Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-1 od 1 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
1-1 od 1
1-1 od 1 rezultata
Prikaz
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Pun naslov: ИСТОЧНИК. ДУХОВНИ ЛИСТ ЗА ЦРКВЕНО-ПРОСВЈЕТНЕ ПОТРЕБЕ СРПСКО-ПРАВОСЛАВНОГ СВЕШТЕНСТВА И НАРОДА У БОСНИ И ХЕРЦЕГОВИНИ ВЛАСНИК: ЊИХОВА ВИСОКОПРЕОСВЕШТЕНСТВА СРПСКО-ПРАВОСЛАВНИ Б. - Х. АРХИЈЕРЕЈИ УРЕДНИК: протосинђел ИЛАРИОН РАДОНИЋ, проф. богословије ГОДИНА ОСМАНАЕСТА 1904. Izdavač:...............Prva srpska štamparija Riste J. Savića Mesto izdanja:.....Sarajevo Godina izdanja:...1904. Format:...............veliki, 17,5 x 25 cm Povez:.................tvrdi, poluplatneni Broj strana:.........396 strana časopisa +96 strana teksta, na kraju knjige, pod naslovom `Riječ učenicima na početku školske godine`, bez imena autora, ćirilica Težina:................1290 g Stanje knjige:......platno na jednom uglu korica i jednom hrbata je znatnije pohabano, hartija na koricama, naročito zadnjim, delom izbledela, na prednjim koricama vinjeta, na naslovnim stranama pečati biblioteke, tri lista su lepljena trakom za povez, deo u Sadržaju uokviren crvenom bojicom, najednom mestu štrihlirano plavom i na jednom crvenom bojicom, jedna reč na strani 365 podvučena crvenom bojicom, hartija je požutela, mestimično sa tamnijim mrljama, ostalo je potpuno očuvano Časopis Dabro-bosanski Istočnik počeo je da izlazi u vreme austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. To je vreme Kalajevog režima i označava početak pokušaja formiranja bosanske nacije – isticana je i potreba za jednim, zajedničkim jezikom. Srpski narod se odupirao stvaranju nametnute `bosanske` narodnosti ispoljavanjem snažnog interesovanja za narodnu književnost i kulturno nasleđe. U Bosni i Hercegovini je pod austrougarskom upravom pokrenuto preko 150 listova, časopisa i drugih periodičnih publikacija. Austrougarska je vodila računa o štampi, te su dozvolu za izdavanje dobijali samo režimski listovi i časopisi, koji su zbog toga nailazili na nerazumevanje i odbojnost kod čitalaca. Odlika srpske pravoslavne periodike u ovom periodu bila je čvrsta nacionalna svest, težnja ka uspostavljanju što jačih veza sa Srbijom. Prvi nacionalni časopisi javili su se u Sarajevu. Na konzistorijalnoj sednici od 15. maja 1887. Dabro-bosanski mitropolit Đorđe Nikolajević uputio je predstavku Visokoj zemaljskoj vladi za dozvolu pokretanja lista srpsko-pravoslavnog sveštenstva u Bosni i Hercegovini. U predstavci se navodi da će se list isključivo baviti crkveno-prosvetnim sadržajima, da će biti verski trpeljiv i da se neće mešati u političke stvari. Za urednika je predložen Nikola G. Lalić (1860-1889), a vlasnik lista bi bila Mitropolitska konzistorija. Uprkos nepovoljnim izveštajima o uredniku Laliću (koji je završio bogosloviju u Beogradu i proveo dve godine na studijama na Duhovnoj akademiji u Kijevu), Zemaljska vlada je preporučila molbu, pa je Zajedničko ministarstvo finansija 13. juna 1887. odobrilo koncesiju za izdavanje ovog časopisa. Prvi broj Dabro-bosanskog Istočnika izašao je u julu 1887. godine. Njegov program bio je zapravo program dotadašnjeg delovanja srpskog sveštenstva. Za vreme uredništva Đorđa Petrovića, list je donosio i društvene i kulturne vesti, pouke, putopise, radove iz etnografije i etnologije, slično Bosanskoj vili. Od br. 4/ 1894. godine urednik je postao Vasilije S. Popović, tadašnji protojerej, a kvalitet lista počeo je naglo da opada. U dvanaestoj godini izlaženja, časopis je postao službeni vesnik i organ srpsko-pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini. Dobio je novo ime – ISTOČNIK, novo uredništvo i manji format, kao i nešto izmenjen podnaslov: duhovni časopis za crkveno-prosvetne potrebe srpsko-pravoslavnog sveštenstva i naroda u Bosni i Hercegovini Početkom 1900. uredništvo Istočnika preuzima tadašnji jeromonah ILARION RADONIĆ, koji je od 1898. radio kao profesor u Reljevskoj bogosloviji. Uredničke poslove obavljao je od 1. januara 1900. do 30. septembra 1907. godine. Kao urednik, Radonić je i sam dosta pisao. Njegovi najbrojniji radovi bili su kritički prikazi i osvrti na knjige i časopise, najčešće dela iz istorije pravoslavne crkve, književnosti, izdanja Matice srpske. Objavljen je i određen broj beseda, prigodnih propovedi i poučni članci iz pastirske prakse. Za vreme njegovog uređivanja osetno je porastao broj prevoda stručnih i teoloških rasprava ruskih autora. Zbog malog broja pretplatnika, u 25. godini izlaženja, Istočnik je prestao da izlazi. Prestanku izlaženja doprinelo je pokretanje Vjesnika, zvaničnog organa srpsko-pravoslavnih crkveno-školskih vlasti u Bosni i Hercegovini. Mr Milica Crnojević, Reč sa promocije knjige: Radulović, Zdravka. Bibliografija časopisa `Dabro-bosanski Istočnik`: (1887-1911). Beograd: Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta, Institut za teološka istraživanja, 2010., održane 29. maja 2010. godine na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu. (103/18-260/pol-kp/673)