Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 81 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Četiri značke `RTB/Radio Beograd`.Prečnik 1,1cm.
RADIO-KIT MALA ŠKOLA ELEKTRONIKE Pisac: VLADIMIR D. KSRTIĆ Izdavac: RADIO KLUB NIKOLA TESLA, TEHNIČKA KNJIGA Izdanje: 1986. Povez: MEKI Broj strana: 336 Mek povez. Format: 14x20, 336 strana, ilustrovano, latinica. Korice kao na slikama. Unutra odlicna. Nema tragova pisanja. Kompaktna. 220823 ktj-65
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Isečak (cela stranica) iz časopisa RADIO TV REVIJA recenzija albuma TORNADO - Tornado (Rock Express Records, 2000) Recenziju je napisao D.Š. (Danilo Štrbac), a kasetu mu je dostavio Dr Đorđe Letić, gitarista ovog novosadskog benda. Ovaj april 2020. je pored pandemije i vanrednog stanja obeležila i prerana smrt Nebojše Tasića - Tase (1965-2020, R.I.P.), lidera i pokretačke snage novosadskog sympho power metal sastava TORNADO, u kojem je, pored ostalih, pevao i Filip Žmaher. Objavio sam im 2 albuma (za moju etiketu Rock Express Records), koje sam distribuirao i promovisao širom sveta. Međutim, ovaj isečak svedoči da je početkom veka bilo moguće objaviti i recenziju u jednom mainstrem mediju, kakav je bio porodični časops `Radio TV Revija`. Da sve bude zanimljivije, ovaj magazin je izdavala kuća `Politika` iza koje je stajao Milševićev režim. Rock Express je bio otvoreni protivnik tog režima, pa je opet objavljena recenzija ovog odličnog albuma. I to govori o vremenu iza nas. Da li neko može da se seti kada je poslednji put neki ovakav medij pisao o srpskom metalu? Ne možete? Pa te 2000. godine, i par godina nakon toga, kada su recenzije izdanja Rock Express Recordsa objavljivale i dnevne novine poput BLIC-a, NOVOSTI... p.s. postavio sam video link celog albuma TORNADA, poslušajte ga i podignite čašu u Tasino ime... ===================================================================== Brojna izdanja srpskog i ex-YU metala, na pločama, kasetama, CD-ima.., fanzini, časopisi... kao i memorabilia (fotke, ulaznice, i sve ostalo vezano za scenu), možete pronaći u mojoj ponudi na Kupindu. Polako ubacujem artifakte iz lične kolekcije, u kojoj se svašta nakupilo tokom godina provedenih na sceni, u ovom ili onom statusu. Pratite moje oglase... https://www.kupindo.com/Clan/REX_3x3/SpisakPredmeta
Miodrag Miljković - Kako se ostvaruje radio-prenos Izdavač: Zavod za izdavanje udžbenika, 1962, Beograd Štampa: Beogradski grafički zavod, Beograd Biblioteka: Knjiga za nas, biblioteka priručne literature za učenike osnovnih škola, knjiga 5 Broj stranica: 47 ćirilica, tvrde korice, 15,5cm x 23,5cm x 0,5cm težina 175 grama Očuvanost: 4+
-
Tehnika chevron_right Audio, TV i foto
Radio antena * dužina: 95 cm * opseg frekvencije: FM 87.5-108 MHz * GRAY ODGOVARA ZA VEĆINU UREĐAJA * Aiwa * Panasonic * Pioneer * Kenwood * Yamaha * Sony * itd. CENA PO KOMADU. ------------------------------- Da li znaš kako stiže glas od radio stanice do tvoj radio prijemnik? Pročitaj... Odašiljač na radio-stanici ima dugačku antenu kojom šalje radio-talase slušaocima udaljenim mnogo kilometara. Radio svakog slušaoca ima svoju, manju antenu u obliku pruta ili komada žice. Stanica u svim pravcima šalje signale radio-talasa, koje može da uhvati antena bilo kog radija koji im se nađe na putu. Stanice emituju svoje programe ili pomoću AM (modulacija amplitude) ili pomoću FM (modulacija frekvencije) talasa. AM talas, koji je duži od FM talasa, može imati 91 metar od jednog do drugog vrha talasa. Za razliku od AM talasa, FM talasi mogu imati od jedne trećine metra do jednog metra od jednog do drugog vrha talasa. Bilo da su u pitanju AM ili FM talasi, radio funkcioniše na isti način. Mikrofoni hvataju voditeljev glas i pretvaraju zvučne talase u električni signal. Taj električni signal vibrira prema istom obrascu kao i prvobitni zvučni talasi, pa se zove zvučni (audio) signal. Pojačalo stanice pojačava audio signal. U isto vreme, električno kolo u stanici, oscilator, neprestano proizvodi sopstveni električni signal, koji se zove noseći signal. Zvučni talas, vibrirajući po obrascu glasa (ili muzike), modulira noseći signal tako što menja i njegov obrazac. Zatim se ceo električni signal, i zvučni i noseći talas, još više pojačava i šalje se u antenu stanice. Električni signal pobuđuje atome metala u anteni. Njihovi elektroni počinju da vibriraju po obrascu električnog signala. Elektroni počinju da odašilju nevidljivu svetlost, tj. radio-talase, koji se iz antene šire u nebo. Pošto elektroni iz antene vibriraju prema posebnom obrascu koji stvara glas, u radio-talase koji se emituju takođe je utisnut taj obrazac. Kada radio-talasi stignu do antene na radiju, ponovo se pretvaraju u električni signal – zvučni signal plus noseći signal. Radio-prijemnik automatski razdvaja zvučni i noseći signal. Ono što je spojeno u radio-stanici razdvaja se u radiju, koji zatim ubacuje zvučni signal u zvučnik. Zvučnik ima ulogu mikrofona, samo što radi u suprotnom smeru – vraća električnom zvučnom signalu oblik zvučnih talasa. I tako se na radiju čuje glas voditelja (ili muzika). Sad već znaš kako hvataš radio stanice u tvoj radio prijemnik.
Neda Depolo : GORNJI BEZDAN ZVUKA, Radio-televizija Srbije Beograd 1999, str. 270. Izabrani tekstovi. Priredio Đorđe Malavrazić. Očuvanost 4. Neda Depolo, je bila dramaturg, urednik Dramskog programa Radio Beograda (Brčko, 01. 04. 1922 - Beograd, 11. 02. 1996)
Naslov: PASKAL programski jezik ( u originalu: Язык прoпграммирования ПАСКАЛЬ) Autor: O.N.Perminov ( u originalu: О.Н.Перминов) Izdavač: `Radio i komunikacija` Moskva ( u originalu: `Радио и связь` Москва ) Godina izdanja: 1989 Broj strana: 128 Povez: mek Format: 14.3x20.3cm Očuvanost: jako dobra, nema tragova pisanja ili podvlačenja, deluje nekorišćeno K-19*
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Poster : RADIO TV REVIJA
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Poster : RADIO TV REVIJA
Naslov: Operativni sistem UNIX i programiranje na jeziku C ( u originalu: Операционная система UNIX и программирование на языке Си ), prevod sa engleskog Autori: M.Dansmuir i G.J.Davies Izdavač: `Radio i komunikacija` Moskva ( u originalu: `Радио и связь` Москва ) Godina izdanja: 1989 Broj strana: 192 Povez: mek Format: 14x20cm Očuvanost: jako dobra, nema tragova korišćenja, blag trag preavijanja donjeg desnog dela naslovne korice. K-3*
Naslov: Kodiranje informacija u jedinstvenom računarskom sistemu Autor: Zajcev Izdavač: Radio i veze Moskva Godina izdanja: 1990 Broj strana: 144 Povez: mek Očuvanost: solidna, bez tragova korišćenja ili pisanja, podvlačenja i sl., deluje nekorišćeno K-20*
SOMBORSKE NITI LAZE KOSTIĆA (Milan Stepanović) Studija o somborskim godinama znamenitog srpskog pesnika Laze Kostića (1841-1910), koji je u ovom gradu živeo i radio između 1895. i 1910. godine. Милан Zlatna grana memorija 2007 89 str. ilus 27 cm K.N.S. O. CRNI 0
Naslov: Programiranje na jeziku ASEMBLER za mikroračunare (prevod sa engleskog) Autor: Gari Elfring Izdavač: Radio i veze Moskva Godina izdanja: 1987 Broj strana: 166 Povez: mek Očuvanost: solidna, na drugom predlistu potpis bivšeg vlasnika, nema drugih tragova korišćenja Na slikama se vidi veći deo sadržaja. k-20*
Đuro Kovačević : REKVIJEM ZA SOCIJALIZAM - Ima li socijalizam budućnosti? , Stručna knjiga / Univerzitetska riječ 1989, str. 209. Očuvanost 3 ; na nekoliko stranica ima podvlačenja hemiskom. Ђуро Ковачевић (Велика Греда, 14. август 1943 — Жабљак, 21. јул 2011) био је историчар, политиколог и песник. Ђуро Ковачевић је рођен 14. августа 1943. године у Великој Греди, Банат, Србија. Гимназију је завршио у Зрењанину, а Правни факултет на Универзитету у Београду, где је и докторирао 1976. године, са тезом „Политичка елита и савремено грађанско друштво“. Непосредно пред студентске демонстрације, 1968, као постдипломац изабран је за председника Савеза студената Југославије, са којим је започело његово активно ангажовање у политици.[1] Заступао је тезе либерала, који су се залагали за више тржишта у економској, и више демократије у политичкој сфери. Међутим, тезе либерала се нису уклапале у пројекат југословенског друства тадашњег председника Југославије, Јосипа Броза Тита. Био је један од најмлађих и најперспективнијих припадника тадашње српске политичке елите. Са непуних тридесет година, налазио се у најужем руководству Социјалистичког савеза, тада најмасовније политичке и друштвене организације у земљи. Тих година се посебно ангажовао на припремама новог Устава. Настојао је да се идеје и ставови српског руководства управо нађу у том највишем законском акту државе. Када је почео обрачун са српским либералима, нуђена му је изгледна политичка каријера, међутим он је понуду одбио, с обзиром да је то било противно његовим моралним и политичким начелима, па се тада повукао са политичке сцене. У бурном периоду између студентских демонстрација и пада либерала, у оквиру Београдског универзитета и Универзитетског одбора савеза студената, учествовао је у оснивању Студентског културног центра (СКЦ). У истом периоду је учествовао и у покретању угледног, вишедеценијског часописа „Идеје“ , који је значајно утицао на научну и културну сцену. Године 1990. трансформисао је Институт за раднички покрет, у коме је радио већ извесно време у Институт за европске студије у Београду. Од 1990. до 2002. године био је и директор ове институције. Заједно са професором Светозарем Стојановићем, Ђуро Ковачевић је основао Српско–амерички центар 2002. године. Овај центар је 2009. године прерастао у Центар за националну стратегију(ЦЕНС). Организовањем скупова, трибина, форума и различитих пројеката, чланови ове организације су упућивали на неопходност промишљања положаја Србије у савременом свету. Од 2006 до 2009. године, био је члан Програмског одбора Радио-телевизије Србије (РТС). Аутор је више десетина научних студија објављених по разним часописима из области политичке теорије, политичке социологије и политичке историје. У последње две деценије живота, посебно се бавио проблемима глобализације, транзиције, европских интеграција, сломом социјализма, кризом и распадом Југославије. Објавио је четири књиге, а пета која је у тренутку смрти била у припреми, није изашла. Током целе радне каријере, објављивао је краће текстове у недељницима и дневној штампи. Дао је бројне интервјуе и уцествовао у многим радио и ТВ емисијама. Био је чест гост на другом и трећем програму Радио Београда, као и на другом програму Радио телевизије Београд . Паралелно са научним радом, Ђуро Ковачевић се бавио песништвом. Објавио је пет збирки поезије.