Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
101-125 od 2285 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Mitar Đurišić: PRIMORSKA OPERATIVNA GRUPA, Vojnoistorijski institut Beograd/Istorijski institut Crne Gore Podgorica 1997, str. 285. Drugi svetski rat, partizanske jedinice u Crnoj Gori. МИТАР ЂУРИШИЋ је рођен 1923. године у Парцима, општина Погорица.Основну школу је похађао у Грацу, нижу гимназију у Даниловграду, а учитељску школу на Цетињу и у Херцег Новом. Учесник је Народно - ослободилачког покета од 1941. године Завршио је Војнополитичку школу и Пјешадијску официрску школу. До 1950. године радио је на штабским дужностима а од 1979. године као историчар у Војноисторијском институту. Пензионисан је у чину пуковника. Коаутор је десет књига а у једанаест зборника радова објављени су његови прилози. Написо је неколико десетина чланака о ратној прошлости Црне Горе и Србијеза часописе: Војноисторијски гласник, Историјски записи и Југословенски историјски часопис, а десетак редакција листова и радио телевизијских станица објављивало је његове чланке и фељтоне. Писао је и енциклопедијске јединице за Војну енциклопедију, Енциклопедију Југославије и (још необјављену) Енциклопедију Црне Горе. Има звање научног савјетника. МИТАР ЂУРИШИЋ је рођен 1923. године у Парцима, општина Погорица.Основну школу је похађао у Грацу, нижу гимназију у Даниловграду, а учитељску школу на Цетињу и у Херцег Новом. Учесник је Народно - ослободилачког покета од 1941. године Завршио је Војнополитичку школу и Пјешадијску официрску школу. До 1950. године радио је на штабским дужностима а од 1979. године као историчар у Војноисторијском институту. Пензионисан је у чину пуковника. Коаутор је десет књига а у једанаест зборника радова објављени су његови прилози. Написо је неколико десетина чланака о ратној прошлости Црне Горе и Србијеза часописе: Војноисторијски гласник, Историјски записи и Југословенски историјски часопис, а десетак редакција листова и радио телевизијских станица објављивало је његове чланке и фељтоне. Писао је и енциклопедијске јединице за Војну енциклопедију, Енциклопедију Југославије и (још необјављену) Енциклопедију Црне Горе. Има звање научног савјетника. МИТАР ЂУРИШИЋ је рођен 1923. године у Парцима, општина Погорица.Основну школу је похађао у Грацу, нижу гимназију у Даниловграду, а учитељску школу на Цетињу и у Херцег Новом. Учесник је Народно - ослободилачког покета од 1941. године Завршио је Војнополитичку школу и Пјешадијску официрску школу. До 1950. године радио је на штабским дужностима а од 1979. године као историчар у Војноисторијском институту. Пензионисан је у чину пуковника. Коаутор је десет књига а у једанаест зборника радова објављени су његови прилози. Написо је неколико десетина чланака о ратној прошлости Црне Горе и Србијеза часописе: Војноисторијски гласник, Историјски записи и Југословенски историјски часопис, а десетак редакција листова и радио телевизијских станица објављивало је његове чланке и фељтоне. Писао је и енциклопедијске јединице за Војну енциклопедију, Енциклопедију Југославије и (још необјављену) Енциклопедију Црне Горе. Има звање научног савјетника. Očuvanost 4 i ima autorova posveta.
Prof. dr. Bora Ristić Bora Ristić je rođen je u Vladičinom Hanu 1939. godine. Osnovnu školu završio je u Kumanovu, Autosaobraćajno-tehničku školu u Zemunu, a diplomirao je na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu 1963. godine. Radio je u nekoliko saobraćajnih preduzeća i ustanova. Postdiplomske studije završava 1977. na Institutu za ekonomske nauke, 1985. doktorira na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu. Iste godine Nastavno naučno veće Tehničkog fakulteta u Bitolju proglasilo ga je za redovnog profesora za predmete Bezbednost u saobraćaju, Regulacija saobraćaja i Saobraćajno planiranje. U ovoj ustanovi je radio do penzionisanja. Izdavač: Udruženje za zaštitu i očuvanje srpskih spomenika u Makedoniji 89 stranica, posveta autora
Radomir Andrić : POD ZLATNOM LESKOM, Novo delo Beograd 1988, str. 48. Poezija za decu. Očuvanost 4. O autoru: Rođen je u Ljubanju, kraj Užica, 1944. Radio je kao novinar u Radio Beogradu. Objavio je 30 knjiga pesama: Sunce u vodenici, Večernji krčag, Šumska crkva, Bunari Radoša Modričanina, Neustuknica, Kakva počast, Ispod snega, Pohvala smehu, Vučica na prtini, Rujno, Rumunska ikona, Isto i obrnuto, Večera na savskoj lađi, Beli izvor... Piše i za decu. Pesme su mu prevedene na italijanski, španski, francuski, engleski, ruski, rumunski, makedonski i slovenački jezik. Dobitnik je većeg broja književnih nagrada. Književnik je bogatog i raznovrsnog opusa, a pored poezije, piše prozu, književnu kritiku i esejistiku.
Izdavač: Nolit, Beograd Godina izdanja: 1934. Povez: Tvrd Broj strana: 230 Stanje: Veoma dobro (ima manju nalepnicu na unutrašnjoj strani prednje korice, na predlistu upisana dva broja flomasterom i običnom olovkom) Вернер Тирк је син јеврејског трговца. Студирао је музику, али је морао да одустане од студија због финансијских потешкоћа. У време хиперинфлације Вајмарске републике био је помоћник брокера, затим рачуновођа у фабрици одеће и банкарски службеник. Тирк пише за новине као што су Берлинер Тагеблатт, Арбеитер Иллустриерте Зеитунг или Дие Роте Фахне. Члан је Сцхутзвербанд деутсцхер Сцхрифтстеллер (де). Стефан Цвајг уочава његов таленат1. У марту 1933. емигрирао је у Праг. Његове књиге су спаљене 10. маја 1933. Написао је роман Клајнер Ман у униформи, где је како малограђанин постаје члан СА. Године 1937. отпутовао је у Норвешку и радио за норвешки радио. Написао је књигу о Чаробној фрули која је конфискована 1941. Након инвазије на Норвешку 1940. отишао је у Уједињено Краљевство. Због своје немачке националности, интерниран је на острво Ман у исто време када и Алфред Сон-Ретхел, а затим депортован у Аустралију. Британско држављанство је стекао 1947. Радио је као слободни писац у Лондону. Биографски детаљи после 1962. нису познати.
3OO.OO KILOMETARA U SEKUNDU SA DOKTOROM SVUGDIĆEM DOKTOR SVUGDIĆ NOLIT B e o g r a d 1 9 3 2 DEČJA BIBLIOTEKA NOLIT R e f e r e n c e Brzina Telefon Telegraf Radio-talasi Nepoznati zraci Prvo putovanje oko sveta Put u nepoznato Najviši vrh zemlje Let u stratosferu Svetlost Sunce Starost Zemlje Putovanje u vasionu ......................................................... Preveo sa nemačkog: PAVLE BIHALY Slika na koricama: PAVLE BIHALY Ilustracije radio: LITO, BERLIN Latinica Tvrde korice Šiven povez 204 stranice Korice u odličnom stanju Knjiga slabo korišćena, više je vreme dotaklo Knjiga ulazi u red neprocenjivih dečjih knjiga Knjiga iz predratnog perioda Jugoslavije Knjiga za kolekcionarE Knjiga r a r i t e T
o autoru: Bora Ristić je rođen je u Vladičinom Hanu 1939. godine. Osnovnu školu završio je u Kumanovu, Autosaobraćajno-tehničku školu u Zemunu, a diplomirao je na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu 1963. godine. Radio je u nekoliko saobraćajnih preduzeća i ustanova. Postdiplomske studije završava 1977. na Institutu za ekonomske nauke, 1985. doktorira na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu. Iste godine Nastavno naučno veće Tehničkog fakulteta u Bitolju proglasilo ga je za redovnog profesora za predmete Bezbednost u saobraćaju, Regulacija saobraćaja i Saobraćajno planiranje. U ovoj ustanovi je radio do penzionisanja. 63 stranice, posveta autora IZDAVAČ: Udruženje za zaštitu i očuvanje srpskih spomenika u Makedoniji Balkanski rat, San Stefanski mir, Bugarska, Berlinski kongres, Štip, brdo Kalenica
Mek povez, ćirilica,276 strana Čime su se zapravo bavili Peta uprava KGB i druge njegove regionalne ispostave? Ko, gde i kako je prisluškivao američke predsednike i zašto su saradnici stanica radio-elektronske obaveštajne službe Šesnaeste uprave KGB SSSR nagrađeni ratnim ordenima? Kako je naučno-tehnička obaveštajna služba pomagala izgradnji novih vidova sovjetske vojne tehnike? Čime su se bavili saradnici komande „F“ u inostranim rezidenturama? Za koga su u „skrovištima“ i tajnim spremištima na teritoriji zapadne Evrope oni ostavljali oružje i radio-stanice? Šta je trebalo da se dogodi u slučaju nastanka „izuzetnog perioda“? O tome i mnogo čemu drugom govori se u ovoj knjizi poznatog ruskog istoričara Aleksandra Severa, napisanoj na osnovu nekadašnje tajne dokumentacije KGB SSSR.
Autor Miladin ĆulafićNaslov Dokle ću morati da budem dobarPovez TvrdIzdavač NolitBiblioteka ZmajMiladin Ćulafić (Gornje Luge kod Andrijevice, 27. januar 1939) srpski je književnik i lektorBiografijaOsnovnu školu završio je u Andrijevici, a gimnaziju u Ivangradu (Berane). Završio je Filološki fakultet u Beogradu, grupa za jugoslovenske i opštu književnost. Radio je desetak godina kao profesor književnosti u Brčkom, Mladenovcu, Mrkonjić Gradu i Banjoj Luci.[1] Posle je, u Beogradu, radio kao lektor i korektor u novinskom preduzeću Jež i izdavačkoj kući Rad.Osim izbora iz njegove prve dve knjige na bugarskom pod nazivom Silna krv (Narodna kultura, Sofija 1980), prevođene su još neke njegove priče na italijanski i francuski jezik.Član je Udruženja književnika Srbije.Živi u Beogradu4/1
FILIJALA Sećanja voditelja radio-emisija SERGEJ DOVLATOV RUBIKON Novi Sad 2 O 1 O Biblioteka `Slučajevi` Knjiga 3 S ruskog preveo DUŠAN PATIĆ ............................................................ O autoru Broš Latinica 1 3 3 stranice NEKORIŠĆENO Ekstra **********