Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveŔtenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaŔu mail adresu.
101-109 od 109 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi Äe Vas obavestiti kad pronaÄe nove oglase za tražene kljuÄne reÄi.
Gogi Äe vas obavestiti kada pronaÄe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene saÄuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i saÄuvate trenutno stanje
ŠŃ. ŠŠ°Š²Š»Šµ ŠŠµŠ»ŠµŃŠ¾Š²ŠøŃ ŠŠ²Š°Š½Š¾Š²: ŠŠŠ”Š¢Š ŠŠŠŠŠ£Š”ŠŠŠ ŠŠ ŠŠ ŠŠ§ŠŠŠ”Š¢ŠŠ ŠŠ·Š“Š°Š²Š°Ń: ŠŠ ŠŠŠ, ŠŠµŠ¼ŃŠ½, 1986.Š³Š¾Š“. ŠŠµŠŗŠø ŠæŠ¾Š²ŠµŠ·, 158 ŃŃŃŠ°Š½Š°, ŠøŠ»ŃŃŃŃŠ¾Š²Š°Š½Š¾, Š»Š°ŃŠøŠ½ŠøŃŠ°. ŠŃŃŠ²Š°Š½Š¾ ŠŗŠ°Š¾ Š½Š° ŃŠ¾ŃŠ¾Š³ŃŠ°ŃŠøŃŠ°Š¼Š°. `ŠŠøŃŠµŠ» Š“Šµ ŠŠ¾ŃŃ ŠŠ°Š¼ (ŃŃ. Michel de Nostredame), ŠæŠ¾Š·Š½Š°ŃŠøŃŠø ŠŗŠ°Š¾ ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ, ŃŠµ Š±ŠøŠ¾ ŃŃŠ°Š½ŃŃŃŠŗŠø Š»ŠµŠŗŠ°Ń Šø Š½Š°Š²Š¾Š“Š½Šø ŠæŃŠ¾ŃŠ¾Šŗ. ŠŃŠµŠ³Š¾Š²Š° ŠŗŃŠøŠ³Š° ŠŃŠ¾ŃŠ¾ŃŠ°Š½ŃŃŠ²Š° ŠøŠ·Š“Š°Š½Š° ŃŠµ Ń Š¼ŠøŠ»ŠøŠ¾Š½Šµ ŠæŃŠøŠ¼ŠµŃŠ°ŠŗŠ° Šø Š“Š°Š½Š°Ń ŃŠµ Š½Š°ŃŠæŠ¾Š·Š½Š°ŃŠøŃŠ° ŠŗŃŠøŠ³Š° ŠæŃŠ¾ŃŠ¾ŃŠ°Š½ŃŃŠ°Š²Š° ŠøŠŗŠ°Š“ ŃŃŠ°Š¼ŠæŠ°Š½Š°. ŠŠøŃŠµŠ» Š“Šµ ŠŠ¾ŃŃ ŠŠ°Š¼ ŃŠµ ŃŠ¾ŃŠµŠ½ Ń Š¼ŠµŃŃŃ Š”ŠµŠ½Ń Š ŠµŠ¼Šø Š“Šµ ŠŃŠ¾Š²Š°Š½Ń Ń Š¤ŃŠ°Š½ŃŃŃŠŗŠ¾Ń ŠæŠ¾ŠŗŃŠ°ŃŠøŠ½Šø ŠŃŠ¾Š²Š°Š½ŃŠ°. ŠŃŠ°Ń Š¼Ń ŃŠµ Š·Š²Š°Š¾ ŠŠ°Š¼, Š° Š¼Š°ŃŠŗŠ° Š ŠµŠ½ŠøŠµŃ Š“Šµ Š”ŠµŠ½Ń Š ŠµŠ¼Šø. ŠŃŠµŠ·ŠøŠ¼Šµ Š“Šµ ŠŠ¾ŃŃ ŠŠ°Š¼ ŃŠæŃŃŃŃŠµ, ŃŠøŠ½Šø ŃŠµ, Š½Š° ŠæŠ¾ŃŠ¾Š“ŠøŃŠ½Ń Š¼ŠµŃŠ½Ń Š¾Š±Š»Š°ŃŃ, Š° ŠøŠ¼Šµ ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ ŃŠŗŠ¾Š²Š°Š½Š¾ ŃŠµ Ń ŠŗŠ°ŃŠ½ŠøŃŠøŠ¼ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Š°Š¼Š°. ŠŠ°Š¼ Š“Šµ ŠŠ¾ŃŃ ŠŠ°Š¼ Š½Š°ŃŠ»ŠµŠ“ŠøŠ¾ ŃŠµ ŃŃŠæŠµŃŠ°Š½ ŠæŠ¾ŃŠ¾Š“ŠøŃŠ½Šø ŠæŠ¾ŃŠ°Š¾ ŠŗŠ°Š¾ ŃŃŠ³Š¾Š²Š°Ń Š¶ŠøŃŠ¾Š¼. ŠŃŠµŠ³Š¾Š²Šø ŃŠ¾Š“ŠøŃŠµŃŠø, ŠøŠ· Š¾ŠŗŠ¾Š»ŠøŠ½Šµ Š³ŃŠ°Š“Š° ŠŠ²ŠøŃŠ¾Š½Š°, Š½ŠøŃŃ Š±ŠøŠ»Šø ŠæŠ»ŠµŠ¼ŠµŠ½ŠøŃŠ¾Š³ ŠæŠ¾ŃŠµŠŗŠ»Š°. ŠŠ°ŠŗŠ¾ ŃŠµ Š“Š¾Š±Š° Ń ŠŗŠ¾ŃŠµŠ¼ ŃŠµ ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ Š¶ŠøŠ²ŠµŠ¾ Š±ŠøŠ»Š¾ Šø Š“Š¾Š±Š° ŠŠ½ŠŗŠ²ŠøŠ·ŠøŃŠøŃŠµ, ŃŠµŠ³Š¾Š²Šø ŃŠ¾Š“ŠøŃŠµŃŠø ŠæŃŠµŃŠ»Šø ŃŃ Ń ŠŠ°ŃŠ¾Š»ŠøŃŠŗŃ Š²ŠµŃŃ ŠŗŠ°Š“Š° ŃŠµ ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŃ Š±ŠøŠ»Š¾ Š“ŠµŠ²ŠµŃ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Š°. ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ ŃŠµ Š±ŠøŠ¾ Š½Š°ŃŃŃŠ°ŃŠøŃŠø Š¾Š“ ŠæŠµŃŠ¾ŃŠ¾ Š“ŠµŃŠµ (ŠæŃŠµŠ¼Š“Š° ŃŠµ Ń Š½ŠµŠŗŠøŠ¼ ŠøŠ·Š²Š¾ŃŠøŠ¼Š° ŃŠ°Š²ŃŠ° ŠæŠ¾Š“Š°ŃŠ°Šŗ Š“Š° ŠøŃ ŃŠµ Š±ŠøŠ»Š¾ ŃŠµŠ“Š°Š¼ ŠøŠ»Šø Š¾ŃŠ°Š¼, Š°Š»Šø ŃŠ²Š°ŠŗŠø Šø Š“Š°ŃŠµ ŃŠ²ŃŠ“Šø ŠŗŠ°ŠŗŠ¾ ŃŠµ ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ Š±ŠøŠ¾ Š½Š°ŃŃŃŠ°ŃŠøŃŠµ Š“ŠµŃŠµ). Š ŠæŃŠ²Š° ŃŃŠø ŃŠµŠ³Š¾Š²Š° Š±ŃŠ°ŃŠ° Š½ŠøŃŃ Š“Š¾ŃŃŃŠæŠ½Šø Š¾ŠæŃŠøŃŠ½ŠøŃŠø ŠæŠ¾Š“Š°ŃŠø (Š±ŃŠ°ŃŠ½Šø ŠæŠ°Ń Š“Šµ ŠŠ¾ŃŃ ŠŠ°Š¼ Š½ŠøŃŠµ ŠøŠ¼Š°Š¾ ŠŗŃŠµŃŠŗŠø). ŠŠ°ŃŠ¼Š»Š°ŃŠø Š±ŃŠ°Ń, Š¦ŠµŃŠ°Ń, ŠæŠ¾ŃŃŠ°Š¾ ŃŠµ Š·Š°ŃŃŃŠæŠ½ŠøŠŗ Ń ŃŠŗŃŠæŃŃŠøŠ½Šø ŠæŃŠ¾Š²Š°Š½ŃŠ°Š»ŃŠŗŠ¾Š³ ŠæŠ°ŃŠ»Š°Š¼ŠµŠ½ŃŠ° (ŠŃŠ¾ŃŃŠµŃŠµ Š“Ń ŠŠ°ŃŠ»ŠøŠ°Š¼ŠµŠ½Ń Š“Šµ ŠŃŠ¾Š²Š°Š½ŃŠµ). ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ¾Š²Š¾ ŃŠŗŠ¾Š»Š¾Š²Š°ŃŠµ Š±ŠøŠ»Š¾ ŃŠµ Ń ŃŃŠŗŠ°Š¼Š° ŃŠµŠ³Š¾Š²Š¾Š³ Š“ŠµŠ“Šµ Ń Š¼Š°ŃŃŠøŠ½Šµ ŃŃŃŠ°Š½Šµ, ŠŠ°Š½Š° (ŠøŠ½Š°ŃŠµ Š“Š¾ŠŗŃŠ¾ŃŠ° ŠŗŠ¾ŃŠø ŃŠµ Š¼Š½Š¾Š³Š¾ Š·Š½Š°Š¾ Š¾ Š»ŠµŠŗŠ¾Š²ŠøŃŠ¾Š¼ Š±ŠøŃŃ), Š° ŠŗŠ¾ŃŠø Š³Š° ŃŠµ ŠæŠ¾Š“ŃŃŠ°Š²Š°Š¾ Š¾ŃŠ½Š¾Š²Š°Š¼Š° Š»Š°ŃŠøŠ½ŃŠŗŠ¾Š³, Š³ŃŃŠŗŠ¾Š³ Šø Ń ŠµŠ±ŃŠµŃŃŠŗŠ¾Š³ ŃŠµŠ·ŠøŠŗŠ° ŠŗŠ°Š¾ Šø Š¼Š°ŃŠµŠ¼Š°ŃŠøŃŠø ŃŠµ Š°ŃŃŃŠ¾Š»Š¾Š³ŠøŃŠø. ŠŠ°Š“Š° ŃŠµ ŃŠµŠ³Š¾Š² Š“ŠµŠ“Š° ŠæŃŠµŠ¼ŠøŠ½ŃŠ¾ ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ° ŃŃ ŃŠ¾Š“ŠøŃŠµŃŠø ŠæŠ¾ŃŠ»Š°Š»Šø Š½Š° ŃŠŗŠ¾Š»Š¾Š²Š°ŃŠµ Ń ŠŠ²ŠøŃŠ¾Š½ Š³Š“Šµ ŃŠµ ŠæŠ¾ŠŗŠ°Š·ŠøŠ²Š°Š¾ Š²ŠµŠ»ŠøŠŗŠ¾ ŠøŠ½ŃŠµŃŠµŃŠ¾Š²Š°ŃŠµ Š·Š° Š°ŃŃŃŠ¾Š»Š¾Š³ŠøŃŃ. ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ¾Š²Š° ŠŗŃŃŠ° Ń Š”Š°Š»Š¾Š½ Š“Šµ ŠŃŠ¾Š²Š°Š½Ń ŠŠ¾Š“ŠøŠ½Šµ 1522. ŃŠ¾Š“ŠøŃŠµŃŠø ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ° ŃŠ°ŃŃ Š½Š° ŃŃŃŠ“ŠøŃŠµ Š¼ŠµŠ“ŠøŃŠøŠ½Šµ Ń ŠŠ¾Š½ŠæŠµŃŠµŃ. ŠŠ°ŠŗŠ¾Š½ ŃŃŠø Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ Š“Š¾Š±ŠøŃŠ° Š“Š¾ŠŗŃŠ¾ŃŃŠŗŃ Š»ŠøŃŠµŠ½ŃŃ ŠæŠ° Š¾Š“Š»Š°Š·Šø Ń ŃŠµŠ¾ŃŠŗŠµ Š“ŠµŠ»Š¾Š²Šµ Š¤ŃŠ°Š½ŃŃŃŠŗŠµ ŠŗŠ°ŠŗŠ¾ Š±Šø ŠæŠ¾Š¼Š°Š³Š°Š¾ Š¶ŃŃŠ²Š°Š¼Š° ŠŗŃŠ³Šµ ŠŗŠ¾ŃŠ° ŃŠµ Ń ŃŠ¾ Š“Š¾Š±Š° Ń Š°ŃŠ°Š»Š° Š¤ŃŠ°Š½ŃŃŃŠŗŠ¾Š¼. ŠŠ°ŠŗŠ¾Š½ ŃŠµŃŠøŃŠø Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ Š²ŃŠ°ŃŠ° ŃŠµ Ń ŠŠ¾Š½ŠæŠµŃŠµ ŠŗŠ°ŠŗŠ¾ Š±Šø Š¾Š“Š±ŃŠ°Š½ŠøŠ¾ ŃŠ²Š¾Ń Š“Š¾ŠŗŃŠ¾ŃŠ°Ń. Š£ ŠŠ¾Š½ŠæŠµŃŠµŃ ŃŠµ Š¾ŃŃŠ°Š¾ Š¾ŠŗŠ¾ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Ń Š“Š°Š½Š°, Š°Š»Šø ŃŠµŠ³Š¾Š² ŠæŠ¾ŃŠæŃŠ½Š¾ Š½Š¾Š² ŠæŃŠøŃŃŃŠæ Š»ŠµŃŠµŃŃ ŠæŠ°ŃŠøŃŠµŠ½Š°ŃŠ° Š“Š¾Š²Š¾Š“ŠøŠ¾ Š³Š° ŃŠµ Ń Š½ŠµŃŠ³Š¾Š“Š½Šµ ŃŠøŃŃŠ°ŃŠøŃŠµ ŠæŠ° ŃŃŠ¾Š³Š° Š¾Š“Š»Š°Š·Šø Ń Š¢ŃŠ»ŃŠ· Š³Š“Šµ ŃŠµ Š¾Š±Š°Š²ŃŠ°ŃŠø Š“Š¾ŠŗŃŠ¾ŃŃŠŗŃ ŠæŃŠ°ŠŗŃŃ. ŠŠµŠ³Š“Šµ Š¾ŠŗŠ¾ 1534. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ ŃŠµ Š¾Š¶ŠµŠ½ŠøŠ¾ Š¼Š»Š°Š“Š¾Š¼ Š“ŠµŠ²Š¾ŃŠŗŠ¾Š¼ ŠøŠ· Š²ŠøŃŠ¾ŠŗŠ¾Š³ Š“ŃŃŃŃŠ²Š°, Š²ŠµŠ¾Š¼Š° Š»ŠµŠæŠ¾Š¼. ŠŠŠµŠ½Š¾ ŠøŠ¼Šµ Š¾ŃŃŠ°Š»Š¾ ŃŠµ Š½ŠµŠæŠ¾Š·Š½Š°Š½ŠøŃŠ° Š“Š¾ Š“Š°Š½Š°Ń. ŠŠ½Š° Š¼Ń ŃŠµ ŃŠ¾Š“ŠøŠ»Š° ŃŠøŠ½Š° Šø ŠŗŃŠµŃŠŗŃ. Š£ŃŠŗŠ¾ŃŠ¾ ŃŠ»ŠµŠ“Šø ŃŠµŃŠøŃŠ° ŃŃŠ°Š³ŠµŠ“ŠøŃŠ°. ŠŃŠ³Š° Š“Š¾Š»Š°Š·Šø Ń ŠŠ³ŠµŠ½, Š¼ŠµŃŃŠ¾ Ń ŠŗŠ¾ŃŠµŠ¼ ŃŠµ ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ Š¶ŠøŠ²ŠµŠ¾ Ń ŠæŠ¾ŃŠ¾Š“ŠøŃŠ¾Š¼ Šø ŃŠæŃŠŗŠ¾Ń ŃŠ²ŠøŠ¼ ŃŠµŠ³Š¾Š²ŠøŠ¼ Š½Š°ŠæŠ¾ŃŠøŠ¼Š° Š¾Š“ ŠŗŃŠ³Šµ ŃŠ¼ŠøŃŠµ ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ¾Š²Š° ŃŃŠæŃŃŠ³Š° ŠŗŠ°Š¾ Šø ŃŠøŃ Š¾Š²Š¾ Š“Š²Š¾ŃŠµ Š“ŠµŃŠµ. Š§ŠøŃŠµŠ½ŠøŃŠ° Š“Š° Š½ŠøŃŠµ Š¼Š¾Š³Š°Š¾ ŠæŠ¾Š¼Š¾ŃŠø ŃŠ²Š¾ŃŠ¾Ń ŠæŠ¾ŃŠ¾Š“ŠøŃŠø, ŃŠæŃŠŗŠ¾Ń ŃŠ²Š¾Š¼ Š»ŠµŠŗŠ°ŃŃŠŗŠ¾Š¼ Š·Š½Š°ŃŃ, ŠøŠ¼Š°Š»Š° ŃŠµ ŃŃŃŠ°Ń Š¾Š²ŠøŃŠ¾ ŃŠ°Š·Š¾ŃŠ°ŃŠ°Š²Š°ŃŃŃŠø ŃŃŠøŃŠ°Ń Š½Š° ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ°. ŠŠ°ŠŗŠ¾Š½ ŃŠ¼ŃŃŠø ŃŃŠæŃŃŠ³Šµ ŃŠµŠ½Š° ŠæŠ¾ŃŠ¾Š“ŠøŃŠ° ŃŠµ ŃŃŠ¶ŠøŠ»Š° ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ° ŃŃŠ°Š¶ŠµŃŠø ŠæŠ¾Š²ŃŠ°ŃŠ°Ń Š¼ŠøŃŠ°Š·Š°. ŠŠ° ŠŗŃŠ°ŃŃ ŃŠ²ŠµŠ³Š°, Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ 1538. Š¾ŠæŃŃŠ¶ŠµŠ½ ŃŠµ Š·Š° ŃŠµŃŠµŃ, ŃŃŠ¾ ŃŠµ Ń ŃŠ¾ Š“Š¾Š±Š° Š±ŠøŠ¾ Š²ŠµŠ¾Š¼Š° Š¾Š·Š±ŠøŃŠ°Š½ ŠæŃŠµŃŃŃŠæ ŠŗŠ¾ŃŠø Š³Š° ŃŠµ Š¼Š¾Š³Š°Š¾ ŠŗŠ¾ŃŃŠ°ŃŠø Š¶ŠøŠ²Š¾ŃŠ°. ŠŠ°ŠŗŠ¾Š½ ŃŠ¾Š³Š° Š¾ŃŠæŃŃŠ¾Š²Š°Š¾ ŃŠµ Ń ŠŠ¾ŃŠµŠ½Ń, Š° ŠæŠ¾ŃŠ¾Š¼ Ń ŠŠµŠ½ŠµŃŠøŃŃ ŠæŠ° Š½Š° Š”ŠøŃŠøŠ»ŠøŃŃ. ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ ŃŠµ 1554. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ Š½Š°ŃŃŠ°Š½ŠøŠ¾ Ń ŠŠ°ŃŃŠµŃŃ. Š£ Š¾ŠŗŃŠ¾Š±ŃŃ ŠøŃŃŠµ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠŃŠ¾Š²Š°Š½ŃŠ° ŃŠµ Š“Š¾Š¶ŠøŠ²ŠµŠ»Š° ŃŠµŠ“Š½Ń Š¾Š“ Š½Š°ŃŃŠµŠ¶ŠøŃ Š½ŠµŃŃŠµŃŠ° Ń ŃŠ²Š¾ŃŠ¾Ń ŠøŃŃŠ¾ŃŠøŃŠø - ŠøŠ·Š±ŠøŠ»Š° ŃŠµ ŠµŠæŠøŠ“ŠµŠ¼ŠøŃŠ° ŠŗŃŠ³Šµ ŠŗŠ¾ŃŠ° ŃŠµ ŃŠøŃŠøŠ»Š° Š½ŠµŠ²ŠµŃŠ¾Š²Š°ŃŠ½Š¾Š¼ Š±ŃŠ·ŠøŠ½Š¾Š¼. ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ ŃŠµ ŃŠ°Š“Š° Š½ŠµŃŠµŠ±ŠøŃŠ½Š¾ ŠæŠ¾Š¼Š°Š³Š°Š¾ ŃŃŠ“ŠøŠ¼Š° Š½Šµ Š±Šø Š»Šø ŃŠæŠ°ŃŠ°Š¾ ŃŃŠ¾ Š²ŠøŃŠµ ŃŃŠ“ŃŠŗŠøŃ Š¶ŠøŠ²Š¾ŃŠ°. ŠŠ°Š“Š° ŃŠµ ŠµŠæŠøŠ“ŠµŠ¼ŠøŃŠ° ŃŠ³ŃŃŠµŠ½Š° ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ ŃŠµ Š½Š°ŃŃŠ°Š½ŠøŠ¾ Ń Š¼ŠµŃŃŃ Š”Š°Š»Š¾Š½ Š³Š“Šµ ŃŠµ Š¾Š“Š»ŃŃŠøŠ¾ Š“Š° Š¶ŠøŠ²Šø Š“Š¾ ŠŗŃŠ°ŃŠ° Š¶ŠøŠ²Š¾ŃŠ°. Š£ Š¾ŠŗŃŠ¾Š±ŃŃ ŃŠµ Š¾Š¶ŠµŠ½ŠøŠ¾ Ń ŠŠ½Š¾Š¼ ŠŠ¾Š½ŃŠ°Ń ŠŠµŠ¼ŠµŠ», Š±Š¾Š³Š°ŃŠ¾Š¼ ŃŠ“Š¾Š²ŠøŃŠ¾Š¼ (ŠŗŃŃŠ° Ń ŠŗŠ¾ŃŠ¾Ń ŃŠµ ŃŠ°Š“Š° Š¶ŠøŠ²ŠµŠ¾ ŃŠ¾Ń ŃŠ²ŠµŠŗ ŃŠµ Š¼Š¾Š¶Šµ Š²ŠøŠ“ŠµŃŠø). Š£ Š”Š°Š»Š¾Š½Šø ŃŃŠ°Š½Š¾Š²Š½ŠøŃŠø Š±Š°Ń Š½ŠøŃŃ Š±ŠøŠ»Šø Š³Š¾ŃŃŠ¾ŃŃŠ±ŠøŠ²Šø ŠæŃŠµŠ¼Š° ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŃ - ŠæŃŠµŠ“ ŃŠµŠ³Š¾Š²Š¾Š¼ ŠŗŃŃŠ¾Š¼ ŃŠæŠ°Š»ŠøŠ»Šø ŃŃ Š»ŃŃŠŗŃ Š½Š°Š»ŠøŠŗ Š½Š° ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ°. ŠŠ¾Š“ŠøŠ½Šµ 1550. Š¾Š±ŃŠ°Š²ŠøŠ¾ ŃŠµ ŠŠ»Š¼Š°Š½Š°Ń , Š° Š½Š°ŠŗŠ¾Š½ 1554. ŠŃŠµŠ“Š²ŠøŃŠ°ŃŠ° - ŠŗŃŠøŠ³Ń ŠŗŠ¾ŃŠ° ŃŠµ ŃŠøŠ½Šø ŃŠµ Š±ŠøŠ»Š° ŃŃŠæŠµŃŠ½Š° Šø Š¾Ń ŃŠ°Š±ŃŠøŠ»Š° Š³Š° Š“Š° ŃŠµ Š¾Š·Š±ŠøŃŠ½ŠøŃŠµ ŠæŠ¾Š·Š°Š±Š°Š²Šø ŠŃŠ¾ŃŃŠ°Š½ŃŃŠ²ŠøŠ¼Š°. ŠŠµŠ“Š½Ń Š¾Š“ ŠæŃŠ¾ŃŃŠ¾ŃŠøŃŠ° Ń ŠŗŃŃŠø ŠæŃŠµŃŠ²Š¾ŃŠøŠ¾ ŃŠµ Ń ŃŠ¾Š±Ń Ń ŠŗŠ¾ŃŠ¾Ń ŃŠµ, ŠŗŠ°ŠŗŠ¾ ŠŗŠ°Š¶Šµ Ń ŠŃŠ¾ŃŃŠ°Š½ŃŃŠ²ŠøŠ¼Š°, ŃŠ°Š“ŠøŠ¾ Š½Š¾ŃŃ Š¾ŠŗŃŃŠ¶ŠµŠ½ Š¾ŠŗŃŠ»ŃŠ½ŠøŠ¼ ŠŗŃŠøŠ³Š°Š¼Š°. ŠŠ»Š°Š²Š½Šø ŠøŠ·Š²Š¾Ń ŃŠµŠ³Š¾Š²ŠøŃ Š¼Š°Š³ŠøŃŠ½ŠøŃ ŠøŠ½ŃŠæŠøŃŠ°ŃŠøŃŠ° Š±ŠøŠ»Š° ŃŠµ ŠŗŃŠøŠ³Š° Š·Š²Š°Š½Š° ŠŠµ ŠŃŃŃŠµŃŠøŠøŃ ŠŠ³ŃŠæŃŠ¾ŃŃŠ¼. ŠŠ¾ 1555. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ ŃŠµ Š·Š°Š²ŃŃŠøŠ¾ ŠæŃŠ²Šø Š“ŠµŠ¾ ŃŠ²Š¾ŃŠøŃ ŠæŃŠ¾ŃŃŠ°Š½ŃŃŠ²Š° ŠŗŠ¾ŃŠ° ŃŃ ŃŠ°Š“ŃŠ¶Š°Š»Š° ŠæŃŠµŠ“Š²ŠøŃŠ°ŃŠ° ŠæŠ¾ŃŠµŠ²ŃŠø Š¾Š“ ŃŠµŠ³Š¾Š²Š¾Š³ Š²ŃŠµŠ¼ŠµŠ½Š° ŠæŠ° Š“Š¾ ŠŗŃŠ°ŃŠ° ŃŠ²ŠµŃŠ°. ŠŃŃŠµ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠŠµŠŗ ŠŠ¾Š½Š¾Š¼ ŃŠµ Ń ŠŠøŠ¾Š½Ń Š¾Š±ŃŠ°Š²ŠøŠ¾ ŠæŃŠ²Š° ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ¾Š²Š° Š“ŠµŠ»Š°. ŠŠ“ ŃŠ°Š“Š° ŃŃ ŠøŠ·Š“Š°ŃŠ° ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ¾Š²ŠøŃ ŠæŃŠ¾ŃŠ¾ŃŠ°Š½ŃŃŠ°Š²Š° ŃŠ²ŠµŠŗ ŃŠ°ŃŠæŃŠ¾Š“Š°ŃŠ°. ŠŠ°Š»Š¾ ŃŠµ Š°ŃŃŠ¾ŃŠ°, Š¾ŃŠøŠ¼ ŃŠ°ŃŃŠ°Š²ŃŠ°ŃŠ° Š±ŠøŠ±Š»ŠøŃŃŠŗŠøŃ ŃŠµŠŗŃŃŠ¾Š²Š°, Š¼Š¾Š¶Šµ ŠæŠ¾Ń Š²Š°Š»ŠøŃŠø ŃŠ°ŠŗŠ²Š¾Š¼ ŠæŠ¾ŠæŃŠ»Š°ŃŠ½Š¾ŃŃŃ Ń ŃŠ°ŠŗŠ¾ Š“ŃŠ³Š¾Š¼ Š²ŃŠµŠ¼ŠµŠ½ŃŠŗŠ¾Š¼ ŃŠ°Š·Š“Š¾Š±ŃŃ. ŠŃŠ¾ŃŃŠ°Š½ŃŃŠ²Š° ŃŠµ ŠæŠøŃŠ°Š¾ Ń ŃŃŠøŃ Š¾Š²ŠøŠ¼Š°. Š”ŃŠøŃ Š¾Š²Šø ŃŃ ŠæŠøŃŠ°Š½Šø Š·Š°Š³Š¾Š½ŠµŃŠ½ŠøŠ¼, Š“Š²Š¾ŃŠ¼ŠøŃŠ»ŠµŠ½ŠøŠ¼ ŃŃŠøŠ»Š¾Š¼ ŃŠæŠ¾ŃŃŠµŠ±Š¾Š¼ ŃŃŠ°Š½ŃŃŃŠŗŠøŃ , ŠæŃŠ¾Š²Š°Š½ŃŠ°Š»ŃŠŗŠøŃ , ŠøŃŠ°Š»ŠøŃŠ°Š½ŃŠŗŠøŃ , Š³ŃŃŠŗŠøŃ Šø Š»Š°ŃŠøŠ½ŃŠŗŠøŃ ŃŠµŃŠø. Š¢Š¾ ŃŠµ ŃŠøŠ½ŠøŠ¾ Ń ŃŠ°Š·Š»Š¾Š³Š¾Š¼ ŃŠµŃ ŃŠµ ŠæŠ¾ŃŃŠ¾ŃŠ°Š»Š° Š¾ŠæŠ°ŃŠ½Š¾ŃŃ Š“Š° Š³Š° ŠæŃŠ¾Š³Š»Š°ŃŠµ Š²ŠµŃŃŠµŠ¼, Š° ŃŠ°ŠŗŠ¾ŃŠµ ŃŠµ Š¶ŠµŠ»ŠµŠ¾ Š“Š° Š½ŠµŃŠæŃŃŠµŠ½ŠøŠ¼Š° ŃŠ°ŃŠ½Šµ ŠæŃŠ¾ŃŠ¾ŃŠ°Š½ŃŃŠ²Š° Š¾ŃŃŠ°Š½Ń Š½ŠµŠæŠ¾Š·Š½Š°ŃŠµ. ŠŃŠøŠ³Š°, ŠøŠ°ŠŗŠ¾ ŃŠ¾Ń Š½ŠµŠ“Š¾Š²ŃŃŠµŠ½Š°, ŃŃŠ°Š¼ŠæŠ°Š½Š° ŃŠµ 1555. Šø ŃŠ°Š“ŃŠ¶Š°Š²Š°Š»Š° ŃŠµ ŠæŃŠ²Šµ ŃŃŠø ŃŠµŠ½ŃŃŃŠøŃŠµ Šø ŠæŠ¾ŃŠµŃŠ°Šŗ ŃŠµŃŠ²ŃŃŠµ. Š§ŃŠ²ŃŠø Š·Š° ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ° ŠŗŃŠ°ŃŠøŃŠ° ŠŠ°ŃŠ°ŃŠøŠ½Š° Š“Šµ ŠŠµŠ“ŠøŃŠø ŠæŠ¾Š·Š²Š°Š»Š° Š³Š° ŃŠµ Š½Š° ŠŠ²Š¾Ń. ŠŠ°Š½Š° 15. Š°Š²Š³ŃŃŃŠ° ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ ŃŠµ ŠøŠ·Š½Š°ŃŠ¼ŠøŠ¾ ŃŠ¾Š±Ń Ń Š³Š¾ŃŃŠøŠ¾Š½ŠøŃŠø Š”Ń. ŠŠøŃŠµŠ», Š° Š²ŠµŃ Š½Š°ŃŠµŠ“Š½Š¾Š³ Š“Š°Š½Š° ŠŗŃŠ°ŃŠøŃŠ° Š³Š° ŃŠµ ŠæŃŠøŠ¼ŠøŠ»Š°. ŠŠ°Š“Š° ŃŃ ŃŠµ ŃŃŠµŠ»Šø ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ Šø ŠŗŃŠ°ŃŠøŃŠ° Ń ŃŠ°Š·Š³Š¾Š²Š¾ŃŃ ŃŃ ŠæŃŠ¾Š²ŠµŠ»Šø Š“Š²Š° ŃŠ°ŃŠ°. ŠŃŠ°ŃŠøŃŠ° ŃŠµ ŠøŠ½ŃŠµŃŠµŃŠ¾Š²Š°Š»Š° Š·Š° ŠŗŠ°ŃŃŠµŠ½ Ń ŠŗŠ¾ŃŠµŠ¼ ŃŠµ Š¾ŠæŠøŃŃŃŠµ ŠŗŃŠ°ŃŠµŠ²Š° ŃŠ¼ŃŃ. ŠŠ²Šµ Š½ŠµŠ“ŠµŃŠµ ŠŗŠ°ŃŠ½ŠøŃŠµ ŠŗŃŠ°ŃŠøŃŠ° ŃŠµ ŠæŠ¾Š½Š¾Š²Š¾ ŠæŠ¾Š·Š²Š°Š»Š° ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ° Šø ŃŠ°Š“Š° Š¼Ń ŃŠµ Š“Š°Š»Š° Š·Š° Š·Š°Š“Š°ŃŠ°Šŗ Š“Š° Š½Š°ŠæŃŠ°Š²Šø Ń Š¾ŃŠ¾ŃŠŗŠ¾ŠæŠµ Š·Š° ŃŠµŠ½Ń Š“ŠµŃŃ ŃŠøŃŠ° ŃŠµ ŃŃŠ°Š³ŠøŃŠ½Š° ŃŃŠ“Š±ŠøŠ½Š° Š²ŠµŃ Š±ŠøŠ»Š° Š¾ŠæŠøŃŠ°Š½Š° Ń ŠŃŠ¾ŃŃŠ°Š½ŃŃŠ²ŠøŠ¼Š°. ŠŠµŠ“ŃŠ³Š¾ Š½Š°ŠŗŠ¾Š½ ŃŠ¾Š³Š° ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ ŃŠµ Š½Š°ŃŃŠ¾ Š“Š° ŃŠµ ŠæŃŠ°Š²Š¾ŃŃŠ“Š½Šø Š¾ŃŠ³Š°Š½Šø Ń ŠŠ°ŃŠøŠ·Ń ŃŠ°ŃŠæŠøŃŃŃŃ Š¾ ŃŠµŠ³Š¾Š²ŠøŠ¼ Š¼Š°Š³ŠøŃŃŠŗŠøŠ¼ ŃŠøŃŃŠ°Š»ŠøŠ¼Š° ŠæŠ° ŃŠµ Š²ŃŠ°ŃŠøŠ¾ Ń Š”Š°Š»Š¾Š½. ŠŠ“ ŃŠ°Š“Š° ŠæŠ°ŃŠø Š¾Š“ ŃŠµŃŠ¼Šµ Šø Š°ŃŃŃŠøŃŠøŃŠ°, ŃŠµ ŃŠµ ŃŠøŠ½Šø Š“Š° Š½ŠøŃŠµ ŠæŃŠ½Š¾ ŃŠ°Š“ŠøŠ¾ Š¾ŃŠøŠ¼ ŃŃŠ¾ ŃŠµ ŠøŠ·ŃŠ°Š“ŠøŠ¾ Š½ŠµŠŗŠ¾Š»ŠøŠŗŠ¾ Ń Š¾ŃŠ¾ŃŠŗŠ¾ŠæŠ° Š·Š° ŃŠ²Š¾ŃŠµ ŃŠ³Š»ŠµŠ“Š½Šµ Š³Š¾ŃŃŠµ Šø Š“Š¾Š²ŃŃŠøŠ¾ ŠæŠøŃŠ°ŃŠµ ŠŃŠ¾ŃŠ¾ŃŠ°Š½ŃŃŠ°Š²Š°. ŠŠ¾Š“ŠøŠ½Šµ 1564. ŠŗŃŠ°ŃŠøŃŠ° ŠŠ°ŃŠ°ŃŠøŠ½Š°, ŃŠ°Š“Š° ŠŗŃŠ°ŃŠøŃŠ° ŃŠµŠ³ŠµŠ½Ń, Š¾Š“Š»ŃŃŠøŠ»Š° ŃŠµ Š“Š° ŠæŃŠ¾ŠæŃŃŃŃŠµ ŠŗŃŠ¾Š· Š¤ŃŠ°Š½ŃŃŃŠŗŃ. ŠŃŃŃŃŃŃŠø ŠæŠ¾ŃŠµŃŠøŠ»Š° ŃŠµ Šø ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ°. Š¢Š°Š“Š° Š³Š° ŃŠµ ŠŗŃŠ°ŃŠøŃŠ° ŠæŃŠ¾Š³Š»Š°ŃŠøŠ»Š° Š“Š²Š¾ŃŃŠŗŠøŠ¼ Š»ŠµŠŗŠ°ŃŠ¾Š¼. ŠŠ¾, ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ ŃŠµ Š¾ŃŠµŃŠ°Š¾ Š“Š° Š¼Ń ŃŠµ Š±Š»ŠøŠ¶Šø ŠŗŃŠ°Ń. ŠŠ°ŃŠ¾ ŃŠµ 17. ŃŃŠ½Š° 1566. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ Š½Š°ŠæŠøŃŠ°Š¾ ŃŠµŃŃŠ°Š¼ŠµŠ½Ń, Š° 1. ŃŃŠ»Š° ŠæŠ¾Š·Š²Š°Š¾ ŃŠµ Š»Š¾ŠŗŠ°Š»Š½Š¾Š³ ŃŠ²ŠµŃŃŠµŠ½ŠøŠŗŠ° ŠŗŠ°ŠŗŠ¾ Š±Šø Š¼Ń Š“Š°Š¾ ŠæŠ¾ŃŠ»ŠµŠ“ŃŃ ŠæŃŠøŃŠµŃŃ. ŠŠ°Š“Š° Š³Š° ŃŠµ ŃŠ»ŃŠ³Š° Š½Š°ŠæŃŃŃŠ°Š¾ ŃŠµ Š½Š¾ŃŠø ŃŠµŠŗŠ°Š¾ Š¼Ń ŃŠµ Š“Š° Š³Š° ŃŃŃŃŃŠ¾ Š½ŠµŃŠµ Š²ŠøŠ“ŠµŃŠø Š¶ŠøŠ²Š¾Š³. ŠŠøŠ»Š¾ ŃŠµ ŠŗŠ°Š¾ ŃŃŠ¾ ŃŠµ Šø ŠæŃŠµŠ“Š²ŠøŠ“ŠµŠ¾. ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃ ŃŠµ ŃŠ°Ń ŃŠ°ŃŠµŠ½ ŃŃŠæŃŠ°Š²Š½Š¾ Ń Š·ŠøŠ“Š¾Š²Šµ ŃŠ°Š»Š¾Š½ŃŠŗŠµ ŃŃŠŗŠ²Šµ, Š° ŃŠµŠ³Š¾Š²Š° ŃŃŠæŃŃŠ³Š° ŠŠ½Š° Š½Š°ŠæŃŠ°Š²ŠøŠ»Š° ŃŠµ ŃŠæŠ¾Š¼ŠµŠ½-ŠæŠ»Š¾ŃŃ. Š£ Š“Š¾Š±Š° Š ŠµŠ²Š¾Š»ŃŃŠøŃŠµ ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ¾Š² Š³ŃŠ¾Š± Š¾ŃŠŗŃŠ½Š°Š²ŠøŠ»Šø ŃŃ ŠæŃŠ°Š·Š½Š¾Š²ŠµŃŠ½Šø Š²Š¾ŃŠ½ŠøŃŠø. Š”Š°ŃŃŠ²Š°Š½Šø Š¾ŃŃŠ°ŃŠø ŃŠ°Ń ŃŠ°ŃŠµŠ½Šø ŃŃ Ń Š“ŃŃŠ³Š¾Ń ŃŠ°Š»Š¾Š½ŃŠŗŠ¾Ń ŃŃŠŗŠ²Šø, ŃŃŠŗŠ²Šø Š”Š²ŠµŃŠ¾Š³ ŠŠ¾ŃŠµŠ½Š°, Š³Š“Šµ ŃŠµ ŃŠµŠ³Š¾Š² Š³ŃŠ¾Š± Šø ŠæŠ¾ŃŃŃŠµŃ ŃŠ¾Ń ŃŠ²ŠµŠŗ Š¼Š¾Š³Ń Š²ŠøŠ“ŠµŃŠø. ŠŠ²Šµ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ Š½Š°ŠŗŠ¾Š½ ŃŠµŠ³Š¾Š²Šµ ŃŠ¼ŃŃŠø - 1568. Ń ŃŠµŠ»Š¾ŃŃŠø ŃŃ ŃŃŠ°Š¼ŠæŠ°Š½Š° ŃŠµŠ³Š¾Š²Š° ŠŃŠ¾ŃŠ¾ŃŠ°Š½ŃŃŠ²Š°. ŠŠ¾Š¶Š“Š° ŃŠµ Š·Š°Š½ŠøŠ¼ŃŠøŠ²Š¾ ŃŠæŠ¾Š¼ŠµŠ½ŃŃŠø Š“Š° ŃŠµ ŃŠ¾Ń ŠŗŠ°Š¾ Š¼Š»Š°Š“Šø ŃŃŃŠ“ŠµŠ½Ń ŠæŠ¾Š“ŃŠ¶Š°Š¾ ŠŠ¾ŠæŠµŃŠ½ŠøŠŗŠ¾Š²Ń ŃŠµŠ¾ŃŠøŃŃ Š“Š° ŃŠµ ŠŠµŠ¼ŃŠ° Š¾ŠŗŃŃŠ³Š»Š° Šø Š“Š° ŃŠµ ŠŠµŠ¼ŃŠ° Š¾ŠŗŃŠµŃŠµ Š¾ŠŗŠ¾ ŃŃŠ½ŃŠ° - 100 Š³Š¾Š“ŠøŠ½Š° ŠæŃŠµ Š½ŠµŠ³Š¾ ŃŃŠ¾ ŃŠµ ŠŠ°Š»ŠøŠ»ŠµŠ¾ Š±ŠøŃŠø ŃŃŃŠµŠ½ Š·Š° ŠøŃŃŠ¾ ŃŠ²ŠµŃŠµŃŠµ. ŠŠ° ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ¾Š²Š¾Š¼ Š³ŃŠ¾Š±Ń ŃŃŠ¾ŃŠø Š¾Š²Š°Ń ŠµŠæŠøŃŠ°Ń: ŠŠ²Š“Šµ Š»ŠµŠ¶Šµ ŠŗŠ¾ŃŃŠø Š³Š»Š°ŃŠ¾Š²ŠøŃŠ¾Š³ ŠŠøŃŠµŠ»Š° ŠŠ¾ŃŃŃŠ°Š“Š°Š¼ŃŃŠ° ŃŠøŃŠµ ŃŠµ Š³Š¾ŃŠ¾Š²Š¾ Š±Š¾Š¶Š°Š½ŃŠŗŠ¾ ŠæŠµŃŠ¾ ŃŠµŠ“ŠøŠ½Š¾ Š±ŠøŠ»Š¾, ŠæŃŠµŠ¼Š° ŃŃŠ“Ń ŃŠ²ŠøŃ ŃŠ¼ŃŃŠ½ŠøŠŗŠ°, Š“Š¾ŃŃŠ¾ŃŠ½Š¾ Š·Š°ŠæŠøŃŠ°ŃŠø ŠæŠ¾Š“ Š·Š²ŠµŠ·Š“Š°Š½ŠøŠ¼ Š½Š°Š“Š°Ń Š½ŃŃŠµŠ¼ Š±ŃŠ“ŃŃŠµ Š“Š¾Š³Š°ŃŠ°ŃŠµ ŃŠµŠ»Š¾Š³ ŃŠ²ŠµŃŠ°... Š½ŠµŠŗŠ° ŠæŠ¾ŃŠ¾Š¼ŃŃŠ²Š¾ Š½Šµ Š“ŠøŃŠ° ŃŠµŠ³Š¾Š²Šµ Š¾ŃŃŠ°ŃŠŗŠµ.`
MILOVAN VITEZOVIÄ LUDI DRAGI KAMEN Meki povez ŠŠøŠ»Š¾Š²Š°Š½ ŠŠøŃŠµŠ·Š¾Š²ŠøŃ (Š¢ŃŠ±ŠøŃŠø, ŠŗŠ¾Š“ ŠŠ¾ŃŃŠµŃŠøŃŠ°, 11. ŃŠµŠæŃŠµŠ¼Š±Š°Ń 1944 ā ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“, 22. Š¼Š°ŃŃ 2022) Š±ŠøŠ¾ ŃŠµ ŃŃŠæŃŠŗŠø ŠŗŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½ŠøŠŗ, ŃŃŠµŠ½Š°ŃŠøŃŃŠ° Šø ŃŠ½ŠøŠ²ŠµŃŠ·ŠøŃŠµŃŃŠŗŠø ŠæŃŠ¾ŃŠµŃŠ¾Ń. ŠŠøŃŠ°Š¾ ŃŠµ ŠæŠµŃŠ¼Šµ, ŃŠ¾Š¼Š°Š½Šµ, ŠµŃŠµŃŠµ, ŠŗŃŠøŃŠøŠŗŠµ, Š°ŃŠ¾ŃŠøŠ·Š¼Šµ, ŃŠøŠ»Š¼ŃŠŗŠ° Šø Š¢Š ŃŃŠµŠ½Š°ŃŠøŃŠ°. ŠŠ±ŃŠ°Š²ŠøŠ¾ ŃŠµ Š¾ŠŗŠ¾ ŠæŠµŠ“ŠµŃŠµŃ ŠŗŃŠøŠ³Š° Ń ŠæŃŠµŠŗŠ¾ Š“Š²ŠµŃŃŠ° ŠøŠ·Š“Š°ŃŠ°; Š·Š°ŃŃŃŠæŃŠµŠ½ ŃŠµ Ń ŠæŃŠµŠŗŠ¾ ŠæŠµŠ“ŠµŃŠµŃ Š°Š½ŃŠ¾Š»Š¾Š³ŠøŃŠ° ŃŃŠæŃŠŗŠµ Šø ŃŠ²ŠµŃŃŠŗŠµ ŠæŠ¾ŠµŠ·ŠøŃŠµ, ŠæŃŠ¾Š·Šµ, ŠŗŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½Š¾ŃŃŠø Š·Š° Š“ŠµŃŃ, Š°ŃŠ¾ŃŠøŠ·Š°Š¼Š°, ŃŠ°Š½ŃŠ°ŃŃŠøŠŗŠµ Šø ŃŠµŠ»ŠµŠ²ŠøŠ·ŠøŃŃŠŗŠøŃ Š“ŃŠ°Š¼Š°. ŠŃŠøŠ³Šµ ŃŠµ Š¾Š±ŃŠ°Š²ŃŠøŠ²Š°Š¾ Š½Š° Š½ŠµŠ¼Š°ŃŠŗŠ¾Š¼, ŠµŠ½Š³Š»ŠµŃŠŗŠ¾Š¼, ŃŃŠ¼ŃŠ½ŃŠŗŠ¾Š¼, ŃŃŠ°Š½ŃŃŃŠŗŠ¾Š¼, ŠøŃŠ°Š»ŠøŃŠ°Š½ŃŠŗŠ¾Š¼, ŃŠ»Š¾Š²ŠµŠ½Š°ŃŠŗŠ¾Š¼, Š¼Š°ŠŗŠµŠ“Š¾Š½ŃŠŗŠ¾Š¼, ŃŃŃŠŗŠ¾Š¼, Š¼Š°ŃŠ°ŃŃŠŗŠ¾Š¼, Šø Š³ŃŃŠŗŠ¾Š¼ ŃŠµŠ·ŠøŠŗŃ. ŠŃŠµŠ²Š¾ŃŠµŠ½ ŃŠµ Šø Š¾Š±ŃŠ°Š²ŃŠøŠ²Š°Š½ Ń ŠæŠµŃŠøŠ¾Š“ŠøŃŠø Šø Š°Š½ŃŠ¾Š»Š¾Š³ŠøŃŠ°Š¼Š° Š½Š° ŠæŠ¾ŃŃŠŗŠ¾Š¼, ŃŠµŃŠŗŠ¾Š¼, Š»ŠµŃŠ¾Š½ŃŠŗŠ¾Š¼, Š¼Š°ŃŠ°ŃŃŠŗŠ¾Š¼, ŃŃŠ°Š½ŃŃŃŠŗŠ¾Š¼, ŃŠ²ŠµŠ“ŃŠŗŠ¾Š¼, Ń ŠµŠ±ŃŠµŃŃŠŗŠ¾Š¼, ŠŗŠøŠ½ŠµŃŠŗŠ¾Š¼, Š±ŃŠ³Š°ŃŃŠŗŠ¾Š¼ Šø Š°Š»Š±Š°Š½ŃŠŗŠ¾Š¼ ŃŠµŠ·ŠøŠŗŃ. ŠŃŠ¾ŃŠøŠ·Š¼Šø ŃŃ Š¼Ń Š¾Š±ŃŠ°Š²ŃŠøŠ²Š°Š½Šø Ń Š½ŠøŠ·Ń ŠµŠ²ŃŠ¾ŠæŃŠŗŠøŃ Š½Š¾Š²ŠøŠ½Š°, Š¾Š“ Ń Š°Š¼Š±ŃŃŃŠŗŠ¾Š³ Š”ŃŠµŃŠ½Š°, Š“Š¾ Š¼Š¾ŃŠŗŠ¾Š²ŃŠŗŠµ ŠŠµŠ“ŠµŃŠµ, ŠæŃŠµŠ²Š¾ŃŠµŠ½Šø Šø Š½Š° Š³ŃŃŠŗŠø, ŃŃŠ¼ŃŠ½ŃŠŗŠø, Ń ŠµŠ±ŃŠµŃŃŠŗŠø, ŃŠ²ŠµŠ“ŃŠŗŠø, ŠøŃŠ°Š»ŠøŃŠ°Š½ŃŠŗŠø Šø Š“ŃŃŠ³Šµ ŃŠµŠ·ŠøŠŗŠµ. ŠŠøŠ¾ ŃŠµ ŃŠµŠ“Š°Š½ Š¾Š“ ŃŠµŃŠŗŠøŃ ŃŃŠæŃŠŗŠøŃ ŠæŠøŃŠ°ŃŠ° ŃŠøŃŠ° ŃŠµ ŠŗŃŠøŠ³Š° Š±ŠøŠ»Š° Š·Š°Š±ŃŠ°ŃŠµŠ½Š°, ŠæŠ° ŃŠ°Šŗ Šø ŃŠæŠ°ŃŠøŠ²Š°Š½Š° Ń ŃŠ²Š¾Š¼ ŠæŃŠ²Š¾Š¼ ŠøŠ·Š“Š°ŃŃ; ŃŠ°Š“Šø ŃŠµ Š¾ Š·Š±ŠøŃŃŠø Š°ŃŠ¾ŃŠøŠ·Š°Š¼Š° Š”ŃŃŠµ Š¼Šµ ŃŠµ Š¾ŃŠŗŃŃŠ°Š»Š¾. ŠŠµŠ³Š¾Š²Šø ŃŠ°ŃŠøŃŠøŃŠ½Šø ŃŠµŠŗŃŃŠ¾Š²Šø ŃŠµŃŃŠ¾ ŃŃ Š¾Š±ŃŠ°Š²ŃŠøŠ²Š°Š½Šø Ń ŠŠµŠ¶Ń. ŠŃŃŠ¾Ń ŃŠµ Š¼Š½Š¾Š³ŠøŃ ŃŠµŠ»ŠµŠ²ŠøŠ·ŠøŃŃŠŗŠøŃ Š“ŃŠ°Š¼Š° Šø ŃŠµŃŠøŃŠ°, ŃŠµŠŗŃŃŠ¾Š²Š° Š·Š° ŠæŠ¾Š·Š¾ŃŠøŃŠ½Š° ŠøŠ·Š²Š¾ŃŠµŃŠ° Šø ŃŠøŠ»Š¼ŃŠŗŠøŃ ŃŃŠµŠ½Š°ŃŠøŃŠ°. Š¢ŠµŠ»ŠµŠ²ŠøŠ·ŠøŃŃŠŗŠø ŃŠøŠ»Š¼Š¾Š²Šø ŃŠ½ŠøŠ¼ŃŠµŠ½Šø ŠæŠ¾ ŃŠµŠ³Š¾Š²ŠøŠ¼ ŃŃŠµŠ½Š°ŃŠøŃŠøŠ¼Š° ŠæŃŠøŠŗŠ°Š·ŠøŠ²Š°Š½Šø ŃŃ Š½Š° ŠµŠ²ŃŠ¾ŠæŃŠŗŠøŠ¼ ŃŠµŠ»ŠµŠ²ŠøŠ·ŠøŃŠ°Š¼Š° ŠŠ Š¤ Šø ŠŠŠ¤. Š”ŠµŃŠøŃŠ° ŠŃŠŗ ŠŠ°ŃŠ°ŃŠøŃ Š“Š¾Š½ŠµŠ»Š° Š¼Ń ŃŠµ ŠŠ²ŃŠ¾ŠæŃŠŗŃ Š½Š°Š³ŃŠ°Š“Ń Š·Š° ŃŠµŠ»ŠµŠ²ŠøŠ·ŠøŃŃ. ŠŠøŠ¾Š³ŃŠ°ŃŠøŃŠ° Š Š¾ŃŠµŠ½ ŃŠµ Ń ŃŠµŠ»Ń Š¢ŃŠ±ŠøŃŠø (Ń Š·Š°ŃŠµŠ¾ŠŗŃ ŠŠøŃŠµŠ·Š¾Š²ŠøŃŠø) ŠŗŠ¾Š“ ŠŠ¾ŃŃŠµŃŠøŃŠ° 11. ŃŠµŠæŃŠµŠ¼Š±ŃŠ° 1944. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ. ŠØŠŗŠ¾Š»Š¾Š²Š°Š¾ ŃŠµ Ń Š¢ŃŠ±ŠøŃŠøŠ¼Š°, ŠŠ¾ŃŃŠµŃŠøŃŃ, Š£Š¶ŠøŃŃ Šø ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“Ń; Š“ŠøŠæŠ»Š¾Š¼ŠøŃŠ°Š¾ ŃŠµ Š½Š° Š¤ŠøŠ»Š¾Š»Š¾ŃŠŗŠ¾Š¼ ŃŠ°ŠŗŃŠ»ŃŠµŃŃ, Š¾Š“ŃŠµŠŗ Š¾ŠæŃŃŠ° ŠŗŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½Š¾ŃŃ, ŠæŠ¾ŃŠ¾Š¼ Šø Š½Š° Š¤Š°ŠŗŃŠ»ŃŠµŃŃ Š“ŃŠ°Š¼ŃŠŗŠøŃ ŃŠ¼ŠµŃŠ½Š¾ŃŃŠø, Š¾Š“ŃŠµŠŗ Š“ŃŠ°Š¼Š°ŃŃŃŠ³ŠøŃŠ°. ŠŠøŠ¾ ŃŠµ Š¾ŠæŠµŃŠ°ŃŠøŠ²Š½Šø ŃŃŠµŠ“Š½ŠøŠŗ Ń ŠŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½ŠøŠ¼ Š½Š¾Š²ŠøŠ½Š°Š¼Š°; Ń Š¾Š¼Š»Š°Š“ŠøŠ½ŃŠŗŠ¾Ń ŃŠµŠ²ŠøŃŠø Š”ŃŃŃŠµŃ Š¾Š¼Š»Š°Š“ŠøŠ½Šµ, ŃŠ°Š“ŠøŠ¾ ŃŠµ ŠŗŠ°Š¾ ŃŃŠµŠ“Š½ŠøŠŗ Š·Š° ŠŗŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½Š¾ŃŃ Š“Š¾ 1969. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ, Š° Š¾Š“ ŃŠ°Š“Š° ŠŗŠ°Š¾ ŃŃŠµŠ“Š½ŠøŠŗ Š³Š»Š°ŃŠøŠ»Š° Š§ŠøŠ²ŠøŃŠ°. Š¤ŃŠ½ŠŗŃŠøŃŃ ŃŃŠµŠ“Š½ŠøŠŗŠ° ŠøŠ³ŃŠ°Š½ŠøŃ ŃŠµŃŠøŃŠ° Š½Š° Š Š¢Š”-Ń ŠøŠ¼Š°Š¾ ŃŠµ Š¾Š“ 1977. Š“Š¾ 1991. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ, ŠŗŠ°Š“Š° ŠæŠ¾ŃŃŠ°ŃŠµ Š³Š»Š°Š²Š½Šø ŃŃŠµŠ“Š½ŠøŠŗ Š£Š¼ŠµŃŠ½ŠøŃŠŗŠ¾āŠ·Š°Š±Š°Š²Š½Š¾Š³ ŠæŃŠ¾Š³ŃŠ°Š¼Š° Š Š¢Š”-a. ŠŠøŠ¾ ŃŠµ ŃŠ»Š°Š½ Š£Š“ŃŃŠ¶ŠµŃŠ° ŠŗŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½ŠøŠŗŠ° Š”ŃŠ±ŠøŃŠµ Šø ŃŃŠæŃŠŗŠ¾Š³ ŠŠŠ ŃŠµŠ½ŃŃŠ°; Š³Š¾Š²Š¾ŃŠøŠ¾ Šø ŠæŠøŃŠ°Š¾ Š·Š° ŠŠ°ŃŠøŠ¾Š½Š°Š»Š½Ń ŃŠµŠ²ŠøŃŃ, Š¼Š°Š³Š°Š·ŠøŠ½ Š¾ Š½Š°ŃŠøŠ¾Š½Š°Š»Š½Š¾Ń Š±Š°ŃŃŠøŠ½Šø Š”ŃŠ±ŠøŃŠµ. ŠŠ·Š°Š±ŃŠ°Š½ ŃŠµ Š·Š° ŠæŃŠµŠ“ŃŠµŠ“Š½ŠøŠŗŠ° Š£Š“ŃŃŠ¶ŠµŃŠ° ŠŗŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½ŠøŠŗŠ° Š”ŃŠ±ŠøŃŠµ 2018. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ. ŠŠ°Š“Š° ŃŠµ Ń ŃŠ°ŃŠ½Š¾Š¼ ŃŃŠ°ŃŃ ŃŠ¾ŠŗŠ¾Š¼ ŠŠŠ¢Š Š±Š¾Š¼Š±Š°ŃŠ“Š¾Š²Š°ŃŠ° Š“Š¾Š±ŠøŠ¾ Š½Š°ŃŠµŠ“Š±Ń Š“Š° Š½Š°ŠæŃŠ°Š²Šø ŃŠæŠøŃŠ°Šŗ ŃŃŠ“Šø Š£Š¼ŠµŃŠ½ŠøŃŠŗŠ¾Š³ ŠæŃŠ¾Š³ŃŠ°Š¼Š° Š·Š° ŠæŃŠøŠ½ŃŠ“Š½Šµ Š¾Š“Š¼Š¾ŃŠµ Šø ŠøŠ·Š³Š»ŠµŠ“Š½Š¾ Š¾ŃŠæŃŃŃŠ°ŃŠµ, ŠæŠ¾ŃŠ»Š°Š¾ ŃŠµ ŃŠæŠøŃŠ°Šŗ ŃŠ° ŃŠ°Š¼Š¾ ŃŠµŠ“Š½ŠøŠ¼ ŠøŠ¼ŠµŠ½Š¾Š¼ ā ŠŠøŠ»Š¾Š²Š°Š½ ŠŠøŃŠµŠ·Š¾Š²ŠøŃ. ŠŠ°ŃŠ¾ ŃŠµ ŃŃŃŠæŠµŠ½Š“Š¾Š²Š°Š½, ŃŠ¼ŠµŃŠµŠ½ Šø ŠæŠ¾ŃŠ»Š°Ń Š½Š° ŠæŃŠøŠ½ŃŠ“Š½Šø Š¾Š“Š¼Š¾Ń, ŠŗŠ¾ŃŠø ŃŠµ Š¾Š“ŃŠ¶ŠøŠ¾ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Š°Š¼Š°. ŠŠ° ŠŠŗŠ°Š“ŠµŠ¼ŠøŃŃ ŃŠ¼ŠµŃŠ½Š¾ŃŃŠø ŠæŠ¾Š·Š²Š°Š½ ŃŠµ Š“Š° Ń Š·Š²Š°ŃŃ Š“Š¾ŃŠµŠ½ŃŠ° Š¾Š“ 2001. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠæŃŠµŠ“Š°ŃŠµ Š¤ŠøŠ»Š¼ŃŠŗŠø Šø Š¢Š ŃŃŠµŠ½Š°ŃŠøŠ¾. ŠŠ°ŠŗŠ¾Š½ ŃŠ¾Š³Š° Š±ŠøŠ¾ ŃŠµ Ń Š·Š²Š°ŃŃ ŃŠµŠ“Š¾Š²Š½Š¾Š³ ŠæŃŠ¾ŃŠµŃŠ¾ŃŠ° Š½Š° ŠŠ°ŃŠµŠ“ŃŠø Š·Š° Š“ŃŠ°Š¼Š°ŃŃŃŠ³ŠøŃŃ. Š£ŠæŃŠ°Š²Š½Šø Š¾Š“Š±Š¾Ń Š£Š“ŃŃŠ¶ŠµŃŠ° ŠŗŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½ŠøŠŗŠ° Š”ŃŠ±ŠøŃŠµ ŠæŃŠµŠ“Š»Š¾Š¶ŠøŠ¾ Š³Š° ŃŠµ 30. Š¼Š°ŃŃŠ° 2012. Š·Š° Š“Š¾ŠæŠøŃŠ½Š¾Š³ ŃŠ»Š°Š½Š° Š”ŃŠæŃŠŗŠµ Š°ŠŗŠ°Š“ŠµŠ¼ŠøŃŠµ Š½Š°ŃŠŗŠ° Šø ŃŠ¼ŠµŃŠ½Š¾ŃŃŠø, Š°Š»Šø Š½ŠøŃŠµ ŠøŠ·Š°Š±ŃŠ°Š½.[1] ŠŠ·Š°Š±ŃŠ°Š½ ŃŠµ Š·Š° Š°ŠŗŠ°Š“ŠµŠ¼ŠøŠŗŠ° ŠŠŗŠ°Š“ŠµŠ¼ŠøŃŠµ Š½Š°ŃŠŗŠµ Šø ŃŠ¼ŃŠµŃŠ½Š¾ŃŃŠø Š ŠµŠæŃŠ±Š»ŠøŠŗŠµ Š”ŃŠæŃŠŗŠµ 2021. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ. ŠŃŠ²Š¾ŃŠøŠ¾ ŃŠµ 64. ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“ŃŠŗŠø ŃŠ°ŃŠ°Š¼ ŠŗŃŠøŠ³Š° 20. Š¾ŠŗŃŠ¾Š±ŃŠ° 2019. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ.[2] ŠŃŠµŠ¼ŠøŠ½ŃŠ¾ ŃŠµ Ń ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“Ń, 22. Š¼Š°ŃŃŠ° 2022. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ, ŃŃŠ»ŠµŠ“ ŠŗŠ¾Š¼ŠæŠ»ŠøŠŗŠ°ŃŠøŃŠ° ŠøŠ·Š°Š·Š²Š°Š½ŠøŃ ŠŗŠ¾ŃŠ¾Š½Š° Š²ŠøŃŃŃŠ¾Š¼.[3][4] Š”Š°Ń ŃŠ°ŃŠµŠ½ ŃŠµ 26. Š¼Š°ŃŃŠ° Š½Š° Š³ŃŠ¾Š±ŃŃ ŠŠµŃŃŠµ.[5] ŠŠ°Š³ŃŠ°Š“Šµ ŠŠ¾Š±ŠøŃŠ½ŠøŠŗ ŃŠµ Š±ŃŠ¾ŃŠ½ŠøŃ Š½Š°Š³ŃŠ°Š“Š° Š¾Š“ ŠŗŠ¾ŃŠøŃ ŃŃ Š½Š°ŃŠ·Š½Š°ŃŠ°ŃŠ½ŠøŃŠµ: ŠŠ¼Š°ŃŠµŠ²Šµ Š“ŠµŃŃŠµ ŠøŠ³ŃŠµ (1978. Š³Š¾Š“.), ŠŠµŠ»ŠøŠŗŠ° Š±Š°Š·ŃŠ°ŃŠŗŠ° ŠæŠ¾Š²ŠµŃŠ° (2005), ŠŠ¾ŃŠøŃŠµŠ²Š° Š½Š°Š³ŃŠ°Š“Š° (2005. Š³Š¾Š“.) ā Š ŠµŠæŃŠ±Š»ŠøŠŗŠ° Š”ŃŠæŃŠŗŠ°, ŠŠ»Š°ŃŠ½Š¾ ŠŠ°ŃŠøŠ½Š¾ ŠæŠµŃŠ¾ (2006. Š³Š¾Š“.), Š½Š°Š³ŃŠ°Š“Š° ŠŠ»Š°ŃŠ° ŃŠ°Š²Š½Š¾ŃŃŠø ŠŠµŃŠ° Š”ŠµŠ»ŠøŠ¼Š¾Š²ŠøŃ Š“ŃŃŠ³Š¾ Š¼ŠµŃŃŠ¾ (2000. Š³Š¾Š“.). ŠŠøŠ¾ ŃŠµ ŠŗŠ°Š½Š“ŠøŠ“Š°Ń Š·Š° ŠŠ½ŃŠ¾Š»Š¾Š³ŠøŃŃ Š½Š°ŃŠ±Š¾ŃŠøŃ ŃŠ²ŠµŃŃŠŗŠøŃ ŃŠ°ŃŠøŃŠøŃŠ°ŃŠ° ŠŗŠ¾ŃŠ° ŃŠµ Š¾Š±ŃŠ°Š²ŃŠµŠ½Š° Ń Š”ŠŠ 2007. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ. Š£ ŠŠ¾Š²Š¾Š¼ Š”Š°Š“Ń, ŃŃŠ½Š° 2007. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ, ŠæŃŠøŠæŠ°Š»Š° Š¼Ń ŃŠµ ŃŠ°ŃŃ Š“Š° Š“Š¾Š±ŠøŃŠµ ŠŠ¼Š°ŃŠµŠ² ŠæŠµŃŠ½ŠøŃŠŗŠø ŃŃŠ°Šæ Šø Š¾ŃŠ²Š¾ŃŠø ŠŠ¼Š°ŃŠµŠ²Šµ Š“ŠµŃŃŠµ ŠøŠ³ŃŠµ, Š½Š°ŃŠ²ŠµŃŠø ŃŠµŃŃŠøŠ²Š°Š» Š“ŠµŃŃŠµŠ³ ŃŃŠ²Š°ŃŠ°Š»Š°ŃŃŠ²Š° Ń ŠŠ²ŃŠ¾ŠæŠø. ŠŠ¾Š±ŠøŃŠ½ŠøŠŗ ŃŠµ ŃŃŃŠŗŠ¾Š³ Š¾Š“Š»ŠøŠŗŠ¾Š²Š°ŃŠ° `ŠŠ»Š°ŃŠ½Šø Š²ŠøŃŠµŠ·`. ŠŃŠøŠ¼ŃŠµŠ½ ŃŠµ Ń ŃŃŃŠŗŠø ŃŠµŠ“ ŠŠøŃŠµŠ·Š¾Š²Š° ŃŠ»Š¾Š²ŠµŠ½ŃŠŗŠµ Š“ŃŃ Š¾Š²Š½Š¾ŃŃŠø, ŠŗŃŠ»ŃŃŃŠµ Šø ŃŠ¼ŠµŃŠ½Š¾ŃŃŠø. ŠŠŗŃŠ°Š½ŠøŠ·Š°ŃŠøŃŠ° ŃŠµŠ³Š¾Š²Š¾Š³ ŃŠ¾Š¼Š°Š½Š° ŠŠ°ŃŠ°ŃŠµ Š½Š° Š·Š²ŠµŠ·Š“Šµ Š¾ŃŠ²Š¾ŃŠøŠ»Š° ŃŠµ ŠæŃŠµŃŃŠøŠ¶Š½Ń Š“Š¾Š¼Š°ŃŃ Š½Š°Š³ŃŠ°Š“Ń ŠŠ»Š°ŃŠ½Š° Š½Š¾Š²Š¾ŃŠ°Š“ŃŠŗŠ° Š°ŃŠµŠ½Š° Šø Š½Š°Š³ŃŠ°Š“Ń ŃŠµŃŃŠøŠ²Š°Š»Š° Ń Š„ŠµŃŃŠµŠ³ ŠŠ¾Š²Š¾Š¼. ŠŠ°ŃŃŠøŃŠ°ŃŃ ŃŃŠæŃŠŗŠø ŠŃŠøŠ½ŠµŃ Š³Š° ŃŠµ 22. ŃŠµŠ±ŃŃŠ°Ń 2012. Š¾Š“Š»ŠøŠŗŠ¾Š²Š°Š¾ ŠŃŠ“ŠµŠ½Š¾Š¼ Š”Š²ŠµŃŠ¾Š³ Š“ŠµŃŠæŠ¾ŃŠ° Š”ŃŠµŃŠ°Š½Š°,[6][7] Š° 2. ŃŠµŠ±ŃŃŠ°ŃŠ° 2017. ŠŃŠ“ŠµŠ½Š¾Š¼ Š”Š²ŠµŃŠ¾Š³ Š”Š°Š²Šµ Š“ŃŃŠ³Š¾Š³ ŃŃŠµŠæŠµŠ½Š°.[8] ŠŠ“ 2020. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ Š±ŠøŠ¾ ŃŠµ ŃŠ»Š°Š½ Š¼ŠµŃŃŠ½Š°ŃŠ¾Š“Š½Šµ Š”Š»Š¾Š²ŠµŠ½ŃŠŗŠµ Š°ŠŗŠ°Š“ŠµŠ¼ŠøŃŠµ.[9] ŠŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½Šø ŃŠ°Š“ ŠŠ° ŠæŃŠ¾Š¼Š¾ŃŠøŃŠø ŠŗŃŠøŠ³Š° ŠŃŠ²Š¾ŃŠ»Š°Š²Š° ŠŃŃŃŠøŃŠ°, 2005. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ Š”Š° ŠŠ¾Š¶ŠøŠ“Š°ŃŠ¾Š¼ ŠŃŠ°ŃŠµŠ²ŠøŃŠµŠ¼ Š½Š° ŃŠ°ŃŠ¼Ń ŠŗŃŠøŠ³Š° Ń ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“Ń, 2013. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠŠ°Š¾ ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠµŠ“Š°Ń, ŃŠ¾Šŗ ŃŠ°Š“ŃŠµ Š²Š¾Š“ŠøŠ¾ ŃŠµ Š½ŠµŠ¾ŃŠµŃŠ½Š¾, ŃŠæŠ¾Š½ŃŠ°Š½Š¾ Šø Ń Š¼Š½Š¾Š³Š¾ Ń ŃŠ¼Š¾ŃŠ° ŠæŃŠøŠ»Š°Š³Š¾ŃŠµŠ½Š¾Š³ ŃŠøŃŃŠ°ŃŠøŃŠø; Š“ŠµŠ»Š° Š¼Ń ŃŠµ Š¾Š“Š»ŠøŠŗŃŃŃ ŃŠ°Š·Š²ŠøŃŠµŠ½Š¾Š¼ ŃŠ°Š±ŃŠ»Š¾Š¼, Š°Š½ŠµŠ³Š“Š¾ŃŃŠŗŠ¾Š¼ Š½Š°ŃŠ°ŃŠøŃŠ¾Š¼, ŠæŠ¾ŃŠæŃŠ½Š¾ Š“Š¾ŃŠ°ŃŠ°Š½Š¾Š¼ Š°ŃŠ¼Š¾ŃŃŠµŃŠ¾Š¼ Š“Š¾Š±Š° Š¾ ŠŗŠ¾Š¼Šµ ŃŠµ Š³Š¾Š²Š¾ŃŠøŠ¾. ŠŠæŃŠµŠ³ ŃŠµŠ¼Š° ŠŗŠ¾ŃŠøŠ¼Š° ŃŠµ ŠŠøŃŠµŠ·Š¾Š²ŠøŃ ŃŠ»ŃŠ¶ŠøŠ¾ Š²ŠµŠ¾Š¼Š° ŃŠµ ŃŠøŃŠ¾Šŗ, Š¾Š“ ŠøŃŃŠ¾ŃŠøŃŃŠŗŠøŃ Š»ŠøŃŠ½Š¾ŃŃŠø Šø Š“Š¾Š³Š°ŃŠ°ŃŠ°, ŠæŃŠµŠŗŠ¾ ŠøŠ·Š¼ŠøŃŃŠµŠ½ŠøŃ Š»ŠøŠŗŠ¾Š²Š° Š½Š°ŃŠµŠ³ Š²ŃŠµŠ¼ŠµŠ½Š°, ŠæŠ° Š“Š¾ Š¾Š¼Š»Š°Š“ŠøŠ½ŃŠŗŠ¾Š³ ŃŃŠøŠ²Š° ŠŗŠ¾ŃŠµ ŠæŃŠµŠ“ŃŃŠ°Š²ŃŠ° Ń ŃŠ¾Š½ŠøŠŗŃ Š¼Š»Š°Š“Š¾ŃŃŠø ŃŠ²ŠøŃ Š½Š°Ń. Š£ ŃŠ²Š¾ŃŠøŠ¼ Š“ŠµŠ»ŠøŠ¼Š° ŠæŃŃŠ¶Š°Š¾ ŃŠµ Š½Šµ ŃŠ°Š¼Š¾ ŃŠ²ŠøŠ“ Ń Š¶ŠøŠ²Š¾Ń Šø ŃŠ²ŠµŃ Š»ŠøŠŗŠ¾Š²Š°, Š²ŠµŃ ŃŠ»ŠøŠŗŠ° ŃŠ°Š·Š»ŠøŃŠøŃŠµ ŠæŃŠµŠ“ŠµŠ»Šµ Š“Š°ŃŃŃŠø Š¾ŠæŃŃŃ ŃŠ»ŠøŠŗŃ ŠæŃŠ¾ŃŃŠ¾ŃŠ° Šø Š²ŃŠµŠ¼ŠµŠ½Š°. Š Š°Š“Š¾Š²Šø ŠŠøŠ»Š¾Š²Š°Š½Š° ŠŠøŃŠµŠ·Š¾Š²ŠøŃŠ° Š·Š°ŃŠ·ŠµŠ»Šø ŃŃ Š¼ŠµŃŃŠ¾ Ń ŃŠŗŠ¾Š»ŃŠŗŠ¾Ń Š»ŠµŠŗŃŠøŃŠø, ŃŠ°ŠŗŠ¾ŃŠµ Šø Ń Š½ŠµŠ¼Š°ŃŠŗŠ¾Ń ŃŃŠµŠ“ŃŠ¾ŃŠŗŠ¾Š»ŃŠŗŠ¾Ń ŃŠøŃŠ°Š½ŠŗŠø. ŠŠ°Š¾ Š³Š¾ŃŃ-ŃŃŠµŠ“Š½ŠøŠŗ Ń ŠŠ°Š²Š¾Š“Ń Š·Š° ŃŃŠ±ŠµŠ½ŠøŠŗŠµ Šø Š½Š°ŃŃŠ°Š²Š½Š° ŃŃŠµŠ“ŃŃŠ²Š°, Ń ŠµŠ“ŠøŃŠøŃŠø ŠŗŠ°ŠæŠøŃŠ°Š»Š½ŠøŃ ŠøŠ·Š“Š°ŃŠ° ŃŃŠµŠ“ŠøŠ¾ ŃŠµ ŠøŠ·Š°Š±ŃŠ°Š½Š° Š“ŠµŠ»Š° ŠŠ¾Š³Š“Š°Š½Š° ŠŠ¾ŠæŠ¾Š²ŠøŃŠ°, ŠŠ¾Š²Š°Š½Š° Š”ŠŗŠµŃŠ»ŠøŃŠ°, ŠŠøŠ»Š°Š½Š° ŠŠ°ŃŠ°Š½ŠøŠ½Š° Šø Š”ŃŠ¾ŃŠ°Š½Š° ŠŠ¾Š²Š°ŠŗŠ¾Š²ŠøŃŠ°. Š”Š°ŃŃŠ°Š²ŠøŠ¾ ŃŠµ Š½ŠµŠŗŠ¾Š»ŠøŠŗŠ¾ Š°Š½ŃŠ¾Š»Š¾Š³ŠøŃŠ°, Š¼ŠµŃŃ ŠŗŠ¾ŃŠøŠ¼Š° Šø ŠŠ½ŃŠ¾Š»Š¾Š³ŠøŃŃ ŃŠ°Š²ŃŠµŠ¼ŠµŠ½Šµ ŃŃŠæŃŠŗŠµ ŃŠ°ŃŠøŃŠøŃŠ½Šµ ŠæŃŠøŃŠµ (1979).[10] ŠŠµŠ“Š°Š½ ŃŠµ Š¾Š“ ŠæŃŠøŃŠµŃŠøŠ²Š°ŃŠ° Š”Š°Š±ŃŠ°Š½ŠøŃ Š“ŠµŠ»Š° Š”ŠøŠ¼Šµ ŠŠøŠ»ŃŃŠøŠ½Š¾Š²ŠøŃŠ° Š”Š°ŃŠ°ŃŠ»ŠøŃŠµ (ŠŠ°ŃŠŗŠ° ŠŠ°Š»Š°Š½ŠŗŠ°). ŠŠµŠ³Š¾Š² ŃŠ¾Š¼Š°Š½ āŠ§Š°ŃŠ°ŠæŠµ ŠŗŃŠ°ŃŠ° ŠŠµŃŃŠ°ā ŃŠµ 2013. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠæŃŠµŠ²ŠµŠ“ŠµŠ½ Š½Š° ŠøŃŠ°Š»ŠøŃŠ°Š½ŃŠŗŠø ŃŠµŠ·ŠøŠŗ.[11] Š£ 2013. ŠæŃŠøŃŠµŠ“ŠøŠ¾ ŃŠµ Šø Š¾Š±ŃŠ°Š²ŠøŠ¾ ŠŗŠ°ŠæŠøŃŠ°Š»Š½Š¾ Š“ŠµŠ»Š¾ āŠ”Š²ŠµŃŠø Š”Š°Š²Š° Ń ŃŃŃŠŗŠ¾Š¼ ŃŠ°ŃŃŠŗŠ¾Š¼ Š»ŠµŃŠ¾ŠæŠøŃŃā.[12] Š„Š°ŃŠ“ŃŠŗ ŠŠµŃŠŗŠ¾ ŠŠµŃŃŠ¾Š²ŠøŃ, ŠŠ²ŃŠ¾ŠæŃŠŗŠµ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠŗŠ½ŠµŠ·Š° ŠŠøŠ»Š¾ŃŠ° Šø Š§Š°ŃŠ°ŠæŠµ ŠŗŃŠ°ŃŠ° ŠŠµŃŃŠ° ŃŃ ŠøŃŃŠ¾ŃŠøŃŃŠŗŠø ŃŠ¾Š¼Š°Š½Šø Š½Š° ŃŠøŃŠ¾Ń ŃŠµ Š³ŃŠ°ŃŠø ŠŠøŃŠµŠ·Š¾Š²ŠøŃ ŃŠ°Š“ŠøŠ¾ Š³Š¾ŃŠ¾Š²Š¾ Š“Š²Š°Š“ŠµŃŠµŃ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Š°. Š£ ŃŃŠŗŠ¾ŠæŠøŃŃ Š¼Ń ŃŠµ Š¾ŃŃŠ°Š¾ āŠ Š¾Š¼Š°Š½ ŃŠ° ŠŠ¾ŠæŠøŃŠµŠ¼ā.[13] ŠŠµŃŠµŃ Š¾Š“Š°Š±ŃŠ°Š½ŠøŃ Š°ŃŠ¾ŃŠøŠ·Š°Š¼Š° ŠŠ°ŃŃŠøŃŃŠŗŠµ ŠŗŃŠøŠ¶ŠøŃŠµ ŃŠµ Š½Š°ŃŃŠµŃŃŠµ Š½Š¾ŃŠµ Ń Š½Š¾Š²ŃŠ°Š½ŠøŠŗŃ! ŠŠ¾ ŠæŠµŠ²Š° Š·Š»Š¾ Š½Šµ Š¼ŠøŃŠ»Šø. ŠŠ¾ Š¼ŠøŃŠ»Šø Š½ŠøŃŠµ Š¼Ń Š“Š¾ ŠæŠµŃŠ¼Šµ! Š£ Š¼ŃŠ°ŃŠ½ŠøŠ¼ Š²ŃŠµŠ¼ŠµŠ½ŠøŠ¼Š° Ń ŃŠ°Š±ŃŠ¾ŃŃ ŃŠµ Š±ŠøŃŠø ŃŠ²ŠøŃŠ°Ń! ŠŠ°Š¾ ŃŠµ Š·Š° Š¾ŃŠ°ŃŠ±ŠøŠ½Ń ŠæŃŠøŃŠ¾Š“Š½Š¾Š¼ ŃŠ¼ŃŃŃ! ŠŠµ Š²ŃŠµŠ“Šø ŠæŃŠµŠ²ŃŠ½ŃŃŠø Š»ŠøŃŃ. ŠŃŠøŠ³Š° ŃŠµ ŠøŃŃŠ°! Š£ Š»Š°Š¶Šø ŃŃ ŠŗŃŠ°ŃŠŗŠµ Š½Š¾Š³Šµ, Š°Š»Šø ŃŠµ Š½Šµ Š²ŠøŠ“Šµ ŠøŠ·Š° Š³Š¾Š²Š¾ŃŠ½ŠøŃŠµ! ŠŠ°ŠŗŠ° ŠøŠ¼ Š±ŠøŠ»Š° ŃŃŠ½Š° Š¾ŃŠ°ŃŠ±ŠøŠ½Š°! ŠŠøŃŠ»ŠøŠ¼, Š“Š°ŠŗŠ»Šµ, ŃŃŠ¼ŃŠ°Š¼ Š“Š° ŠæŠ¾ŃŃŠ¾ŃŠøŠ¼! ŠŠµŠ½Šµ ŃŠµŃŃŠ¾ Š½Šµ Š·Š½Š°ŃŃ ŃŃŠ° Ń Š¾ŃŠµ, Š°Š»Šø Š¾ŃŃŠ²Š°ŃŃŃŃ ŃŠ²Š¾ŃŠµ Š½Š°Š¼ŠµŃŠµ! ŠŠ¾Š»ŃŠ± Š¼ŠøŃŠ° ŃŠµ ŠæŃŠµŠ²ŃŃŠ°Ń![14] ŠŠµŠ»Š° Š Š¾Š¼Š°Š½Šø ŠØŠµŃŠøŃ ŠæŃŠ¾ŃŠµŃŠ¾ŃŠ° ŠŠ¾ŃŃŠµ ŠŃŃŠøŃŠ° (1983) ŠŠ°ŃŠ°ŃŠµ Š½Š° Š·Š²ŠµŠ·Š“Šµ (28 ŠøŠ·Š“Š°ŃŠ°) (1978) ŠŠøŠ»ŠµŠ½Š° ŠøŠ· ŠŠ½ŠµŠ· ŠŠøŃ Š°ŠøŠ»Š¾Š²Šµ Š”Š²ŠµŃŠ° ŃŃŠ±Š°Š² Š„Š°ŃŠ“ŃŠŗ ŠŠµŃŠŗŠ¾ ŠŠµŃŃŠ¾Š²ŠøŃ ŠŠ²ŃŠ¾ŠæŃŠŗŠµ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠŗŠ½ŠµŠ·Š° ŠŠøŠ»Š¾ŃŠ° Š§Š°ŃŠ°ŠæŠµ ŠŗŃŠ°ŃŠ° ŠŠµŃŃŠ° Š”ŠøŠ¼ŃŠ¾Š½ŠøŃŠ° ŠŠøŠ½Š°Š²ŠµŃ Š”ŠøŠ½ŃŠµŠ»ŠøŃ ŃŠµ ŃŠ° ŃŃŠ½ŃŠµŠ¼ ŃŠ¼ŠøŃŠøŠ¾ ŠŃŠøŠ½Ń Š Š°ŃŃŠŗŠ¾ ŠŃŃŠ»ŠµŃŠŗŠ° Ń ŠŠ°ŃŠøŠ·Ń ŠŠ°Š“ ŃŠµ Š½ŠµŠ²ŠµŠ½ Š±ŠøŠ¾ ŃŃŠ½ŃŠµ ŠŠ¾ŃŠæŠ¾ŃŠøŃŠ° ŠŠµŃŠ°Š½ŠŗŠ° ŠŃŠøŠ³Šµ Š°ŃŠ¾ŃŠøŠ·Š°Š¼Š° Š”ŃŃŠµ Š¼Šµ ŃŠµ Š¾ŃŠŗŃŃŠ°Š»Š¾ ŠŠ¾Š¶Š“Š°Š½Šµ ŠŗŠ°ŠæŠø ŠŠøŃŠ»Š°ŃŠøŃŠ° ŠŃŠ“Šø Š“ŃŠ°Š³Šø ŠŗŠ°Š¼ŠµŠ½ Š§Š¾Š²ŠµŃŠµ, Š½Š°ŃŃŃŠø ŃŠµ ŠŠøŃŠµŃŠŗŠø ŠŗŠ¾Š“ŠµŠŗŃ ŠŠ±ŠøŃŠŗŠµ ŠæŠµŃŠ°Š¼Š° Š·Š° Š“ŠµŃŃ ŠŠ° Šø ŠŗŠ»ŠøŠ½ŃŠø ŠŗŠ¾ ŠæŠµŃŠ½ŠøŃŠø (1971) ŠŠ°ŃŠŗŠ¾ Š“Š¾Š±Š° ŠØŃŠ¼Š°ŃŠøŃŠµ (1972) ŠŠ°ŃŠŗŠ¾ Š“Š¾Š±Š° (1977) ŠŠ°ŠøŠ¼ŠµŠ½Š¾Š²Š°ŃŠ° (1981) ŠŠ·Š°Š±ŃŠ°Š½Š¾ Š“ŠµŃŠøŃŃŃŠ²Š¾ (1981) ŠŠ¾Ń Š“ŠµŠ“Š° ŃŠµ Š±ŠøŠ¾ ŠæŠ°ŃŃŠøŠ·Š°Š½ (1981) ŠŠ°ŠŗŠ¾ ŠæŠ¾Š“ŠøŃŠø Š½ŠµŠ±Š¾ (1986) ŠŠµŃŠøŃŃŃŠ²Š¾ ŠæŠ°Š¼ŠµŃŠø (1987) Š¢ŠµŠ»ŠµŠ²ŠøŠ·ŠøŃŃŠŗŠµ Š“ŃŠ°Š¼Šµ Šø ŃŠµŃŠøŃŠµ ŠŠ“Šµ ŃŠ²ŠµŃŠ° Š»ŠøŠ¼ŃŠ½ Š¶ŃŃ ŠŃŠ°ŃŠµŠ²ŠøŠ½Š° Š”ŃŠ±ŠøŃŠ° ŠŠ½ŠµŠ¶ŠµŠ²ŠøŠ½Š° Š”ŃŠ±ŠøŃŠ° ŠŠøŠ¼ŠøŃŃŠøŃŠµ Š¢ŃŃŠ¾Š²ŠøŃ ŠŃŠŗ ŠŠ°ŃŠ°ŃŠøŃ ŠŠ½Š“Š° Š»Š¾Š»Šµ ŠøŠ·Š¼ŠøŃŠ»Šø ŠæŠ°ŃŠ¾Š»Šµ ŠŠ°ŃŠŗŠ¾ Š“Š¾Š±Š° Š”Š½Š¾Ń Š²Š°ŃŠøŃŠµ I Šø II ŠØŠµŃŠøŃ ŠæŃŠ¾ŃŠµŃŠ¾ŃŠ° ŠŠ¾ŃŃŠµ ŠŃŃŠøŃŠ° Š”ŃŠµŃŠ½Šø ŃŃŠ“Šø
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Interpress, Beograd, Mek povez, 16 strana ILUSTRACIJE DUSAN VUKOTIC I RUDOLF BOROSAK! EKSTREMNO RETKO! U VEOMA DOBROM STANJU ŠŃŃŠ°Š½ ŠŃŠŗŠ¾ŃŠøŃ (ŠŠøŠ»ŠµŃŠ°, 7. ŃŠµŠ±ŃŃŠ°Ń 1927 ā ŠŠ°Š³ŃŠµŠ±, 8. ŃŃŠ» 1998) ŃŠµ Š±ŠøŠ¾ ŃŠøŠ»Š¼ŃŠŗŠø ŃŠµŠ“ŠøŃŠµŃ, ŃŃŠµŠ½Š°ŃŠøŃŃŠ°, Š°Š½ŠøŠ¼Š°ŃŠ¾Ń, ŃŠµŠ“ŠøŠ½Šø ŃŃŠ³Š¾ŃŠ»Š¾Š²ŠµŠ½ŃŠŗŠø Š¾ŃŠŗŠ°ŃŠ¾Š²Š°Ń Šø ŠæŃŠ¾ŃŠµŃŠ¾Ń Š½Š° Š¤ŠøŠ»Š¼ŃŠŗŠ¾Ń Š°ŠŗŠ°Š“ŠµŠ¼ŠøŃŠø Ń ŠŠ°Š³ŃŠµŠ±Ń, ŃŠ»Š°Š½ Š¦ŃŠ½Š¾Š³Š¾ŃŃŠŗŠµ Š°ŠŗŠ°Š“ŠµŠ¼ŠøŃŠµ Š½Š°ŃŠŗŠ° Šø ŃŠ¼ŃŠµŃŠ½Š¾ŃŃŠø. ŠŠøŠ¾Š³ŃŠ°ŃŠøŃŠ° Š Š¾ŃŠµŠ½ ŃŠµ 1927. Ń ŠŠøŠ»ŠµŃŠø, Š³Š“ŃŠµ ŃŠµ ŠæŃŠ¾Š²ŠµŠ¾ Š“ŃŠµŃŠøŃŃŃŠ²Š¾.[1][2] ŠŠµŠ³Š¾Š² Š¾ŃŠ°Ń ŃŠµ Š±ŠøŠ¾ ŃŠ»ŃŠ¶Š±ŠµŠ½ŠøŠŗ, ŠæŠ° ŃŃ ŃŠµ Š·Š±Š¾Š³ ŠæŠ¾ŃŠ»Š° ŠæŃŠµŃŠµŠ»ŠøŠ»Šø Ń ŠŠ°Š³ŃŠµŠ±.[2] ŠŠ¾Ń Š·Š° Š²ŃŠµŠ¼Šµ ŃŃŃŠ“ŠµŠ½ŃŃŠŗŠøŃ Š“Š°Š½Š° Š½Š° Š·Š°Š³ŃŠµŠ±Š°ŃŠŗŠ¾Š¼ ŠŃŃ ŠøŃŠµŠŗŃŠ¾Š½ŃŠŗŠ¾Š¼ ŃŠ°ŠŗŃŠ»ŃŠµŃŃ ŠŗŃŠ°ŃŠµŠ¼ ŃŠµŃŃŠ“ŠµŃŠµŃŠøŃ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Š° ŠæŃŠ¾ŃŠ»Š¾Š³ Š²ŠµŠŗŠ° ŠæŠ¾ŃŃŠ°ŃŠµ ŃŃŠ°Š»Š½Šø ŠŗŠ°ŃŠøŠŗŠ°ŃŃŃŠøŃŃ Ń Ń ŃŠ¼Š¾ŃŠøŃŃŠøŃŠŗŠ¾Š¼ Š½ŠµŠ“ŠµŃŠ½ŠøŠŗŃ āŠŠµŃŠµŠ¼ŠæŃŃ ā. ŠŠ±ŃŠ°Š²ŃŃŃŠµ ŃŠ°ŠŗŠ¾ŃŠµ Ń āŠŠµŠ¶Ńā, āŠŃŠµŃŠ½ŠøŠŗŃā, āŠ¤ŠøŠ»Š¼ŃŠŗŠ¾Ń ŠŗŃŠ»ŃŃŃŠøā Šø Š“ŃŃŠ³ŠøŠ¼. ŠŠ° ŃŃŃŠ°Š½Š¾Š¼ ŃŠøŠ»Š¼Ń ŃŠ°Š“Šø Š¾Š“ 1951. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ. ŠŠ¾ŃŠµŠ¾ ŃŠµ Ń Š·Š°Š³ŃŠµŠ±Š°ŃŠŗŠ¾Š¼ āŠŃŠ³Š°-ŃŠøŠ»Š¼Ńā. ŠŠµŠ±ŠøŃŃŃŠµ ŃŠ° ŃŃŃŠ°Š½ŠøŠ¼ ŃŠøŠ»Š¼Š¾Š¼ āŠŠ°ŠŗŠ¾ ŃŠµ ŃŠ¾Š“ŠøŠ¾ ŠŠøŃŠ¾ā. ŠŠ“ 1956. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŃŃŠ²Š°ŃŠ° Ń āŠŠ°Š³ŃŠµŠ± ŃŠøŠ»Š¼Ńā, ŠæŃŠµŠ“ŃŠ·ŠµŃŃ Š·Š° ŠæŃŠ¾ŠøŠ·Š²Š¾Š“ŃŃ Š“Š¾ŠŗŃŠ¼ŠµŠ½ŃŠ°ŃŠ½ŠøŃ Šø ŠŗŃŠ°ŃŠŗŠøŃ ŃŠøŠ»Š¼Š¾Š²Š° Ń ŠŗŠ¾ŃŠµŠ¼ ŃŠµ Š¾ŃŠ½Š¾Š²Š°Š½ Š”ŃŃŠ“ŠøŠ¾ Š·Š° ŃŃŃŠ°Š½Šø ŃŠøŠ»Š¼. Š¢Šµ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ Š½Š°ŃŃŠ°ŃŠµ āŠŠµŃŃŠ°ŃŠ½Šø ŃŠ¾Š±Š¾Ńā Š·Š° ŠŗŠ¾ŃŠø ŃŠµ Š½Š° 3. ŃŃŠ³Š¾ŃŠ»Š¾Š²ŠµŠ½ŃŠŗŠ¾Š¼ ŃŠøŠ»Š¼ŃŠŗŠ¾Š¼ ŃŠµŃŃŠøŠ²Š°Š»Ń Ń ŠŃŠ»Šø ŠŃŃŠ°Š½ ŠŃŠŗŠ¾ŃŠøŃ Š“Š¾Š±ŠøŠ¾ ŠŠ»Š°ŃŠ½Ń Š°ŃŠµŠ½Ń Ń ŠŗŠ°ŃŠµŠ³Š¾ŃŠøŃŠø ŃŃŃŠ°Š½Š¾Š³ ŃŠøŠ»Š¼Š°. Š¢Š¾ ŃŠµ Š±ŠøŠ»Š° ŠæŃŠ²Š° Š°ŃŃŠ¾ŃŃŠŗŠ° Š½Š°Š³ŃŠ°Š“Š° Š“Š¾Š“ŠµŃŠµŠ½Š° Š½Š°ŃŠµŠ¼ ŃŃŃŠ°Š½Š¾Š¼ ŃŠøŠ»Š¼Ń. ŠŠ²Šµ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠŗŠ°ŃŠ½ŠøŃŠµ, Ń Š¾ŠŗŠ²ŠøŃŃ ŃŠ¼Š¾ŃŃŠµ ŃŠ²ŠµŃŃŠŗŠ¾Š³ Š°Š½ŠøŠ¼ŠøŃŠ°Š½Š¾Š³ ŃŠøŠ»Š¼Š° Ń ŠŠ°Š½Ń 1958. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠæŃŠøŠŗŠ°Š·Š°Š½Š¾ ŃŠµ ŃŠµŠ“Š°Š¼ ŃŃŠ³Š¾ŃŠ»Š¾Š²ŠµŠ½ŃŠŗŠøŃ ŃŠøŠ»Š¼Š¾Š²Š° Š¾Š“ ŠŗŠ¾ŃŠøŃ ŃŃ ŃŃŠø ŠŃŠŗŠ¾ŃŠøŃŠµŠ²Š°: āŠŠ°ŃŠ±Š¾Ń ŠŠøŠ¼Šøā, āŠ§Š°ŃŠ¾Š±Š½Šø Š·Š²ŃŃŠøā Šø āŠŠ±ŃŠ°ŠŗŠ°Š“Š°Š±ŃŠ°ā. ŠŠ° Š¾Š²ŠøŠ¼ ŃŃŃŃŠµŃŠøŠ¼Š° ŠæŃŠ²ŠøŠ¼ ŠæŃŃ ŃŠµ Š»Š°Š½ŃŠøŃŠ°Š½Š° ŃŠøŠ½ŃŠ°Š³Š¼Š° āŠŠ°Š³ŃŠµŠ±Š°ŃŠŗŠ° ŃŠŗŠ¾Š»Š° ŃŃŃŠ°Š½Š¾Š³ ŃŠøŠ»Š¼Š°ā. Š¤ŠøŠ»Š¼ āŠ”ŃŃŠ¾Š³Š°Ńā, ŠøŠ½Š³ŠµŠ½ŠøŠ¾Š·Š½Ń Š°ŃŠ¾ŃŠøŃŠ°ŃŠøŃŃ Š½Š° ŃŠ°Š²ŃŠµŠ¼ŠµŠ½Šµ ŃŠ¼ŠµŃŠ½ŠøŠ½Šµ, ŃŠøŠ½ŃŠµŃŃŠŗŠµ ŃŠ²Š¾ŃŠµŠ²ŠøŠ½Šµ ŠŗŠ¾ŃŠµ ŠæŃŠµŠæŠ»Š°Š²ŃŃŃŃ ŃŠ²Š° ŠæŠ¾Š“ŃŃŃŃŠ° ŃŠøŠ²ŠøŠ»ŠøŠ·Š°ŃŠøŃŠµ, Š·Š°Š²ŃŃŠ°Š²Š° 1961. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ. ŠŠ²Š°Ń ŃŠøŠ»Š¼ ŃŠµ 1962. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ Š“Š¾Š±ŠøŠ¾ ŠŃŠŗŠ°ŃŠ°. ŠŠøŠ¾ ŃŠµ ŃŠ¾ ŠæŃŠ²Šø ŠŃŠŗŠ°Ń Š“Š¾Š“ŠµŃŠµŠ½ Š½ŠµŠ°Š¼ŠµŃŠøŃŠŗŠ¾Š¼ Š°ŃŃŠ¾ŃŃ ŃŃŃŠ°Š½Š¾Š³ ŃŠøŠ»Š¼Š°. ŠŃŠŗŠ¾ŃŠøŃ ŃŠµ Ń ŃŠ²Š¾ŃŠøŠ¼ ŃŠøŠ»Š¼Š¾Š²ŠøŠ¼Š° ŠŗŠ¾Š¼ŠæŠ»ŠµŃŠ°Š½ Š°ŃŃŠ¾Ń: ŃŠµŠ¶ŠøŃŠ°, ŃŃŃŠ°, Š°Š½ŠøŠ¼ŠøŃŠ° Šø, ŃŠ³Š»Š°Š²Š½Š¾Š¼ ŃŠ°Š¼ ŃŠµŠ±Šø ŠæŠøŃŠµ ŃŃŠµŠ½Š°ŃŠøŃŠµ. ŠŠŗŃŠæŠµŃŠøŠ¼ŠµŠ½ŃŠøŃŠµ ŠŗŠ¾Š¼Š±ŠøŠ½Š¾Š²Š°ŃŠµŠ¼ ŃŃŃŠ°Š½Š¾Š³ Šø ŠøŠ³ŃŠ°Š½Š¾Š³ ŃŠøŠ»Š¼Š° (`ŠŃŃŠ° Š½Š° ŃŠ°Š²ŃŠµŃŃŠøā 1967, āŠŠæŠµŃŠ° ŠŗŠ¾ŃŠ“ŠøŃā 1968, āŠŃŃ Š³ŃŠ°ŃŠøŃŠ° Š°ŃŃŠøŃā 1970, āŠ”ŠŗŠ°ŠŗŠ°Š²Š°Ńā 1975. Šø Š“ŃŃŠ³Šø). ŠŠ¾ŃŠµŠ“ Š°Š½ŠøŠ¼ŠøŃŠ°Š½ŠøŃ ŠŃŃŠ°Š½ ŠŃŠŗŠ¾ŃŠøŃ ŃŠµ ŃŠµŠ°Š»ŠøŠ·Š¾Š²Š°Š¾ Š½ŠøŠ· Š“Š¾ŠŗŃŠ¼ŠµŠ½ŃŠ°ŃŠ½ŠøŃ , ŠøŠ½ŃŠ¾ŃŠ¼Š°ŃŠøŠ²Š½ŠøŃ , ŃŠµŠ»ŠµŠ²ŠøŠ·ŠøŃŃŠŗŠøŃ , ŃŠµŠŗŠ»Š°Š¼Š½ŠøŃ Šø ŃŃŠø Š“ŃŠ³Š¾Š¼ŠµŃŃŠ°Š¶Š½Š° ŠøŠ³ŃŠ°Š½Š° ŃŠøŠ»Š¼Š°. Š¢Š¾ ŃŃ āŠ”ŠµŠ“Š¼Šø ŠŗŠ¾Š½ŃŠøŠ½ŠµŠ½Ńā 1966, `ŠŠŗŃŠøŃŠ° ŃŃŠ°Š“ŠøŠ¾Š½` 1977. Šø āŠŠ¾ŃŃŠø ŠøŠ· Š³Š°Š»Š°ŠŗŃŠøŃŠµā 1981. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ. ŠŃŠŗŠ¾ŃŠøŃ ŃŠµ ŃŠ²Š¾ŃŠøŠ¼ ŃŠøŠ»Š¼Š¾Š²ŠøŠ¼Š° Š¾ŃŠ²Š¾ŃŠøŠ¾ 146 Š“Š¾Š¼Š°ŃŠøŃ Šø Š¼ŠµŃŃŠ½Š°ŃŠ¾Š“Š½ŠøŃ Š½Š°Š³ŃŠ°Š“Š°. ŠŠ°Š³ŃŠ°ŃŠøŠ²Š°Š½ ŃŠµ Š½Š° ŃŠ²ŠøŠ¼ Š½Š°ŃŠ·Š½Š°ŃŠ°ŃŠ½ŠøŃŠøŠ¼ Š¼ŠµŃŃŠ½Š°ŃŠ¾Š“Š½ŠøŠ¼ ŃŠøŠ»Š¼ŃŠŗŠøŠ¼ ŃŠµŃŃŠøŠ²Š°Š»ŠøŠ¼Š° ŠŗŠ°Š¾ ŃŃŠ¾ ŃŃ ŃŠµŃŃŠøŠ²Š°Š»Šø Ń ŠŠµŃŠ»ŠøŠ½Ń, ŠŠµŠ»Š±ŃŃŠ½Ń, ŠŠ¾Š½Š“Š¾Š½Ń, Š”Š°Š½ Š¤ŃŠ°Š½ŃŠøŃŠŗŃ, ŠŠµŃŠ³Š°Š¼Ń, ŠŠ±ŠµŃŃ Š°ŃŠ·ŠµŠ½Ń, ŠŠ¾ŃŠŗŃ, ŠŠ°ŃŠ»Š¾Š²ŠøŠ¼ ŠŠ°ŃŠøŠ¼Š°, ŠŠ½ŃŠøŃŃ, ŠŠ¾Š½ŃŠµŠ²ŠøŠ“ŠµŃ, ŠŠµŠŗŃŠøŠŗŠ¾ Š”ŠøŃŠøŃŃ, Š„Š¾Š»ŠøŠ²ŃŠ“Ń, ŠŃŠ°Š³Ń, ŠŠ°Š½Ń Š°ŃŠ¼Ń, ŠŃŃŠ¾ŃŠŗŃ, ŠŠ°Š½Ń, ŠŠøŠ»Š°Š½Ń, ŠŠ°ŃŃŠµŠ»Š¾Š½Šø, ŠŠ°ŃŠæŃŠøŠ³Ń, Š¢ŃŃŃŃ, ŠŃŠ»Š°Š½ŃŠø, Š¢ŠµŃ ŠµŃŠ°Š½Ń Šø Š“ŃŃŠ³ŠøŠ¼. ŠŠµŃŃŠ½Š°ŃŠ¾Š“Š½Š¾Š¼ Š½Š°Š³ŃŠ°Š“Š¾Š¼ Š·Š° Š¶ŠøŠ²Š¾ŃŠ½Š¾ Š“ŠµŠ»Š¾ āŠ·Š° ŠøŠ·ŃŠ·ŠµŃŠ°Š½ Š“Š¾ŠæŃŠøŠ½Š¾Ń ŃŠ¼ŠµŃŠ½Š¾ŃŃŠø Š°Š½ŠøŠ¼Š°ŃŠøŃŠµā Š½Š°Š³ŃŠ°Š“ŠøŠ»Š° Š³Š° ŃŠµ 1987. Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŠŠµŃŃŠ½Š°ŃŠ¾Š“Š½Š° Š°ŃŠ¾ŃŠøŃŠ°ŃŠøŃŠ° ŃŃŃŠ°Š½Š¾Š³ ŃŠøŠ»Š¼Š°.[3] ŠŃŃŠ°Š½ ŠŃŠŗŠ¾ŃŠøŃ ŃŠµ 25 Š³Š¾Š“ŠøŠ½Š° ŠæŃŠµŠ“Š°Š²Š°Š¾ ŃŠøŠ»Š¼ŃŠŗŃ ŃŠµŠ¶ŠøŃŃ Š½Š° ŠŠŗŠ°Š“ŠµŠ¼ŠøŃŠø Š·Š° ŠŗŠ°Š·Š°Š»ŠøŃŃŠµ, ŃŠøŠ»Š¼ Šø ŃŠµŠ»ŠµŠ²ŠøŠ·ŠøŃŃ Ń ŠŠ°Š³ŃŠµŠ±Ń. ŠŠ¾ ŃŠµŠ¼Ń ŃŠµ Š½Š°Š·Š²Š°Š½Š° Š½Š°Š³ŃŠ°Š“Š° ŠŗŠ¾ŃŠ° ŃŠµ Š“Š¾Š“ŠµŃŃŃŠµ Š½Š° Š¤ŠµŃŃŠøŠ²Š°Š»Ń Š°Š½ŠøŠ¼ŠøŃŠ°Š½Š¾Š³ ŃŠøŠ»Š¼Š°.[4] BoroÅ”ak, Rudolf, hrvatski filmski scenograf, crtaÄ i redatelj (Zagreb, 10. III. 1932 ā Zagreb, 6. II. 2022). ZavrÅ”io je Å kolu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, a od 1957. djelovao kao scenograf (tj. crtaÄ pozadina) u mnogim animiranim filmovima Studija za crtani film Zagreb filma, meÄu kojima i u viÅ”e istaknutih ostvarenja u režiji Borivoja DovnikoviÄa, Nedeljka DragiÄa, Zlatka GrgiÄa, Aleksandra Marksa i Vladimira JutriÅ”e te DuÅ”ana VukotiÄa. Sedamdesetih i 80-ih godina XX. st. ostvario je viÅ”e autorskih crtanih filmova u kojima slijedi poetiku ZagrebaÄke Å”kole crtanog filma (Astralis, 1972; Univerzum, 1976; Slika, 1980; San, 1982; Klaun, 1987; Genesis, 1988). Radio je kao crtaÄ pozadina i u seriji Profesor Baltazar.
GDE JE Å TA UVODNIK Jurij Hudolin: RADITI ZA SEBE, A JOÅ VIÅ E ZA DRUGOGA O SLOVENIJI Denis Poniž: BREME PROÅ LOSTI, BREME BUDUÄNOSTI Andrej Detela: O DUÅ I SLOVENIJE I SLOVENAÄKOM IDENTITETU Marijan IvanuÅ”a: PROBOJ POEZIJA Tomaž Å alamun: O KOŽI PTICA Meta KuÅ”ar: PETE PESME XII Stanka Hrastelj: DRAGI PUÅ KINE... Jurij Hudolin: (Muslimani, nacionalisti...) AleÅ” Mustar: DEPRESIJA Iztok Osojnik: POSEBNO ZA OVU PRILIKU Ana Porenta: PESNIKINJE Maja Vidmar: ODA PUPOLJCI BRESKVE ā SLOVENAÄKA HAIKU POEZIJA (Milan Dekleva, Jure Detela, Alenka Zorman, Darja KocjanÄiÄ, Josip Osti, Rade KrstiÄ, Jože Å tucin, Dimitar Anakiev, Primož Repar, Tone Å krjanec) PROZA Mare Cestnik: U KORAK S REKOM Vinko Moderndorfer: OTVORILA SAM OÄI I OTIÅ LA DO PROZORA Maja Novak: EHO Suzana Tratnik: I JEDNO I DRUGO DRAMA Rene Kristan: HAPPY BUS ILI FILOZOFI LETE U NEBO INTERVJU Milan Petek Levokov i Maja Novak: SATIRIÄAR KOJI SPASAVA PUŽIÄE I VERUJE U MAÄKE EDVARD KOCBEK Edvard Kocbek: INTELEKTUALAC PRED ODLUKOM Primož Repar: KONTRAEKSKLUZIVIZAM ILI O SVEDOÄENJU LICA Janko RožiÄ: RASPITIVANJE O KOCBEKU SIMPOZIJUM Jurij Hudolin: ROBOVI SUJETE I RAZDORA Zoran KanduÄ: KRIMINALNA EKONOMIJA, DUH STUPIDNOSTI I INTELEKTUALNI BALONI Andrej Ule: VITGENÅ TAJN I TOLSTOJ O SMISLU ŽIVOTA FEMINIZAM Iva JevtiÄ: TELO LJUBAVI: ŽENSKO TELO U SREDNJOVEKOVNOJ MISTIÄKOJ KNJIŽEVNOSTI Stanislava Hrobakova Repar: ÄUTANJA U SVETLU FEMINISTIÄKIH TEORIJA Barbara Simoniti: NEKA OFELIJA PROGOVORI GLOBALIZACIJA I SOLIDARNOST Janez VodiÄar: NEKOLIKO POLAZNIH TAÄAKA ZA SOLIDARNOST U MOM SVETU Primož Repar: SLIKE GLOBALIZACIJE I RASPOLOŽENJE SOLIDARNOSTI MUZIÄKA SCENA Milko PoÅ”trak: DOPRINOSI SABRANIM DELIMA DVADESETOG VEKA Borgezija: SVE JE OTVORENO Kuzle: PRELOMNA TAÄKA Buld09i: OPUÅ TENE STARE PRDONJE?
Ljubivoje RÅ”umoviÄ Vesti iz nesvestiTvrdi povezIzdavaÄ BigzLjubivoje RÅ”umoviÄ je roÄen u LjubiÅ”u, na Zlatiboru, 3. jula 1939. godine. Å kolovao se u LjubiÅ”u, Äajetini, Užicu i Beogradu, gde je zavrÅ”io komparativnu književnost na FiloloÅ”kom fakultetu, 1965. godine.PoÄeo je pisati rano, joÅ” kao osnovac u LjubiÅ”u. Prve pesme je objavio kao gimnazijalac, 1957. godine, najpre u užiÄkim Vestima, a zatim u Književnim novinama.Godine 1965. zaposlio se u Radio Beogradu, u redakciji programa za decu. Svoj literarni rad uspeÅ”no ugraÄuje u emisije Utorak uveÄe ā ma Å”ta mi reÄe, Subotom u dva, Veseli utorak. U tim programima primenjuje dokumentarnu poetiku koju je usvojio od Zmaja i DuÅ”ka RadoviÄa i pedagoÅ”ku doktrinu Džona Loka: āÅ to pre dete smatraÅ” Äovekom ā pre Äe Äovek i postati!ā Godine 1968. prelazi na televiziju i radi poznate serije: Dvogled, Hiljadu zaÅ”to i Hajde da rastemo. Kao televizijski poslenik napisao je, vodio i režirao viÅ”e od Å”eststo emisija. Jedna od najpopularnijih serija za decu Fazoni i fore imala je sto pedeset sedam epizoda.Pored programa za decu uradio je i nekoliko serija dokumentarnih programa. Najpoznatija je serija Dijagonale ā priÄe o ljudima i naravima, u kojima RÅ”umoviÄ govori o pojedinim etniÄkim grupama, puÅ”tajuÄi pripadnike tih grupa da sami daju karakterizaciju svojih saplemenika. To su emisije o Mijacima, Brsjacima, Malisorima, TorbeÅ”ima, Bunjevcima, Erama, Lalama, DubrovÄanima, Bodulima, Å opovima, Gorancima, Piperima itd.Objavio je devedeset dve knjige, uglavnom za decu. Najpoznatiji su mu naslovi: Ma Å”ta mi reÄe, PriÄanka, Pevanka, JoÅ” nam samo ale fale, Vesti iz nesvesti, Nevidljiva ptica, Domovina se brani lepotom, Sjaj na pragu, RoÅ”avi anÄeo, Zov tetreba, Uspon vrtovima, Pesme uliÄarke, Severozapadni krokodil, PoÅ”to prodaÅ” to Å”to misliÅ”, Opasan svedok, Ne vucite me za jezik, Gujina stena, Bukvar deÄjih prava, Tri Ävora na trepavici, Poverenje u sunce, Tajna ledene peÄine, Beli paketi, SunÄanje na meseÄini, Ujdurme i zvrÄke iz antiÄke GrÄke, Zauvari, Planiranje proÅ”losti, Zemlja hoda nebom, Vidovite priÄe, Vid iz Talambasa...U pozoriÅ”tima je izvedeno viÅ”e njegovih dela: Å uma koja hoda, Nevidljiva ptica, Baba Roga, Rokenrol za decu, Uspavana lepotica, Au, Å”to je Å”kola zgodna, U cara Trojana kozje uÅ”i, Snežana i sedam patuljaka...Dobio je književne nagrade: āNevenā, āMlado pokolenjeā, Nagradu Zmajevih deÄjih igara, Brankovu nagradu, Oktobarsku nagradu grada Beograda, Goranovu plaketu, Vukovu nagradu, Zlatni prsten Festivala pesnika za decu u Crvenki, nagradu āPorodica bistrih potokaā Udruženja književnika Srbije, prvu nagradu za dramski tekst U cara Trojana kozje uÅ”i na Festivalu pozoriÅ”ta za decu u Kotoru, āZlatni beoÄugā, nagradu Politikinog zabavnika za knjigu Tri Ävora na trepavici, nagradu āDuÅ”ko RadoviÄā, titulu āSaradnik Suncaā, Instelovu nagradu za poeziju, nagradu āMiroslav AntiÄā (kao prvi dobitnik 2008), nagradu āPrinc deÄjeg carstva Tamarisā u Banjaluci i nagradu āBranko ÄopiÄā za knjigu SunÄanje na meseÄini.Dobio je i tri zapažene meÄunarodne nagrade: āPuljaā u Bariju, za celokupno stvaralaÅ”tvo za decu, nagradu Uneska za Bukvar deÄjih prava, na svetskom konkursu za knjigu koja propagira mir i toleranciju, i nagradu āTabernakulā za poeziju u Skoplju.Dela su mu prevedena na viÅ”e stranih jezika.Autor je udžbenika za osnovnu Å”kolu: Deca su narod poseban (drugi razred), za izborni predmet GraÄansko vaspitanje, i Azbukovar i Pismenar (prvi razred).Uporedo sa književnim radom bavio se i sportom. OsnivaÄ je, takmiÄar i prvi predsednik Karate kluba āCrvena zvezdaā. Bio je predsednik Karate saveza Srbije i savezni je sudija karatea.Od 1986. do 2002. bio je direktor PozoriÅ”ta āBoÅ”ko Buhaā.Predsednik je Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i jedan od osnivaÄa i Älan Upravnog odbora Zadužbine Dositeja ObradoviÄa.Jedan je od osnivaÄa i prvi predsednik Odbora za zaÅ”titu prava deteta Srbije, pri organizaciji Prijatelji dece Srbije, u kojoj je aktuelni predsednik SkupÅ”tine.ViÅ”e nije Älan Udruženja književnika Srbije.Živi i radi na Slobodnoj teritoriji, nedaleko od Beograda.3/29
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Autor - osoba Sarojan, Vilijam Naslov Tata, ti si lud / William Saroyan ; [prevela Ljerka RadaoviÄ ; opremio Nedeljko DragiÄ] Vrsta graÄe roman Jezik hrvatski Godina 1982 Izdanje 5. izd. Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Mladost, 1982 FiziÄki opis 138 str. : ilustr. ; 21 cm Drugi autori - osoba RadoviÄ, Ljerka DragiÄ, Nedeljko Zbirka Biblioteka Vjeverica Napomene Prevod dela: Papa you`re crazy. Stanje: sadržaj iÅ”vrljan (kao na slici), ostatak knjige Äist i odliÄno oÄuvan. Tata, ti si lud je roman za decu ameriÄkog pisca jermenskog porekla Vilijama Sarojana. Prvi put je objavljen 1957. godine. Namenjen je deci uzrasta od 10 do 12 godina. To je istovremeno i smeÅ”na i tužna priÄa o odnosu oca i sina, koji je u ovom romanu onakav kakav želi svaki sin, ali koji ne ume da ostvari svaki otac. Na srpskom jeziku ovaj roman pojavio se veÄ 1958. godine, svega godinu dana po objavljivanju. IzaÅ”ao je u izdanju izdavaÄkog preduzeÄa Omladina iz Beograda, u prevodu Ljerke RadoviÄ. Radnja romana U romanu Tata, ti si lud, kroz 63 kratka poglavlja, otac i sin razgovaraju o životu i uživaju u meÄusobnom druženju u oÄevom domu u Malibu BiÄu (Kalifornija). Obzirom da ne žive zajedno, oni se kroz ovo druženje upoznaju. Obojica imaju svoj cilj - otac da napiÅ”e knjigu o kuvanju, sa receptima za pravljenje i popravljanje ljudskih duÅ”a, a deÄak da ode na Mesec ili uradi neÅ”to drugo veliko. Kroz ova kratka poglavlja razgovaraju o svetu i pojavama u njemu. DeÄak uÄi da posmatra stvari oko sebe: okean, Å”koljke, dagnje, pasulj, list... Otac daje sinu jednostavne i tople odgovore na pitanja o Å”koli, bogu, spoznaji, ljudskom rodu, reÄniku, umetnosti, ljubavi... Razgovori izmeÄu radoznalog sina i maÅ”tovitog oca veoma su zanimljivi, teme su razliÄite i Äesto u sebi kriju poruke koje Äitaoca navode na razmiÅ”ljanje. Tako, na primer, on na jednom mestu kaže: āPrilike su retko kad povoljne, pa je bolje da odmah poÄneÅ” uÄiti kako da živiÅ” u teÅ”kim prilikama.ā U poslednjem poglavlju Pit zaista uradi neÅ”to veliko. OdluÄi da Äe nauÄiti da piÅ”e i postati pisac. Sarojan je napisao ovaj veoma liÄni roman kada je njegov sin, kome je posvetio knjigu, imao deset godina. U romanu ima mnogo ispovednoga, odnosno pisac priÄa o sebi. PriÄe u poglavljima napisane su pitkim, jasnim jezikom, poput samih naslova. Glavni likovi Glavni likovi u romanu su otac, ÄetrdesetpetogodiÅ”nji pisac i njegov desetogodiÅ”nji sin Pit. Pitovi roditelji su razvedeni i deÄak, koji živi sa majkom i sestrom, poželeo je da provede neko vreme sa svojim ocem. U liku sina sadržane su i neke osobine oca iz vremena kada je on imao deset godina. I otac i sin ponaÅ”aju se kao velika dobra deca. To nisu samo posluÅ”na deca. Ona su dobra i po tome Å”to znaju u životu da budu blago radosna i Å”to im razgovori ponekad liÄe na pesmu. Odnos izmeÄu oca i sina u ovom romanu je onakav kakav želi svaki sin, ali koji ne ume da ostvari svaki otac. Otac i sin govore o svakodnevnim stvarima, na izgled sasvim beznaÄajnim, ali pomoÄu svoga govora oni uspevaju da od tih beznaÄajnih stvari naprave pravo bogatstvo. Njihov meÄusobni odnos otac ovako opisuje: āZnaÅ”, ti i ja, otac i sin, ma koji otac i ma koji sin ā skoro smo isti Äovek, jedan star, a drugi mlad, a u isto vreme smo stranci, viÅ”e nego da smo se sreli na ulici.ā Vilijem Sarojan je poreklom Jermenin, ali je roÄen u Americi. Rano je izgubio oca, sa samo tri godine i zatim je dospeo u sirotiÅ”te, gde je živeo do svoje sedme godine. Tada je njegova majka uspela da se zaposli, pa se Vilijem opet mogao vratiti kuÄi. Kad je imao dvanaest godina napustio je Å”kolu i poÄeo da zaraÄuje. U poÄetku je prodavao je novine i raznosio telegrame, a kasnije je promenio mnoge poslove i na kraju postao pisac. Njegovo interesovanje za knjige potiÄe od vremena kad je nauÄio da Äita. PoÄeo je da piÅ”e u trinaestoj godini, i to je Äinio do kraja života. Pisao je romane, pripovetke i pozoriÅ”ne komade. Njegovi romani su omiljeno Å”tivo svih generacija. Vilijam Sarojan (engl. William Saroyan, jerm. ÕÕ«Õ¬ÕµÕ”Õ“ ÕÕ”ÖÕøÕµÕ”Õ¶; Frezno, 31. avgust 1908 ā Frezno, 18. maj 1981) je bio ameriÄki pisac jermenskog porekla. Pored pisanja romana i priÄa, bavio se i kinematografijom. Detinjstvo Vilijam Sarojan roÄen je kao sin ameriÄkog imigranta u gradu Fresno, 31. avgusta 1908. godine. Grad Fresno je manje mesto u Kaliforniji koje je poznato po tome Å”to u njemu živi mnogo doseljenika iz Jermenije. Njegov otac, Armenak Sarojan, 1905. godine preselio se u Nju Džerzi gde je poÄeo da proizvodi vina jer je imao vlastite vinograde. Vilijamov otac se Å”kolovao za prezbitarijanskog sveÅ”tenika, ali se u novoj državi morao baviti poljoprivredom kako bi porodica preživela. On je umro 1911. godine u Kempbelu (Kalifornija). Nakon Å”to je Vilijamov otac umro, finansijska situacija porodice Sarojan je postala veoma loÅ”a. Takohi Sarojan je bila priporana da svoju decu- Vilijama, Henrija, Zabel i Koset poÅ”alje Fred FinÄ sirotiÅ”te u Ouklendu, o Äemu je Vilijam mnogo puta pisao u svojim delima. Za Takohi je bilo veoma teÅ”ko da pronaÄe sebi posao, jer su Jermeni imali loÅ”u reputaciju u Sjedinjenim AmeriÄkim Državama. Posao je uspela da naÄe tek posle nekoliko godina i poÄela je da radi kao kuÄna pomoÄnica. Finansijski je ojaÄala, pa se Vilijem sa braÄom i sestarama, posle pet godina provedenih u sirotiÅ”tu, mogao vratiti majci. Ona je uspela da ponovo kupi kuÄicu u Fresnu, tako da se Äitava porodica vratila u taj grad. Takohi je tamo pronaÅ”la novi posao, ali su i deca morala raditi kako bi porodica preživela. Takohi je pakovala voÄe u mesnoj fabrici, a Vilijam i Henri su radili kao kolporter (kasnije telegrafisti). Uloga politiÄkih faktora u stvaralaÅ”tvu Vilijema Sarojana Vilijam Sarojan preživljava emotivno težak period, kada 1915. godine turska vlada izdaje nalog na osnovu koga je ubijeno 1,5 miliona Jermena, Å”to je tada Äinilo oko 80% populacije. Jermeni su bili masakrirani i slani u koncentracione logore. 1920. godine, SSSR je aneksirala Jermeniju. Tuga koju je oseÄao zbog problema svoje, kako je sam govorio druge zemlje, iskazao je u mnogim delima, kao Å”to su Pokolj nevinih, Jermenksa trilogija, Jermeni, Zovem se Aram i druge. Å kolovanje Godine 1921., Vilijam Sarojan je upisan u TehniÄku Å”kolu kako bi se uÄio daktilografiji. 1925. godine, nakon nekoliko opomena, izbaÄen je iz Å”kole zbog neprimernog ponaÅ”anja. Nije uspeo da dobije diplomu za zavrÅ”enu daktilografiju. Vilijam je dobio od svoje majke neke od tekstova koje je pisao njegov otac. Nakon Å”to ih je proÄitao, Vilijam je odluÄio da Äe postati pisac. Tada je krenuo da se dalje samostalno obrazuje tako Å”to Äe Å”to viÅ”e Äitati dela poznatih pisaca. Posao i selidbe PoÅ”to je Å”kolu napustio bez diplome, Vilijam je bio primoran da se u poÄetku bavi fiziÄkim poslovima poput branja grožÄa u vinogradima. Nakon toga, zaposlio se u advokatskom preduzeÄu svog strica Arama Sarojana. 1926. godine, Vilijam napuÅ”ta Fresno i odlazi u Los AnÄeles gde je radio u Kalifornijskoj Nacionalnoj Straži. Nakon toga, vraÄa se na kratko u svoj rodni grad da poseti porodicu, a potom odlazi u San Francisko. Imao je velikih materijalnih problema i morao je pod hitno da pronaÄe sebi posao. Uspeo je da se zaposli u Telegrafskoj kompaniji San Franciska gde je radio kao službenik. Posle toga, bavio se raznim profesijama kako bi zaradio. Bio je telegrafista, poÅ”tar, daktilograf, i, na kraju, zaposlio se kao rukovodilac u Postal Telegraph kompaniji, za koju je joÅ” u Fresnu radio sa svojim bratom. Naredne, 1927. godine, Henri dovodi Takohi, Zabel i Koset da žive u San Francisku. U avgustu 1928. godine, Vilijam se preselio u Njujork od novca koji je dobijao od svog ujaka Mihrana. Njegova selidba u Njujork neuspeÅ”no se zavrÅ”ila. Vratio se u San Francisko svojoj porodici. Radio je poslove za koje je bio veoma slabo plaÄen, a koji su iziskivali puno truda. Sve svoje slobodno vreme provodio je za pisaÄom maÅ”inom i u biblioteci. Prva dela Jedan skeÄ koji je Sarojan napisao, objavljen je u nedeljnom Äasopisu The Overland Monthly, a prva zbirka priÄa odÅ”tampana je 1930. godine i zvala se Slomljeni toÄak (eng. The Broken Wheel). Ovo delo je potpisao pod pseudonimom Sirak Gorjan (eng. Sirak Goryan). Zbirka je bila je objavljena u izdavaÄkoj kuÄi Jermenski žurnal. 1932. godine jermenski žurnal Hairenik (Otadžbina) objavio je u nekoliko navrata Sarojanove poeme. Isti žurnal Äe naredne godine poÄeti da objavljuje i njegove priÄe, meÄu kojima su prve bile Pesnica, Borba, Jermenija i Slomljeni toÄak. Ovo nije bilo prvi put da Hairenik objavljuje dela nekog od Sarojanovih. Isti žurnal je pre viÅ”e godina objavio skeÄ Noneh, koji je napisala Vilijamova baka. SkeÄ koji je Vilijam Sarojan napisao, bio je veoma dobro prihvaÄen od strane publike, pa je ona produžena i pretvorena u novelu koja se zvala Trapez kroz univerzum. To je zapravo bila osnova za njegovu prvu zbirku priÄa NeustraÅ”ivi mladiÄ na leteÄem trapezu, kao i za 70.000 Asiraca. Tada su i drugi listovi poÄeli da objavljuju Sarojanove radove. Sarojan je postao Älan najveÄih literarnih druÅ”tava Los AnÄelesa i San Franciska. Vrhunac literarne karijere Vilijam postaje popularan napisavÅ”i delo NeustraÅ”ivi mladiÄ na leteÄem trapezu 1934. godine. Protagonista ovog romana je mladi, siromaÅ”ni pisac koji pokuÅ”ava da preživi u okrutnom vremenu. Äitaoci nisu ni mogli da pretpostave da je Vilijem u ovom delu, u stvari, predstavio sebe. Glavni lik ovog dela imao je mnoge sliÄnosti sa delom skandinavskog Nobelovca Knuta Hamsona koje se zove Glad (eng. Hunger, 1890.), ali u Sarojanovom delu nije bilo nihilizma prikazanog u Hamsonovom delu. PoÅ”to je roman postao veoma popularan, Vilijam je na njemu popriliÄno zaradio, pa je odluÄio da od tog novca finansira svoje putovanje u Evropu i Jermeniju, gde je kupio prvu rusku cigaretu, koja Äe kasnije postati njegov zaÅ”titni znak. Äak je i u svom delu Ne umreti (eng. Not Dying, 1963) napisao i Äuvenu reÄenicu MožeÅ” dobiti kancer od stvari koje te teraju da mnogo puÅ”iÅ”, ali ne od samog puÅ”enja. āāVilijam Sarojan Mnoge od Vilijamovih priÄa bile su bazirane na dogaÄajima iz njegovog detinjstva, kao Å”to je bila kraÄa voÄa koja je bila neophodna za preživljavanje ili težak život doseljenika u Ameriku. Zbirka priÄa Zovem se Aram (eng. My name is Aram) postala je internacionalni bestseler. Ona govori o deÄaku Aramu Garoghlanu i mnogim drugim živopisnim likovima iz Aramove imigrantske porodice. Narednih godina, Vilijam Äe se gotovo u potpunosti posvetiti kinematografiji na uÅ”trb pisanja. Kada se vratio književnim delima, poÄeo je da piÅ”e eseje i memoare u kojima je pisao o manje poznatim ljudima koje je sretao tokom svojih putovanja u Sovjetski Savez i Evropu, ali i o poznatijim ljudima kao Å”to su Džo Bernard Å o, finski kompozitor Jan Sibelius i Äarli Äaplin. OkuÅ”ao se i kao pesnik, ali je od njegove poezije saÄuvano samo jedno delo DoÄi u moj dom (eng. Come On-a My House) koja se bazira na jermenskim narodnim pesmama. Kinematografija Nakon zbirke priÄa Zovem se Aram, Vilijam se posvetio drami. Njegova prva drama bila je Moje srce u planinama (eng. My heart in the highlands, 1939.), bila je komedija o mladiÄu i njegovoj jermenskoj porodici. Ona je prvi put izvedena u Guild Theatre-u u Njujorku. Nakon Å”to je iste godine napisao svoju najpoznatiju dramu Vreme tvog života (eng. The time of your life), osvojio je Pulicerovu nagradu, koju je odbio da primi. Tom prilikom je izjavio da se nada da je prestalo doba u kome materijalne vrednosti guÅ”e pravu umetnost. Nakon toga je bacio novÄanu nagradu koju je osvojio. 1948. godine, njegova drama bila je prikazana na malim ekranima zahvaljujuÄi Džejmsu Džegniju. Ljudska komedija (eng. The human comedy, 1943) prvi put je izvedena u Itaci. U ovoj drami, glavni lik je mladi Homer, telegrafista, koji je oÄajan zbog deÅ”avanja tokom Drugog svetskog rata. Publika je sa oduÅ”evljenjem prihvatila ovu dramu koja je Vilijamu donela prvu veÄu zaradu od 1,500$ nedeljno za posao producenta. TakoÄe, dobio je i 60,000$ za scenario. Vilijam je poÄeo ozbiljnije da se bavi filmskom produkcijom, tako da su u njegovim filmovima poÄeli da glume veliki glumci kao Å”to su Miki Runi i Frenk Morgan. Iako se ozbiljno bavio kinematografijom, veoma kratko je radio u Holivudu, i to samo za vreme snimanja filma Zlatni deÄko 1939. godine. Za filmsku verziju dela Ljudska komedija osvojio je Oskar za najoriginalniji scenario. Film je takoÄe bio nominovan za najbolju sliku, najboljeg režisera, najbolju kostimografiju i najboljeg glumca. Sarojan se u vrhuncu filmske karijere vratio književnosti. 1942. poslat je u London kako bi radio na predstavi za koju je sam napisao scenario, Avanturama Veslija Džeksona (eng. The adventures of Wesley Jackson). Filmovi za koje je Vilijam Sarojan pisao scenarija su: Film Godina snimanja Originalni naziv Režiser Glavna uloga Ljudska komedija 1943. The Human Comedy Clarence Brown Miki Runi Vreme tvog života 1948. The Time of your Life H. C. Potter Džejms Kegni Omnibus 1952-1959 Omnibus Peter Brook Leondard BarnÅ”tajn Pariska komedija 1961 the Paris Comedy Boleslaw Barlog Karl Radac Vreme tvog života (rimejk) 1976 The Time of your Life Kirk Browning Vilijem Sarojan Privatni život Tokom Drugog svetskog rata, Vilijam se prikljuÄio ameriÄkoj vojsci. Bio je stacioniran u Astoriji, ali je mnogo vremena provodio i u hotelu Lombardija u Menhetnu. 1943. godine, oženio se sedamnaestogodiÅ”njom Kerol Markus (1924ā2003) sa kojom je imao dvoje dece: Arama i Lusi. Kada je Vilijam otkrio da je Kerol ilegalno doseljena Jevrejka, razveo se od nje. Nakon odreÄenog vremena, oni su se opet venÄali, ali se i drugi pokuÅ”aj zajedniÄkog života zavrÅ”io razvodom. Lusi je postala glumica, a Aram pesnik, koji je objavio knjigu o svom ocu. Kerol se kasnije udala za glumca Valtera Metjua. Poslednji radovi i smrt Vilijamova finansijska situacija postala je vrlo loÅ”a nakon Drugog svetskog rata, kada viÅ”e niko nije želeo da njegove scenarije pretvori u pozoriÅ”ne komade ili filmove, jer su govorili da je u tim delima previÅ”e sentimentalnosti. Vilijam je u svojim posleratnim delima slavio slobodu, bratsku ljubav i jednakost meÄu ljudima, ali je taj idealizam odbijao producente. Nakon nekoliko pisama razoÄaranih Äitalaca, Vilijam je pokuÅ”ao da menja naÄin pisanja u delima koja su sledila. 1952. godine objavio je prvu od nekoliko knjiga njegovih memoara, a knjiga se zvala Biciklista iz Beverli Hilsa (eng. The bicycle rider in Beverly Hills). U narednim delima kao Å”to su Asirijske i druge priÄe (eng. The Assyrian, and other stories, 1950.), Vilijam je pomeÅ”ao alegorijske elemente, sa realistiÄnim prikazom ameriÄkog života. Dela KuÄa Sema Egoa (eng. Sam Ego`s house) i Pokolj nevinih (eng. The slaughter of the innocents), objavljena 1949. i 1958. godine postavljaju moralna pitanja koja veÄ dugo muÄe samog pisca. U tim delima on pominje masovne genocide nad jermenskim narodom tokom kojih je preko 1 500.000 Jermena pobijeno. Producenti su nakon ovih dela odluÄili da ponovo poÄnu da saraÄuju sa Sarojanom, koji je opet doživeo popularnost delima kao Å”to su Pariska komedija (eng. The Paris Comedy, 1960.), Londonska komedija (eng. The London Comedy, 1960.) i Iseljeni sa dvora (eng. Settled out court, 1969.), a ova dela su premijerno izvoÄena u Evropi. Sva Vilijamova dela Äuvaju se u Stanford Univerzitetu sa svim njegovim beleÅ”kama i važnijim predmetima vezanim za njegov život. Vilijam je poÄeo da se odaje alkoholu i da se kocka. Od 1958. godine uglavnom je živeo u Parizu, gde je posedovao jedan apartman. Zapostavio je pisanje i rad u pozoriÅ”tu i filmu. Umro je od kancera, 18. maja 1981. godine u gradu u kome je i roÄen. Njegovo telo je kremirano, te je pola pepela prosuto na tlu Kalifornije, a ostatak u Jermeniji, u Panteon parku u Jerevanu. Književna dela i scenarija Delo Godina Originalni naziv Vrsta dela NeustraÅ”ivi mladiÄ na leteÄem trapezu 1934. The Daring Young Man On The Flying Trapeze zbirka priÄa Ti koji ih piÅ”u i ti koji ih sakupljaju 1934. Those who write them and those who collected them zbirka priÄa Udisati i izdisati 1936. Inhale and Exhale roman Tri puta tri 1936. Three times three zbirka priÄa Veseljak i bujica sete 1937. A gay and melancholy flux zbirka priÄa Mala deca 1937. Little children roman RoÄeni Amerikanac 1938. A native American roman Ljubav- ovaj moj Å”eÅ”ir 1938. Love- here`s my hat roman Nevolja sa tigrovima 1938. The Trouble With Tigers roman Leto prelepog belog konja 1938. The Summer of the Beautiful White Horse roman Vreme tvog života 1939. The Time of Your Life drama Slatka stara ljubavna pesma 1939. Love`s old sweet song pesma Harlem viÄen HirÅ”fildovim oÄima 1939. Harlem as seen by Hirschfield priÄa Moje srce u planinama 1939. SydƤmeni on kukkuloilla priÄa BožiÄ 1939. Christmas priÄa Mir- to tako divno zvuÄi 1939. Peace- it`s wonderful priÄa Elmer i Lili 1939. Elmer and Lily drama Tri fragmenta i jedna priÄa 1939. Three fragments and a story priÄa Zovem se Aram 1940. Nimeni on Aram zbirka priÄa Vreme tvog života 1940. TƤmƤ elƤmƤsi aika scenario za film NajveÄi heroj na svetu 1940. Hero of the world drama Ping-pong cirkus 1940. The ping pong circus drama Specijalno obaveÅ”tenje 1940. A special announcement drama Slatka stara ljubavna pesma 1940. Love`s old sweet song drama Podzemni cirkus 1940. Subway circus drama Hej, vi tamo! 1941. Hello-out there! drama Sarojanova priÄa 1941. Saroyans fables priÄa Tri drame 1941. Three plays roman Osiguranje za Salesmana 1941. The insurance Salesman priÄa Rusi u San-Francisku 1941. Russians in San Francisco priÄa Prelepi ljudi 1941. The Beautiful People drama Ljudi sa svetlom 1941. The people with light drama Preko pozornice do sutra ujutru 1941. Across the Board on Tomorrow Morning drama Zaseniti ruganja 1942. Razzle Dazzle priÄa PriÄati s tobom 1942. Talking to You drama LoÅ” Äovek na zapadu 1942. Bad Men in the West drama DoÄi kroz raž 1942. Coming throught the rye drama PoetiÄna situacija u Americi 1942. The poetic situation in America drama Ljudska komedija 1943. IhmisƤ elƤmƤn nƤyttƤmƶllƤ scenario za film Drži se podalje od starog Äoveka 1943. Get away, old man priÄa Draga bebo 1944. Dear baby priÄa Drži se podalje od starog Äoveka 1944. Get away, old man drama Gladni ljudi 1945. Hungerers drama Avanture Veslija Džeksona 1946. The adventures of Wesley Jackson roman Džim Dendi 1947. Jim Dandy drama Ne idi daleko od ludila 1947. Don`t Go Away Mad drama Specijalno od Sarojana 1948. The Saroyan special roman Fiskalne skitnice 1949. The fiscal hoboes roman Skromno roÄenje 1949. A decent birth priÄa KuÄa Sema Egoa 1949. Sam Egoās house drama KuÄa Sema Egoa 1949. Sam Egoās house roman Asirci 1950. The Assyrians priÄa Dvostruke avanture 1950. Twin adventures zbirka priÄa Sin 1950. The son drama Opera, opera! 1950. Opera, opera! drama Rok Vegram 1951. Rock Wagram roman Trejsijev tigar 1951. Tracyās tiger roman Biciklista sa Beverli Hilsa 1952. The bicycle rider in Beverly Hills roman Pokolj nevinih 1952. The Slaughter of the Innocents roman Å aljivo znaÄenje 1953. The laughing matter drama Ukradena tajna 1954. The Stolen Secret drama Ljubav 1955. Love roman Mama, volim te ili Loptica-skoÄica 1956. Mama, I love you; The bouncing ball roman Celo putovanje 1956. The whole voyald zbirka priÄa Tata, ti si lud! 1957. Papa, youāre crazy roman Da li ste ikada bili zaljubljeni u patuljka? 1957. Ever been in love with a midget drama Stanovnici jame 1958. The Cave Dwellers roman Pokolj nevinih 1958. The Slaughter of the Innocents drama NesreÄa 1958. The accident drama Äitalac Vilijema Sarojana 1958. The William Saroyan reader priÄa MaÄka, miÅ”, Äovek, žena 1958. Cat, mouse, man, woman drama Jednom oko brvna 1959. Once arund the block drama Lilina tajna 1959. Once arund the block drama VeÅ”anje oko VabaÅ”a 1960. The secret of Lily drama Nasukani u dvoriÅ”tu 1960. Settled out of a court drama Sem- najveÄi skakaÄ od svih 1961. Sam, the highest jumper of them all drama Idi mi, doÄi mi. ZnaÅ” ko! 1961. Here comes, there goes, you know who! drama Gaston 1962. Gaston roman BeleÅ”ka na vrhu Hilari 1962. A note on Hilaire hiler priÄa O, ÄoveÄe! 1962. Ah, man! drama Ne umreti 1963. Not dying priÄa Ja 1963. Me priÄa DeÄaci i devojÄice zajedno 1963. Boys and girls together priÄa Istrajnost- verujem u nju 1963. Patient, this I believe drama Scenarista i publika 1963. The playwright and the public drama Jednog dana u popodne 1964. One Day in the Afternoon roman Posle trideset godina 1964. After thirty years priÄa Duga vožnja, kratka kola 1966. Short drive, sweet chariot priÄa Pogledaj nas 1967. Look at us priÄa Zubar i strpljivi 1968. Dentist and patient drama Horsi Džorsi i žaba 1968. Horsey Gorsey and the frog priÄa Muž i žena 1968. Husband and wife drama Psi, ili Pariska komedija 1969. The Dogs, or the Paris Comedy drama Mislio sam da Äu živeti veÄno, ali sada nisam toliko siguran u to 1969. I used to believe I had forever, but now Iām not sure priÄa Pravljenje novca i 19 drugih, veoma kratkih priÄa 1969. Making money and 19 other very short plays zbirka priÄa Dani života, smrti i bekstva na Mesec 1970. Days of Life and Death and Escape to the Moon roman Nova drama 1970. The new play drama Jermeni 1971. Armenians drama Mesta gde sam provodio vreme 1972. Places Where I`ve Done Time roman JuriÅ”i 1974. Assassinations drama Zubi i moj otac 1974. The tooth and my father drama Sinovi doÄu i odu, majke ostaju veÄno 1976. Sons come and go, mothers hang in forever priÄa Poznati ljudi i drugi prijatelji 1976. Famous faces and other friends priÄa Moris HirÅ”fild 1976. Morris Hirschfield priÄa Govori jesenjeg drveÄa 1977. The ashtree talkers priÄa Promena sastanaka 1978. Change meetings priÄa Životopisi 1979. Obituaries roman PriÄe sa beÄkih ulica 1980. Tales from the Vienna Streets drama RoÄenja 1981. Births drama Zovem se Sarojan 1983.Ā° My name is Saroyan roman Jermenkska trilogija 1986.Ā° An Armenian trilogy roman Cirkus 1986.Ā° The Circus priÄa Äovek sa srcem u visinama i druge priÄe 1986.Ā° The Man With The Heart in the Highlands and other stories zbirka priÄa Ludilo u porodici 1988.Ā° Madness in the family roman VarÅ”avski posetilac 1991.Ā° Warsaw visitor priÄa Napomena: dela sa znakom Ā° pored godina su posthumno objavljena U Äast Vilijama Sarojana U Sarojanovom rodnom gradu Fresno, u Äast velikom piscu podignuta je velika statua. Izradio ju je lokalni umetnik i Sarojanov liÄni prijatelj, Varaz Samjuelian (eng. Varaz Samuelian). Statua predstavlja oko Äetiri stope nabacanih knjiga na kojima stoji velika skulptura koja predstavlja Sarojanovu glavu. Statua se nalazi u Meripouz Aveniji u predgraÄu Fresna. Pored ove, Sarojanu su odane joÅ” mnoge poÄasti. U zajedniÄkom projektu SAD i Sovjetskog Saveza, izdate su poÅ”tanske markice koje se sastoje iz dva dela: prva markica je na engleskom, a druga na ruskom jeziku. Bila je u upotrebi u obema državama. MG91 (N)
VDDZ - Roald Dal VELIKI DOBROÄUDNI DŽIN Žanrovi: Knjige za decu IzdavaÄ: Beli put Broj strana: 208 Pismo: latinica Povez: meki Format: 13x20 Godina izdanja: 2008. Odlicno ocuvana, nekoriscena Opis VDDŽ koristi previÅ”e Äudnih reÄi, Äak i za jednog džina, ali je to najmanje neobiÄno kod njega. On je sigurno najljubazniji džin koga biste mogli da upoznate, a postaje i najbolji prijatelj devojÄice po imenu Sofi. Problem je u tome Å”to nisu svi džinovi tako druželjubivi, pa su se Sofi i VDDŽ bacili na posao da jednom zauvek oslobode svet od Krvosrka, Mesogriza, Kostokvrca i svih ostalih džinova. VDDž ili Veliki dobroÄudni džin je prije svega, priÄa o jednom neobiÄnom prijateljstvu. Osim toga, to je priÄa o deÄjim strahovima, o hrabrosti, o snovima, o rastancima. I o mnogo toga joÅ”. Svako novo Äitanje ovog romana Roalda Dala otkriva novi sloj. Äitaoce oÄekuje uzbudljiva i nježna priÄa. Velika i znaÄajna djela skrivaju mnoga znaÄenja i poruke, i zato je Roald Dal svakako jedan od velikih pisaca. A utoliko je veÄi Å”to je svoje stvaralaÅ”tvo posvetio djeci. āDjeca su najvažnija publikaā, āNa mladima svijet ostajeā, sve su to mnogo puta ponovljene i veÄ izlizane fraze. ViÅ”e ne treba da ih u prazno ponavljamo, veÄ da, kao i Roald Dal uostalom, poÄnemo da vjerujemo u njih i da u skladu sa njima radimo. Film VDDŽ je zasnovan na istoimenoj knjizi slavnog Roalda Dala, koja je objavljena 1982. godine i od tada oduÅ”evljava Äitatoce svih uzrasta. Nova adaptacija ujedinila je ponovno Spielberga i scenaristu neponovljivog E.T.-a, Melissu Mathison. U ulozi djevojÄice Sophie Äemo gledati Ruby Barnhill, a ulogu dobroÄudnog diva dobio je Mark Rylance. Ostale uloge igraju Rebecca Hall, Bill Hader, Jemaine Clement i Penelope Wilton.
GDE JE Å TA GLASOVI Vladimir Kopicl: POTEMKINOV KALENDAR Ana RistoviÄ: KNJIGA NESTAJANJA Miroljub TodoroviÄ: VODA OD KROMPIRA Slavoljub MarkoviÄ: HIPERPRIÄA Živko ProdanoviÄ: PLAVA PTICA I JA Stanislava NikoliÄ Aras: PREMJEÅ TANJA Bojan KrivokapiÄ: LJUDI NISU PTICE Branislav ŽivanoviÄ: HIDRA Monika Herceg: MEDUZA POPRAVLJA SAMOPOUZDANJE RADEÄI PLETENICU OD ZMIJA ÄorÄe AÄimoviÄ: ULICA KOJU SU POJELI KATANCI VRT Mileta ProdanoviÄ i Radmila GikiÄ PetroviÄ: RAZGOVOR ILUMINACIJE En Karson: VARIJACIJE O PRAVU NA ÄUTANJE Toni Hogland: DVADESET PESAMA KOJE BI MOGLE SPASITI AMERIKU TomaÅ” KubiÄek: MILAN KUNDERA U PREVODIMA ā OTVORENO DELO ZLATNA GREDA Tihomir BrajoviÄ: SJAJ EPOHE U RALjAMA BIJELOG KLAUNA Drinka GojkoviÄ: JEDNA JEDINA REÄ Milutin Ž. Pavlov: SLUTOV SIVE ZONE NEBA I PUSTOLOV OTMENOG SRCA ILITI MILOÅ CRNJANSKI NA RUBU DOPUÅ TENOG ÄEMERA I TUGE IME Džef Dajer i Metju Spektor: UMJETNOST NEFIKCIJE BR. 6 Džef Dajer: BELI PESAK Džef Dajer: PREDGOVOR ZA CRNO JAGNJE I SIVI SOKO REBEKE VEST Branislav ŽivanoviÄ: POSLEDNJI VIKTORIJANAC NA ORIJENTU RED VOŽNJE Loren Hof: RADILA SAM KAO MAJSTOR ZA KABLOVSKU Nikola Madžirov: DOM ā PROSTOR KOJI SE NAPUÅ TA DOZIVI Fabio Pusterla: ZEMLJA POSLA Jan Vagner: SEDAM PESAMA Fjodor Svarovski: VODA Raul Braska: MIKROPRIÄE RAZMENA DAROVA Bojana StojanoviÄ PantoviÄ: NOSILAC ALTERNATIVNOG KANONA SRPSKE KNJIŽEVNOSTI (Milo Lompar: Crnjanski ā biografija jednog oseÄanja, Pravoslavna reÄ, Novi Sad, 2018) Ivana Z. TanasijeviÄ: UMETNOST UTOLIKO OZBILjNIJA, UKOLIKO VIÅ E LIÄI NA IGRU (Vladimir PiÅ”talo: ZnaÄenje džokera, Agora, Novi Sad, 2019) Jelena S. MladenoviÄ: PRODUBLJIVANJE ISKUSTVA ā SEÄANJE ā RAZOTKRIVANJE ZABLUDA (Vladimir TabaÅ”eviÄ: Zabluda Svetog Sebastijana, Laguna, Beograd, 2018) Dragan BabiÄ: BEG U SRCE TAME (Damir KarakaÅ”: Proslava, Naklada OceanMore, Zagreb, 2019) Ivan Å unjiÄ: POETSKI KONTINUITET (Darija ŽiliÄ: SvanuÄe, Biakova, Zagreb, 2018) Jelena LalatoviÄ: NOVA EMIGRACIJA I STARA MIZOGINIJA (Sanja NikoliÄ: Sila i Soni u Berlinu, Lom, 2018) SrÄan SrdiÄ: PREŽIVETI KINU (Ju Hua: Kina u deset reÄi, preveo sa kineskog Zoran SkrobanoviÄ, Geopoetika, Beograd, 2018) SrÄan V. TeÅ”in: PRIÄE S DUPLIM DNOM (Etgar Keret: Iznenada neko pokuca na vrata, Laguna, Beograd, 2019) KO JE KO
ŽeljezniÄka nesreÄa u Zagrebu dogodila se 30. kolovoza 1974. u 22:40 na istoÄnom ulasku u ZagrebaÄki Glavni kolodvor.[1][2] Smatra se jednom od najveÄih željezniÄkih nesreÄa u Hrvatskoj i jednom je od najveÄih željezniÄkih nesreÄa u ondaÅ”njoj Jugoslaviji. NesreÄa se dogodila kada je ekspresni putniÄki vlak (broj 10410)[3] na relaciji Atena ā Beograd ā Zagreb ā Dortmund sa svih 9 vagona iskoÄio iz traÄnica na samu ulazu u zagrebaÄki glavni kolodvor, na 719. metru od ulaza na IIa kolosjek,[4] te se prevrnuo, pri Äemu je poginulo 167 putnika, te neutvrÄen broj neidentificiranih putnika.[5] U 22.33 sata lokomotiva je na IIa kolosjek kolodvora uÅ”la sama.[4] Po ovom je dogaÄaju napisana knjiga `Filip djeÄak bez imena` Ante GardaÅ”a.[6] U vlaku je onda bilo približno 400 putnika, izmeÄu kojih su bili veÄi dio iseljeniÄki radnici u povratku s ljetnog odmora na rad u SR NjemaÄkoj. Vlak je s brzinom od 104 km/h uÅ”ao u željezniÄki kolodvor umjesto dozvoljenom 50 km/h, gdje je iskliznuo iz traÄnica te se prevrnuo. Poginulo je 167 putnika, neki od njih zbog elektriÄna udara jer je vlak prevrtanjem istrgao željezne stupove elektriÄnih vodova. Identifikacija unakaženih trupala predstavljala je veliki problem, tako da je 41 neidentificiranih žrtava prokopano u zajedniÄkoj grobnici na Mirogoju.[7][3] Josip Broz Tito poslije nesreÄe razglasio je dan žaljenja. Naknadno istraživanje iskljuÄilo je moguÄnosti tehniÄkih pogreÅ”aka, a optuženi su za uzrok nesreÄe strojovoÄa Nikola KneževiÄ i njegov asistent Stjepan Varga, koji su preživjeli. Istražitelji nisu bili istog miÅ”ljenja je li nesreÄi uzrokovalo utjecanje alkohola ili su jednostavno zaspali, ali najvjerojatniji uzrok je bila njihova iscrpljenost; njih su obojica u proteklom mjesecu proÅ”li 300 sati rada, a prije nesreÄe bez ostatka radili su 51 sat. UnatoÄ toj olakÅ”avajuÄoj okolnosti strojevoÄa je osuÄen na 15 godina zatvora dok je njegov pomoÄnik na 8. Nije iskljuÄeno da je vlak zbog niskog stadija željezniÄke infrastrukture kasnio u dolascima i stoga je strojevoÄa ubrzanjem vožnje htio uÄi na zagrebaÄki kolodvor na vrijeme. Preživjeli putnici potvrdili su da vlak oko sat vremena prije Zagreba nije usporavao niti vožnjom kroz postaje Ludinu i Novoselec, te se opasno naginjao u zavojima. Lokomotiva nastradalog vlaka sada se nalazi u Hrvatskom željezniÄkom muzeju.[8]