja. Njega najviÅ”e zanima onaj tamni i neizrecivi nagon u Äoveku, koji je izvan domaÅ”aja njegove svesti i volje. PolazeÄi od nekih savremenih postavki psiholoÅ”ke nauke, AndriÄ je prikazao kako ti tajanstveni unutraÅ”nji impulsi fatalno truju i optereÄuju Äoveka. Osim toga, on je sa posebnom sugestivnoÅ”Äu slikao dejstvo seksualnih nagona i Äulnih percepcija na duÅ”evni život Äoveka. Zbog svega toga AndriÄ se prvenstveno pokazuje kao moderni psihoanalitiÄar u naÅ”oj savremenoj književnosti. U sudbini svake liÄnosti ovog naÅ”eg pripovedaÄa je i neka opÅ”tija ideja, izvesna misao o životu, Äoveku i njegovoj sreÄi. Zato se za njegovu prozu s pravom kaže da nosi u sebi obeležja filozofskog realizma. AndriÄ je i majstor i reÄi i stila. Njegova proza je saÄuvala apsolutnu, kristalnu jasnost izraza. On ne traži stilski efekat u neobiÄnoj metafori ili u naglaÅ”enom izrazu. Skladna i jednostavna reÄenica, uverljivost i sugestivna estetska i misaona funkcionalnost pripovedaÄkih slika Äine da AndriÄevo delo predstavlja najsuptilniju umetniÄku vrednost koju srpska književnost poseduje. AndriÄevo delo je postalo ponos srpske kulture, a sa visokim meÄunarodnim priznanjem, oliÄenim u Nobelovoj nagradi, ono danas živi i kao trajna svojina svetske literature. Zadužbina Ive AndriÄa Ivo AndriÄ iz profila Glavni Älanak: Zadužbina Ive AndriÄa Zadužbina Ive AndriÄa je poÄela sa radom 12. marta 1976. godine na temelju testamentarne volje Ive AndriÄa.[35] Prva i najvažnija odredba piÅ”Äeve oporuke bila je da se njegova zaostavÅ”tina āsaÄuva kao celina i da se, kao legat odnosno, zadužbina, nameni za opÅ”te kulturne i humanitarne potrebeā. OrganizujuÄi nauÄne skupove o AndriÄevom delu i o razliÄitim aspektima savremene srpske književnosti, Zadužbina služi najdubljim intersima srpske književnosti, umetnosti i kulture. Veliki je broj diplomaca i postdiplomaca koji su dobili stipendiju AndriÄeve zadužbine za radove iz oblasti književnosti, a takoÄe su kao gosti i stipendisti, u piÅ”Äevoj Zadužbini boravili i radili mnogobrojni slavisti iz celoga sveta. AndriÄeva nagrada Glavni Älanak: AndriÄeva nagrada Na osnovu piÅ”Äeve testamentarne volje, poÄev od 1975. godine, svake godine se dodeljuje AndriÄeva nagrada za priÄu ili zbirku priÄa napisanu na srpskom jeziku. Prvi dobitnik nagrade je bio Dragoslav MihailoviÄ za delo Petrijin venac.[36] Spomen-muzej Ive AndriÄa Glavni Älanak: Spomen-muzej Ive AndriÄa U okviru Zadužbine Ive AndriÄa spada i Spomen-muzej Ive AndriÄa se nalazi u sastavu Muzeja grada Beograda i otvoren je 1976. godine u stanu na AndriÄevom vencu 8, u kome je pisac živeo sa suprugom Milicom BabiÄ od 1958. godine. SaÄuvani su autentiÄni raspored i izgled ulaznog hola, salona i AndriÄeve radne sobe, a nekadaÅ”nje dve spavaÄe sobe preureÄene su u izložbeni prostor gde je otvorena stalna postavka koja raznovrsnim eksponatima predstavlja AndriÄev životni put i markantne taÄke njegove stvaralaÄke biografije. Pored reprezentativnih dokumenata (indeksi, pasoÅ”i, plakete, diplome, Nobelova plaketa i medalja, Vukova nagrada, poÄasni doktorati) i fotografija, u izložbenoj postavci mogu se videti i originalni rukopisi AndriÄevih dela, pisma, izdanja njegovih knjiga na raznim jezicima, kao i neki piÅ”Äevi liÄni predmeti. Sveske Zadužbine Ive AndriÄa Glavni Älanak: Sveske Zadužbine Ive AndriÄa Od 1982. godine Zadužbina izdaje Äasopis Sveske Zadužbine Ive AndriÄa koje izlaze jednom godiÅ”nje. Ova publikacija objavljuje nepoznate i nepublikovane AndriÄeve rukopise, prepisku, nauÄne i kritiÄke studije o AndriÄevom slojevitom delu i njegovom životu, njegovom duhovnom prostoru kao i o vremenu i svetu u kojem je živeo.[37] AndriÄgrad Glavni Älanak: AndriÄgrad AndriÄgrad ili Kamengrad je grad, kulturni centar i vrsta etno-sela, koji se nalazi na lokaciji UÅ”Äe na samom uÅ”Äu reka Drina i Rzav u ViÅ”egradu Äiji je idejni tvorac režiser Emir Kusturica. Za posetioce je otvoren 5. jula 2012.[38] Grad je izgraÄen od kamena i u njemu se nalazi pedesetak objekata.[39] U gradu Äe postojati gradsko pozoriÅ”te, moderni bioskop, gradska uprava, akademija lijepih umjetnosti, zgrada AndriÄeve gimnazije, rijeÄna marina i pristaniÅ”te, hoteli, trgovi, crkva, stari han, duÄani i spomen kuÄa Ive AndriÄa.[39] U okviru akademije lepih umetnosti koja Äe postojati u Kamengradu, radiÄe Fakultet za režiju.[39] OÄekuje se i da Srbija, a možda i neke druge zemlje, otvore svoje konzulate i poÄasne konzulate u AndriÄevom gradu.[39] Dana 28. juna 2013. godine otvoren je AndriÄev institut.[40] Ivo, Srbin i srpski pisac Ivo se izravno i nedvosmisleno izjaÅ”njavao kao Srbin i srpski pisac, kako je on to volio da kaže, u `njegovim zrelim godinama i ne od juÄe`. U svom pismu komesaru Srpske književne zadruge (1942) istiÄe da je srpski pisac.[41] dok u svojim liÄnim dokumentima, liÄnoj karti (1951), vojnoj knjižici (1951), partijskoj knjižici (1954), izvodima iz matiÄne knjige roÄenih i venÄanih, u rubrici `narodnost`, Ivo unosi `srpska`. S druge strane, dva puta se eksplicitno distancira od hrvatstva: 1933. odbijanjem da njegove pesme uÄu u Antologiju hrvatske lirike [42], a zatim 1954. odbija da se u njegovoj biografiji u Jugoslovenskoj enciklopediji pomene da je hrvatskog porekla[43] Kao neku vrstu potvrde Ivine narodnosti spomenimo kanadsko-ameriÄkog istoriÄara MekNila (William H. McNeil) koji piÅ”e da su roditelji Ivine majke bili Srbi[44] te VojnoviÄevo pismo svom bratu Luji u kome kaže: āÅ aljem to djelo Ex ponto koje je probudilo veliku senzaciju. Pisac mladi katoliÄki Srbin iz Bosne, idealan mladiÄ, 26 god.`.[45] Jednako treba dodati dva druga stranca, Ivine prijatelje i savremenike L. F. Edvardsa (Lovett F. Edwards), koji u svom predgovoru prevodu knjige (1944) kaže da je Ivo istovremeno i Srbin i Bosanac[46], te stalnog sekretara Å vedske kraljevske akademije Osterlinga (Anders Ćsterling), koji u svom govoru prilikom dodeljivanja Nobelove nagrade Ivi, istiÄe da se je Ivo, kao mlad srpski student, prikljuÄio nacionalnom revolucionarnom pokretu, bio progonjen pa zatvoren 1914 na poÄetku Prvog svetskog rata. Srpska književna kritika vidi AndriÄa kao srpskog književnika srpske avangarde i meÄuratnog modernizma 20. veka[47] i književnika koji je izrastao iz srpske književne tradicije [48] Bibliografija Ivo AndriÄ sa suprugom Milicom na vest o Nobelovoj nagradi (1961) Autor je brojnih eseja, zapisa i kritiÄkih osvrta o srpskim piscima, kao Å”to su Simo Matavulj, Bora StankoviÄ, Branko RadiÄeviÄ, Petar KoÄiÄ, koji se odlikuju dokumentarnoÅ”Äu, bogatstvom podataka i racionalnom analizom istorijskih i aktuelnih problema.[49] Ex Ponto, stihovi u prozi, 1918. Nemiri, stihovi u prozi, 1920. Put Alije Äerzeleza, 1920. Most na Žepi, 1925. Anikina vremena, 1931. Portugal, zelena zemlja, putopisi, 1931. Å panska stvarnost i prvi koraci u njoj, putopisi, 1934. Razgovor sa Gojom, esej, 1936. Na Drini Äuprija, roman, 1945. Deca, zbirka pripovedaka GospoÄica, roman, 1945. TravniÄka hronika, roman, 1945. Na Nevskom prospektu, 1946. Na kamenu, u PoÄitelju PriÄa o vezirovom slonu, 1948. Prokleta avlija, roman, 1954. Igra, 1956. O priÄi i priÄanju, beseda povodom dodele Nobelove nagrade, 1961. Jelena, žena koje nema, pripovetka, 1963. Å ta sanjam i Å”ta mi se dogaÄa, lirske pesme, objavljene posthumno 1977. OmerpaÅ”a Latas, nedovrÅ”en roman, objavljen posthumno 1977. Na sunÄanoj strani, nedovrÅ”en roman, objavljen posthumno Znakovi pored puta, knjiga, objavljena posthumno Sveske, knjiga, objavljena posthumno Dela Ive AndriÄa su prevoÄena na viÅ”e od 50 jezika
SpoljaÅ”njost kao na fotografijama, unutraÅ”njost u dobrom i urednom stanju! Ponegde ima flekice kao da je od vode, ali nije nista strasno, sve je suvo i uredno! Retko u ponudi !!! Ex Ponto je knjiga stihova u lirskoj prozi koju je napisao Ivo AndriÄ 1918. godine.[1] Naziv ovog dela inspirisan je nazivom zbirke pesama āEpistulae ex Pontoā latinskog pesnika Ovidija, u kojima on peva svoje patne i utiske iz prognanstva u Pontu na obali Crnog mora gde je proteran od strane Oktavijana Avgusta.[2] U ovom ranom AndriÄevom delu, nazvanom ārazgovorom s duÅ”omā (Niko BartuloviÄ), stilizovano je liÄno iskustvo u nastojanju da mu se, u lirskoj sentenci, pridoda znaÄenje filozofsko-poetske istine, a da pritom zadrži fabulativno-narativnu osnovu, na osnovu koje bi se mogla rekonstruisati stanja jednog zatoÄenika. Ova knjiga pesama u prozi razvrstana je u tri ciklusa: prvi ima 26, drugi 25, a treÄi 88 tekstova, uz zavrÅ”ni āEpilogā. U strasnom lirskom monologu, pesnik se obraÄunava sa sobom, pokuÅ”ava da u tamniÄkim bdenjima razreÅ”i unutraÅ”nju dramu i oslobodi se traume izazvane utamniÄenjem. Nepravedan pad iza reÅ”etaka u drugi, surov i muÄan svet, gde je žrtva āna suvom ukletom spruduā, dovodi pesnika u stanje da postavlja važna egzistencijlna pitanja i grozniÄavo razmiÅ”lja o svetu i mestu pojedinca u njegovim tragiÄnim okvirima. U poÄetku pisanja ga prate motivi usamljenosti, strepnje i melanholije. ZatoÄenost njegovih misli i obuzetost samoÄom ga prate tokom celog dela. Osnovni motivi pisanja ovog dela su bili samoÄa i nemir, a zbog boravka u Äeliji i u izgnanstvu biva nemoÄan da piÅ”e i jedini trenuci svetlosti su mu trenuci inspiracijakoja ga pogaÄa kao bljesak. Sama poenta dela se nalazi u epilogu kada mladiÄ razoÄaran životom ipak odluÄi da živi jer je život kratkotrajan. Ivo AndriÄ (Dolac, kod Travnika, 9. oktobar 1892 ā Beograd, 13. mart 1975) bio je srpski i jugoslovenski književnik i diplomata Kraljevine Jugoslavije.[a] Godine 1961. dobio je Nobelovu nagradu za književnost āza epsku snagu kojom je oblikovao teme i prikazao sudbine ljudi tokom istorije svoje zemljeā.[5] Kao gimnazijalac, AndriÄ je bio pripadnik naprednog revolucionarnog pokreta protiv Austrougarske vlasti Mlada Bosna i strastveni borac za osloboÄenje južnoslovenskih naroda od Austrougarske monarhije. U austrijskom Gracu je diplomirao i doktorirao, a vreme izmeÄu dva svetska rata proveo je u službi u konzulatima i poslanstvima Kraljevine Jugoslavije u Rimu, BukureÅ”tu, Gracu, Parizu, Madridu, Briselu, Ženevi i Berlinu.[6] Bio je Älan Srpske akademije nauka i umetnosti u koju je primljen 1926. godine. Njegova najpoznatija dela su pored romana Na Drini Äuprija i TravniÄka hronika, Prokleta avlija, GospoÄica i Jelena, žena koje nema. U svojim delima se uglavnom bavio opisivanjem života u Bosni za vreme osmanske vlasti. U Beogradu je osnovana Zadužbina Ive AndriÄa, prva i najvažnija odredba piÅ”Äeve oporuke bila je da se njegova zaostavÅ”tina saÄuva kao celina i da se, kao legat odnosno, zadužbina, nameni za opÅ”te kulturne i humanitarne potrebe. Na osnovu piÅ”Äeve testamentarne volje, svake godine dodeljuje se AndriÄeva nagrada za priÄu ili zbirku priÄa napisanu na srpskom jeziku Ivo AndriÄ je roÄen 9. oktobra ili 10. oktobra 1892. godine[7][8][9] u Docu pored Travnika u tadaÅ”njoj Austrougarskoj od oca Antuna AndriÄa (1863ā1896)[10], Å”kolskog poslužitelja, i majke Katarine AndriÄ (roÄena PejiÄ). BuduÄi veliki pisac se rodio u Docu sticajem okolnosti, dok mu je majka boravila u gostima kod rodbine. AndriÄ je kao dvogodiÅ”nji deÄak ostao bez oca koji je umro od posledica tuberkuloze. OstavÅ”i bez muža i suoÄavajuÄi se sa besparicom, Ivina majka je zajedno sa sinom preÅ”la da živi kod svojih roditelja u ViÅ”egrad gde je mladi AndriÄ proveo detinjstvo i zavrÅ”io osnovnu Å”kolu.[11][12][13][14] AndriÄ je 1903. godine upisao sarajevsku Veliku gimnaziju, najstariju bosansko-hercegovaÄku srednju Å”kolu. Za gimnazijskih dana, AndriÄ poÄinje da piÅ”e poeziju i 1911. godine u āBosanskoj viliā objavljuje svoju prvu pesmu āU sumrakā.[15] Kao gimnazijalac, AndriÄ je bio vatreni pobornik integralnog jugoslovenstva, pripadnik naprednog nacionalistiÄkog pokreta Mlada Bosna i strastveni borac za osloboÄenje južnoslovenskih naroda od Austrougarske monarhije.[16] DobivÅ”i stipendiju hrvatskog kulturno-prosvetnog druÅ”tva āNapredakā, AndriÄ oktobra meseca 1912. godine zapoÄinje studije slovenske književnosti i istorije na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveuÄiliÅ”ta u Zagrebu. Naredne godine prelazi na BeÄki univerzitet ali mu beÄka klima ne prija i on, nasledno optereÄen osetljivim pluÄima, Äesto boluje od upala. ObraÄa se za pomoÄ svom gimnazijskom profesoru, Tugomiru AlaupoviÄu, i veÄ sledeÄe godine prelazi na Filozofski fakultet Jagelonskog univerziteta u Krakovu. U Krakovu je stanovao kod porodice Äija je Äerka Jelena Ižikovska mogla da bude prototip za āJelenu, ženu koje nemaā.[17] Prvi svetski rat Godine 1914, na vest o sarajevskom atentatu i pogibiji Nadvojvode Franca Ferdinanda, AndriÄ pakuje svoje studentske kofere, napuÅ”ta Krakov i dolazi u Split. Odmah po dolasku u Split, sredinom jula, austrijska policija ga hapsi i odvodi prvo u Å”ibensku, a potom u mariborsku tamnicu u kojoj Äe, kao politiÄki zatvorenik i pripadnik Mlade Bosne, ostati do marta 1915. godine. Za vreme boravka u mariborskom zatvoru, AndriÄ je intenzivno pisao pesme u prozi.[18] Po izlasku iz zatvora, AndriÄu je bio odreÄen kuÄni pritvor u OvÄarevu i Zenici u kojem je ostao sve do leta 1917. godine, kada je objavljena opÅ”ta amnestija, posle Äega se vratio u ViÅ”egrad. IzmeÄu dva rata Nakon izlaska iz kuÄnog pritvora zbog ponovljene bolesti pluÄa, odlazi na leÄenje u Zagreb, u Bolnicu Milosrdnih sestara gde dovrÅ”ava knjigu stihova u prozi koja Äe pod nazivom āEx Pontoā biti objavljena u Zagrebu 1918. godine. Nezadovoljan posleratnom atmosferom u Zagrebu, AndriÄ ponovo moli pomoÄ Tugomira AlaupoviÄa, i veÄ poÄetkom oktobra 1919. godine poÄinje da radi kao Äinovnik u Ministarstvu vera u Beogradu. Beograd ga je srdaÄno prihvatio i on intenzivno uÄestvuje u književnom životu prestonice, družeÄi se sa MiloÅ”em Crnjanskim, Stanislavom Vinaverom, Simom PanduroviÄem, Sibetom MiliÄiÄem i drugim piscima koji se okupljaju oko kafane āMoskvaā. Ivo AndriÄ u svom domu u Beogradu koji je pretvoren u Spomen-muzej Ive AndriÄa. AndriÄ je imao veoma uspeÅ”nu diplomatsku karijeru: godine 1920. bio je postavljen za Äinovnika u poslanstvu u Vatikanu, a potom je radio kao diplomata u konzulatima u BukureÅ”tu, Trstu i Gracu.[19] U to vreme objavio je zbirku pesama u prozi āNemiriā, pripovetke āÄorkan i Å vabicaā, āMustafa Madžarā, āLjubav u kasabiā, āU musafirhaniā i ciklus pesama āÅ ta sanjam i Å”ta mi se dogaÄaā. U junu 1924. godine je na Univerzitetu u Gracu odbranio doktorsku tezu āRazvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavineā (Die Entwicklung des geistigen Lebens in Bosnien unter der Einwirkung der tĆ¼rkischen Herrschaft). Na predlog Bogdana PopoviÄa i Slobodana JovanoviÄa, 1926. godine, Ivo AndriÄ biva primljen za Älana Srpske kraljevske akademije, a iste godine u Srpskom književnom glasniku objavljuje pripovetku āMara milosnicaā. Tokom 1927. godine radio je u konzulatima u Marselju i Parizu, a naredne godine u poslanstvu u Madridu. Iste godine objavljena je njegova pripovetka āMost na Žepiā. Od 1930. do 1933. godine bio je sekretar stalne delegacije Kraljevine Jugoslavije pri DruÅ”tvu naroda u Ženevi. 1934. godine postaje urednik Srpskog književnog glasnika i u njemu objavljuje pripovetke āOlujaciā, āŽeÄā i prvi deo triptiha āJelena, žena koje nemaā. Po dolasku Milana StojadinoviÄa na mesto predsednika vlade i ministra inostranih poslova, jula 1935. je postavljen za vrÅ”ioca dužnosti naÄelnika PolitiÄkog odeljenja Ministarstva unutraÅ”njih poslova.[20] U vladi Milana StojadinoviÄa viÅ”e od dve godine, od 1937. do 1939, obavljao je dužnost zamenika ministra inostranih poslova.[21] Ivo je 16. februara 1939. na godiÅ”njoj skupÅ”tini Srpske kraljevske akademije, na predlog profesora Bogdana PopoviÄa, slikara UroÅ”a PrediÄa i vajara ÄorÄa JovanoviÄa, izabran jednoglasno u zvanje redovnog Älana Akademije.[22] Diplomatska karijera Ive AndriÄa tokom 1939. godine doživljava vrhunac: prvog aprila izdato je saopÅ”tenje da je Ivo AndriÄ postavljen za opunomoÄenog ministra i izvanrednog poslanika Kraljevine Jugoslavije u Berlinu.[23] AndriÄ stiže u Berlin 12. aprila, a 19. aprila predaje akreditive kancelaru Rajha ā Adolfu Hitleru.[24] Drugi svetski rat U jesen, poÅ”to su Nemci okupirali Poljsku i mnoge nauÄnike i umetnike odveli u logore, AndriÄ interveniÅ”e kod nemaÄkih vlasti da se zarobljeniÅ”tva spasu mnogi od njih. Zbog neslaganja sa politikom vlade u rano proleÄe 1941. godine AndriÄ nadležnima u Beogradu podnosi ostavku na mesto ambasadora, ali njegov predlog nije prihvaÄen i 25. marta u BeÄu, kao zvaniÄni predstavnik Jugoslavije prisustvuje potpisivanju Trojnog pakta. Dan posle bombardovanja Beograda, 7. aprila, AndriÄ sa osobljem napuÅ”ta Berlin. Naredna dva meseca su proveli na Bodenskom jezeru. Odbio je da se skloni u Å vajcarsku,[25] i sa osobljem i Älanovima njihovih porodica, 1. juna 1941. je specijalnim vozom doputovao u Beograd, Äime se zavrÅ”ila njegova diplomatska karijera. Novembra 1941. je penzionisan na sopstveni zahtev, mada je odbio da prima penziju.[26] Rat provodi u Beogradu u izolaciji. Odbija da potpiÅ”e Apel srpskom narodu kojim se osuÄuje otpor okupatoru.[27] Iz moralnih razloga je odbio poziv kulturnih radnika, da se njegove pripovetke ukljuÄe u āAntologiju savremene srpske pripovetkeā za vreme dok ānarod pati i stradaā: āKao srpski pripovedaÄ, kao dugogodiÅ”nji saradnik Srpske književne zadruge i Älan njenog bivÅ”eg Književnog odbora, ja bih se u normalnim prilikama, razumljivo, odazvao ovom pozivu. Danas mi to nije moguÄe, jer u sadaÅ”njim izuzetnim prilikama, ne želim i ne mogu da uÄestvujem u ni u kakvim publikacijama, ni sa novim, ni sa ranije veÄ objavljenim svojim radovima.ā U tiÅ”ini svoje iznajmljene sobe u Prizrenskoj ulici, piÅ”e prvo roman TravniÄka hronika, a krajem 1944. godine okonÄava i roman Na Drini Äuprija. Oba romana objaviÄe u Beogradu nekoliko meseci po zavrÅ”etku rata. Krajem 1945. godine u Sarajevu izlazi i roman GospoÄica.[28] Nakon rata AndriÄev grob u Aleji zaslužnih graÄana na beogradskom Novom groblju. Godine 1946. postaje predsednik Saveza književnika Jugoslavije.[26] Tokom 1946. godine objavljuje āPismo iz 1920. godineā. IzmeÄu 1947. i 1953. godine objavljuje pripovetke āPriÄa o vezirovom slonuā, nekoliko tekstova o Vuku KaradžiÄu i NjegoÅ”u, āPriÄa o kmetu Simanuā, āBife Titanikā, āZnakoviā, āNa sunÄanoj straniā, āNa obaliā, āPod GrabiÄemā, āZekoā, āAska i vukā, āNemirna godinaā i āLicaā. Godine 1954, postao je Älan KomunistiÄke partije Jugoslavije. Potpisao je Novosadski dogovor o srpskohrvatskom književnom jeziku. Roman āProkleta avlijaā je Å”tampao u Matici srpskoj 1954. godine. Oženio se 1958. godine kostimografom Narodnog pozoriÅ”ta iz Beograda, Milicom BabiÄ, udovicom AndriÄevog prijatelja, Nenada JovanoviÄa.[29] Nobelov komitet 1961. godine dodeljuje AndriÄu Nobelovu nagradu za književnost āza epsku snagu kojom je oblikovao teme i prikazao sudbine ljudi tokom istorije svoje zemljeā. Besedom āO priÄi i priÄanjuā se 10. decembra 1961. godine zahvalio na priznanju. AndriÄ je novÄanu nagradu od milion dolara dobijenu osvajanjem Nobelove nagrade u potpunosti poklonio za razvoj bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini.[30] Dana 16. marta 1968. AndriÄeva supruga Milica umire u porodiÄnoj kuÄi u Herceg Novom. SledeÄih nekoliko godina AndriÄ nastoji da svoje druÅ”tvene aktivnosti svede na najmanju moguÄu meru, mnogo Äita i malo piÅ”e. Zdravlje ga polako izdaje i on Äesto boravi u bolnicama i banjama na leÄenju. Bio je Älan Upravnog odbora Srpske književne zadruge od 1936. do 1939. i od 1945. do smrti 1975. godine.[31] AndriÄ umire 13. marta 1975. godine na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Sahranjen je na Novom groblju u Aleji zaslužnih graÄana. Književni rad AndriÄ je u književnost uÅ”ao pesmama u prozi āU sumrakā i āBlaga i dobra meseÄinaā objavljenim u āBosanskoj viliā 1911. godine.[32] Pred Prvi svetski rat, u junu 1914. godine, u zborniku Hrvatska mlada lirika objavljeno je Å”est AndriÄevih pesama u prozi (āLanjska pjesmaā, āStrofe u noÄiā, āTamaā, āPotonuloā, āJadni nemirā i āNoÄ crvenih zvijezdaā).[32] Prvu knjigu stihova u prozi - āEx Pontoā - AndriÄ je objavio 1918. godine u Zagrebu, a zbirku āNemiriā Å”tampao je u Beogradu 1920. godine.[33] Spomenik Ivi AndriÄu u Beogradu AndriÄevo delo možemo podeliti u nekoliko tematsko-žanrovskih celina. U prvoj fazi, koju obeležavaju lirika i pesme u prozi (Ex Ponto, Nemiri), AndriÄev iskaz o svetu obojen je liÄnim egzistencijalno-spiritualnim traganjem koje je delimiÄno bilo podstaknuto i lektirom koju je u to vreme Äitao (Kirkegor na primer). MiÅ”ljenja kritike o umetniÄkim dosezima tih ranih radova podeljena su: dok srpski kritiÄar Nikola MirkoviÄ u njima gleda vrhunsko AndriÄevo stvaralaÅ”tvo, hrvatski književni istoriÄar Tomislav Ladan smatra da se radi o nevažnim adolescentskim nemirima koji odražavaju piÅ”Äevu nezrelost i nemaju dublje ni univerzalnije vrednosti. Druga faza, koja traje do Drugog svetskog rata, obeležena je AndriÄevim okretanjem pripovedaÄkoj prozi i, na jeziÄkom planu, definitivnim prelaskom na srpsku ekavicu. Po opÅ”tem priznanju, u veÄini pripovedaka AndriÄ je naÅ”ao sebe, pa ta zrela faza spada u umetniÄki najproduktivnije, s veÄinom AndriÄevih najcenjenijih priÄa. Pisac nije bio sklon književnim eksperimentima koji su dominirali u to doba, nego je u klasiÄnoj tradiciji realizma 19. veka, plastiÄnim opisima oblikovao svoju vizuru Bosne kao razmeÄa istoka i zapada, natopljenu iracionalizmom, konfesionalnim animozitetom i emocionalnim erupcijama. LiÄnosti su pripadnici sve Äetiri etniÄko-konfesionalne zajednice (Muslimani, Jevreji, Hrvati, Srbi ā uglavnom prozvani po konfesionalnim, Äesto pejorativnim imenima (Vlasi, Turci)), uz pojave stranaca ili manjina (Jevreji, strani Äinovnici), a vremensko razdoblje pokriva uglavnom 19. vek, ali i prethodne vekove, kao i 20. TreÄa faza obeležena je obimnijim delima, romanima Na Drini Äuprija, TravniÄka hronika, GospoÄica i nedovrÅ”enim delom OmerpaÅ”a Latas, kao i pripovetkom Prokleta avlija. Radnja veÄine ovih dela je uglavnom smeÅ”tena u Bosni, u njenu proÅ”lost ili u narativni spoj proÅ”losti i sadaÅ”njosti gde je pisac, na zasadama franjevaÄkih letopisa i spore, sentencama protkane naracije, uspeo da kreira upeÄatljiv svet āOrijenta u Evropiā. PiÅ”Äevo se pripovedanje u navedenim delima odlikuje uverljivo doÄaranom atmosferom, upeÄatljivim opisima okoline i ponaÅ”anja i psiholoÅ”kim poniranjem. Osim tih dela, autor je u ovom periodu objavio i niz pripovedaka, putopisne i esejistiÄke proze i poznato i Äesto citirano delo, zbirku aforistiÄkih zapisa Znakovi pored puta (posthumno izdato), nesumnjivo jedno od AndriÄevih najvrednijih dela. AndriÄ o umetnosti Ivo AndriÄ 1922. godine Svoje shvatanje smisla i suÅ”tine umetnosti AndriÄ je izlagao, bilo u posebnim napisima bilo implicitno, u pojedinim pasažima svog umetniÄkog dela. U tom pogledu posebno se istiÄe njegov esej Razgovor sa Gojom, pripovetka Aska i vuk, beseda povodom dobijanja Nobelove nagrade, āO priÄi i priÄanjuā i zbirka aforistiÄkih zapisa āZnakovi pored putaā. UmetniÄko stvaranje je po AndriÄu složen i naporan Äin koji se vrÅ”i po diktatu Äovekove nagonske potrebe za stvaranjem. U osnovi nagonska, Äovekova potreba za lepotom odbrana je od umiranja i zaborava; ona je dijalektiÄka suprotnost zakonima prolaznosti. U igri jagnjeta iz alegorijske pripovetke Aska i vuk simbolizovan je umetniÄki nagon Äovekov kao āinstinktivan otpor protiv smrti i nestajanjaā koji āu svojim najviÅ”im oblicima i dometima poprima oblik samog životaā. Umetnost i volja za otporom, kazuje AndriÄ na kraju ove pripovetke, pobeÄuje sve, pa i samu smrt, a svako pravo umetniÄko delo Äovekova je pobeda nad prolaznoÅ”Äu i troÅ”noÅ”Äu života. Život je AndriÄevom delu divno Äudo koje se neprestano troÅ”i i osipa, dok umetniÄka dela imaju trajnu vrednost i ne znaju za smrt i umiranje. StvaralaÄki akt, po AndriÄevom shvatanju, nije prost reproduktivan Äin kojim se gola fotografije unosi u umetniÄko dela. Umetnost, istina, mora da ima dubokih veza sa životom, ali umetnik od materijala koji mu pruža život stvara nova dela koja imaju trajnu lepotu i neprolazan znaÄaj. Fenomen stvaralaÅ”tva ogleda se u tome Å”to umetnici izdvajaju iz života samo one pojave koje imaju opÅ”tije i dublje znaÄenje. DajuÄi takvim pojavama umetniÄki oblik, umetnici ih pojaÄavaju ājedva primetno za jednu liniju ili jednu nijansu u bojiā, stvarajuÄi umetniÄku lepotu koja otada sama nastavlja svoju slobodnu sudbinu. Sve Å”to u životu postoji kao lepota ā delo je Äovekovih ruku i njegova duha. Sastavni je deo āživota i autentiÄan oblik ljudskog ispoljavanjaā, stvoren za jedan lepÅ”i i trajniji život. Mostovi i arhitektonske graÄevine najbolje ilustruju AndriÄevo shvatanje trajnosti lepote koju Äovek stvara. Anonimni neimar iz Mosta na Žepi spasava se od zaborava time Å”to svoju stvaralaÄku viziju prenosi u kamenu lepotu luka razapetog nad obalama pod kojima kao prolaznost protiÄu huÄne vode Žepe. Funkcija umetnosti je i u naporu umetnika da svoje delo ukljuÄi u trajne tokove života, da Äoveka izvede iz āuskog kruga ... samoÄe i uvede ga u prostran i veliÄanstven svet ljudske zajedniceā. Postojanje zla u Äoveku i životu ne sme da zaplaÅ”i umetnika niti da ga odvede u beznaÄe. I zlo i dobro, kao dijalektiÄke autonomne sile, samo su latentnost života i ljudske prirode. Dužnost je umetnika da otkriva i jedno i drugo, ali, istovremeno, i da svojim delom utire put spoznaji da je moguÄe pobediti zlo i stvoriti život zasnovan na dobroti i pravdi. Umetnost je dužna da Äoveku otkriva lepotu napora podvižnika koji koraÄaju ispred savremenika i predoseÄaju buduÄe tokove života. Tako umetnost stalno otvara perspektive životu pojedinaca, naroda i ÄoveÄanstva, u podvizima i porazima onih koji su prethodili umetnost nalazi nataložena iskustva ÄoveÄanstva. Prohujala stoleÄa sublimiÅ”u Äovekovo iskustvo oko nekolikih legendi, koje potom inspiriÅ”u umetnika. Smisao savremenosti je u stvaralaÄkom prenoÅ”enju iskustva proÅ”losti u one vrednosti savremenog stvaranja koje Äe, nadživljavajuÄi nas, korisno poslužiti potomcima. āSamo neuki, nerazumni ljudi ā kaže AndriÄ ā mogu da smatraju i da je proÅ”lost mrtva i neprolaznim zidom zauvek odvojena od sadaÅ”njice. Istina je, naprotiv, da je sve ono Å”to je Äovek mislio i oseÄao i radio neraskidivo utkao u ono Å”to mi danas mislimo, oseÄamo i radimo. Unositi svetlost nauÄne istine u dogaÄaje proÅ”losti, znaÄi služiti sadaÅ”njostiā. Svrha umetnosti je u povezivanju proÅ”losti, sadaÅ”njosti i buduÄnosti, u povezivanju āsuprotnih obala života, u prostoru, u vremenu, u duhuā. Po AndriÄevom shvatanju umetnik je i vesnik istine, a njegovo delo poruka kojom se iskazuje složena stvarnost ljudske istorije. On je ājedan od bezbrojnih neimara koji rade na složenom zadatku življenja, otkrivanja i izgraÄivanja životaā. OpisujuÄi svoje stvaralaÄke trenutke, AndriÄ kazuje: āNi traga da se vratim sebi. Samo da mogu, kao surovo drvo i studen metal, u službi ljudske slabosti i veliÄine, u zvuk da se pretvorim i da ljudima i njihovoj zemlji potpuno razumno prenesem bezimene melodije života ...ā GovoreÄi o opasnostima koje vrebaju umetnika, AndriÄ posebno upozorava na formalizam reÄi i dela: āBeskrajno nagomilavanje velikih reÄi sve nam manje kazuje Å”to se viÅ”e ponavlja i pod njim izdiÅ”u istina i lepota kao robinjeā. Najdublji poraz doživljuje onaj umetnik koji smatra da āprasak reÄi i vitlanje slika mogu biti umetniÄka lepota. Istina, svakom pravom umetniÄkom delu potreban je i estetski sjaj, ali on se ostvaruje samo u jednostavnosti. āSavrÅ”enstvo izražavanja forme ā kaže AndriÄ ā služba je sadržiniā. PružajuÄi āzadovoljstvo bez patnje i dobro bez zlaā, umetniÄko delo Äe pružiti Äoveku najviÅ”i vid života ā Äesta je poruka AndriÄevog dela. AndriÄeva vizija harmoniÄnog života buduÄeg ÄoveÄanstva zasnovana je upravo na uverenju da Äe umetniÄka lepota uniÅ”titi zlo i izmiriti protivreÄnosti Äovekovog bitisanja. Napomena: Tekst ovog Älanka je delom, ili u potpunosti, prvobitno bio preuzet sa prezentacije Znanje.org uz odobrenje. UmetniÄki postupak PoÅ”tanska marka s likom Ive AndriÄa, deo serije maraka pod imenom āVelikani srpske književnostiā koju je izdala Srbijamarka, PTT Srbija, 2010. godine U naÄinu izgraÄivanja likova i umetniÄkom postupku pri oblikovanju svojih misli o životu i ljudima, AndriÄ se ne odvaja od najlepÅ”ih tradicija Å”kole realistiÄke književnosti, iako takav njegov postupak ne znaÄi i ponavljanje tradicionalnih realistiÄkih manira.[34] Njegove slike života nisu samo realistiÄki izraz odreÄene životne i istorijske stvarnosti, jer on u njih utkiva i znatno Å”ira uopÅ”tavanja i opÅ”tija, gotovo trajna životna znaÄenja. Legendarni bosanski junak Alija Äerzelez nije samo tip osmanlijskog pustolova i avanturiste, veÄ i veÄiti Äovek pred veÄitim problemom žene. Tamnica iz pripovetke Prokleta avlija ima znatno Å”ire znaÄenje: ona je izvan vremena i mesta kojima ih je pisac lokalizovao. Iako se u AndriÄevom književnom delu najÄeÅ”Äe javlja Bosna, gotovo svi njeni likovi se izdižu izvan životnog kruga u kome ih pisac nalazi. AndriÄ, prirodno, nikada ne izneverava tipiÄnost sredine i vremena, ali on pri tom tako kompleksne liÄnosti ume da dogradi i u njima podvuÄe ono Å”to je opÅ”tije i životno Å”ire od osobenosti odreÄenih konkretnom sredinom i vremenom. Ono po Äemu se AndriÄ naroÄito istiÄe u srpskoj savremenoj književnosti, to su vanredne analize i psiholoÅ”ka sagledavanja onih Äovekovih stanja koja su u srpskoj književnosti, do njega, bila izvan znaÄajnih literarnih interesovanja. Njega najviÅ”e zanima onaj tamni i neizrecivi nagon u Äoveku, koji je izvan domaÅ”aja njegove svesti i volje. PolazeÄi od nekih savremenih postavki psiholoÅ”ke nauke, AndriÄ je prikazao kako ti tajanstveni unutraÅ”nji impulsi fatalno truju i optereÄuju Äoveka. Osim toga, on je sa posebnom sugestivnoÅ”Äu slikao dejstvo seksualnih nagona i Äulnih percepcija na duÅ”evni život Äoveka. Zbog svega toga AndriÄ se prvenstveno pokazuje kao moderni psihoanalitiÄar u naÅ”oj savremenoj književnosti. U sudbini svake liÄnosti ovog naÅ”eg pripovedaÄa je i neka opÅ”tija ideja, izvesna misao o životu, Äoveku i njegovoj sreÄi. Zato se za njegovu prozu s pravom kaže da nosi u sebi obeležja filozofskog realizma. AndriÄ je i majstor i reÄi i stila. Njegova proza je saÄuvala apsolutnu, kristalnu jasnost izraza. On ne traži stilski efekat u neobiÄnoj metafori ili u naglaÅ”enom izrazu. Skladna i jednostavna reÄenica, uverljivost i sugestivna estetska i misaona funkcionalnost pripovedaÄkih slika Äine da AndriÄevo delo predstavlja najsuptilniju umetniÄku vrednost koju srpska književnost poseduje. AndriÄevo delo je postalo ponos srpske kulture, a sa visokim meÄunarodnim priznanjem, oliÄenim u Nobelovoj nagradi, ono danas živi i kao trajna svojina svetske literature. Zadužbina Ive AndriÄa Ivo AndriÄ iz profila Glavni Älanak: Zadužbina Ive AndriÄa Zadužbina Ive AndriÄa je poÄela sa radom 12. marta 1976. godine na temelju testamentarne volje Ive AndriÄa.[35] Prva i najvažnija odredba piÅ”Äeve oporuke bila je da se njegova zaostavÅ”tina āsaÄuva kao celina i da se, kao legat odnosno, zadužbina, nameni za opÅ”te kulturne i humanitarne potrebeā. OrganizujuÄi nauÄne skupove o AndriÄevom delu i o razliÄitim aspektima savremene srpske književnosti, Zadužbina služi najdubljim intersima srpske književnosti, umetnosti i kulture. Veliki je broj diplomaca i postdiplomaca koji su dobili stipendiju AndriÄeve zadužbine za radove iz oblasti književnosti, a takoÄe su kao gosti i stipendisti, u piÅ”Äevoj Zadužbini boravili i radili mnogobrojni slavisti iz celoga sveta. AndriÄeva nagrada Glavni Älanak: AndriÄeva nagrada Na osnovu piÅ”Äeve testamentarne volje, poÄev od 1975. godine, svake godine se dodeljuje AndriÄeva nagrada za priÄu ili zbirku priÄa napisanu na srpskom jeziku. Prvi dobitnik nagrade je bio Dragoslav MihailoviÄ za delo Petrijin venac.[36] Spomen-muzej Ive AndriÄa Glavni Älanak: Spomen-muzej Ive AndriÄa U okviru Zadužbine Ive AndriÄa spada i Spomen-muzej Ive AndriÄa se nalazi u sastavu Muzeja grada Beograda i otvoren je 1976. godine u stanu na AndriÄevom vencu 8, u kome je pisac živeo sa suprugom Milicom BabiÄ od 1958. godine. SaÄuvani su autentiÄni raspored i izgled ulaznog hola, salona i AndriÄeve radne sobe, a nekadaÅ”nje dve spavaÄe sobe preureÄene su u izložbeni prostor gde je otvorena stalna postavka koja raznovrsnim eksponatima predstavlja AndriÄev životni put i markantne taÄke njegove stvaralaÄke biografije. Pored reprezentativnih dokumenata (indeksi, pasoÅ”i, plakete, diplome, Nobelova plaketa i medalja, Vukova nagrada, poÄasni doktorati) i fotografija, u izložbenoj postavci mogu se videti i originalni rukopisi AndriÄevih dela, pisma, izdanja njegovih knjiga na raznim jezicima, kao i neki piÅ”Äevi liÄni predmeti. Sveske Zadužbine Ive AndriÄa Glavni Älanak: Sveske Zadužbine Ive AndriÄa Od 1982. godine Zadužbina izdaje Äasopis Sveske Zadužbine Ive AndriÄa koje izlaze jednom godiÅ”nje. Ova publikacija objavljuje nepoznate i nepublikovane AndriÄeve rukopise, prepisku, nauÄne i kritiÄke studije o AndriÄevom slojevitom delu i njegovom životu, njegovom duhovnom prostoru kao i o vremenu i svetu u kojem je živeo.[37] AndriÄgrad Glavni Älanak: AndriÄgrad AndriÄgrad ili Kamengrad je grad, kulturni centar i vrsta etno-sela, koji se nalazi na lokaciji UÅ”Äe na samom uÅ”Äu reka Drina i Rzav u ViÅ”egradu Äiji je idejni tvorac režiser Emir Kusturica. Za posetioce je otvoren 5. jula 2012.[38] Grad je izgraÄen od kamena i u njemu se nalazi pedesetak objekata.[39] U gradu Äe postojati gradsko pozoriÅ”te, moderni bioskop, gradska uprava, akademija lijepih umjetnosti, zgrada AndriÄeve gimnazije, rijeÄna marina i pristaniÅ”te, hoteli, trgovi, crkva, stari han, duÄani i spomen kuÄa Ive AndriÄa.[39] U okviru akademije lepih umetnosti koja Äe postojati u Kamengradu, radiÄe Fakultet za režiju.[39] OÄekuje se i da Srbija, a možda i neke druge zemlje, otvore svoje konzulate i poÄasne konzulate u AndriÄevom gradu.[39] Dana 28. juna 2013. godine otvoren je AndriÄev institut.[40] Ivo, Srbin i srpski pisac Ivo se izravno i nedvosmisleno izjaÅ”njavao kao Srbin i srpski pisac, kako je on to volio da kaže, u `njegovim zrelim godinama i ne od juÄe`. U svom pismu komesaru Srpske književne zadruge (1942) istiÄe da je srpski pisac.[41] dok u svojim liÄnim dokumentima, liÄnoj karti (1951), vojnoj knjižici (1951), partijskoj knjižici (1954), izvodima iz matiÄne knjige roÄenih i venÄanih, u rubrici `narodnost`, Ivo unosi `srpska`. S druge strane, dva puta se eksplicitno distancira od hrvatstva: 1933. odbijanjem da njegove pesme uÄu u Antologiju hrvatske lirike [42], a zatim 1954. odbija da se u njegovoj biografiji u Jugoslovenskoj enciklopediji pomene da je hrvatskog porekla[43] Kao neku vrstu potvrde Ivine narodnosti spomenimo kanadsko-ameriÄkog istoriÄara MekNila (William H. McNeil) koji piÅ”e da su roditelji Ivine majke bili Srbi[44] te VojnoviÄevo pismo svom bratu Luji u kome kaže: āÅ aljem to djelo Ex ponto koje je probudilo veliku senzaciju. Pisac mladi katoliÄki Srbin iz Bosne, idealan mladiÄ, 26 god.`.[45] Jednako treba dodati dva druga stranca, Ivine prijatelje i savremenike L. F. Edvardsa (Lovett F. Edwards), koji u svom predgovoru prevodu knjige (1944) kaže da je Ivo istovremeno i Srbin i Bosanac[46], te stalnog sekretara Å vedske kraljevske akademije Osterlinga (Anders Ćsterling), koji u svom govoru prilikom dodeljivanja Nobelove nagrade Ivi, istiÄe da se je Ivo, kao mlad srpski student, prikljuÄio nacionalnom revolucionarnom pokretu, bio progonjen pa zatvoren 1914 na poÄetku Prvog svetskog rata. Srpska književna kritika vidi AndriÄa kao srpskog književnika srpske avangarde i meÄuratnog modernizma 20. veka[47] i književnika koji je izrastao iz srpske književne tradicije [48] Bibliografija Ivo AndriÄ sa suprugom Milicom na vest o Nobelovoj nagradi (1961) Autor je brojnih eseja, zapisa i kritiÄkih osvrta o srpskim piscima, kao Å”to su Simo Matavulj, Bora StankoviÄ, Branko RadiÄeviÄ, Petar KoÄiÄ, koji se odlikuju dokumentarnoÅ”Äu, bogatstvom podataka i racionalnom analizom istorijskih i aktuelnih problema.[49] Ex Ponto, stihovi u prozi, 1918. Nemiri, stihovi u prozi, 1920. Put Alije Äerzeleza, 1920. Most na Žepi, 1925. Anikina vremena, 1931. Portugal, zelena zemlja, putopisi, 1931. Å panska stvarnost i prvi koraci u njoj, putopisi, 1934. Razgovor sa Gojom, esej, 1936. Na Drini Äuprija, roman, 1945. Deca, zbirka pripovedaka GospoÄica, roman, 1945. TravniÄka hronika, roman, 1945. Na Nevskom prospektu, 1946. Na kamenu, u PoÄitelju PriÄa o vezirovom slonu, 1948. Prokleta avlija, roman, 1954. Igra, 1956. O priÄi i priÄanju, beseda povodom dodele Nobelove nagrade, 1961. Jelena, žena koje nema, pripovetka, 1963. Å ta sanjam i Å”ta mi se dogaÄa, lirske pesme, objavljene posthumno 1977. OmerpaÅ”a Latas, nedovrÅ”en roman, objavljen posthumno 1977. Na sunÄanoj strani, nedovrÅ”en roman, objavljen posthumno Znakovi pored puta, knjiga, objavljena posthumno Sveske, knjiga, objavljena posthumno Dela Ive AndriÄa su prevoÄena na viÅ”e od 50 jezika
Lepo oÄuvano Kao na slikama Extra retko u ponudi 1891. ŠŃŃŠ¾Ń - Š¾ŃŠ¾Š±Š° Matavulj, Simo, 1852-1908 ŠŠ°ŃŠ»Š¾Š² Š”Š° ŠŠ°Š“ŃŠ°Š½Š° / ŠæŃŠøŃŠµ Š”ŠøŠ¼Š° ŠŠ°ŃŠ°Š²ŃŃŠ° ŠŃŃŃŠ° Š³ŃŠ°ŃŠµ ŠŗŃŠ°ŃŠŗŠ° ŠæŃŠ¾Š·Š° ŠŠµŠ·ŠøŠŗ ŃŃŠæŃŠŗŠø ŠŠ¾Š“ŠøŠ½Š° 1891 ŠŠ·Š“Š°Š²Š°ŃŠµ Šø ŠæŃŠ¾ŠøŠ·Š²Š¾Š“ŃŠ° ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“ : Š. ŠŠ¾ŠŗŃŠøŠ¼Š¾Š²ŠøŃ, 1891 (ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“ : ŠŠ°ŃŠ½Š° ŃŃŠ°Š¼ŠæŠ°ŃŠøŃŠ° ŃŠ°Š“ŠøŠŗŠ°Š»Š½Šµ ŃŃŃŠ°Š½ŠŗŠµ) Š¤ŠøŠ·ŠøŃŠŗŠø Š¾ŠæŠøŃ 228 ŃŃŃ. ; 18 cm Š”Š°Š“ŃŠ¶Š°Ń ŠŃŠ°ŃŠøŃŠ° Š”Š»ŠøŠŗŠ°ŃŠµŠ²Šµ ŃŃŠæŠ¾Š¼ŠµŠ½Šµ ŠŃŃŠ¾ ŠŠ¾ŠŗŠ¾Ń Š”Š²Šµ ŃŠµ Ń ŠŗŃŠ²Šø ... Simo Matavulj (Å ibenik, 12. septembar 1852 ā Beograd, 20. februar 1908) bio je srpski pisac iz Dalmacije i prvi predsednik Udruženja književnika Srbije.[1] Matavulj pripada epohi realizma a njegova najpoznatija dela su roman Bakonja fra Brne i pripovetka Pilipenda. Simo Matavulj Simo Matavulj.jpg Datum roÄenja 12. septembar 1852. Mesto roÄenja Å ibenik, Austrijsko carstvo Datum smrti 20. februar 1908.ā(55 god.) Mesto smrti Beograd, Kraljevina Srbija Najvažnija dela Romani: Bakonja fra Brne (1892), Uskok (1893); Zbirke pripovedaka: Sa jadrana(1891), Primorska obliÄja(1893), S mora i planine(1901), Nemirne duÅ”e(1908), Iz primorskog života(1890), Iz Crne Gore i Primorja(1880,1889); Od pojedinaÄnih pripovedaka izdvajaju se: Povareta, Pilipenda, PoÅ”ljednji vitezovi i OÅ”kotac i Bila, Sveta osveta, Novo oružje; Biografija Uredi Simo Matavulj je roÄen u Å ibeniku 12. septembra (31. avgusta po julijanskom kalendaru) 1852. godine. Bio je jedan od petoro dece Å”ibenskog trgovca Stevana Matavulja i Simeune Matavulj (roÄene Triva).[2] U Å ibeniku je zavrÅ”io osnovnu Å”kolu na italijanskom i srpskom jeziku, kao i nižu gimnaziju. Zatim odlazi u manastir Krupu kod svoga strica, igumana Serafima, ali, izgubivÅ”i volju za manastirskim životom, odlazi u zadarsku uÄiteljsku Å”kolu, koju zavrÅ”ava 1871. godine.[3] Do prelaza u Crnu Goru, 1881., on je uÄitelj u raznim dalmatinskim selima i nastavnik Srpske pomorske zakladne Å”kole u Srbini kod Herceg Novog. U Crnoj Gori je bio nastavnik gimnazije, nadzornik Å”kola, urednik službenih novina i nastavnik kneževe dece. Putovao je u Milano i Pariz kao voÄa jedne grupe crnogorskih mladiÄa koji su odlazili na Å”kolovanje. Tom prilikom je u Parizu ostao nekoliko meseci. U Srbiju prelazi 1887. godine (najpre u ZajeÄar, a potom u Beograd), gde radi kao nastavnik gimnazije i Äinovnik presbiroa. U Crnu Goru odlazi joÅ” jedanput da bi bio uÄitelj kneževima Danilu i Mirku, ali se ubrzo vraÄa u Srbiju. Bio je oženjen Milicom nastavnicom beogradske ViÅ”e ženske Å”kole. Supruga je umrla marta 1893. godine, u prvoj godini njihovog, kako se govorilo `sreÄnog braka`.[4] Umro je neuteÅ”ni Simo u Beogradu 20. februara (8. februara po julijanskom kalendaru) 1908. godine. Bio je redovni Älan Srpske kraljevske akademije od 30. januara 1904. Književni rad Uredi Matavulj se u književnosti prvi put javlja na Cetinju u službenim crnogorskim novinama sa jednom istorijskom priÄom, koju je napisao povodom veridbe kneza Petra KaraÄorÄeviÄa sa kneginjom Zorkom, a na podsticaj i prema kazivanju samoga kneza Nikole. Zatim je preÅ”ao na originalno stvaranje i do smrti radio vrlo živo na pripoveci i romanu. Napisao je oko sedamdeset pripovedaka i novela, mahom objavljenih u zasebnim zbirkama, kao: āIz Crne Gore i Primorjaā, āIz primorskog životaā, āIz beogradskog životaā, āIz raznijeh krajevaā, āS mora i s planineā, āSa Jadranaā, āPrimorska obliÄjaā, āBeogradske priÄeā, āŽivot i nemirne duÅ”eā, pored joÅ” nekoliko pripovedaka objavljenih u posebnim izdanjima. Napisao je i dva romana: āUskokā i āBakonja fra Brneā. Pored toga, Matavulj je ostavio i nekoliko svezaka putopisa, uspomena i književnih Älanaka razne sadržine (āBoka i Bokeljiā, āDeset godina u Mavritanijiā itd.). NajznaÄajnije mu je delo iz te oblasti āBiljeÅ”ke jednog piscaā, vrsta autobiografije, pisana živim, plastiÄnim stilom i pronicljivim posmatraÄkim darom. Matavulj je joÅ” napisao i dve drame: ā3avjetā i āNa slaviā, ā prva sa predmetom iz dubrovaÄkog, a druga iz beogradskog života. On je i prevodio sa stranih jezika, najviÅ”e sa francuskog: āNa vodiā od Mopasana, āSanā od Zole, āPuÄanin kao vlastelinā i āMizantropā od Molijera, āZimske priÄeā od Vogiea. Po prirodi trezven i oprezan duh, Matavulj je poÄeo da piÅ”e tek u zrelijim godinama. On je postupno ali energiÄno izgraÄivao svoj talenat, trudeÄi se da nedostatke svoga uskog Å”kolovanja nadoknadi liÄnim usavrÅ”avanjem. On Äita ne samo francuske i italijanske književnike veÄ i nauÄnike i mislioce. Pored velikog književnog obrazovanja, kojim je nadmaÅ”io sve ranije pripovedaÄe, on stiÄe i Å”iroko poznavanje istorije i filozofije. Ukoliko se viÅ”e Å”irio vidik njegova saznanja i njegovo životno iskustvo, utoliko je puÅ”tao maha svome talentu. U svoje vreme, Matavulj je bio jedan od najobrazovanijih i ānajevropskijihā srpskih pisaca. Do Matavulja, naÅ”i pisci se razvijaju poglavito pod uticajem ruske, nemaÄke i maÄarske književnosti; od njega poÄinje i sasvim prevlaÄuje romanski uticaj, naroÄito francuski. Matavulj je najviÅ”e Äitao i prevodio francuske realiste i naturaliste; na njihovim delima je razvio ukus i uÄio veÅ”tinu pisanja. NaroÄito je voleo i Äitao Zolu i Gija de Mopasana, i po njihovim uzorima poÄeo i sam pisati. On je od francuskih naturalista nauÄio da oÅ”tro, objektivno i savesno posmatra život i potom unosi u delo, U svojim āBiljeÅ”kamaā on to izriÄno veli i objaÅ”njava kako on shvata francuski književni realizam, koji se ne sastoji u grubom kopiranju života, veÄ je piscu dozvoljeno da preinaÄi detalje i skladno poveže prema viÅ”em umetniÄkom cilju u granicama stvarnosti. Do njega, naÅ”i se pisci nikada nisu sasvim otrgli od romantiÄarskih sklonosti; tek je Matavulj potpun i Äist realista. On je u pripoveci dosledno sproveo ideje evropskog književnog realizma, trudeÄi se da hladno i objektivno opisuje život, bez uzbuÄenja i tendencija, uvek na osnovi obrazaca iz stvarnog života. Tako je Matavulj stvorio najbogatiju i najraznovrsniju galeriju nacionalnih tipova, oÅ”tro i taÄno izvajanih prema životu. Dok su ostali srpski pripovedaÄi prikazivali život samo u uskom vidiku svoga kraja, Matavulj opisuje razne srpske krajeve i ljude iz raznih druÅ”tvenih slojeva. On opisuje Dalmaciju kao i Crnu Goru i Beograd, seljake i mornare kao i graÄane i intelektualce. Najbolja su mu dela āUskokā i āBakonja fra Brneā. U prvom slika patrijarhalni moral i viteÅ”tvo gorÅ”taka iz crnogorskog krÅ”a, a u drugom primorske seljake i franjevce jednog katoliÄkog manastira iz Primorja, na osnovi liÄnih utisaka i uspomena iz svoga Äakovanja u manastiru. āBakonja fra Brneā je pisan vedrim i dobroduÅ”nim humorom, sa diskretnom podrugljivoÅ”Äu prema svetim ljudima, no bez sarkazma i tendencija, sliÄno postupku Anatola Fransa, Äija je dela cenio i koga je i liÄno poznavao. To je njegovo najbolje delo, prepuno humora, živopisnosti i pronicljive psihologije. To je, ujedno, i jedan od najboljih romana srpske književnosti. Najpoznatija njegova pripovetka je āPilipendaā, koja opisuje unijaÄenje Srba iz Petrovog polja u Dalmaciji. Matavulj se odlikuje oÅ”trim i trezvenim posmatranjem života, sposobnoÅ”Äu da zapazi i odabere karakteristike lica i situacija, da to kaže zanimljivo, neusiljeno i jednostavno. On ne izmiÅ”lja ni fabulu ni epizode, niti ih razvija prema sopstvenim afektima i raspoloženjima. Lica i dogaÄaje traži u životu, upravo u spoljnom životu, u onome Å”to je dostupno Äulnim opažanjima, i dogaÄaje razvija u granicama životnih moguÄnosti. On je od francuskih naturalista primio ono Å”to se moglo tehniÄki savladati i primiti razumom, ali kod njega nema ni Zoline tragike ni Mopasanova artizma. Zbog toga u njegovim novelama nema poezije i dubljeg i složenijeg unutraÅ”njeg života, nema pravog umetniÄkog sklada u celinama. Njegovim delima oskudeva maÅ”ta i lirizam. Te svoje nedostatke, koji su mu smetali da postane pisac Å”ire publike, nadoknadio je svojim velikim književnim obrazovanjem, koje ga je uÄinilo popularnim kod književno obrazovane publike. Djela Uredi NoÄ uoÄi Ivanje, Zadar, 1873. NaÅ”i prosjaci, Zadar, 1881. Iz Crne Gore i Primorja I, Novi Sad, 1888. Iz Crne Gore i Primorja II, Cetinje, 1889. Novo oružje, Beograd, 1890. Iz primorskog života, Zagreb, 1890. Sa Jadrana, Beograd, 1891. Iz beogradskog života, Beograd, 1891. Bakonja fra-Brne, Beograd, 1892. Uskok, Beograd, 1893. Iz raznijeh krajeva, Mostar, 1893. Boka i Bokelji, Novi Sad, 1893. Primorska obliÄja, Novi Sad, 1899. Deset godina u Mavritaniji, Beograd, 1899. Tri pripovetke, Mostar, 1899. Na pragu drugog života, Sremski Karlovci, 1899. S mora i planine, Novi Sad, 1901. Beogradske priÄe, Beograde, 1902. PoÅ”ljednji vitezovi i Svrzimantija, Mostar, 1903. Život, Beograd 1904. Na slavi, Beograd, 1904. Zavjet / Zavet Beograd, 1904. Car Duklijan, Mostar, 1906. Nemirne duÅ”e, Beograd, 1908. BiljeÅ”ke jednoga pisca, Beograd, 1923. Golub DobraÅ”inoviÄ
EKSTREMNO RETKO IZDANJE! Prvo izdanje jedine knjige pesama jednog od `ukletih` pesnika srpske avangarde DuÅ”ana SrezojeviÄa. U veoma dobrom stanju. Rikna malo zacepljena s donje strane. Unutra i spolja odliÄno oÄuvano, kompletno, bez pisanja. DuÅ”an SrezojeviÄ (Jagodina 12. oktobar 1886 ā Beograd 15. januar 1916) je bio srpski avangardni pesnik, pripovedaÄ i polemiÄar. Osnovnu Å”kolu i gimnaziju, do male mature, zavrÅ”io je u Jagodini, a viÅ”e razrede i maturu u Beogradu. Studirao je srpsku književnost, nacionalnu istoriju i francuski jezik, kod Bogdana i Pavla PopoviÄa, Jovana SkerliÄa, Aleksandra BeliÄa. Diplomirao je 1911. godine. Prvu pesmu objavio je 1908. u Srpskom književnom glasniku. Poeziju je uglavnom objavljivao u sledeÄim Äasopisima i listovima: Brankovo kolo (1909-1911), Borba (1910 ā 1912), Novo vreme (1910), Socijalist (1910), Zvezda (1912). Njegovu pesmu UnutraÅ”nji dijalog uvrstio je Bogdan PopoviÄ u Antologiju novije srpske lirike (1911) [ Za života objavio je samo jednu zbirku pesama, Zlatni dasi (Kragujevac, 1912). DuÅ”an SrezojeviÄ, nepravedno skrajnuti pesnik bez groba, spomenika i ikakve fotografije, koji je sa nekoliko pesama (koje su predstavljale poetski meÄaÅ” i preteÄu avangarde), dosegao vrhove srpske poezije, mnogo godina posle smrti, književno je vaskrsao (naroÄito, preko njegove āBezimene pesmeā) blagodareÄi antologijama i istorijama naÅ”e književnosti, Äiji su prireÄivaÄi i autori bili Bogdan PopoviÄ, Božidar KovaÄeviÄ, Vasko Popa, Zoran MiÅ”iÄ, Predrag Palavestra, Miodrag PavloviÄ i drugi. Posebno treba istaÄi da je knjiga preÅ”tampana (sa obimnom studijom, komentarima i beleÅ”kama Dragutina OgnjanoviÄa) u izdanju kragujevaÄke Svetlosti 1975. godine. Ista je doživela joÅ” jedno izdanje, pod imenom āZlatni dasi i druge pesmeā, prireÄivaÄa Milivoja Nenina i Zorice AdžiÄ, objavljeno 2008. godine u Beogradu. Književni klub āÄura JakÅ”iÄā, iz Jagodine, ustanovio je od 1989. godine, književnu nagradu āDuÅ”an SrezojeviÄā, koja se dodeljuje za najbolju knjigu pesama refleksivne ili metafiziÄke tematike, objavljenu na srpskom jeziku, u protekloj godini. Poznati jagodinski novinar i književnik Bajo DžakoviÄ objavio je 1999. godine dokumentarnu radio ā dramu, koja govori o jednom dogaÄaju iz burnog života DuÅ”ana SrezojeviÄa, pod nazivom āDva pucnja u Å arenoj kafaniā. U poznatoj knjizi eseja Osam pesnika, objavljenoj l963. godine, za pesnika DuÅ”ana SrezojeviÄa (l886āl9l6) Miodrag PavloviÄkaže: āSrezojeviÄje pesnik koji je najmanje pisao, o kome se najmanje pisalo i o kome se najmanje zna, barem u ovom trenutkuā. Ovaj pesnik, Äiji lik nije saÄuvan ni na jednoj fotografiji, napisao je tridesetak pesama. Unutarnji dijalog, Bezimena pesma, Poslednji samrtnik, pesme su koje se nalaze u desetinama izbora i antologija srpskog pesniÅ”tva (PavloviÄa, B. PopoviÄa, TontiÄa, MiÅ”iÄaā¦). SrezojeviÄ āgostujeā i u Popinom Äuvenom zborniku pesniÄkih snoviÄenja `PonoÄno sunce`. Pominju ga i njegovim delom se bave i znaÄajni istoriÄari srpske književnosti: DragiÅ”a VitoÅ”eviÄ, J. DeretiÄ, P. Palavestra, R. KonstantinoviÄā¦ Autor - osoba Š”ŃŠµŠ·Š¾ŃŠµŠ²ŠøŃ, ŠŃŃŠ°Š½, 1886-1916 = SrezojeviÄ, DuÅ”an, 1886-1916 Naslov ŠŠ»Š°ŃŠ½Šø Š“Š°ŃŠø / ŠŃŃŠ°Š½ Š”ŃŠµŠ·Š¾ŃŠµŠ²ŠøŃ Vrsta graÄe poezija Jezik srpski Godina 1912 Izdavanje i proizvodnja ŠŃŠ°Š³ŃŃŠµŠ²Š°Ń : ŠØŃŠ°Š¼ŠæŠ°ŃŠøŃŠ° Š . ŠŠ¾Š²Š°Š½Š¾Š²ŠøŃŠ°, 1912 FiziÄki opis 55 ŃŃŃ. ; 22 cm UDK 886.1-14 Link Digitalna Narodna biblioteka Srbije http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Tematske_kolekcije/procvat_pismenosti/NBS9_moderna/II_10069 `Pesnik DuÅ”an SrezojeviÄ, [...] umro je pomraÄene svesti u duÅ”evnoj bolnici. Do groba ga je ispratio samo Petar KoÄiÄ. 1927. godine njegov grob je prekopan. Od pesnika nije saÄuvana nijedna fotografija. Iako se pojavljivao u antologijskim pregledima, nikada nije uvrÅ”ten u kanonske pesnike. Pre svega zahvaljujuÄi trudu Milivoja Nenina (i Zorice HadžiÄ), SrezojeviÄeve pesme su ponovo dostupne svima zainteresovanima`. ZLATNI DASI Pola veka posle Äure JakÅ”iÄa u Kragujevac dolazi joÅ” jedan znaÄajan srpski pesnik, DuÅ”an SrezojeviÄ. Njegov dolazak u varoÅ” na Lepenici je imao malu predistoriju. U leto 1911. godine SrezojeviÄ je diplomirao na beogradskom Filozofskom fakultetu kao jedan od najboljih studenata u svojoj generaciji; njegov diplomski rad je pohvaljen, tako da je on sa punim pravom oÄekivao da Äe dobiti posao u nekoj od beogradskih Å”kola. To se može videti i iz molbe koju on upuÄuje Ministarstvu prosvete: `ZavrÅ”ivÅ”i univerzitetske studije, Äast mi je umoliti G. ministra prosvete da me izvoli postaviti za suplenta u Äetvrtoj Beogradskoj Gimnaziji. LiÄno uveren da se, kod nas, umetnost može negovati samo u Beogradu, ja ponavljam molbu da se pri mom postavljenju uzmu u kombinaciju samo beogradske gimnazije (Äetvrta ili koja druga), u unutraÅ”njost uopÅ”te ne mogu da idem. Biti uvek u toku književnosti, u krugu literarnih ljudi znaÄi mnogo za onog ko se bavi književnoÅ”Äu, i ja mislim da Äe G. ministar ovaj razlog za moju službu u Beogradu oceniti i kao opravdan i kao jak.` Možda je i sam ton SrezojeviÄeve molbe uticao da on ne dobije postavljenje ni u jednoj od beogradskih Å”kola, veÄ ga Ministarstvo upuÄuje na rad u Drugu kragujevaÄku gimnaziju. Prema seÄanju i svedoÄenju savremenika, on se u Å”umadijskoj varoÅ”i nije najbolje snaÅ”ao. Zbog politiÄkih stavova (bio je socijalista) i odnosa prema ljudima iz okruženja (bio je veoma otvoren u komunikaciji) Äesto je dolazio u sukob sa neposrednom okolinom. Ipak, za Kragujevac je vezan njegov najveÄi književni uspeh, objavljivanje knjige pesama Zlatni dasi (1912. godine). Rastrzan izmeÄu literarnih ambicija i želje da materijalno pomogne porodici, pesnik oktobra 1911. godine ponovo upuÄuje molbu ministru prosvete: `Molim g. Ministra da me izvoli postaviti u Jagodinu, u uÄiteljsku Å”kolu (ili gimnaziju, ako je popunjen broj nastavnika u uÄiteljskoj Å”koli). Razlog: nemoguÄnost opstanka u materijalnom pogledu zbog dugova koje sam kao student bio prinuÄen da nabavim i potreba da živim u Jagodini, obavezan da potpomažem svoje roditelje, koliko mogu.` Njegova molba ni ovoga puta nije povoljno reÅ”ena, pa pesnik maja 1912. godine ponovo Äini napor da dobije premeÅ”taj: `PobuÄen rÄavim materijalnim prilikama svojih roditelja i svojim liÄnim uÄtivo molim Gospodina Ministra da me premesti u Jagodinu, u gimnaziju ili uÄiteljsku Å”kolu.` ProsleÄujuÄi SrezojeviÄevu molbu Ministarstvu prosvete direktor Druge kragujevaÄke gimnazije je dodao napomenu `da je treba uvažiti, poÅ”to su razlozi u njoj navedeni, koliko je potpisanome poznato, potpuno taÄni i opravdani.` Iz lekarskog uverenja od 4. avgusta 1912. godine saznajemo da pesnik `boluje od katara u pluÄima i da se radi leÄenja nalazi na ÄurÄevom brdu.` SrezojeviÄ lekarsko uverenje sa novom molbom za premeÅ”taj ponovo upuÄuje ministru prosvete: `Po lekarskom uputstvu, radi leÄenja od akutnog katara u vrhovima pluÄa sa izbacivanjem krvi, ovo leto provodim na jednom brdu u okolini Jagodine, na naÄin koji mi je prepisao iskusni kragujevaÄki lekar Dr. AntiÄ. Po miÅ”ljenju jagodinskog lekara, da bih koliko-toliko poboljÅ”ao stanje svojih pluÄa, koje je u ovom trenutku joÅ” vrlo rÄavo, potrebno je da ostanem na ovom brdu joÅ” znatno duže vreme. Ja molim Gospodina Ministra da, uvažavajuÄi lekarske razloge i imajuÄi obzira prema mom rÄavom zdravlju, izvoli odobriti da odsustvujem od dužnosti nastavnika i razrednog stareÅ”ine III razreda Druge kragujev. Gimnazije od 11. do 31. avgusta ove godine.` Lekarsko uverenje i molbu DuÅ”ana SrezojeviÄa od 8. avgusta 1912. godine direktor KragujevaÄke gimnazije prosleÄuje Ministarstvu u Beogradu sa napomenom da je SrezojeviÄ `zaista delikatnog zdravlja i da je i pored toga dužnost vrÅ”io taÄno. SrezojeviÄ sad izgleda bolje nego li preÄe` i da bi mu i on sam `rado odobrio molbu, da nije pala u nezgodno vreme za odsustvovanje.` Zato predlaže Ministarstvu da se SrezojeviÄu `ne odobri odsustvo` i moli da se reÅ”enje donese Å”to hitnije i uputi Gimnaziji. Uprkos takvom, kontradiktornom predlogu direktora Gimnazije ministar Sv. JovanoviÄ odobrava SrezojeviÄu odsustvo do 26. avgusta `s tim da posvrÅ”ava poslove oko ispita ako ih ima.` Kao suplent za srpski i latinski jezik SrezojeviÄ ostaje u Kragujevcu do januara 1913. godine. PoÄetkom drugog polugodiÅ”ta Å”kolske 1912/13. konaÄno je premeÅ”ten u Jagodinsku gimnaziju u kojoj predaje francuski jezik. MeÄutim, to nije kraj njegovih nevolja. Aprila 1913. godine mladi srpski pesnik je smeÅ”ten u duÅ”evnu bolnicu u Beogradu u kojoj ostaje do kraja života. BEZIMENA PESMA I PESNIK BEZ LICA DuÅ”an SrezojeviÄ: Zlatni dasi i druge pesme (priredili Milivoj Nenin i Zorica HadžiÄ) Službeni glasnik, Beograd, 2008. Prva pesma DuÅ”ana SrezojeviÄa objavljena je 1908. u Srpskom književnom glasniku. Do prvog pristojnog izdanja pesme ovog pesnika su morale da Äekaju ceo vek. SrezojeviÄ je 1912. u Kragujevcu objavio zbirku Zlatni dasi sa dvadeset i dve pesme, sa nekoliko praznih strana u sredini, Å”to nije bio nikav izuzetak u Å”tampi toga vremena. Dragutin OgnjanoviÄ objavljuje u Kragujevcu (1975) sabrane SrezojeviÄeve pesme (svega trideset), ali ih deli u tematske cikluse, izdavajajuÄi ljubavne pesme od proleterskih, vizionarskih i sliÄno. Ovakvo Äitanje lirike, a to Äu pokuÅ”ati da pokažem na primeru SrezojeviÄevih pesama, pogubno je. Äitalac ulazi u svet jednog dela sa razraÄenim sistemom pojmova i pokuÅ”ava da pesme prilagodi tom sistemu. Novo, kritiÄko izdanje Zlatnih daha predstavlja ne korak napred, veÄ valjan temeljac za svako buduÄe prouÄavanje SrezojeviÄevog dela. Osim zbirke Zlatni dasi, u dodatku se nalaze pesme koje SrezojeviÄ u nju nije uvrstio. TakoÄe su date i starije verzije nekih pesama. Precizno je data bibliografija pesama DuÅ”ana SrezojeviÄa, kao i literatura o njemu. Pogovor Milivoja Nenina detaljno prolazi kroz recepciju SrezojeviÄevog dela, ukazujena vrline i mane koji su pojedini autori nalazili SrezojeviÄu, ali, na mestima gde za to ima potreba, miÅ”ljenja tih autora argumentovano pobija ili ukazuje na njihove manjkavosti. Generalni sud o SrezojeviÄevom delu je izostao. Može se pretpostaviti da je Nenin želeo da da pouzdan vodiÄ kroz prouÄavanje SrezojeviÄevog dela. Svako veÄe uplitanje sopstvenih stavova bilo bi razlog novim polemikama i na kraju dovelo do toga da ova knjiga ne bude adekvatan priruÄnik. SrezojeviÄev opus je namanji u naÅ”oj književnosti. Od njega bi bio manji jedino opus Mladena Leskovca, ako se zanemari njegov prevodilaÄki i teorijski rad. SrezojeviÄ, meÄutim, ceo stoji iza svojih trideset pesama. Od njega nije saÄuvano niÅ”ta, ni grob, pa Äak ni fotografija. Sa jedne strane, on se može nazvati ukletim pesnikom. RoÄen 1886, 1912. objavljuje prvu zbirku koja je saÄekana nemilosrdnije i od Disove. Zbog jednog ljubavnog skandala 1914. zavrÅ”ava u duÅ”evnoj bolnici. Umire 1916. nepoznat, nepriznat, do groba ga ispraÄa samo prijatelj iz bolnice, Petar KoÄiÄ. Sa druge strane ā SrezojeviÄ je roÄen pod sreÄnom zvezdom. Kao najbolji student književnosti, miljenik Bogdana PopoviÄa, SrezojeviÄ je jedini pesnik zastupljen u Antologiji novije srpske lirike, a da pre toga nije imao objavljenu zbirku. To Å”to je na taj naÄin uÅ”ao tamo gde Dis nije, i gde je KostiÄ tako loÅ”e proÅ”ao, SrezojeviÄa je Äinilo zagonetnim likom. Savremenici su njegovo prisustvo u Antologiji oÅ”tro kritikovali. Možda je to i doprinelo negativnoj recepciji Zlatnih daha. SrezojeviÄ je, meÄutim, uvek imao i branilaca. To se može opravdati i time Å”to stoji na poÄetku naÅ”e proleterske poezije. Prisustvo SrezojeviÄa u antologijama srpske poezije prdstavlja jedno od svedoÄanstava tog uspeha. Desetak njegovih pesama, dakle treÄina opusa, naÅ”lo je svoje mesto u nekoj od antologija. Nenin detaljno navodi koje su SrezojeviÄeve pesme pojedini kritiÄari izdvajali. Na osnovu toga jasno se istiÄu dve pesme ā Poslednji samrtnik i Bezimena pesma. PoÄeÄu s tradicionalnom tematskom podelom SrezojeviÄeve poezije, koju osim OgnjanoviÄa istiÄe i PavloviÄ, a sam Nenin se preÄutno saglaÅ”ava. Jedna od boljih SrezojeviÄevih pesmama, Nostalgija, poÄinje sumornom slikom besmislenog i muÄnog života ljudi i malom gradu, a zavrÅ”ava kolektivnom epifanijom. Pesma je tajanstvena, precizna, snažna. Svakako jedna od boljih vizionarskih pesama. Ali, da li je to vizionarska pesma? Aleksandar PejoviÄ ju je svrstao meÄu ljubavne. OgnjanoviÄ je stavlja meÄu proleterske. Nenin to naziva problematiÄnim, ali se sam posebno ne izjaÅ”njava. Nostalgija se nalazi pre Proleterove pesme. Možda SrezojeviÄ ima i slabijih pesama, ali svojom dužinom i brojem trivijalnih stihova ova ostavlja najnepovoljniji utisak. MeÄutim, u njoj postoje stihovi koji neobiÄno podseÄaju na one iz Nostalgije: I kad na mutnom novembarskom svodu, Ko magijom ukaza se sunce I budeÄi iz mrtvih snova vodu Purpurnom kiÅ”om zapraÅ”i vrhunce: ZastremiÅ”e sve glave u visinu, Sa oÄima mutnog, grozniÄavog sjaja, Zagnjureni u bezdanu dubinu Purpurnih polja pruženih bez kraja. (NOSTALGIJA) Äujmo taj divni Glas koji poziva! Mi Äemo stiÄi! ā NaÅ”e hrabre Äete Pred horizontom koji se raskriva, ZastaÄe o Ä a r a n e, i zanete. (PROLETEROVA PESMA) SrezojeviÄeva ljubavna poezija jednoduÅ”no je negativno ocenjena. Sve zamerke koje su uputili prethodni Äitaoci ā stoje. Äini mi se, meÄutim, da su se oni hvatali za ono Å”to je loÅ”e, ne samo u SrezojeviÄevoj ljubavnoj lirici, veÄ ono Å”to je loÅ”e u ljubavnoj lirici uopÅ”te. Kod SrezojeviÄa, istina, ima dosta takvih mesta. MeÄutim ne može se prihvatiti PavloviÄeva tvrdnja da je `SrezojeviÄ napisao pesme bez liÄnijih tonova, i te se pesme u definitivnoj oceni ovoga pesnika mogu zanemariti.` SrezojeviÄ zaista nema uspelih ljubavnih pesama. Pesma Sanjarija, koju Vladimir Äerina smatra jedinom SrezojeviÄevom pesmom `uspeÅ”nom do kraja`, naprosto je slaba i nebitna. Treba imati u vidu da je Äerina tražio formalno savrÅ”enstvo u pesmama. SrezojeviÄ se celog života tražio kao pesnik. Samo nekoliko njegovih pesama mogu se tretirati kao zrele, dakle uspele. Upravo zahvaljujuÄi toj nezrelosti uspeo je da, po uzoru na prethodnike, napiÅ”e formalno uspelu pesmu kakva je Sanjarija. LiÄne utiske, meÄutim, joÅ” nije znao da uobliÄi pa mu te pesme izgledaju manjkavo. Recimo, u pesmi Äari pojedinosti, SrezojeviÄ veoma zrelim stihovima ispisuje prve dve strofe ā rakiÄevski. MeÄutim, u zavrÅ”nom distihu javlja se autentiÄni SrezojeviÄev doživljaj: `nežno me uzbudi// Tvoj osmeh taman plaÅ”ljivih slifida,/ Na licu koje pali plamen stida.` Nedovoljno za uspelu pesmu, ali dovoljno za autentiÄan ljubavni doživljaj. Lepa je i pesma o nautaživosti želje, CveÄe ljubavi: `Oh! zalud žvaÄem ovo slatko cveÄe,/ Kad se za svakim pupoljkom, utami/ Tvog grla, uvek jedan drugi kreÄe./ Koji, joÅ” slaÄi, uzdah mi izmami!` NajliÄnija i najbolja SrezojeviÄeva ljubavna pesma je U prolazu. I u njoj je mnogo poznatog i trivijalnog. Osim toga, pesma je loÅ”e uobliÄena. Prve tri strofe govore o razvoju jedne sluÄajne ljubavi do vremena kada je meÄu njima `bedem predrasuda`. Oni su se sa tim pomirili i odluÄuju da se rastanu. Upravo u ovom trenutku, SrezojeviÄ postaje veliki pesnik, kakav Äe biti i u svojim najboljim pesmama: Pa ipak... ja bih tako silno hteo Da, milujuÄi tvoje meke kose, Sa nežnim ushiÄenjem priÄam ceo San o životu, sav od sjajne rose. I, kroz poljupce Äeste kao kiÅ”a, Sad sluÅ”am kako veje, kao mana, Srebrna pesma, sve bleÄa i tiÅ”a, Tvog glasa, kao onog snežnog dana... (U PROLAZU) Motiv neostvarenog sna centralni je motiv SrezojeviÄavog pesniÅ”tva. Oko njega su okupljene sve njegove bolje pesme, ukljuÄujuÄi i ovu ljubavnu. Shema je jednostavna. Na poÄetku postoji san. San se potom pokaže neostvarivim. Ali, ljubav prema snu ostaje. SrezojeviÄev put u ludilo bio je logiÄni korak dalje. Ovaj iskustveni obrazac postoji i u Pesmi koju nikad neÄu napisati. To je pesma o neizrecivom, o gorÄini pesniÄkog neuspeha. U ovoj pesmi to nije liÄni neuspeh veÄ neuspeh jednog projekta ā pesniÄkog projekta. Pesma Poslednji samrtnik govori o neuspehu jednog drugog, važnijeg projekta ā ÄoveÄanstva i života uopÅ”te. OseÄanje pesnika iz Pesme koju nikad neÄu napisati i oseÄanje prirode da je život bio neuspeh ā sliÄni su: Moje zanavek ugaÅ”ene grudi Ogromna crna pritisnuÄe tuga. Pod mrazlim dahom ubistvene studi U vrtlozima oÄajanja duga. (PESMA KOJU NIKAD NEÄU NAPISATI) I dokle tvoje materinske grudi Pali k`o otrov, bol jedan beskrajan: Dok crna neman neumorno, budi Leden užas, svud sa grozom vajan. (POSLEDNJI SAMRTNIK) ZavrÅ”na strofa Poslednjeg samrtnika, meÄutim, podseÄa na zavrÅ”ne strofu pesme U prolazu. Tvoj sveti uzdah mirisaÄe ti`o Na miriÅ”ljave prainskonske vlage, ā Setne i suzne, i san neki mio Koji tiÅ”taÅ”e tvoje grudi drage (POSLEDNJI SAMRTNIK) Da podvuÄem ā priÄanje se pretvorilo u uzdah (poÅ”to se nema kome Å”ta reÄi), prvi (snežni) dan ljubavi postaje praiskonski vlažni dan; san o životu postaje neodreÄen `san neki mio`. U SrezojeviÄevoj ljubavnoj lirici nalaze se zameci najboljih njegovih ostvarenja. Nesavesno ih odbaciti ā bilo bi pogreÅ”no. MoguÄe je da je bio previÅ”e pritisnut savremenom ljubavnom poezijom da bi autentiÄni izraz ostvario u njoj ā ali to ne znaÄi da tog autentiÄnog izrazanije ni bilo. Pesma UnutraÅ”nji dijalog predstavlja joÅ” jedan od vrhova SrezojeviÄevog dela. U ovoj dugaÄkoj pesmi se preispituje svrha Äovekovog postojanja, a sa tim i smisao pesniÄkog stvaranja. KljuÄnu ulogu igraju dve poslednje strofe: Do meÄe moÄi. BiÄe dosta ako, Kucnuv i ja u uzviÅ”eno zvono U koje kuca pokolenje svako, Jedno sa drugim, s verom ili bono, ā Vidim kako se, u magli Å”to rudi. K`o nezapamÄen mastodont prastari, U ogromnom ležiÅ”tu svom budi Univerzalna zagonetka stvari. PokuÅ”aj da se `kucne u zvono` predstavlja upisivanje u ÄoveÄanstvo. Nije reÄ samo o prostom postojanju, to postojanje se mora i opravdati. U pozadini ovih stihova krije se ideja da ostvareno delo predstavlja ostvarenje života. To ostvarenje je istovremeno i uÄeÅ”Äe u neÄemu kolektivnom. Ne samo da se tajna nasluÄuje tim kucanjem, ona se time spasava zaborava. ÄoveÄanstvo koje pokuÅ”ava da do nje doÄe svesno je da je neÅ”to zaboravilo. Kada togan ema zaborav je potpun ā zaborav zaboravljenog . Tu se za SrezojeviÄa otkriva svrha svih uzaludnih napora uživotu. Ne u cilju do koga treba da dovedu, veÄ u zlu koja ova budnost pesnika treba da spreÄi. Možda bi se umesto ovog, helderlinovskog tumaÄenja pesme, mogla ponuditi i drugaÄija marksistiÄka perspektiva, u skladu sa SrezojeviÄevim proleterskim pesmama. Izbudismo se iz dubina tame. Glasovi mutni iz neznanog kuta PiÅ”te, zovuÄi nekuda, i mame. Å um njihov veÄno naÅ”im tragom luta. TuÄni svodovi pogledaju tamno, VeÄito neÅ”to ÄekajuÄi. Bludi Sluktanje jedno silno, nepojamno. I sve za NeÅ”to svoj podsticaj nudi. Grudi se naÅ”e nadimaju. Grizu Nam tamna Äela pijavice bora. Svoje duhove osjeÄamo blizu VeÄitih, nikad netaknutih gora. Mirni smo kao kipovi i bledi. U dubinama gde Veliko rudi, Sve ljudsko u nas mrzne se i ledi. Sa dahom bogova nismo viÅ”e ljudi. Pokret bogova vasiona sluti. Ali on joÅ” ne dolazi. Pun tame, NaÅ” pogled dubok veÄne sfere muti, Pred sobom svuda cepajuÄi skrame. Dah nam se gasi... A trenuci mile. (Ne mari: Vreme neka valja vale.) Oko duhova naÅ”ih koji Äile, Oreoli se uzviÅ”eni pale. (BEZIMENA PESMA) Bezimena pesma stoji kao vrhunac SrezojeviÄeve poezije. Istorija ÄoveÄanstva (ili opÅ”ta sudbina) predstavljena je kao život pojedinca, i to Äistim slikama, bez direktnog poreÄenja. Život pojedinca uhvaÄen je u stadijumima: `izbudismo se`; `mame (nas)`; `Grizu/ Nam tamna Äela pijavice bora`; `dah nam se gasi`. Prvo lice množine ukazuje na to da je reÄ o ÄoveÄanstvu ili opÅ”toj sudbini Äoveka. TumaÄenje i ovde ostaje otvoreno. Ima povoda da se pesma proÄita kao proleterska: `VeÄito neÅ”to ÄekajuÄi`; `I sve za NeÅ”to svoj podsticaj nudi`. Ovde bi trebalo izbeÄi intencionalnu zabludu ili smeÅ”tanje pesme u žanrovske okvire. Misaoni sklop je zaokružen i može se stavljati u razliÄite kontekste. LiÄna sudbina je gramatiÄkim sredstvima (prvim licem množine) stavljena na nivo opÅ”te. UopÅ”teno govoreÄi, u pesmi je reÄ o razvoju Äoveka. On nastaje ni iz Äega: `Izbudismo se iz dubine tame`. Svet je nejasan: `Glasovi mutni iz neznanog kuta`. Ono Å”to Äoveka mami nije, kako bi se oÄekivalo, telesno iskustvo. Ta faza je kod SrezojeviÄa zanemarena. Iskustvo koje se uzima u obzir nije Äulno, ono odmah pripada nekom viÅ”em svetu. Duh Äeveka se vremenom približava tom neÄulnom: `Svoje duhove oseÄamo blizu/ VeÄitih nikad netaknutih gora.` Gore netaknute na naÄinna koji je to sluÄaj sa `zagonetkom stvari` iz UnutraÅ”njeg dijaloga. One nisu neÅ”to Å”to pojedinac nije dostigao, veÄ neÅ”to Å”to nikada nije dostigao. O tome svedoÄi ovo `mi`. Zatim slede sasvim helderlinovski stihovi: `Pokret bogova vasiona sluti/ Ali on joÅ” ne dolazi.` Smrt o kojoj se govori na kraju svedoÄi o tome da oni nisu ni doÅ”li. Najzagonetniji je zavrÅ”etak pesme: `Oko duhova naÅ”ih, koji Äile,/ Oreoli se uzviÅ”eni pale`. I po cenu moguÄeg uÄitavanja usudiÄu se da protumaÄim kraj, a time i celu pesmu. Oreoli koji se pale nisu oreoli biÄa koja su doÅ”la do suÅ”tine. Vizija kojom se smrÄu osvetljava i osmiÅ”ljava život nije ni neobiÄna, ni nova. Äini mi se da se iz SrezojeviÄeve pesme može izvuÄi jedan dublji sloj znaÄenja. Te duÅ”e, koje su težile neÄemu viÅ”em, ne dosežuÄi ga, postaju sveci, uzori na koje se treba ugledati. To je Smisao života. Ne ā postiÄi cilj, veÄ samo `kucnuti u zvono`. U njega treba da kucne `pokolenje svako`. Oni koji su kucali pre, na to pozivaju. Oni koji Äe doÄi ā imaÄe `nas` kao uzore, svece. Jednom reÄju, za SrezojeviÄa je ispunjen, uzoran, pravi ljudski život samo onaj koji je ispunjen Äežnjom za neÄim viÅ”im. Bezimena pesma prati ljudski poraz u tom životu, ali tom porazu daje status uzornog poraza i jedinog moguÄeg smisaonog života. Ne osmiÅ”ljava se život smrÄu, veÄ obrnuto, u smrti se dobija oreol za takav život. Ukoliko se `mi` razume kao apsolutno `mi`, kao celokupno ÄoveÄanstvo, onda se taj cilj može shvatiti i kao cilj ÄoveÄanstva. Ne, dakle, doÄi do neÄega konkretnog i ostvarenog, veÄ veÄno težiti onom najdubljem i nedostižnom. avangarda, retko izdanje, bibliofilsko izdanje, moderna KC
Prvo izdanje druge knjige priÄa Milutina UskokoviÄa iz 1908. Ekstremno retko u ponudi s originalnim mekim koricama. Spolja kao na fotografijama, unutra veoma dobro oÄuvano. Vinjeta na prednjoj korici Beta VukanoviÄ. Izdato u Mostaru u okviru Äuvene āMale bibliotekeā Å tamparsko umjetniÄkog zavoda Pahera i KisiÄa. Autor - osoba UskokoviÄ, Milutin, 1884-1915 = UskokoviÄ, Milutin, 1884-1915 Naslov Vitae fragmenta : knjiga za umorne ljude / Milutin M. UskokoviÄ Vrsta graÄe kratka proza Jezik srpski Godina 1908 Izdavanje i proizvodnja U Mostaru : Å tamparsko-umjetniÄki zavod Pahera i KisiÄa, 1908 FiziÄki opis 59 str. ; 15 cm Zbirka Mala biblioteka ; Ēsv. Ē153 (BroÅ”.) VITAE FRAGMENTA Bio sam mu juÄe. ZakljuÄano. Ne bjeÅ”e ga doma. Odavno se znamo, al odavno se ne viÄesmo. Ja na vrata, al vrata od kapije ne mož viÄet. Osmi sprat! Državna zgrada s liftom. Posagni se, da nijesam pobrka, kad ono, ne jedna no dvije zlatne, niklovane, kaligrafske ploÄice. Rad emancipacije bjeÅ”e njeno ime prvo, a njegovo drugo. Ono, vazda se znalo ko Äe živi, pa se po kapiji i po kuÄi moglo poznat i ko se tu skuÄio. Sad, kako se živi po stanovima mož po vratima, iako je osmi sprat, viÄet ko se tu stanio. Mož Äak viÄet i ko je ko, okle je ko i dokle je ko dospio. Dok sam se penja uz stepenice, puva sam na usta držeÄi se za glender, jer lift bjeÅ”e pokvaren. A neko bjeÅ”e ponio spisak stanara, pa sam ti gleda od vrata do vrata da naÄem onoga moga. I sve pisaÅ”e o onima unutra ā na vratima! Na prvome spratu uselio Marko NikoliÄ. S obije strane ulaza u njegov stan stajaÅ”e po velika vazna sa zelenim cvijeÄem. Da l bor, da l jela? Å imÅ”ir... nije, ni kunovina... Na drugome, s desne strane lifta koji bjeÅ”e sav izguljen, ka da ima kakvu kožni bolest, stanili su se Ružica i Cvetko Miloduh. Ravnopravno, ali opet malo prenaglaÅ”eno ukoso ispisano njeno ime. Njegovo je bilo sitnije napisano i ā niže. Vezivalo ih je samo ono `i`. Na treÄem, naslonjena na zid kesa smeÄa, razbuÄena, a na vratima maÅ”inom otkucana i zalijepljena dva prezimena. Vesna StojiÄ i Nidžo K. DimitrijeviÄ. BiÄe da je neko od njih iz preduzeÄa uzeo traku, prekuca i zalijepio. U meÄuvremenu su se posvaÄali, jer su flomasterom, crtom, razdvojena imena, pa sad svako iznosi svoje smeÄe. A dok iznosi sluÄajno zakaÄi kesu onoga drugoga... Oni iznad njih napisali su samo ā PopoviÄ, a na vrata lifta zalijepili papir na kome Äirilicom, Å”tampanim slovima pisaÅ”e `ne lupaj vratima, ljudi se odmaraju`. Dok sam vata dah, viÄeh na petom su se ugnijezdili Kaufer Zoe, na staroj mesinganoj ploÄici, starijoj nego ova zgrada i odnekud ovÄe donijeta, i rukom, na papiru na kocke, dopisan Novak ZdravkoviÄ. Veza starog i novog i bez ploÄica bila je viÅ”e nego oÄigledna. Oni imaju Å”anse. A na spratu iznad, sve bjeÅ”e ispunjeno mirisom kiselog kupusa, a pred samim vratima Äista i vlažna krpa. Da dolaznik obriÅ”e cipele ... Da ne povjerujeÅ”. Na vratima samo ono Å”to se kroz njega viri i ā broj. Sigurni u sebe, znaju Å”ta hoÄe i vidiÅ” da im nije po volji da im se doÄe i dolazi. A ako neko i bane ā briÅ”i svoj glibež. Äisto i jasno. Ko zna i ko treba, zna i kako da uÄe. A na spratu ispod onoga mojega neki nauÄnik, jer mu latinicom, ispisanim rukopisom pisaÅ”e i nekoliko titula i ime, na kraju malo stisnuto i savijeno nagore. Na prekidaÄu pored vrata, iznad, istim rukopisom pisaÅ”e `zvonce`. Kad sam dospio do onoga mojega, duÅ”a mi je bila u vrh nosa. Sjeo sam da danem i kroz kapiju, metalnu, koja bjeÅ”e izgraÄena od kovanoga gvožÄa i pribijena ispred njegovih ulaznih vrata, vidio malu prikucanu ploÄicu ā pas, kuÄak, bizin. Sa novim slovom. Digni se i pogledni. Kapija jaka, masivna i prelijepa, taman kao kod onoga mu roÄaka na selo. BiÄe da je stavio da mu lupeži ne ponesu regal, i druge unikate. Ima, zamoga je, pa bi i da pokaže, al i da ne panu u napast... pa da mu to ne mogu ponijet. A ja, poÅ”to viÄeh da niko od njih troje ne otvara, predahnuh i polako siÄoh niza stepenice. Milutin UskokoviÄ (Užice 4./16. jun 1884 ā KurÅ”umlija 15./28. oktobar 1915) bio je srpski književnik, pravnik, doktor nauka. ZavrÅ”io je osnovnu Å”kolu u Užicu a gimnaziju u Beogradu. Studirao je prava u Beogradu. U Ženevi je 1910. odbranio disertaciju o carinskoj uniji i meÄunarodnom pravu i stekao titulu doktora pravnih nauka. Zaposlio se 1906. u Carinskoj upravi u Beogradu, a 1907. je postavljen za diplomatskog službenika u Srpskom konzulatu u Skoplju. Radio je kao sekretar u Odeljenju za trgovinu, radinost i saobraÄaj Ministarstva narodne privrede, a od 1914. u trgovinskom inspektoratu Ministarstva narodne privrede u Skoplju. PovlaÄeÄi se ispred bugarske vojske iz Skoplja , stigao je preko PriÅ”tine u KurÅ”umliju. Potresen tragedijom svoga naroda 1915. godine izvrÅ”io je samoubistvo. Kolo srpskih sestara iz Užica 1936. godine postavilo je spomen ploÄu na kuÄi u kojoj je živeo Milutin UskokoviÄ. Književni rad Pisao je crtane, pripovetke i romane. Bio je saradnik i Älan redakcije Politike od njenog osnivanja 1904. Književne tekstove je objavljivao u Äasopisima: Savremenik, Delo, Nova iskra, Srpski književni glasnik, Samouprava, Å tampa, Slovenski jug, Srpska domaja, Brankovo kolo, Beogradske novine, GraÄanin, Bosanska vila, Carigradski glasnik, Venac, Vardar, Letopis Matice srpske i dr. U Äasopisu Sudslawische Revue objavio je 1912. godine prilog o novopazarskom sandžaku. Njegov lirski temperament bio je ispunjen priliÄnom dozom sentimentalnosti. Pripadao je generaciji mladih srpskih pisaca koji su poÄetkom XX veka smelo napuÅ”tali tradicije srpske realistiÄke proze i ugledali se na modernu evropsku literaturu. Smatran je predstavnikom tzv. beogradskog druÅ”tvenog romana. UlazeÄi u dramatiÄne sudare liÄnosti sa gradskom sredinom, viÅ”e je davao unutraÅ”nja stanja naÅ”ih intelektualaca nego kompleksnu sliku vremena i sredine; u njegovoj literaturi osetna je protivreÄnost izmeÄu starinskog romantizma i modernog shvatanja života i sveta. NajznaÄajniji je pisac koga je Užice imalo do Prvog svetskog rata. PolitiÄko delovanje UÄestvovao je u organizovanju Male konferencije jugoslovenskih književnika i umetnika, Prvog ÄaÄkog jugoslovenskog kongresa u Beogradu i Prve jugoslovenske umetniÄke izložbe. Zalagao se za konfederaciju jugoslovenskih država. Na konferenciji jugoslovenskih studenata u Sofiji 1906. godine podneo je referat Balkanska konfederacija i jugoslovenska zajednica. Dela Pod životom : crtice, pesme u prozi, pesme, Älanci o književnosti, Beograd, 1905. Vitae fragmenta, Mostar,1908 DoÅ”ljaci, Beograd, 1910 Kad ruže cvetaju, Beograd, 1912 Les traites d Union douaniere en droit international, Geneve, 1910 Äedomir IliÄ, Beograd, 1914 Dela, Beograd, 1932 Usput, Beograd, Užice, 1978 Beta VukanoviÄ (1872ā1972). Beta VukanoviÄ, ili kako je njeno pravo ime, Babet Bahmajer, je roÄena 18. aprila 1982. godine u Bambergu, NemaÄka. UÄila je slikarstvo u Minhenu i Parizu. Udala se za kolegu sa Akademije, Ristu VukanoviÄa i promenila ime u ono po kome je danas poznata u Srbiji. Ona je zaslužna za uvoÄenje u domaÄu umetnost mnogih likovnih vrsta, koje pre nje kod nas nisu postojale. Preselila se u Beograd i prvi put ovde izlagala 20. septembra 1898. godine. Izložbi je prethodilo sveÄano otvaranje, Å”to je u to vreme bila prava retkost, kao i izlaganje u prostoru kao Å”to je sala Narodne skupÅ”tine. Izložbi je prisustvovao i kralj Milan ObrenoviÄ i tom prilikom pozvao nju i drugih dvojicu izlagaÄa (Rista VukanoviÄ, Simeon RoksandiÄ) da izlažu na Dvoru. Ona je uticala na tadaÅ”nje umetnike da izaÄu iz ateljea i stvaraju u prirodnom okruženju, otud termin āplain airā, koji se vezuje za njeno ime. Preminula je u Beogradu, nakon Äitav vek duge životne priÄe, 31. oktobra 1972. godine. U trenutku kada su, aprila mjeseca 1899. godine Paher i KisiÄ dali prvu, temeljno pripremljenu objavu da pokreÄu āMalu Bibliotekuā, oni su istovremeno bili u prilici da ponude petnaestak dotad objavljenih knjiga u vlastitom izdanju. Svoj izravni uzor izdavaÄka knjižarnica i Å”tamparija Pahera i KisiÄa i izriÄito je naznaÄila u oglasu o pokretanju, objavljenom u posebnoj, nultoj svesci (āsveska za prikazā), gdje se kaže da Äe ova biblioteka ābiti u srpskoj književnosti sliÄna Reklamovoj `Univerzalnoj biblioteci` u NjemaÄkojā. U dvanaestogodiÅ”njem životu mostarske āMale Bibliotekeā (1899ā1910) objavljeno je ukupno 110 naslova, tj. djela, u 185 numerisanih sveski (neka djela izlazila su u viÅ”e sveski), na kraju uvezanih u 36 knjiga. Iako treba imati na umu da se radi o malim sveskama, sa Äetiri do Å”est tabaka džepnog formata, u cjelini se može govoriti o zaista impozantnom izdavaÄkom poduhvatu za to vrijeme. Kada se govori o odnosu broja i kvaliteta knjiga, u kome je sadržana trajna potreba za usaglaÅ”avanjem umjetniÄke vrijednosti literarnih djela sa brojnoÅ”Äu ÄitalaÄke publike, a koju su osnivaÄi i vlasnici āM. B.ā nastojali da zadovolje na optimalan naÄin, taj odnos doveden je u onaj omjer koji je omoguÄio dosta dug vijek edicije i njen opstanak na tržiÅ”tu knjige u jednom reprezentativnom periodu srpske književnosti. To je podrazumijevalo da se biblioteka prvenstveno i u veÄoj mjeri morala oslanjati na kraÄe forme i lakÅ”e, zabavno Å”tivo satiriÄno-humoristiÄkog karaktera, pa tek onda na poznata i provjerena djela i pisce domaÄe i strane književnosti. Iz istih razloga, a i zbog toga Å”to je bila dominantna u tadaÅ”njoj srpskoj književnosti, najviÅ”e je zastupljena pripovijetka, ali znaÄajno mjesto imala je i dramska književnost, neÅ”to viÅ”e komadi humoristiÄkog karaktera, mada je bilo dosta djela i sa melodramskim sadržajem i tragiÄnim ishodom, Å”to je sve, opet, u vezi sa standardima i praktiÄnim kulturnim potrebama toga doba. Mnogo manje je poezije, a najmanje književnih studija, ali sama Äinjenica da ih je uopÅ”te i bilo dovoljno svjedoÄi o potrebi da se zadovolje i neki ekskluzivniji zahtjevi književnog ukusa. Mada su, dakle, u veÄoj mjeri bili zastupljeni manje poznati pisci sa radovima viÅ”e primijenjenog karaktera, bilo je i mnogo najpoznatijih pisaca tog vremena, a neki od njih su objavili i po nekoliko knjiga. Svetozar ÄoroviÄ i Branislav NuÅ”iÄ, na primjer, imali su po pet naslova, Simo Matavulj i Svetislav StefanoviÄ po Äetiri, Stevan Sremac tri, Milan BegoviÄ dva, dok su po jednim naslovom bili zastupljeni neÅ”to manje ili viÅ”e znaÄajni pisci kao Å”to su Ilija VukiÄeviÄ, Ivo Äipiko, Mileta JakÅ”iÄ, Milorad P. Å apÄanin, Janko VeselinoviÄ, Äedomir MijatoviÄ, Marko Car, Dragutin IliÄ, Ksaver Å andor Äalski, Milan BudisavljeviÄ, Pera S. Taletov, Vojislav JovanoviÄ, Milutin UskokoviÄ, Jovan SkerliÄ, Sima PanduroviÄ, Grigorije BožoviÄ, i drugi. Ranije je veÄ reÄeno da su ÄeÅ”Äe objavljivana manje znaÄajna djela poznatih pisaca, Å”to je valjda i normalno, jer takvih djela je mnogo viÅ”e nego onih drugih. Ali ni to ne umanjuje znaÄaj ove edicije, jer su u njoj objavljena i neka važna djela srpske književnosti tog doba, kao Å”to su: āŽenidba Pere Karantanaā, āStojan MutikaÅ”aā i zbirka priÄa āMoji poznaniciā Svetozara ÄoroviÄa, drama āKnez od Semberijeā Branislava NuÅ”iÄ, āPoÅ”ljednji vitezoviā i āSvrzimantijaā Sime Matavulja, āSa jadranskih obalaā Ive Äipika, āMoje simpatijeā i āNiz rodno Primorjeā Marka Cara, āVitae fragmentaā Milutina UskokoviÄa, prva zbirka poezije āPosmrtne poÄastiā Sime PanduroviÄa, prva zbirka priÄa āIz Stare Srbijeā Grigorija BožoviÄa, kao i Äetiri knjige Svetislava StefanoviÄa, itd. Biblioteka je imala veliki ugled i kod najznaÄajnijih pisaca toga doba. A. G. MatoÅ” koji u to vrijeme ākao vojni bjegunac živi u potkrovljima Pariza, traži da mu se āÅ”alju izdanja `Male Biblioteke`ā, a Bora StankoviÄ ākaže da bi voleo da mu `KoÅ”tana` izaÄe u izdanjima `Male Biblioteke` viÅ”e nego i u jednom preduzeÄu Beogradaā. āMala Bibliotekaā ugasila se kada viÅ”e nije mogla da opstane na tržiÅ”tu knjige. U Bosanskoj vili 1909. godine uz obavijest da je obustavljen njen Äasopis Prijegled, data je i prognoza da Äe do kraja te godine morati da se āobustavi izlaženje same bibliotekeā. Prema podacima sa tog mjesta u tom periodu do Äitalaca je stizalo svega 329 primjeraka njenih knjiga, pri Äemu je 115 primjeraka iÅ”lo po osnovu godiÅ”nje, 39 polugodiÅ”nje, a 4 tromjeseÄne pretplate, dok su 92 primjerka iÅ”la za razmjenu i saradnicima. Druga, veÄa polovina tiraža praktiÄno je zavrÅ”avala kod neurednih platiÅ”a i tu se zapravo i krije razlog Å”to je iduÄe 1910. godine biblioteka morala da se ugasi. Koliki je znaÄaj i ugled imala āMala Bibliotekaā svjedoÄi i podatak da ju je ākupio Iso ÄurÄeviÄ, knjižar iz Sarajeva, i 1918. godine nastavio da Å”tampa knjige od 186. sv. nadalje, a istovremeno da doÅ”tampa i brojeve od 1. do 185. sv., kako bi stvorio svoju, novu bibliotekuā. Preuzetu biblioteku novi izdavaÄ je izdavao do 1931. godine, ali kontinuitet od 1ā185 sveske nije uspio popuniti svojim knjigama. Ideja āMale Bibliotekeā ponovo je oživjela sedamdesetih godina ovog vijeka kada je Ihsan (Ico) MuteveliÄ u Mostaru osnovao Prvu književnu komunu, koja je bila inspirisana davnim Paher ā KisiÄevim izdavaÄkim poduhvatom. U okviru te kulturno veoma Å”iroko zasnovane izdavaÄko-knjižarske institucije, koja je umnogome podsjeÄala na āÅ tamparsko-umjetniÄki zavod Pahera i KisiÄaā bila je pokrenuta i jedna edicija pod imenom āMala Bibliotekaā, koja, meÄutim, nije dostigla znaÄaj svog uzora i prethodnika KNJIGE OBJAVLJENE U āMALOJ BIBLIOTECIā 1899. 0. Ljubav prema knjizi po Edmondu de Amicisu. Sa napomenama nekoliko srpskih književnika (sveska za prikaz); 1. Jovan ProtiÄ: Å areni Å”ljunci. HumoristiÄne crtice; 2. Damjan Ä. OmÄikus: Disjekta. Slike, crtice i pripovijetke. I svezak; 3. Antun P. Äehov: Pripovetke. Preveo Velja MirosavljeviÄ. I sveska; 4. Simo Matavulj: Tri pripovijetke; 5. Svetozar ÄoroviÄ: Dvije Å”aljive igre. I. PoremeÄen plan. II. Izdaje stan pod kiriju; 6ā7. Od srpskih pripovjedaÄa: BožiÄne priÄe. # zastupljeni: Jovan MaksimoviÄ, Ilija I. VukiÄeviÄ, Svetozar ÄoroviÄ, Ivan IvaniÄ, Milan BudisavljeviÄ, Marko Car; 8. Ilija I. VukiÄeviÄ: Arnautske slike; 1900. 9. Stevan Sremac: Dve pripovetke; 10. Ivo Äipiko: Sa jadranskih obala. Kratke priÄe; 11ā12. Jovan ProtiÄ: Seoske fotografije; 13. Damjan Ä. OmÄikus: Disjekta. Slike, crtice i pripovijetke. II svezak; 14. Branislav Ä. NuÅ”iÄ: Knez od Semberije. Istoriska scena; 15. Mileta JakÅ”iÄ: PriÄe; 16. Antun P. Äehov: Pripovetke. Preveo Velja MirosavljeviÄ. II sveska; 1901. 17ā18. Svetozar ÄoroviÄ: Crtice; 1902. 19. Od srpskih pisaca: Humoristikon. I sveska; # zastupljeni: Branislav Ä. NuÅ”iÄ, Milorad M. PetroviÄ, Dr. Branislav StojanoviÄ, ÄiÄa Ilija StanojeviÄ, Jovan ProtiÄ. 20. Jovan ProtiÄ: Pripovetka kako se pokojni Avram NestoroviÄ svadio sa pokojnim Nestorom AvramoviÄem; 21ā22. Dragomir Brzak: U komisiji. Svakojake slike i prilike iz mojeg beležnika, I sveska; 23ā24. Nikolaj V. Gogolj: Ženidba. Sasvim neobiÄan dogaÄaj. Komedija u dva Äina. Prevela Vukosava IvaniÅ”eviÄ ÄukoviÄ; 25. Luka GrÄiÄ BjelokosiÄ: Stotina Å”aljivih priÄa. Iz srpskog narodnog života u Hercegovini; 26ā27. Milan BudisavljeviÄ: PriÄe. Nova zbirka. āBijedni ljudiā; 28ā29. Milorad P. Å apÄanin: Posljednje pripovetke. Predgovor Dimitrije GligoriÄ; 30. Jovan Fil. IvaniÅ”eviÄ: Vragolije Vuka ZloÄeviÄa. Pripovijetke iz crnogorskog života; 31ā32. Od srpskih pisaca: Humoristikon. Kozerije IIāIII sveska; # zastupljeni: Milovan Ä. GliÅ”iÄ, Stevan Sremac, Dragomir M. JankoviÄ, Jevta UgriÄiÄ, Radoje D. DomanoviÄ, Ilija I. VukiÄeviÄ, S. H., O. 33ā34. Dragomir Brzak: U komisiji. Svakojake slike i prilike iz mojeg beležnika, II sveska; 35. Nikolaj V. Gogolj: Å injel. Preveo Ljubomir MiljkoviÄ; 36. Vladoje S. JugoviÄ: Sjene. Male pripovijesti; 37. Branislav Ä. NuÅ”iÄ: Å openhauer. Humoreska u jednom Äinu; 38. Edgar Allan Poe (Edgar Alan Po): Dve pripovetke. S engleskog preveo Svetislav StefanoviÄ; 39. Joanikije PamuÄina: Å aljive srpske narodne pripovijetke. I sveska; 40. Dragomir Brzak: U komisiji. Svakojake slike i prilike iz mojeg beležnika. III sveska; 41ā42. Wiliame Shakespeare (Viljem Å ekspir): Julije Cezar. Tragedija. S engleskog preveo Dr. Svetislav StefanoviÄ; 1903. 43. Simo Matavulj: PoÅ”ljednji vitezovi; 44. Jean Baptiste Racine (Žan Batist Rasin): Fedra. Tragedija u pet Äinova. S francuskog preveo Dr. Nikola ÄoriÄ. 45. Simo Matavulj: Svrzimantija; 46ā47. MiloÅ” P. ÄirkoviÄ: Iz mojih uspomena; 48. Gyy de Maupassant (Gi de Mopasan): Orla. S francuskog preveo Veljko M. MiliÄeviÄ. Predgovor M. MiliÄeviÄ; 49. Jovan ÄorÄeviÄ: ÄuÄuk-Stana. Biografijska crta; 50. Brankovinski (Äoka NenadoviÄ): Pripovetke. I sveska; 51ā52ā53. Wiliame Shakespeare (Viljem Å ekspir): Hamlet kraljeviÄ danski. S engleskog preveo Dr. Laza KostiÄ; 54ā55. Dr. Jovan SubotiÄ: MiloÅ” ObiliÄ. Tragedija u pet Äinova; 56. Maksim Gorki: ÄelkaÅ”. S ruskog preveo Nikola NikolajeviÄ; 57ā58ā59. Janko M. VeselinoviÄ: CiganÄe. Iz zbirke sitih i gladnih; 60. Ferenc Herceg: Å est priÄica. S maÄarskog preveo Jovan GrÄiÄ; 61ā62. Wiliame Shakespeare (Viljem Å ekspir): Magbet. S engleskog preveo Dr. Svetislav StefanoviÄ; 63. Branislav Ä. NuÅ”iÄ: Malo PozoriÅ”te. I. Pod starost. II. NaÅ”a deca. I sveska; 64ā65. Franz Grillparzer (Franc Grilparcer): Jevrejka ToleÄanka. Istoriska žalosna igra u pet Äinova. S njemaÄkog preveo Jovan GrÄiÄ; 66. Stevan Sremac: ÄiÄa-Jordan. Jedna slika; 1904. 67ā68. Äeda MijatoviÄ: Siromah Marko; 69. Matilda Serao ā Enriko Kastelnuovo ā Äovani Verga: Iz Italije. Pripovetke. S talijanskog preveo Svetolik A. PopoviÄ; 70. Dr. Svetislav StefanoviÄ: Skice; 71ā72ā73. Wiliame Shakespeare (Viljem Å ekspir): RiÄard III. Tragedija u pet Äinova. S engleskog preveo Dr. Laza KostiÄ; 74. Marko Car: S bojnog i ljubavnog polja. Prigodne priÄe; 75. Luka GrÄiÄ BjelokosiÄ: Moje crtice; 76ā77. I. E. Poricki: NaliÄje života. Skice iz anatomije. S njemaÄkog preveo Gerasim P. IveziÄ; 78. Stevan Sremac: Jeksik-adžija. Pripovetka; 79ā80. Camille Debans (Kamil Deban): Prepreka. S francuskog preveo Vladimir T. SpasojeviÄ; 81ā82ā83. Milan PribiÄeviÄ: U mraku i magli; 84ā85. Lav NikolajeviÄ Tolstoj: Jutro jednog spahije. S ruskog preveo Nikola NikolajeviÄ; 86ā87. Svetislav StefanoviÄ: Pesme. Originalne i prevedene. II knjiga; 88. Ivan Vazov: Kratke priÄe. S bugarskog preveo Svetolik A. PopoviÄ; 89. Jovan ProtiÄ: U Zavetrincima; 90. Evripid: Alkesta. AntiÄka drama u tri Äina sa prologom. Preradio Ž. Rivole. Preveo Risto J. OdaviÄ; 1905. 91. Dragutin J. IlijÄ: Pripovetke. I sveska; 92. Jeremije Obrad KaradžiÄ: Srpske narodne pripovijetke; 93ā95. Johann Wolfang Goethe (Johan Volfgang Gete): Stradanje mladoga Vertera. S nemaÄkog preveo Branko MuÅ”icki; 96ā97. Ksaver Å andor Äalski (Ljubomir BabiÄ): Pripovijetke. I sveska;112 98ā99. Vaclav Steh (Vaclav Å teh): Zvoni treÄi put. Vesela igra u tri Äina. S ÄeÅ”kog preveo Dr. Ilija BajiÄ; 100. Branislav Ä. NuÅ”iÄ: Malo pozoriÅ”te. I. Greh za greh. II. Pod oblacima, II sveska; 101. Stevan Sremac: Skice; 102ā103. Petar J. OdaviÄ: Novele. I sveska; 104ā105. Wiliame Shakespeare (Viljem Å ekspir): MletaÄki trgovac. S engleskog preveo Dr. Svetislav StefanoviÄ; 106. Nikola T. JankoviÄ: Pripovetke. I sveska; 107. GĆ©za Gardonui (Geza Gardonji): Male priÄe. S maÄarskog preveo Jovan ProtiÄ; 108. Milan BegoviÄ: Vojislav IlijÄ. Studija; 109ā110. Svetislav StefanoviÄ: Pesme. Originalne i prevedene. III sveska; 111ā112. Henrik Ibsen (Henrik Ipsen): Rosmersholm. Drama u Äetiri Äina. Preveo Vojislav JovanoviÄ; 113ā114. Svetozar ÄoroviÄ: Ženidba Pere Karantana; 1906. 115. Simo Matavulj: Car Duklijan; 116ā118. Milan BudisavljeviÄ: Tmurni dnevi. Pripovijesti; 119. Svetozar Hruban-Vajanski: Bura u zatiÅ”ju. Novela. Sa slovaÄkoga preveo Jovan VuÄeriÄ. Predgovor od prevodioca; 120. Detlev Liliencron (Detlev Lilienkron): Ratne novele. S nemaÄkog Mirko DamnjanoviÄ; 121. Ž. M. RomanoviÄ: Psihodrame; 122ā123. Wiliame Shakespeare (Viljem Å ekspir): Mnogo vike ni oko Å”ta. S engleskog Dr. Svetislav StefanoviÄ; 124. Milan BegoviÄ: Meniet. Kaprisa u jednom Äinu; 125. Aleksandar ValentinoviÄ Amfiteatrov: Stara vrlina. Dramska kaža u jednom Äinu. S. Ruskog preveo Risto J. OdaviÄ; 126ā132. Pera S. Taletov: Novac. Roman iz beogradskog života; 133. Edgar Allan Poe (Edgar Alan Po): Tri pripovetke. S engleskog preveo Dr. DuÅ”an RajiÄiÄ; 134ā135. Jovan ProtiÄ: Iz seoskog albuma; 1907. 136ā138. Svetislav StefanoviÄ: Iz engleske književnosti. Eseji. I knjiga; 139ā140. Vojislav JovanoviÄ: NaÅ”i sinovi. Komad u Äetiri Äina s epilogom; 141ā147. Svetozar ÄoroviÄ: Stojan MutikaÅ”a. Roman; 148ā149. Maksim Gorki: Na dnu. Dramska slika u Äetiri Äina. S ruskog prevela Maga MagazinoviÄ; 1908. 150. Aleksa Å antiÄ: Pod maglom. Slika iz Gornje Hercegovine; 151ā152. Grigorije BožoviÄ: Iz Stare Srbije. Pripovetke. I sveska; 153. Milutin UskokoviÄ: Vitae fragmenta . Knjiga za umorne ljude; 154ā155. Milutin JovanoviÄ: Pjesme; 156. Jean Baptiste Moliere (Žan Batist Molijer): SmijeÅ”ne precioze. Komedija. S francuskog preveo DuÅ”an L. ÄukiÄ. Predgovor P. PopoviÄa; 157. Jovan SkerliÄ: Francuski romantiÄari i srpska narodna poezija;114 158ā160. Aleksandar VasiljeviÄ Družinjin: Paulina Sasovica. Pripovetka. S ruskog preveo Stojan NovakoviÄ; 161ā162. Sima PanduroviÄ: Posmrtne poÄasti; 1909. 163. Branislav NuÅ”iÄ: Danak u krvi. Dramski fragment u jednom Äinu; 164ā165. Svetozar ÄoroviÄ: Moji poznanici; 166ā168. MaÄarski pripovjedaÄi. Dvadeset pripovjedaka. S maÄarskog preveo Slavko M. KosiÄ; #Zastupljeni: Äula Sini, Zoltan Turi, Äula VarteÅ”i, Geza Gardonji, Adi Endre, Ferenc Herceg, LajoÅ” Biro, Žigmond SeleÅ”i, Jene Heltai, Zoltan AmbruÅ”, Å andor Brodi, Viktor RakoÅ”i, TomaÅ” Kobor, Bela Tot, Ferenc Molnar, Äula Krudi, Marton Zoldi, Geza LenÄel, IÅ”tvan BarÅ”ol, Kalman Miksat; 169ā170. Jovan ProtiÄ: Perom i olovkom. Äeretanja; 171ā174. Johann Wolfang Goethe (Johan Volfgang Gete): GvozdenÅ”aka Gec od Berlihingena. PozoriÅ”na igra u pet Äinova. S njemaÄkog originala od 1773 g. Preveo Ivan Vasin PopoviÄ; 175. Mita DimitrijeviÄ: PriÄe; 176ā177. Maksim Gorki: Konovalov. Pripovetka. S ruskog prevela Ljuba A. MarjanoviÄa; 1910. 178ā181. Andre Theuriet (Andre Terije): Žerarova ženidba. Roman. S francuskog preveo Mihailo S. DojÄinoviÄ; 182ā185. Aleksa Å antiÄ: Iz njemaÄke lirike. KC