Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 222 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
KASETA - ADAPTER ZA RADIO ZA KOLA N O V O OTVORI SU ISTI -51mm X 181mm JEDA KASETA JE DUBINE 60mm A DRUGA 70mm CENA JE ZA 1 KOMAD !!!!
Danijel Alarkon - Radio izgubljeni grad Izdavac : Evro Giunti 2011, 292 strane Već deset godina Norma je glas utehe narodu slomljenom nasiljem. Ona vodi Radio izgubljeni grad, najslušaniju emisiju u bezimenoj južnoameričkoj zemlji koja se bori s teškim nasleđem rata. Svake nedelje, Indijanci s planina i siromašni stanovnici visoravni slušaju njen glas kako čita imena nestalih, onih koje je progutao grad koji se nezaustavljivo širi. Bližnji se ponovo susreću, a izgubljeni se pronalaze. Svake nedelje, ona se vraća na radio-talase krijući svoj lični gubitak: muž joj je nestao krajem rata. Međutim, život na koji se navikla zauvek se menja kada joj dolazak jednog dečaka iz džungle ukaže na sudbinu njenog davno nestalog muža.
Radio Izgubljeni grad, Danijel Alarkon potpis pret. vlasnika, veoma lepo očuvana Izdavac : Evro Giunti 2011, 292 strane Već deset godina Norma je glas utehe narodu slomljenom nasiljem. Ona vodi Radio izgubljeni grad, najslušaniju emisiju u bezimenoj južnoameričkoj zemlji koja se bori s teškim nasleđem rata. Svake nedelje, Indijanci s planina i siromašni stanovnici visoravni slušaju njen glas kako čita imena nestalih, onih koje je progutao grad koji se nezaustavljivo širi. Bližnji se ponovo susreću, a izgubljeni se pronalaze. Svake nedelje, ona se vraća na radio-talase krijući svoj lični gubitak: muž joj je nestao krajem rata. Međutim, život na koji se navikla zauvek se menja kada joj dolazak jednog dečaka iz džungle ukaže na sudbinu njenog davno nestalog muža.
Stanje:solidno,lepljeno i pisano u knjigu,unutrašnjost dosta dobra Izdato:Grafoplast,Beograd Godina:1989 Korica:meka Pismo : latinica Ovo se ne kupuje svaki dan. Stanje proverite na slikama. U svakom slucaju, pitajte preko poruka, tražite dodatne slike na mail, proverite dali vam odgovara stanje, i dajte ponudu.. Ko je hrabar, neka ga samo posmatra. :) Uštedite na poštarini i kupite što više knjiga! SRETNO! ----- JOM -----
Stojan Srdić : MOJE DETE I DRUGE DRAME, Dijak 2019, str. 292. Očuvanost 4. СТОЈАН СРДИЋ је рођен 20. 9. 1950. у Меденим селиштима код Гламоча, у бившој Босни и Херцеговини. Романи: Облаци и змије (“Гутенбергова галаксија”, 2003) , Крилати мачак, роман за децу (“Букленд”, 2007). Књиге приповедака: Праревачка шума (“Просвета”, 1988) Људи у пиџами (“Глас српски”, 2001) Књиге песама: Житије (“Књижевне новине”, 1988) Улица (“Рад”, 1993) Кућа и около ње (“Рад”, 1995) Медена селишта (“Српска књижевна задруга”, 1987) Ћопави људи (“Коцићева задужбина”, 2000) Драме: Микулина женидба (часопис “Сцена”, 1988) Ћопави људи (часопис “Видици”, 1988), Максим (“Савремена српска драма 24” 2005). Драма Анђео са веранде, награђена – “Нушићева награда за 2005’’ објављује се први пут у овој хрестоматији. Драма Грч, (Савремена српска драма бр. 30/2007) ТВ драме: Пси долазе (откуп на Конкурсу за тв драму телевизије Загреб, 1984). Радио-драме (снимљене и емитоване): Бујица, 1984. године, Радио Београд; Магла, 1984. године, Радио Београд, 1985. године, Радио Скопље, 1986. године Радио Берлин. Стоје времена (Радио Београда) емитована на више страних радио станица; Игра, 1987. године, Радио Београд; Ждрело, 1987. године, Радио Београд; Сеобе, 1988. године, Радио Београд; Тишине косова, 1989. године, Радио Београд (Исте године издата аудио-касета са истим називом) “ПГП” Радио-Београд; Сахрана, 1990. године, Радио Сарајево; Јаук Стамене Срдић, 1991. године, Радио Београд; Исус или онај који ће се родити, 1991. године, Радио Београд; Ћопави људи, 1991. радио Нови Сад; Максим Црнојевић 1994. године, Радио Београд; Гламочко немо коло, 2002. године, Радио Београд. Драмски студио “Мирко Таталовић-Ћира” , Нова Пазова, априла 2007. поставио је драму Микулина женидба, у режији Слободана Ћустића. На фестивалу радија у Охриду 1985. године радио-драма Магла осваја прву награду. Исте године на ПРИ ИТАЛИЈА у Каљарију, ова радио-драма заузима друго место. Радио-драме су му превођене и емитоване на више страних језика. Поезију и прозу објављивао је у многим значајнијим књижевним часописима. Радови су му заступљени у неколико антологија поезије и прозе. Члан је Удружења драмских писаца Србије од 1987. године, а Удружења књижевника Србије од 1990. године. Живи и ради у Београду као самостални уметник.
Sjajna knjiga, vrlo korisna za nastavnike srpskog jezika i književnosti. RETKO. Scenska dela o našim piscima: Neka sudi mladež i potomstvo (scensko delo o životu i radu Vuka Stefanovića Karadžića) Narodni bard (radio drama o životu Filipa Višnjića) Kad mlidijah živeti ( radio drama o životu i delu Branka Radičevića) Najlepši spomen moga života (Radio drama o susretu i poznanstvu Ljubomira Nenadovića i petra Petrovića Njegoša) Posle mača pero (radio drama o životu i delu Marka MIljanova) Žal za mladost (radio drama o životu i delu Borisava Stankovića) Čovek peva posle rata (radio drama o životu i delu Dušana Vasiljeva) Agena, Beograd, 1995. Mek povez, 210 strana. Nova knjiga.
BRANISLAV ĆURČIĆ Jovanovići (Izbor tekstova emitovanih na I programu Radio Beograda u periodu 01.01.1981. do 15.09.1984.) Izdavač: Radio Beograd Štampa: Grafički Centar RTB - 1984. godina Tiraž: 2.000 primeraka Format: 14 x 20 cm, 156 stranica + korice Očuvanost: Korice plastificirani karton 4+ ka 5- Unutrašnjost 4+ ka 5-
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Solidno očuvana knjiga. Ima posvetu na unutrašnjosti korice. Eter je četvrti roman poznatog hrvatskog književnika Pavla Pavličića u kojem govori o dvojici zagrebačkih novinara koji odlaze u jedan panonski gradić da naprave reportažu o divljim radio stanicama. Tu otkrivaju jednu neobičnu radio stanicu koja emitira vijesti što se obično ne objavljuju u javnosti. Prikupljajući podatke o njoj, bivaju uvučeni u lokalnu aferu više nego što su se nadali i željeli...
SLEPI PUTNIK - Dušan Gojkov Beograd 1994 145 str 1965. Rođen u Beogradu. 1970-1976. Voditelj emisije «Dobro jutro, deco» Dečijeg programa Radio Beograda. 1976-1983. Glumac u pozorištima KPGT, Ateljeu 212, Narodnom pozorištu – Beograd, na Televiziji Beograd, kao i u nekoliko filmova. Asistent reditelja u Dramskom programu Radio Beograda.Svira klavir, kontrabas i bas gitaru u nekoliko džez sastava.Komponuje muziku za nekoliko pozorišnih predstava. 1983. Odslužio vojni rok. 1984. Lutajući reporter Radio Beograda, voditelj jutarnjeg programa Programa 202, potom urednik jutarnjeg programa.Upisao klasičnu arheologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. 1985. Obnavlja Beogradsko čitalište (osn. 1848.) – neformalni prostor za književne večeri, izložbe, kamerne koncerte, pozorišne predstave. Jedan od prvih urednika obnovljenih Novina beogradskog čitališta.Tokom jesenjeg semestra u Istraživačkoj stanici Petnica predaje sintetičku arheologiju i antropologiju istorije. Učestvuje u organizaciji i realizaciji međunarodnog studentskog simpozijuma Anarheologija. 1986 – 1987. Živi u Londonu, šalje priloge za Radio Beograd, piše svoju prvu knjigu «Džez roman» i radi kao kuvar u francuskim restoranima. 1987-1989. Kao dopisnik, specijalni izveštač ili reporter Radio Beograda i beogradskog dnevnog lista «Politika» piše reportaže i izveštava iz čitave Evrope, Mediterana, sa Bliskog i Dalekog Istoka, iz Afrike, bivšeg Sovjetskog Saveza, Azije, Sjedinjenih Država. Skoro čitave dve godine ne vraća se u svoju zemlju.Takođe, iz inostranstva piše za jugoslovenske listove NIN, Vreme, vršačku Košavu, Borbu, Književne novine, Književnu reč, Reč... 1990. Nakon izbijanja prvih međunacionalnih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije prelazi u YUTEL. 1991. Odlazi iz zemlje: Grčka, Nemačka, Austrija, Švajcarska, Belgija, Velika Britanija i Sjedinjene Države. U privremenoj emigraciji piše svoj prvi roman Slepi putnik. Radi kao kuvar po francuskim restoranima. U Sjedinjenim Državama radi kao lektor i urednik u izdavačkoj kući GLG – Chicago. 1992. Krajem godine, vraća se u zemlju, kratko radi u redakciji dokumentarnog programa Radio Beograda, sve dok nije otpušten zbog antiratnog komentara. 1993. Prelazi u tada opozicioni Radio B92, gde radi kao urednik Svetskog informacionog servisa Odraz B, urednik Književne redakcije i književni kritičar.Osniva Književni klub Jazzbina, u kojem za deset meseci predstavlja više od četiri stotine najrelevantnijih pisaca sa prostora bivše Jugoslavije. Objavljuje svoju prvu knjigu kratkih priča Grand hotel, koja izlazi u četiri izdanja. 1994. Objavljuje svoj prvi roman Slepi putnik, koji ulazi u uži izbor za NIN-ovu nagradu za najbolji roman. Pridružuje se mirovnoj misiji UN na granici Savezne Republike Jugoslavije i Bosne i Hercegovine. 1995-1997. Nakon odsluženog roka, vraća se u Beograd, i počinje da radi kao urednik Dramskog programa radio stanice Politika i, nešto docnije, urednik u Dokumentarnom programu Televizije Politika. Za to vreme napisao i režirao nešto više od pedeset sopstvenih, originalnih drama i radiofonskih eseja. Za radio dramatizovao i režirao nešto manje od dve stotine proznih i poetskih dela domaćih i stranih autora. 1997-1999. Za televiziju pripremio i režirao tridesetak kratkih dokumentarnih filmova u seriji »Politika govori« kojom je Kuća želela da obeleži svoju nastupajuću stotu godišnjicu. Takođe, kao reditelj i scenarista snimio desetak epizoda dokumentarne serije »Sećanja« o starom Beogradu. Objavljuje drugi roman Opšta mesta (nagrada LAZA K. LAZAREVIĆ), zbirku radiofonskih eseja Evropa pleše u dva izdanja (nagrada KRITIKE), potom zbirke dokumentarno – dramskih radiofonskih eseja Fotografije glasova i Utuljena baština, te izabrane eseje Une nuit (un jour) d`une vie, i roman Passager clandestine (nagrade CENTRE NATIONAL DU LIVRE i CENTRE RÉGIONAL DES LETTRES MIDI-PYRÉNÉES). 1999. Pred kraj NATO bombardovanja, zajedno sa većom grupom novinara otpušten iz Radio Televizije »Politika«. 1999-2005. Prelazi u slobodne umetnike. Završava roman Album fotografija, objavljuje ga 2003. Trenutno živi u Beogradu, radi kao Programme Manager BITEF Art Centra. BIBLIOGRAFIJA: Grand Hotel, kratke priče, bibliofilsko izdanje 1993, dva izdanja 1994; Slepi putnik, roman, tri izdanja 1994; Evropa pleše, radiofonski eseji, 1995, 1996; Fotografije glasova i Utuljena baština, dokumentarno-dramski radiofonski eseji, 1997; Une nuit (un jour) d`une vie, izabrani eseji, 1997; Passager clandestine, roman, 1998; Opšta mesta – jedan paraliterarni herbarijum, roman, 1998. Album fotografija 1991 – 1993., roman, 2003. K.D.S.3.1.
Boško Lomović: MILIONER, Oslobođenje Sarajevo 1989, tvrdi povez, omot, str. 148. Priče. Očuvanost 4. Бoшко Ломовић (Брезна, 1944) поезију, прозу, књижевну и ликовну критику објављивао је у „Одјеку“ и „Ослобођењу“ (Сарајево), Летопису Матице српске (Нови Сад), „Вечерњим новостима“ и „Политици“ (Београд), часописима „Провинција“ (Шабац), „Кораци“ (Крагујевац), „Ријечи“ (Брчко), „Луча“ (Суботица), „Багдала“ (Крушевац) и “Развитак“ (Зајечар), у листовима и часописима за децу широм СФРЈ, а данас у „Политици за децу“, „Забавнику“ и „Витезу“. Радио драме су му емитоване на Радио Београду и Загребу. Песме и приче су му објављене у листовима и часописима на словачком, јерменском, румунском, бугарском, македонском, турском, енглеском (у Индији) и мађарском језику. Ломовић је, по дипломи, професор српскохрватског језика и књижевности југословенских народа, а безмало читав радни век провео је у новинарству (радио, телевизија, новине). Последње године стажа стекао је у београдској „Политици“. Добитник је бројних награда за поезију, прозу и репортаже („Иво Андрић“, и „Зија Диздаревић“ у Сарајеву, „Булка“ у Црвенки, „Лаза Костић“ у Београду, „Аренину“ награду у Загребу и друге). Данас живи у Горњем Милановцу.
Radomir Andrić : KAKVA POČAST , Književne novine 1986, str. 86. Zbirka poezije. Očuvanost 4- ; ima autorovu posvetu. O autoru: Rođen je u Ljubanju, kraj Užica, 1944. Radio je kao novinar u Radio Beogradu. Objavio je 30 knjiga pesama: Sunce u vodenici, Večernji krčag, Šumska crkva, Bunari Radoša Modričanina, Neustuknica, Kakva počast, Ispod snega, Pohvala smehu, Vučica na prtini, Rujno, Rumunska ikona, Isto i obrnuto, Večera na savskoj lađi, Beli izvor... Piše i za decu. Pesme su mu prevedene na italijanski, španski, francuski, engleski, ruski, rumunski, makedonski i slovenački jezik. Dobitnik je većeg broja književnih nagrada. Književnik je bogatog i raznovrsnog opusa, a pored poezije, piše prozu, književnu kritiku i esejistiku.
Knjiga je većeg formata- 30 cm x 20,5 cm, očuvana, sa malom posvetom na predlistu, prednja korica pri vrhu sa desne strane blago povijena. Nema fleka, nije iscrtana ni podvlačena. Sve strane čiste. Izdavač: Narodni univerzitet „Božidar Adžija“, 1997. godine povodom obeležavanja 50 godina postojanja i rada! 84 strane, meki povez, Pavle Paja Stanković počeo je da objavljuje karikature u trinaestoj godini, a zaposlio se sa osamnaest u `Borbi`. Objavljivao u mnogim dnevnim i nedeljnim novinama, a na Televiziji Beograd radio je karikature i ilustracije za mnogo zabavne emisije, za kvizove i za sportsku emisiji Indirekt. Poslednjih sedam godina živeo je u Boru, a radio je u borskoj i zaječarskoj Radio Televiziji gde je imao svoje autorske emisije, uglavnom sa evergrin muzikom. Priredio je više izložbi karikatura i ilustracija. Organizovao je u Boru, Negotinu, Kladovu i Zaječaru besplatne Škole crtanja. https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/21/rts-2/3025442/trezor-karikaturista-i-novinar-paja-stankovic.html JEDNA ANEGDOTA: Kao mlad novinar, Minimaks je vodio noćni program, u kome mu je gost bio poznati karikaturista Paja Stanković. Pričali su o svemu i svačemu, pa Minimaksu padne napamet suluda ideja da im se javljaju slušaoci i opisuju sebe, a da će karikaturista, na osnovu toga, crtati. Još ih pozove da za pola sata dođu na portirnicu Radio Beograda i uzmu karikaturu. I, desi se ono što se do tada nikada nije desilo – slušaoci su se masovno javljali. Šta je, u stvari, lucidni Minimaks smislio? Kad slušalac dođe na portirnicu da preuzme karikaturu, prvo preda ličnu kartu, koju portir doturi Paji Stankoviću. Paja brzo nacrta karikaturu, doda portiru, a on je uruči zadovoljnom slušaocu. To je, valjda, bilo jedinstveno crtanje preko radija. https://konexnenad.wordpress.com/
Mirjana Kodžić ZatoniTvrdi povezIzdavač Minerva Subotica`Zatoni` su prvo književno delo Mirjane Kodžić, a nastali su tokom 1956 i 1957 godine kada je `razočarana pozorišnom atmosferom sezonu provela van scene`Mirjana Kodžić je poznata srpska pozorišna i filmska glumica, rođena je u Beogradu 30. jula 1928. godine i umrla 18. jula 2004. godine. Završila je dramski odsek muzičke Akademije, kao i filozofski fakultet.Debituje u Narodnom pozorištu sa 17 godina. Bila je prvakinja drame Srpskog narodnog pozorišta, Sarajevskog narodnog pozorišta, Savremenog pozorišta i Narodnog pozorišta. Nosila je klasični repertoar, od Molijera, Šekspira do ruskih klasika, ulogama od Lize Dulitl u Pigmalionu, preko Porcije iz Mletačkog trgovca, Molijerove Dorine, do Feme u Pokondirenoj tikvi, Ćirinice u Pop Ćiri i pop Spiri, do dadilje u Romeu i Juliji. Igrala je u brojnim TV serijama od kojih se proslavila ulogom Ane Šumović u Pozorištu u kući. Napisala je niz radio drama koje su izvedene na radio Beogradu, i autor je deset romana.5/3
O knjizi: „Sto puta su mi naručili da pišem, ali sam samo povremeno napisao nešto. Nešto ovako, što volim da čitamkada sam sam.“ Zbirka izabrane poezije nastale od 1977 do 2001. godine. Sadrži pored dirljive, iskrene poezije i poeme na osnovu kojih su snimljeni i poznati video-film i radio-drama. Autor je osnivač pokreta Tropikalizam i Ekologija urbana.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
O knjizi: „Sto puta su mi naručili da pišem, ali sam samo povremeno napisao nešto. Nešto ovako, što volim da čitamkada sam sam.“ Zbirka izabrane poezije nastale od 1977 do 2001. godine. Sadrži pored dirljive, iskrene poezije i poeme na osnovu kojih su snimljeni i poznati video-film i radio-drama. Autor je osnivač pokreta Tropikalizam i Ekologija urbana.