Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 288 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
MATTHEW COLLIN - GUERRILLA RADIO ROCK`N ROLL RADIO AND SERBIA S UNDERGRAUND RESISTANCE RETKO POVOLJNO IZDAVAČ. THUNDER`S MOUTH PRESS NEW YORK STRANA. 247 MEKOG POVEZA STANJE. POSVETA, VEOMA OČUVANA, KNJIGA KAO NA SLICI, OCENA. 4+... DOSTAVU PLAĆA KUPAC, MS KUT BRAO
Treći program Radio Beograda veoma dobro očuvana knjiga broj 24, zima 1975. mek povez, veći format 570 strana Nikola Milošević: Motiv smrti u Andrićevoj prozi Stipe Šuvar: Samoupravljanje nakon novog ustava Ivan Hoht: Geneza literature Stefan Moravski: O funkcijama najnovije umetnosti Zoran Gavrilović: Protivrečna priroda smisla i položaja kritike Božo Vukadinović: Entropija i kniževna kritika Tomas Man: Nastavak Doktora Faustusa Radomir Konstantinović: četiri pesnika: Elevatio Dušana Maluševa Tri samoubistva Proke Jovkića Dragoljub J. Filipović i svečana smrt deseterca Božidar Stojadinović otišao u šumu Ivan Urbančić: Metafizika uživanja Klod Levi Stros: Totemizam danas
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Bukovski nikada ovo nije radio - Jasmina Rakić Izdavač - Predrag & Nenad, Beograd, 1994.god Broširan povez, latinica, 134. strane. Dobro očuvana.
STANJE KNJIGE: Knjiga potpuno očuvana O KNJIZI: Zbirka kratkih pripovedaka o deci i za decu, raznih autora. Knjiga je dobila naziv po emisiji `Dobro jutro deco` Prvog programa Radio Beograda, u kojoj su pripovetke čitane. O IZDANJU: DOBRO JUTRO DECO, izdavač Narodna knjiga i RTS, Beograd, 2003. Tvrd povez. Ćirilica. Priredili Vesna Ćorović Butrić, Jovo Ljuštanović, Bratislav Milanović.
Izdavač: Prosveta - Beograd; 1996; Broširani povez; ćirilica; 12x20 cm; 148 str.; Očuvana knjiga. Čitana i ne jednom, ali nije oštećena, sem ćoška prednje korice, donji levi ugao (vidi se sa fotografije). Nema posvete, pisanja ni rukopisa po njoj. Unutra čista i uredna! Građanski rat u BiH. . . ! Retko u ponudi! Kolekcionarski primerak! Nema je po ovoj ceni na netu! Preporučujem kupcima! Do oktobra 1992. godine, živeo i radio u Sarajevu, kao dramski pisac i reditelj. Na Televiziji Sarajevo radio je kao reditelj i odgovorni urednik Redakcije igranog programa. Od 1992. godine je živeo i radio u Beogradu kao samostalni umetnik. Anđić je autor tridesetak dramskih i proznih dela. Pisao je radio i televizijske drame i serije, pozorištne drame, kratke priče i romane. Njegova najpoznatija dramska dela su „Jedilište (Omer-paša Latas)`, premijera 1977.godine i „Princip G` (o Sarajevskom atentatu),1981. godine - obe u režiji autora i u izvodjenju Narodnog pozorišta u Sarajevu. Izabrane drame Dušana Anđića objavila je sarajevska izdavačka kuća „Svjetlost` 1985. u ediciji Antologija savremene književnosti naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 50 knjiga. Anđić je autor više proznih dela: `Smrt u Sarajevu` (`Prosveta` Beograd, 1994, prvo izdanje, 1995, drugo izdanje), `Balkanska priča`, roman, 2009, `Kratka priča o nestajanju i nastajanju`, 1014, `Hagada - Sarajevska priča`, , roman 2015, `Ko je ubio predsednika`, roman, 2016. godine (sve u izdanju Izdavačke kuće `Rabic` iz Sarajeva).
Stevan Raičković VetrenjačaTvrdi povez Izdavač Bigz / ProsvetaStevan Raičković smatra se jednim od najznačajnijih srpskih savremenih književnika. Bio je pesnik, prozaik, pisac za decu i prevodilac. Raičković je rođen 1928. godine u Neresnici kod Kučeva. U školu je krenuo u rodnom mestu, a kasnije je pohađao gimanziju u Senti, Kruševcu, Smederevu i Subotici. Maturirao je 1947. godine, a nakon toga otišao u Beograd, gde je upisao studij na Filološkom fakultetu.Otkako je počeo da objavljuje pesme za vreme studija, Raičković je postao saradnik u raznim listovima. Radio je i kao saradnik Literarne redakcije Radija Beograd. 1959. godine postao je urednik u izdavačkoj kući "Prosveta". Taj posao radio je do 1980. godine.3/11
Stevan Raičković VetrenjačaTvrdi povez Izdavač Bigz / ProsvetaStevan Raičković smatra se jednim od najznačajnijih srpskih savremenih književnika. Bio je pesnik, prozaik, pisac za decu i prevodilac. Raičković je rođen 1928. godine u Neresnici kod Kučeva. U školu je krenuo u rodnom mestu, a kasnije je pohađao gimanziju u Senti, Kruševcu, Smederevu i Subotici. Maturirao je 1947. godine, a nakon toga otišao u Beograd, gde je upisao studij na Filološkom fakultetu.Otkako je počeo da objavljuje pesme za vreme studija, Raičković je postao saradnik u raznim listovima. Radio je i kao saradnik Literarne redakcije Radija Beograd. 1959. godine postao je urednik u izdavačkoj kući "Prosveta". Taj posao radio je do 1980. godine.3/11
Stevan Raičković Kamena uspavankaTvrdi povezIzdavači Bigz / ProsvetaStevan Raičković smatra se jednim od najznačajnijih srpskih savremenih književnika. Bio je pesnik, prozaik, pisac za decu i prevodilac. Raičković je rođen 1928. godine u Neresnici kod Kučeva. U školu je krenuo u rodnom mestu, a kasnije je pohađao gimanziju u Senti, Kruševcu, Smederevu i Subotici. Maturirao je 1947. godine, a nakon toga otišao u Beograd, gde je upisao studij na Filološkom fakultetu.Otkako je počeo da objavljuje pesme za vreme studija, Raičković je postao saradnik u raznim listovima. Radio je i kao saradnik Literarne redakcije Radija Beograd. 1959. godine postao je urednik u izdavačkoj kući "Prosveta". Taj posao radio je do 1980. godine.3/11
Stevan Raičković Točak za mučenje Tvrdi povez sa zaštitnim omotomIzdavač Bigz / ProsvetaStevan Raičković smatra se jednim od najznačajnijih srpskih savremenih književnika. Bio je pesnik, prozaik, pisac za decu i prevodilac. Raičković je rođen 1928. godine u Neresnici kod Kučeva. U školu je krenuo u rodnom mestu, a kasnije je pohađao gimanziju u Senti, Kruševcu, Smederevu i Subotici. Maturirao je 1947. godine, a nakon toga otišao u Beograd, gde je upisao studij na Filološkom fakultetu.Otkako je počeo da objavljuje pesme za vreme studija, Raičković je postao saradnik u raznim listovima. Radio je i kao saradnik Literarne redakcije Radija Beograd. 1959. godine postao je urednik u izdavačkoj kući "Prosveta". Taj posao radio je do 1980. godine.3/11
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Ko je odgajio Njutna? Gde je Isak Njutn studirao? Šta je sve Njutn radio tokom života? Do kakvih naučnih otkrića je NJutn došao? Odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja ponudiće vam ova mala knjiga o jednoj velikoj ličnosti.
Zapisi o ljudima, Radomir Putnik. Izdanje Radio televizije Srbije, 2012. Mek povez, 244. Obogaćeno fotografijama. Nova knjiga. Zapisi o ljudima Radomir Putnik (autor) Izdavač: Radio Televizija Srbije Poslovi koje je obavljao Radomir Putnik, književnik i dramaturg, teatrolog i pozorišni kritičar, dugogodišnji urednik Dramskog, Igranog i Umetničkog programa TV Beograd, a i same životne okolnosti u kojima se nalazio, dovodili su ga često u poziciju svedoka i saučesnika, a pokatkad i neizbežnog učesnika, u raznim događajima vezanim za kreativne procese u književnosti, na televiziji i u pozorištu. Tokom minulih decenija upoznao je značajne ličnosti, među njima stvaraoce, pisce, reditelje, glumce, slikare i druge koji su ostavili trajan trag u našem kulturnom životu i umetnosti. Zapisi su posvećeni nekim od izuzetnih osoba koje je poznavao, ali, uz njih, i nekolicini živih ličnosti koje su svojim delom već ušle u zajedničku povest. Pogledajte sliku sa sadržajem.
KONAC DVADESETOG VEKA - Vojislav Despotov Edicija: Avanturistički eseji, knjiga 1 Izdavač: IU Misao - Novi Sad Povez: tvrd 2012 245 str. 15x15 cm. Avanturistički eseji je sintagma koju je prvi put upotrebio Vojislav Despotov kao podnaslov zbirke eseja Vruć pas. Tada kao i danas pozivala je na avanturu prekoračivanja žanra, na igru sa medijem slike, teksta, alfabeta, interpunkcija, mistifikacija... Ovu ediciju posvećujemo upravo onome što stoji iza te sintagme kao i onome ko ju je izmaštao i ostavio pred nas. Vojislav Despotov rođen je 1950. u Zrenjaninu, umro je 2000. godine u Beogradu. Živeo je u Novom Sadu. Bio je vlasnik i urednik prvog jugoslovenskog privatnog časopisa za književnost HEY JOE. Prevodio je sa engleskog, nemačkog i slovenačkog jezika. Radio je kao urednik dramskog programa u Radio Novom Sadu. Objavio je knjige pesama: Prvo, tj. pesmina slika reči (1972), Dnjižepta bibil zizra uhunt (1976), Trening poezije (1978), Perač sapuna (1979), Pada dubok sneg (1986), Prljavi snovi (1988), Veseli pakao evropoezije (1990), Deset deka duše (1994) i Veseli pakao poezije (izabrane pesme, 1996), esejistički spev Neočekivan čovek (1992), romane: Mrtvo mišljenje (1989), Petrovgradska prašina (1990), Jesen svakog drveta (1997), Andraci, jepuri i ostala najvažnija čudovišta Petrovgrada i Srednjeg Banata (1998), Evropa broj 2 (1998) i Drvodelja iz Nabisala (1990), kao i knjigu eseja Vruć pas (1985). Pisao je i radio i TV drame. Prevodio je sa engleskog, nemačkog i slovenačkog jezika. Jedna književna nagrada nosi njegovo ime. KC K.D.S.2.3.
Odlično Očuvana !!! - nema posvetu ... Izdavač: Evro Book Broj strana: 437 Pismo: Latinica Povez: Mek , 475 grama Format: 13x20 cm Godina: 2011 Majlo Viver je pokušao za sobom da ostavi svoj nekadašnji život prepun tajni i laži u kojem je radio za Centralnu obaveštajnu službu kao „turista”, tajni agent bez kuće i identiteta. RL1
Ružno pače, 2009. 12 x 19 cm, 107 ilustrovanih strana. Lepo očuvana, ima posvetu na predlistu. Veliki Albert priča nam šta je sve lepo radio u svom životu. Govori o svojoj strasti prema fizici, o sviranju na violini i o miru u svetu. Nije patentirao vremeplov, ali je – svojom veličanstvenom teorijom relativiteta – postavio teorijske osnove za njegovo konstruisanje... Jednoga dana, ko zna...
Zapisi o ljudima, Radomir Putnik Zapisi o ljudima, Radomir Putnik. Izdanje Radio televizije Srbije, 2012. Mek povez, 244. Obogaćeno fotografijama. Zapisi o ljudima Radomir Putnik (autor) Izdavač: Radio Televizija Srbije Poslovi koje je obavljao Radomir Putnik, književnik i dramaturg, teatrolog i pozorišni kritičar, dugogodišnji urednik Dramskog, Igranog i Umetničkog programa TV Beograd, a i same životne okolnosti u kojima se nalazio, dovodili su ga često u poziciju svedoka i saučesnika, a pokatkad i neizbežnog učesnika, u raznim događajima vezanim za kreativne procese u književnosti, na televiziji i u pozorištu. Tokom minulih decenija upoznao je značajne ličnosti, među njima stvaraoce, pisce, reditelje, glumce, slikare i druge koji su ostavili trajan trag u našem kulturnom životu i umetnosti. Zapisi su posvećeni nekim od izuzetnih osoba koje je poznavao, ali, uz njih, i nekolicini živih ličnosti koje su svojim delom već ušle u zajedničku povest. Odlično ocuvana knjiga. Sadržaj je na dodatnim slikama. Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Ovo je najjeftiniji primerak na sajtu na dan postavljanja! POGLEDAJTE I OSTALE predmete KOJE PRODAJEM POPUST NA VIŠE KUPLJENIH PREDMETA, PITAJTE! KLIKNITE NA LINK http://www.kupindo.com/Clan/zambezi/SpisakPredmeta ------------------------------ 10022022K
Tone Seliškar DrugoviTvrdi povezBiblioteka PingvinAnton „Tone“ Seliškar (sloven. Tone Seliškar; Ljubljana, 1. april 1900 — Ljubljana, 10. avgust 1969) je bio slovenački književnik koji se najviše orijentisao pisanju dela za dečji uzrast.BiografijaTone Seliškar je rođen u radničkoj porodici u predgrađu Ljubljane. Već u osnovnoj školi je pokazao veliko interesovanje i talenat za pisanje. Dugo je radio kao profesor, prvo u Celju, a zatim u Trbolju. Učestvovao je u NOB-u, gde je radio na uređivanju partizanskih časopisa.Njegovi radovi su zastupljeni u zborniku socijalne lirike «Knjiga drugova» 1929. godine. Kroz svoja dela pokazuje puno širine i razumevanja pišući o iskušenjima i uzbuđenjima mladosti.DelaPoezijaTrbovlje (1923)Knjiga drugova (1929)Pesme očekivanja (1937)Neprijatelj (1944)U krilu domovine (1947)Pesme i prepevi (1957)ProzaNasukani brod (1932)Kuća bez prozora (1936)Ruke Andreja PodlipnikaMi ćemo pobediti (1946)Noć i svitanje (1946)Tržišna cesta (1947)Ljudi sa crvenim cvetom (1961)Dela za mladeRudi (1929)Družina sinjeg galeba (1936)Janko i Metka (1939)Bujica (1939)Drugovi (1946)Mule (1948)Lisčki (1950)Djed som (1953)Posada bez broda (1955)Indijanci i gusari (1957)Velika gala predstava (1958)Devojčica sa herojskim srcem (1959)Ribar Luka i delfin (1963)3/25
Tone Seliškar DrugoviTvrdi povezBiblioteka PingvinAnton „Tone“ Seliškar (sloven. Tone Seliškar; Ljubljana, 1. april 1900 — Ljubljana, 10. avgust 1969) je bio slovenački književnik koji se najviše orijentisao pisanju dela za dečji uzrast.BiografijaTone Seliškar je rođen u radničkoj porodici u predgrađu Ljubljane. Već u osnovnoj školi je pokazao veliko interesovanje i talenat za pisanje. Dugo je radio kao profesor, prvo u Celju, a zatim u Trbolju. Učestvovao je u NOB-u, gde je radio na uređivanju partizanskih časopisa.Njegovi radovi su zastupljeni u zborniku socijalne lirike «Knjiga drugova» 1929. godine. Kroz svoja dela pokazuje puno širine i razumevanja pišući o iskušenjima i uzbuđenjima mladosti.DelaPoezijaTrbovlje (1923)Knjiga drugova (1929)Pesme očekivanja (1937)Neprijatelj (1944)U krilu domovine (1947)Pesme i prepevi (1957)ProzaNasukani brod (1932)Kuća bez prozora (1936)Ruke Andreja PodlipnikaMi ćemo pobediti (1946)Noć i svitanje (1946)Tržišna cesta (1947)Ljudi sa crvenim cvetom (1961)Dela za mladeRudi (1929)Družina sinjeg galeba (1936)Janko i Metka (1939)Bujica (1939)Drugovi (1946)Mule (1948)Lisčki (1950)Djed som (1953)Posada bez broda (1955)Indijanci i gusari (1957)Velika gala predstava (1958)Devojčica sa herojskim srcem (1959)Ribar Luka i delfin (1963)3/25
Miodrag Čeperković : STALAG 12 D , Смедерево : Радојковић, 2003, Fizički opis 119 стр. : илустр. ; 21 cm Белешка о аутору: стр. 118-119. Чеперковић, Миодраг, 1927-2006 -- Мемоари Očuvanost 4. Miodrag Čeperković (Ruđinci, 23. novembar 1927 — Beograd, 6. decembar 2006) bio je rudarski inženjer, jedan od osnivača i profesor na Fakultetu organizacionih nauka, od 1982. član Njujorške akademije nauka. Smatra se zaslužnim za građenje metalske industrije Srbije. Rođen je 23. novembra 1927. godine u Ruđincima, kod Vrnjačke Banje. Gimnaziju je završio u Kraljevu, Vrnjačkoj Banji i Kruševcu. U Drugi svetski rat je otišao sa nepunih 17 godina. Učesnik je NOB-a. Godine 1944. bio je vodni delegat 1. čete 4. bataljona u Drugoj ličkoj proleterskoj brigadi. Oslobođenje je dočekao ranjen, u Šestoj proleterskoj brigadi. Nakon što je gimnaziju završio u Kruševcu, upisao se na Rudarsko-geološki fakultet u Beogradu, gde je diplomirao 1950. godine. Doktorirao je na istom fakultetu na temi iz oblasti zaštite na radu u rudarstvu i metalurgiji „Doprinos borbi protiv prašine u rudarstvu i metalurgiji” 1965. godine. Jedanaest godina je radio na Kosovu i Metohiji. Počeo je kao pogonski inženjer u RMK Trepča, u rudniku „Stari Trg”. Nakon toga je obavljao funkciju direktora rudnika olova i cinka „Ajvalija” i „Kišnica”, kod Gračanice. U okviru rada u rudarstvu, imao je veliki uspeh u eksploataciji olovno-cinkane rude i rekonstrukciji nekoliko više starih rudnika. U oblasti metalurgije, na Kosovu i Metohiji se istakao brojnim projektima. Izgradio je Fabriku šavnih cevi u Uroševcu, „Pocinkovaonicu” u Vučitrnu, Fabriku akumulatora i sumporne kiseline u Kosovskoj Mitrovici. Sa Kosova i Metohije je otišao u Beograd, s namerom da se zaposli Rudarsko-geološkom institutu u Zemunu i da se bavi proučavanjem uzročnika silikoze. Uporedo je kao već afirmisan stručnjak istraživao rudna bogatstva, ruda gvožđa, nikla i kobalta na području Srbije, kao i na projektovanju i izgradnji rudnika gvožđa „Rudište” i „Suva Ruda”. Postavljen je za prvog direktora novoformiranog preduzeća za istraživanje ruda gvožđa u Srbiji „Mokra Gora”. Bio je generalni direktor nove Železare u Smederevu, u periodu od 1960. do 1974. Prvo je rekonstruisao pogone Stare železare, a zatim je radio na projektovanju, rukovođenju kompletnom izgradnjom i pustio je u rad većinu osnovnih proizvodnih pogona integralnog metalurškog ciklusa za proizvodnju gvožđa i čelika: visoka peć (1971), konvertorska čeličana (1974), valjaonica hladnih limova (1974). Za valjaonicu toplih limova je potpisao ugovor o kupoprodaji opreme marke Tisen. Železara je izgrađena zahvaljujući njegovom zalaganju, i pored protivljenja brojnih političkih krugova. Tokom izgradnje železare, nastale su i Fabrika za proizvodnju belog lima u Šapcu i Fabriku za proizvodnju profila i profilisanih cevi u Aleksincu (počela sa radom 1976), čiji proizvodni program predstavlja dalju preradu proizvodne trake u Smederevu, s obzirom da je topla valjaonica u Smederevu još uvek bila u izgradnji. Formirao je i rukovodio združenim preduzećem „Jugometalkombinat” u Beogradu, koji je uključivao Železaru Smederevo“, „Jugometal – obojenu metalurgiju“ (osnovan 8. oktobra 1946) i koji se isključivo izvozom i uvozom metala, ruda, koksa, ali i procesne opreme za veliki broj preduzeća u tadašnjoj Jugoslaviji i „Metalservis“, za unutrašnju trgovinu. Dobitnik je Ordena zasluga za narod sa zlatnom zvezdom (1975) za posebne zasluge i postignute uspehe u poslovima od značaja za napredak zemlje. Iako nije imao vremena da se bavi politikom, godine 1974. je smenjen sa svih funkcija, pod optužbom da je „tehnomenadžer”. Nakon toga je radio kao predstavnik Privredne komore Jugoslavije u Kairu. Pošto je bez naročitog objašnjenja odatle otpušten, radio je kao direktor predstavništva „Progresa” u Njujorku, kao predstavnik „Metalservisa”, zatim kao predstavnik „Beogradske banke” u Njujorku, gde je do 1983. radio na poslovima strateškog razvoja elektroprivrede i sirovinske baze u Srbiji na projektu u Avramovićevom timu. Takođe je u banci „Meri Linč” iz Njujorka bio savetnik za investiranje u Srbiju i Crnu Goru. Bio je savetnik za pitanja rudarstva i metalurgije u „Goši” i predsednik Naučnog veća Instituta „Kirilo Savić” u Beogradu. Jedan je od osnivača, a radio je kao vanredni profesor, organizovao i održavao nastavu na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu. Govorio je engleski, ruski, nemački, a služio se italijanskim i arapskim jezikom. Autor je pet knjiga i više od 40 naučnih i stručnih radova, posvećenih rudnicima i rudarima. Bio je član odbora za ugalj i čelik OUN-a i član Akademije nauka u Njujorku (SAD) Preminuo je 6. decembra 2006. godine u Beogradu, a sahranjen je tri dana kasnije na Novom groblju u Beogradu. Očuvanost 4.