Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveΕ‘tenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaΕ‘u mail adresu.
101-125 od 157 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi Δe Vas obavestiti kad pronaΔe nove oglase za traΕΎene kljuΔne reΔi.
Gogi Δe vas obavestiti kada pronaΔe nove oglase.
ReΕΎim promene aktivan!
Upravo ste u reΕΎimu promene saΔuvane pretrage za frazu .
MoΕΎete da promenite frazu ili filtere i saΔuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Autor: Rolan Bele, Bernadet Kosta-Prad IzdavaΔ: Kreativni centar - Beograd, 2016. Mek povez, 172 str. Format: 14 x 23 cm UΔiΕ‘, ali imaΕ‘ loΕ‘e ocene? DosaΔujeΕ‘ se na Δasu? DomaΔi zadaci ti baΕ‘ ne idu? Hvata te panika na kontrolnom? Ne sviΔaΕ‘ se nekom nastavniku? Tvoje druΕ‘tvo traΕΎi od tebe da radiΕ‘ neΕ‘to Ε‘to ne ΕΎeliΕ‘? U Ε‘koli nije svakog dana lako! U ovoj knjizi naΔi ΔeΕ‘ neke lukave savete koji Δe ti pomoΔi da se dobro oseΔaΕ‘ u svim tim situacijama, na Δasovima, s drugarima i nastavnicima! Forma i naΔin izlaganja: pitanje, problem, dilema, situacija; opis situacije, problema, pitanja; moguΔe dobre reakcije deteta, to su saveti β ti si na potezu; zlatno pravilo β neka ΕΎivotna istina prilagoΔena uzrastu. Tekst prate duhovite ilustracije, koje dodatno relaksiraju tinejdΕΎera suoΔenog s problemom.
PROTOKOLI SKUPOVA SIONSKIH MUDRACA REPRINT IZDANJA IZ 1934 OΔUVANA Naslov Protokoli skupova sionskih mudraca : pakleni plan osvojenja sveta koji izvode judeo-masoni Patrioticus 120 str. ; 21 cm Napomene Str. 3-5: NaΕ‘ predgovor / Patrioticus. (BroΕ‘.) Ε ablon:Antisemitizam βProtokoli sionskih mudracaβ (rus. ΠΡΠΎΡΠΎΠΊΠΎΠ»Ρ ΡΠΈΠΎΠ½ΡΠΊΠΈΡ ΠΌΡΠ΄ΡΠ΅ΡΠΎΠ² ili Π‘ΠΈΠΎΠ½ΡΠΊΠΈΠ΅ ΠΏΡΠΎΡΠΎΠΊΠΎΠ»Ρ) antisemitski je pamflet koji opisuje navodnu jevrejsku i masonsku zaveru da se zavlada svetom. Protokoli se ubrajaju u najpoznatije istorijske podvale.[1][2] U svom eseju βKnjiga kraljeva i budalaβ pisac Danilo KiΕ‘ detaljno istraΕΎuje poreklo i sudbinu ove knjige. Istorija βProtokoliβ su prvi put Ε‘tampani 1903. godine u ruskom listu βZnamjaβ, pa potom ponovo 1905. kao dvanaesto poglavlje knjige ruskog pravnika, mistika i pisca religijskih pamfleta Sergeja Nilusa. Nilus je tvrdio da rukopis potiΔe sa Prvog cionistiΔkog kongresa odrΕΎanog od 29. do 31. avgusta 1897. u Bazelu. Kada mu je skrenuta paΕΎnja na to da je kongres bio otvoren za javnost i da su mnogi nejevreji prisustvovali, promenio je priΔu i tvrdio da je rukopis potekao sa tajnih sastanaka odrΕΎavanih 1902. i 1903. godine da bi konaΔno rekao da je tekst dobio veΔ 1901. godine.[3] NajveΔi deo teksta βProtokolaβ poreklom je iz dela francuskog pisca i satiriste Morisa Ε½olija βRazgovor izmeΔu Makijavelija i Monteskjea na onome svetuβ, napisanog 1864. godine kao kritika politike Napoleona TreΔeg[4]. Delo nije antisemitskog karaktera niti se u njemu spominju Jevreji. Dijalog se vodi izmeΔu Makijavelija, kome su u usta stavljene ideje Napoleona TreΔeg i Monteskijea, koji govori sa liberalnih pozicija. Poglavlja Protokola od broja 1 do 19 prate Ε½olijev βDijalogβ od poglavlja 1 do 17 na mnogim mestima od reΔi do reΔi. Jedan manji deo teksta je preuzet iz romana βBijaricβ Hermana GedΕ‘ea, napisanog 1868. godine.[5] GedΕ‘e je roman objavio pod pseudonimom βSer DΕΎon Redklifβ. Jedno poglavlje u knjizi je nosilo naslov βJevrejsko groblje u Pragu i Savet predstavnika dvanaest plemena Izraelaβ i objavljeno je posebno 1872. godine u Sankt Peterburgu kao pamflet. Roman je nastao pod direktnim uticajem Ε½olijevog βRazgovoraβ iz koga je prepisan znatan deo materijala kao i iz romana βJosip Balzamoβ Aleksandra Dime Oca. Sam GedΕ‘e je izgubio posao u pruskoj poΕ‘ti 1848. godine poΕ‘to je obelodanjeno da je falsifikovao dokumenta kojima bi dokazao da je tadaΕ‘nji kandidat na izborima radio protiv kralja.
Naslov PolitiΔki ΕΎivot Jugoslavije 1914-1945. : zbornik radova / [urednik Aleksandar AckoviΔ] Vrsta graΔe zbornik Jezik srpski Godina 1973 Izdavanje i proizvodnja Beograd : TreΔi program, 1973 (Beograd : Prosveta) FiziΔki opis 601 str. ; 24 cm Drugi autori - osoba AckoviΔ, Aleksandar, 1922-1974 = AckoviΔ, Aleksandar, 1922-1974 Zbirka Sveske TreΔeg programa ISBN (BroΕ‘.) Napomene `U TreΔem programu Radio-Beograda odrΕΎan je u martu 1973. godine trodnevni skup istoriΔara `PolitiΔki ΕΎivot Jugoslavije od 1914. do 1945.`. U svesci se objavljuju radovi sa ovog skupa.` --> na spor. nasl. str. Napomene i bibliografske reference uz tekst. Predmetne odrednice Skup istoriΔara `PolitiΔki ΕΎivot Jugoslavije od 1914. do 1945.` (1973 ; Beograd) Jugoslavija -- PolitiΔka istorija -- 1914-1945 Jugoslavija -- UnutraΕ‘nja politika -- 1914-1945 Jugoslavija -- Spoljna politika -- 1914-1945 SADRΕ½AJ PRVI SVETSKI RAT I STVARANJE JUGOSLAVIJE Milorad EkmeΔiΔ: Sudbina jugoslovenske ideje do 1914. 11 Dragoslav JankoviΔ: Srbija i stvaranje Jugoslavije 49 Novica RakoΔeviΔ: Crna Gora i ujedinjenje 75 Bogdan Krizman: Hrvatske stranke prema ujedinjenju i stvaranju jugoslavenske drΕΎave 93 Janko Pleterski: SlovenaΔke politiΔke stranke u Prvom svetskom ratu i jugoslovensko pitanje 129 MomΔilo ZeΔeviΔ: SlovenaΔke politiΔke stranke prema stvaranju jugoslovenske drΕΎave 149 Dragovan Ε epiΔ: Jugoslavensko pitanje u politici Saveznika 1914β1918. 179 Mirko MirkoviΔ: Versko pitanje u borbi za stvaranje prve jugoslovenske drΕΎave 201 Dragan Ε½ivojinoviΔ: Sveta stolica i stvaranje jugoslovenske drΕΎave 1914β1918 223 Bogdan Krizman: Pitanje granica Kraljevstva SHS poslije Prvog svjetskog rata 275 JUGOSLAVIJA OD 1918. DO 1941. Andrej MitroviΔ: SpoljnopolitiΔka doktrina novostvorene jugoslovenske drΕΎave 311 Slavoljub CvetkoviΔ: Idejne borbe u KPJ dvadesetih godina 329 Toma MilenkoviΔ: SocijalreformistiΔki pokret u jugoslovenskim zemljama (1917β1929) 347 Branislav GligorijeviΔ: Parlamentarni sistem u Kraljevini SHS (1919β1929) 365 Todor Stojkov: UnutraΕ‘nja politika vladajuΔih krugova u Jugoslaviji (1929β1939) 389 Ε½ivko Avramovski: Politika velikih sila na Balkanu (1933β1939) 411 Pero DamjanoviΔ: Borba za revolucionarnu marksistiΔku partiju β uslov pobede u revoluciji 439 DRUGI SVETSKI RAT Pero MoraΔa: Proces konstituisanja politiΔke platforme KPJ u oslobodilaΔkom ratu i revoluciji 467 Branko PetranoviΔ: Vodstva graΔanskih stranaka i njihova politika za vreme rata i revolucije naroda Jugoslavije 493 DuΕ‘an Ε½ivkoviΔ: Koncepcije KPJ ΠΎ narodnoj vlasti 531 Vojmir KljakoviΔ: MeΔunarodni okvir jugoslovenske revolucije 555 Venceslav GliΕ‘iΔ: ZloΔini u Drugom svetskom ratu u svetlu istorije i prava 573 Veselin ΔuretiΔ: Teorijsko-metodoloΕ‘ki smisao odnosa klasnog i nacionalnog u NO ratu 583 MG145 (N)
Povez: tvrd Br. strana: 67 Format: 21,5x26,5 Ilustrovano, Ε‘tampano na kunstdruku! Najpoznatiji naΕ‘i pisci odabrali su svoju najomiljeniju pesmu za decu: - Mira AleΔkoviΔ: Svetla soba - Vladimir AndriΔ: Δira - Dragomir BrajkoviΔ: UparaΔeni sa zida gledaju preci - Milovan VitezoviΔ: Balada o zaboravljenom dedi - Milovan DanojliΔ: Gde je Cica - DuΕ‘an pop ΔurΔev: O zecu koji se na Δisto preporodio - Dobrica EriΔ: Sad tiho diΕ‘i, reΔ je o piΕ‘i - Pero Zubac: ZaΕ‘to neke pesme ne volim - Dragan LukiΔ: Fifi - Milenko Maticki: Uzbuna . MoΕ‘o OdaloviΔ: Mama je glagol od glagola raditi - ΔorΔe RadiΕ‘iΔ: Jare - Dragan RaduloviΔ: nemoj ovo nikom reΔi - Stevan RaiΔkoviΔ: Pesma koju je pevao Gurije - Ljubivoje RΕ‘umoviΔ: Dr - Slobodan StaniΕ‘iΔ: O Bosi - Mirjana StefanoviΔ: UgljeΕ‘a sreΔe labuda - Vladimir StoiljkoviΔ: Δas razrednog stareΕ‘ine - Gradimir StojkoviΔ: Kako je pralja izmenila istoriju - DuΕ‘ko TrifunoviΔ: Selo - Branimir CrnΔeviΔ: Kako se piΕ‘u pesme NAPOMENA: Knjiga je u odliΔnom stanju, kao nova!
IzdavaΔ: Laguna, Beograd, 2006. Tvrd povez, latinica, ilustrovano, 14 x 14 cm, 120 strana. NAPOMENA: Upisana je posveta hemijskom olovkom. Zauvek prijatelji: Istinska vrednost prijateljstva Ε ta to prijatelje Δini toliko posebnima? Ε ta naΕ‘ izbor prijatelja govori o nama samima? Koja to varnica raspaljuje najjaΔa prijateljstva i ne da im da se ugase? U knjizi Zauvek prijatelji: Istinska vrednost prijateljstva Griv koristi svoj Δuveni vrcavi pripovedaΔki dar udruΕΎen sa neodoljivim fotografijama ΕΎivotinja kako bi istraΕΎio magiju koju svakodnevno doΕΎivljavamo zahvaljujuΔi prijateljima. On razmatra mnoga pitanja β zaΕ‘to ne moΕΎemo ΕΎiveti bez prijatelja i kako se to iz kenjkavog poΔetka razviju velika prijateljstva, Ε‘ta raditi kada se dobar prijatelj prozli i Δemu sve to. Sva je prilika da Δe Zauvek prijatelji imati isti kulturoloΕ‘ki uticaj kao i prethodne Grivove knjige, koje su u Δetrdesetak zemalja do sada prodate u preko deset miliona primeraka.
ΠΠ°ΠΊΠΎ Π΄Π° ΠΏΡΠ΅ΠΆΠΈΠ²ΠΈΡ Ρ ΡΠΊΠΎΠ»ΠΈ / Π ΠΎΠ»Π°Π½ ΠΠ΅Π»Π΅ ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ½Π°Π΄Π΅Ρ ΠΠΎΡΡΠ°-ΠΡΠ°Π΄ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π»Π° Ρ ΡΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΠ΅ΡΠ½Π° ΠΠΎΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΈΠ»ΡΡΡΡΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΠ°ΠΊ ΠΠ·Π°ΠΌ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ : ΠΡΠ΅Π°ΡΠΈΠ²Π½ΠΈ ΡΠ΅Π½ΡΠ°Ρ, 2016. 171 ΡΡΡ. : ΠΈΠ»ΡΡΡΡ. ; 23 cm ΠΠ΄ΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΠ°Π»Π° ΠΏΡΠΈΡ ΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ° ISBN 978-86-7781-821-0 (Π±ΡΠΎΡ.) Π£ΡΠΈΡ, Π°Π»ΠΈ ΠΈΠΌΠ°Ρ Π»ΠΎΡΠ΅ ΠΎΡΠ΅Π½Π΅? ΠΠΎΡΠ°ΡΡΡΠ΅Ρ ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠ°ΡΡ? ΠΠΎΠΌΠ°ΡΠΈ Π·Π°Π΄Π°ΡΠΈ ΡΠΈ Π±Π°Ρ Π½Π΅ ΠΈΠ΄Ρ? Π₯Π²Π°ΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΠ°Π½ΠΈΠΊΠ° Π½Π° ΠΊΠΎΠ½ΡΡΠΎΠ»Π½ΠΎΠΌ? ΠΠ΅ ΡΠ²ΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΊΡ? Π’Π²ΠΎΡΠ΅ Π΄ΡΡΡΡΠ²ΠΎ ΡΡΠ°ΠΆΠΈ ΠΎΠ΄ ΡΠ΅Π±Π΅ Π΄Π° ΡΠ°Π΄ΠΈΡ Π½Π΅ΡΡΠΎ ΡΡΠΎ Π½Π΅ ΠΆΠ΅Π»ΠΈΡ? Π£ ΡΠΊΠΎΠ»ΠΈ Π½ΠΈΡΠ΅ ΡΠ²Π°ΠΊΠΎΠ³ Π΄Π°Π½Π° Π»Π°ΠΊΠΎ! Π£ ΠΎΠ²ΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠ·ΠΈ Π½Π°ΡΠΈ ΡΠ΅Ρ Π½Π΅ΠΊΠ΅ Π»ΡΠΊΠ°Π²Π΅ ΡΠ°Π²Π΅ΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΡΠΈ ΠΏΠΎΠΌΠΎΡΠΈ Π΄Π° ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ±ΡΠΎ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°Ρ Ρ ΡΠ²ΠΈΠΌ ΡΠΈΠΌ ΡΠΈΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ°ΠΌΠ°, Π½Π° ΡΠ°ΡΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ°, Ρ Π΄ΡΡΠ³Π°ΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ Π½Π°ΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠΈΠΌΠ°! Π€ΠΎΡΠΌΠ° ΠΈ Π½Π°ΡΠΈΠ½ ΠΈΠ·Π»Π°Π³Π°ΡΠ°: ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ΅, ΠΏΡΠΎΠ±Π»Π΅ΠΌ, Π΄ΠΈΠ»Π΅ΠΌΠ°, ΡΠΈΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ°; ΠΎΠΏΠΈΡ ΡΠΈΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅, ΠΏΡΠΎΠ±Π»Π΅ΠΌΠ°, ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ°; ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ±ΡΠ΅ ΡΠ΅Π°ΠΊΡΠΈΡΠ΅ Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠ°, ΡΠΎ ΡΡ ΡΠ°Π²Π΅ΡΠΈ β ΡΠΈ ΡΠΈ Π½Π° ΠΏΠΎΡΠ΅Π·Ρ; Π·Π»Π°ΡΠ½ΠΎ ΠΏΡΠ°Π²ΠΈΠ»ΠΎ β Π½Π΅ΠΊΠ° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ½Π° ΠΈΡΡΠΈΠ½Π° ΠΏΡΠΈΠ»Π°Π³ΠΎΡΠ΅Π½Π° ΡΠ·ΡΠ°ΡΡΡ. Π’Π΅ΠΊΡΡ ΠΏΡΠ°ΡΠ΅ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ ΠΈΠ»ΡΡΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅, ΠΊΠΎΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ΄Π°ΡΠ½ΠΎ ΡΠ΅Π»Π°ΠΊΡΠΈΡΠ°ΡΡ ΡΠΈΠ½Π΅ΡΡΠ΅ΡΠ° ΡΡΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ Ρ ΠΏΡΠΎΠ±Π»Π΅ΠΌΠΎΠΌ.
Opis proizvoda Jedinstvena knjiga o i izgraΔivanju pravilnog odnosa prema Bogu i prema drugima, zasnovana na poukama starca Pajsija Svetogorca. Ovo izdanje je u koloru sa ilustracijama dragog nam SerjoΕΎe Popova. βBlaΕΎenopoΔivΕ‘eg starca Pajsija srela sam samo jednom u ΕΎivotu, neΕ‘to pre njegovog putovanja u veΔnost. Sve Ε‘to sam saznala o njegovom ΕΎivotu i njegovim poukama, bilo je iz knjiga. ΔitajuΔi ih, videla sam koliko je Starac voleo decu i saoseΔao sa njima. βBrinem zbog dece, koja su u opasnosti. Molim se Bogu da ih prosvetli.β Verovao je da Δoveku odmalena treba pomagati kako bi shvatio najdublji smisao ΕΎivota: da se sjedini sa Bogom i da se raduje na pravi naΔin. Sjedinjenje Δoveka sa Bogom je dar blagodati BoΕΎje. Pod njenim okriljem Δovek se ne mora bojati niΔega. Da bismo se pak sjedinili sa Bogom i da bi naΕ‘a molitva imala snagu, moramo se prvo osloboditi naΕ‘eg velikog JA. Starac je govorio da je egoizam najveΔa Δovekova muka, a da je strpljivost istinska mudrost. Nosilac egoizma je sam Δavo. Pozitivna misao je uvek najdelotvorniji lek. Koliko nam pomaΕΎe pozitivna misao, ne pomaΕΎe nam nijedna druga veΕΎba. U jednom izlivu ljubavi prema deci, i pokuΕ‘avajuΔi da pojednostavim ono Ε‘to nam se uvek Δini teΕ‘kim, napisala sam ovu bajku. ΔitajuΔi je, i mi odrasli moΕΎda moΕΎemo, po BoΕΎjoj blagodati, da pomognemo sebi, a potom i naΕ‘oj deci i unucima. jer, po StarΔevom ubeΔenju, deca su Δiste βkaseteβ. Ono Ε‘to vide od nas odraslih, to snimaju. Junaci iz bajke su oliΔena stanja ljudske duΕ‘e i ΕΎivota (Prkos, vedrana, Smirena i dr). Ε½elim toplo da se zahvalim svima koji su me ohrabrivali da izdam ovu knjigu, kao i onima koji su sa mnogo uΕΎivanja radili na njoj. Oni su to radili ne samo iz ljubavi prema deci, veΔ i iz poΕ‘tovanja prema StarΔevoj uspomeni. Ovaj mali prolog zavrΕ‘iΔu sa nekoliko reΔi βDediceβ β kako smo uobiΔajili da nazivamo starca Pajsija: βDeco moja, stvari su jednostavne. Mi ih pravimo teΕ‘kima. Δinimo Ε‘to viΕ‘e moΕΎemo dela koja su teΕ‘ka Δavolu, a laka Δoveku! NajlakΕ‘i naΔin da se spasemo jeste ljubavlju i strpljenjem. Zato uvek nosite u sebi pozitivne misli kako biste osigurali duΕ‘u.β Neka nas prati njegov blagoslov. Amin.β
,,Ilustrovao Aleksandar ZolotiΔ Zamisli da ti uspeΕ‘an prolazak kroz dvorac pun duhova (koji te usput izluΔuju priΔanjem sasvim uvrnutih viceva) zavisi od toga da li ΔeΕ‘ reΕ‘iti sledeΔu zagonetku: Ε to kraΔe mora da se peva, to znaΔi da bolje uspeva! Kako ti zvuΔi? UopΕ‘te nije laka, iako Δe ti se baΕ‘ takvom Δiniti kad otkrijeΕ‘ reΕ‘enje! E pa, u knjizi koju drΕΎiΕ‘ u ruci nalazi se joΕ‘ tridesetak ovakvih zagonetnih prepreka, utkanih u otkaΔeni roman u zagonetkama UroΕ‘a PetroviΔa, sa Δudesnim ilustracijama Aleksandra ZolotiΔa. (ReΕ‘enja, koja se nalaze na kraju knjige, mogu se Δitati samo u ogledalu.) Ε ta da radite u pustinji kad je ispred vas lav, iza vas jaguar, a imate samo jedan metak na raspolaganju? Odgovor se krije negde u ovoj knjizi. PridruΕΎi se deΔaku Lantanu i njegovoj druΕΎini u urnebesnoj pustolovini i potrazi za tajnom nagradom Dvorca duhovitih duhova! Da li bi tebi uspelo da je osvojiΕ‘? Postoji samo jedan naΔin da to proveriΕ‘. ZnaΕ‘ koji. Nova potraga poΔinje.``
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
STANJE KNJIGE:Nova knjiga, neprimetno iskrzani uglovi korica. Posveta na treΔoj stranici (knjiga je tako zamiΕ‘ljena da nema predstranica), Ε‘teta Ε‘to je (posveta) na pisana plavom hemijskom olovkom, da je u pitanju bila crna, izgedalo bi da je deo knjige. O IZDANJU: Liz PiΕ‘on - Tom Gejts β Da! Ne. MoΕΎda..., Mala laguna, 2020, 265 stranica 270g. O KNJIZI: βTom Gejts β Da! Ne. MoΕΎda...β je osma knjiga u serijalu o Tomu Gejtsu i njom je zacementiran status Liz PiΕ‘on kao neprikosnovene kraljice dnevniΔkih knjiga za Ε‘kolarce. U sluΔaju da iz nekog neobjaΕ‘njivog razloga niste Δuli za njih, knjige o Tomu Gejtsu su britanski pandan serijala βDnevnik Ε‘onjavkaβ autora DΕΎefa Kinija.` `Ova knjiga je fenomenalna! Ima dosta ludih avantura...`, jedna Δitateljka O AUTORKI: Liz PiΕ‘on (1963) roΔena je u Londonu, studirala je grafiΔki dizajn i radila u britanskoj muziΔkoj industriji kao umetniΔki direktor. Autorka je bestseler serijala o Tomu Gejtsu, koji je preveden na 36 jezika i koji je dobio brojne nagrade. Ima troje dece i ΕΎivi u Brajtonu.
,,Ilustrovao Aleksandar ZolotiΔ Zamisli da ti uspeΕ‘an prolazak kroz dvorac pun duhova (koji te usput izluΔuju priΔanjem sasvim uvrnutih viceva) zavisi od toga da li ΔeΕ‘ reΕ‘iti sledeΔu zagonetku: Ε to kraΔe mora da se peva, to znaΔi da bolje uspeva! Kako ti zvuΔi? UopΕ‘te nije laka, iako Δe ti se baΕ‘ takvom Δiniti kad otkrijeΕ‘ reΕ‘enje! E pa, u knjizi koju drΕΎiΕ‘ u ruci nalazi se joΕ‘ tridesetak ovakvih zagonetnih prepreka, utkanih u otkaΔeni roman u zagonetkama UroΕ‘a PetroviΔa, sa Δudesnim ilustracijama Aleksandra ZolotiΔa. (ReΕ‘enja, koja se nalaze na kraju knjige, mogu se Δitati samo u ogledalu.) Ε ta da radite u pustinji kad je ispred vas lav, iza vas jaguar, a imate samo jedan metak na raspolaganju? Odgovor se krije negde u ovoj knjizi. PridruΕΎi se deΔaku Lantanu i njegovoj druΕΎini u urnebesnoj pustolovini i potrazi za tajnom nagradom Dvorca duhovitih duhova! Da li bi tebi uspelo da je osvojiΕ‘? Postoji samo jedan naΔin da to proveriΕ‘. ZnaΕ‘ koji. Nova potraga poΔinje.``
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
ZaΕ‘titni omot, knjiga u veoma dobrom stanju. Plava ptica, Beograd 1980, tvrdi povez sa omotom, str. 213, Δirilica ΠΠ²ΠΎ ΡΠ°Π½ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ ΠΠ΅ΡΠΌΡΠ° ΠΠ»ΠΈΠ²Π΅ΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ²ΡΠ΄Π° ΠΏΡΠ²ΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½ΠΎ 1909. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΈ ΡΠ°Π΄Π° Π³Π° ΠΏΠΎΠ½ΠΎΠ²ΠΎ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ΠΌΠΎ ΡΠ° ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎ Π½ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ²ΠΎΠ΄Π½ΠΎΠΌ Π±ΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ. `ΠΠΎΠ²ΡΠΈ Π½Π° Π·Π»Π°ΡΠΎ` ΡΠ΅ Π΄ΡΡΠ³ΠΈ Ρ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»Ρ ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ²Π΅Π·Π°ΠΎ ΠΏΡΠΈΡΡ ΠΎ ΠΏΡΠΈΡΠ°ΡΠ΅ΡΡΡΠ²Ρ ΠΈ ΠΎΡΠΊΡΠΈΡΡ ΠΈΠ·ΠΌΠ΅ΡΡ Π ΠΎΠ΄Π΅ΡΠΈΠΊΠ° ΠΡΡΠ°, ΠΠ°Π±ΠΈΠ³ΡΠ½Π° ΠΈ ΠΡΠΊΠΎΠΊΠΈΡΠ° Ρ Π‘Π΅Π²Π΅ΡΠ½ΠΎΡ ΠΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΈ. ΠΠ΅ΡΠ²ΡΠ΄ ΠΏΠ°ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎ Π΄ΠΎΠ·Π²ΠΎΡΠ°Π²Π° ΡΠΈΡΠ°ΠΎΡΡ Π΄Π° ΡΠ°Π³Π»Π΅Π΄Π° Π΄ΠΈΠ²ΡΠΈΠ½Ρ ΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ Π»ΠΎΠ²ΡΠ° ΠΈ Π»ΠΎΠ²Π°ΡΠ°. ΠΠ΅ΡΠΌΡ ΠΠ»ΠΈΠ²Π΅Ρ `ΠΠΈΠΌ` ΠΠ΅ΡΠ²ΡΠ΄ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π°ΠΌΠ΅ΡΠΈΡΠΊΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ Π°ΠΊΡΠΈΠΎΠ½ΠΈΡ Π°Π²Π°Π½ΡΡΡΠ° ΠΈ Π·Π°ΡΡΠΈΡΠ½ΠΈΠΊ ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π΅. Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ 12. ΡΡΠ½Π° 1878. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ ΠΠ²ΠΎΡΡΡ, ΠΠΈΡΠΈΠ³Π΅Π½, Π‘ΠΠ. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1900. ΠΠ΅ΡΠ²ΡΠ΄ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ΄Π°ΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΡΠ²Ρ ΠΏΡΠΈΡΡ Π΄ΠΎΠΊ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ Π·Π° ΠΠ΅ΡΡΠΎΠΈΡ ΠΠ΅Π²Ρ-Π’ΡΠΈΠ±ΡΠ½Π΅, Π° Π½Π°ΠΊΠΎΠ½ ΡΠΎΠ³Π° ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΠ°Π»Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ°. ΠΠΎ 1909. ΡΡΡΠ΅Π΄Π΅ΠΎ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΎ Π½ΠΎΠ²ΡΠ° Π΄Π° ΠΎΡΠΏΡΡΡΡΠ΅ Π½Π° ΡΠ΅Π²Π΅ΡΠΎΠ·Π°ΠΏΠ°Π΄ ΠΠ°Π½Π°Π΄Π΅, ΠΏΡΡΠΎΠ²Π°ΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π΄Π°Π»ΠΎ ΠΈΠ½ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠΈΡΡ Π·Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ Π°Π²Π°Π½ΡΡΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΈΡΠ΅ Ρ Π΄ΠΈΠ²ΡΠΈΠ½ΠΈ. Π£ΡΠΏΠ΅Ρ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π° ΠΏΡΡΠΆΠΈΠΎ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΠ»ΠΈΠΊΡ Π΄Π° ΡΠ΅ Π²ΡΠ°ΡΠΈ Π½Π° ΠΡΠΊΠΎΠ½ ΠΈ ΠΡΠ°ΡΠΊΡ Π½Π° Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠ²Π°ΠΊΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ β ΠΎΠΌΠΎΠ³ΡΡΠΈΠ²ΡΠΈ ΠΠ°ΡΠ²ΡΠ΄Ρ Π΄Π° Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ΅ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΡΡΠΈΠ΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΡΠ°ΠΊΠ²ΠΈΡ ΠΊΡΠΈΠ³Π°. ΠΠ΅ΡΠ²ΡΠ΄ΠΎΠ²ΠΎ Π°Π²Π°Π½ΡΡΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΎ ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ»Π΅Π΄ΠΈΠ»ΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΡΡ ΠΠ΅ΠΊΠ° ΠΠΎΠ½Π΄ΠΎΠ½Π°. ΠΠΎΠΏΡΡ ΠΠΎΠ½Π΄ΠΎΠ½Π°, ΠΠ΅ΡΠ²ΡΠ΄ ΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π° ΡΠ²ΠΎΡΠ° Π΄Π΅Π»Π° ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ Ρ Π΄ΠΈΠ²ΡΠΈΠ½Ρ ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³ ΡΠ΅Π²Π΅ΡΠΎΠ·Π°ΠΏΠ°Π΄Π° ΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠΈΡΡΠΈΠΎ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠΈΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ Π³Π»Π°Π²Π½Π΅ Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π΅ (ΠΠ°Π·Π°Π½, ΠΠ°ΡΠΈ; Π‘ΠΈΠ½ ΠΠ°Π·Π°Π½Π°, ΠΡΠ°Ρ ΠΡΠΈΠ·Π»ΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΠΎΠΌΠ°Π΄ΠΈ ΡΠ΅Π²Π΅ΡΠ°). ΠΠ½ΠΎΠ³ΠΈ ΠΠ΅ΡΠ²ΡΠ΄ΠΎΠ²ΠΈ Π°Π²Π°Π½ΡΡΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΠΈ ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΡΡ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΡΡ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΏΡΠΈΠΌΠ°ΡΠ½ΠΎ ΠΈΠ»ΠΈ ΡΠ΅ΠΊΡΠ½Π΄Π°ΡΠ½ΠΎ ΡΠ°Π·ΠΌΠ°ΡΡΠ°ΡΠ΅ Π·Π°ΠΏΠ»Π΅ΡΠ°. ΠΠ²Π°Ρ ΠΏΡΠΈΡΡΡΠΏ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ°Π΄Ρ Π΄Π°ΠΎ ΡΠΈΡΠΎΠΊΡ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ΡΡΠΈΡΠ°Π»Π½Ρ ΠΏΡΠΈΠ²Π»Π°ΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΈ ΠΏΠΎΠΌΠΎΠ³Π°ΠΎ ΠΌΡ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΠΎΡΠ°Π²ΠΈ Π½Π° Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π»ΠΈΡΡΠ° Π½Π°ΡΠΏΡΠΎΠ΄Π°Π²Π°Π½ΠΈΡΠΈΡ ΡΠ°Π½ΠΈΡ 1920-ΠΈΡ . ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎ Π½Π°ΡΡΡΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ Π΄Π΅Π»ΠΎ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ ΠΈΠ· 1920. βΠΡΠ°Ρ ΡΠ΅ΠΊΠ΅β. ΠΡΠΈΠ³Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ΄Π°ΡΠ° Ρ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 100.000 ΠΏΡΠΈΠΌΠ΅ΡΠ°ΠΊΠ° ΠΈ Π±ΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ ΡΠ΅ΡΠ²ΡΡΠΈ Π½Π°ΡΠΏΡΠΎΠ΄Π°Π²Π°Π½ΠΈΡΠΈ Π½Π°ΡΠ»ΠΎΠ² Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Ρ Π‘ΡΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅Π½ΠΈΠΌ ΠΡΠΆΠ°Π²Π°ΠΌΠ°, ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΡΠ±Π»ΠΈΡΡ Π΅Ρ`Ρ ΠΠ΅Π΅ΠΊΠ»ΠΈ-Ρ. Π’ΠΎΠΊΠΎΠΌ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ ΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠΏΡΠΈΠ½ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°Π·Π½ΠΈΠΌ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ ΠΈ ΠΏΠΎΠΏΡΠ»Π°ΡΠ½ΠΈΠΌ ΡΠ°ΡΠΎΠΏΠΈΡΠΈΠΌΠ°, Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΎΠ±ΡΡ Π²Π°ΡΠ° Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 200 ΡΠ°ΠΊΠ²ΠΈΡ ΡΠ»Π°Π½Π°ΠΊΠ°, ΠΊΡΠ°ΡΠΊΠΈΡ ΠΏΡΠΈΡΠ° ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°Π»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ°. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1927, Π΄ΠΎΠΊ ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ Π½Π° ΠΏΠ΅ΡΠ°ΡΡ Π½Π° Π€Π»ΠΎΡΠΈΠ΄ΠΈ, ΠΠ΅ΡΠ²ΡΠ΄Π° ΡΠ΅ Π·Π° Π±ΡΡΠΈΠ½Ρ ΡΠ³ΡΠΈΠ·Π°ΠΎ Π·Π° ΡΡΠ° ΡΠ΅ Π²Π΅ΡΠΎΠ²Π°Π»ΠΎ Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΏΠ°ΡΠΊ ΠΈ ΠΎΠ΄ΠΌΠ°Ρ ΡΠ΅ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ Π°Π»Π΅ΡΠ³ΠΈΡΡΠΊΡ ΡΠ΅Π°ΠΊΡΠΈΡΡ. ΠΠ΄ΡΠ°Π²ΡΡΠ²Π΅Π½ΠΈ ΠΏΡΠΎΠ±Π»Π΅ΠΌΠΈ Ρ Π²Π΅Π·ΠΈ ΡΠ° ΡΡΠ΅Π΄ΠΎΠΌ Π΅ΡΠΊΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π»ΠΈ ΡΡ Ρ Π½Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΡ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΠΌΠ΅ΡΠ΅ΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΡΠΏΠΈΠ»Π° ΠΈΠ½ΡΠ΅ΠΊΡΠΈΡΠ°. Π£ΠΌΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ±ΡΠ·ΠΎ Ρ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΡ ΠΎΠ±Π»ΠΈΠΆΡΠΎΡ ΠΊΡΡΠΈ Ρ ΡΠ»ΠΈΡΠΈ ΠΠΈΠ»Π»ΠΈΠ°ΠΌΡ, 13. Π°Π²Π³ΡΡΡΠ° 1927. ΠΠΌΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ΅ΡΡΠ΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π΄Π΅Π²Π΅Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΠΈ ΡΠ°Ρ ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Π½Π° Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ ΠΠ°ΠΊ Π₯ΠΈΠ». (ΠΠ²ΠΎΡΡΠΎ), Ρ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ½ΠΎΠΌ ΠΏΠ»Π°ΡΡ. ΠΠ΅ΡΡΡΠΈΠΌ, ΠΠ΅ΡΠ²ΡΠ΄ΠΎΠ²ΠΎ Π½Π°ΡΠ»Π΅ΡΠ΅ ΠΆΠΈΠ²ΠΈ, Π° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ² Π΄ΠΎΠΌ Ρ Π·Π°ΠΌΠΊΡ ΠΠ°ΡΠ²ΡΠ΄ ΡΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ ΠΌΡΠ·Π΅Ρ.
PETAR KAΔAVENDA NEMCI U JUGOSLAVIJI 1918-1945. IzdavaΔ - Institut za savremenu istoriju, Beograd Godina - 1991 172 strana 24 cm Edicija - Studije i monografije ISBN - 86-7403-037-8 Povez - BroΕ‘iran Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlaΔenja SADRΕ½AJ: Predgovor UVOD PoloΕΎaj Nemaca u Jugoslaviji od 1918. do 1941. Razvitak nacistiΔkog pokreta meΔu Nemcima u Jugoslaviji Aktivnost folksdojΔera u aprilskom ratu NEMCI BANATA NA VLASTI ZloΔini nad Jevrejima i pljaΔka njihove imovine PljaΔka imovine Jevreja PoloΕΎaj ostalih naroda za vreme okupacije OruΕΎane formacije folksdojΔera i borba protiv narodnooslobodilaΔkog pokreta Nemci u Nezavisnoj DrΕΎavi Hrvatskoj Vojne jedinice folksdojΔera Nemci BaΔke i TreΔi rajh Materijalni doprinos nemaΔke nacionalne grupe voΔenju rata Evakuacija Nemaca iz Jugoslavije ZakljuΔak Dokumenti Rezime Registar liΔnih imena SkraΔenice `Petar KaΔavenda, nauΔni savetnik i direktor Instituta za savremenu istoriju u Beogradu (r. 9. avgusta 1932, Kupnik, Vojvodina, Srbija). Srbin. Diplomirao na Grupi za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Na istom fakultetu magistrirao radom`Razvoj i aktivnost narodne vlasti na velikoj slobodnoj teritoriji Jugoslavije u drugoj polovini 1942. godine` (1966) i odbranio doktorsku disertaciju `SKOJ I omladina u narodnooslobodilaΔkoj vojsci i partizanskim odredima Jugoslavije 1941-1945. godine` (1972); objavljena 1975. Radio u Institutu za radniΔki pokret, a od 1969. godine je u Institutu za savremenu istoriju, u svim nauΔnim zvanjima. Objavio preko 50 radova u domaΔim i stranim Δasopisima i 6 knjiga od kojih su najznaΔajnije: `SKOJ i omladina u ratu i revoluciji` (1978), `SKOJ 1941-1948 (1979), `Ujedinjeni savez antifaΕ‘istiΔke omladine Jugoslavije 1942-1945` (1985), `Nemci u Jugoslaviji 1918-1945` (1991). Δlan je DruΕ‘tva istoriΔara Srbije. Dobitnik Plakete grada Beograda (1984) i nosilac Ordena rada sa srebrnim vencem (1974). Govori ruski i sluΕΎi se nemaΔkim i engleskim jezikom... `U izradi ovog teksta autor se potrudio da na osnovu izvorne grade i odgovarajuΔe literature dΓ’ Δitaocu do sada najkompletniju informaciju o nemaΔkoj nacionalnoj manjini u Jugoslaviji u periodu 1918-1945. godine`. (Nikola Ε½ivkoviΔ) `Ε½elim da istaknem da ovaj rukopis moΕΎe da posluΕΎi kao obrazac i primer kako se na relativno malom prostoru moΕΎe na saΕΎet naΔin reΔi mnogo...` (ΔorΔe KneΕΎeviΔ)` Ako Vas neΕ‘to zanima, slobodno poΕ‘aljite poruku. Branimir Altgayr Andrija ArtukoviΔ Jakob Awender DuΕ‘an Biber DragiΕ‘a CvetkoviΔjakob Eliker Nikola GaΔeΕ‘a Karl Heger Hajndrih Himler Adolf Hitler BoΕΎidar IvkoviΔ Josip Gottfried Kutchera Jakob Lichtenberger Josip MirniΔ Ante PaveliΔ Janko Sepp Spreitzer Sepp Ε andor Veg Johann Wuscht Nikola Ε½ivkoviΔ
Ε ARL PERO ZLATNE BAJKE Tvrdi povez IzdavaΔ Bookland Π¨Π°ΡΠ» ΠΠ΅ΡΠΎ (ΡΡΠ°Π½Ρ. Charles Perrault; 12. ΡΠ°Π½ΡΠ°Ρ 1628 β 16. ΠΌΠ°Ρ 1703) ΡΠΌΠ°ΡΡΠ° ΡΠ΅ Π·Π°ΡΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠΎΠΌ ΠΌΠΎΠ΄Π΅ΡΠ½Π΅ Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠ΅ Π±Π°ΡΠΊΠ΅. ΠΠΎ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΈΡΠΈ Π°Π΄Π²ΠΎΠΊΠ°Ρ, Π·Π°ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎ ΡΠ° ΡΠ²ΠΎΡΠΎΠΌ Π±ΡΠ°ΡΠΎΠΌ ΠΡΠ΅ΡΠΎΠΌ ΠΈ ΠΠ»ΠΎΠ΄ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠΊΠ°Π·ΠΈΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΠ½ΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠΎΠ²Π°ΡΠ΅ Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ ΡΠ²ΠΎΠ³Π° Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°. ΠΠΈΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ ΠΊΠ»Π°ΡΠΈΡΠΈΠ·ΠΌΠ°.[1] ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΏΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΠΈΠ½ΠΎΠ²Π½ΠΈΠΊ Π·Π°Π΄ΡΠΆΠ΅Π½ Π·Π° ΠΊΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠ° Π·Π΄Π°ΡΠ°. ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈ ΡΠ³Π»Π΅Π΄ ΠΏΠΎΡΠ΅ΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΡΡΠΈΡΠ΅ ΠΎΠΊΠΎ 1660. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠΎΠΌ ΠΈ ΡΡΠ±Π°Π²Π½ΠΈΠΌ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ°ΠΌΠ°, Π° ΠΏΡΠΎΠ²Π΅ΠΎ ΠΎΡΡΠ°ΡΠ°ΠΊ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ° Ρ ΡΠ½Π°ΠΏΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΡ Π·Π½Π°ΡΠ° ΠΎ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1671. ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠ΅ Π·Π° ΡΠ»Π°Π½Π° Π€ΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅, ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΡΡΠΊΠΎΡΠΎ ΠΎΡΡΡΠΎ ΠΏΠΎΠ΄Π΅Π»ΠΈΠ»Π° Π½Π° ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»ΠΈΡΡΠ΅ ΠΈ ΠΌΠΎΠ΄Π΅ΡΠ½ΠΈΡΡΠ΅. ΠΠ΅ΡΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ΄ΡΠΆΠ°ΠΎ ΠΌΠΎΠ΄Π΅ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΠΏΠΎΠ³Π»Π΅Π΄Π΅ ΡΠ΅Ρ, ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈΠΎ ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΊΠΎ Π³ΠΎΠ΄ ΡΠΈΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ° Π½Π°ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ΅, ΡΠ°ΠΊΠΎ Π½Π°ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ΅ ΠΈ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ, ΡΠ΅ ΡΠ΅ Π·Π±ΠΎΠ³ ΡΠΎΠ³Π° ΡΡΠ°ΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ Π½Π΅ΠΈΠ·Π±Π΅ΠΆΠ½ΠΎ Π³ΡΡΠ±ΡΠ° ΠΈ Π²Π°ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΈΡΠ° ΠΎΠ΄ ΠΌΠΎΠ΄Π΅ΡΠ½Π΅. Π£ ΡΠ²ΠΎΡΠΎΡ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠΈ βΠΠΎΠ±Π° ΠΡΡΠ° ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠ³β ΠΏΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΌΠΎΠ΄Π΅ΡΠ½Π΅ ΠΏΠΈΡΡΠ΅ ΠΏΠΎΠΏΡΡ ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠ΅ΡΠ° ΠΈ Π€ΡΠ°Π½ΡΠΎΠ° Π΄Π΅ ΠΠ°Π»Π΅ΡΠ±Π΅Π° ΠΈΠ·Π½Π°Π΄ ΠΊΠ»Π°ΡΠΈΡΠ½ΠΈΡ Π³ΡΡΠΊΠΈΡ ΠΈ ΡΠΈΠΌΡΠΊΠΈΡ ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ°.[2] Π‘Π° ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅ΠΌΠΎΠΊΡΠ°ΡΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΠΌΠ°, Π¨Π°ΡΠ» ΠΠ΅ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠ΄Π°ΡΠΈΠΎ ΡΠ° ΠΊΠ»Π°ΡΠΈΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΎΠΌ Π΄ΠΎΠΊΡΡΠΈΠ½ΠΎΠΌ ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π΅ ΠΠΎΠ°Π»ΠΎΠ°. Π£ ΡΠΎ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅ Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΡΡ Π²Π»Π°Π΄Π°Π»ΠΈ Π°Π½ΡΠΈΡΠΊΠΈ ΠΌΠΎΡΠΈΠ²ΠΈ, ΡΠ·Π². Π²ΠΈΡΠΎΠΊΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ ΠΈ ΠΏΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π°Π½ ΠΊΠ»Π°ΡΠΈΡΠΈΡΡΠΈΡΠΊΠΈ ΡΡΠΈΡ . ΠΠ΅ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΡΠ°ΠΎ ΠΏΡΠΎΡΠΈΠ² Π°ΡΠΈΡΡΠΎΠΊΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΠ»Π°ΡΠΈΡΠΈΠ·ΠΌΠ°, Π±ΠΎΡΠ΅ΡΠΈ ΡΠ΅ Π·Π° ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ΡΠ΅ ΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΈΠ· ΡΠ²Π°ΠΊΠΎΠ΄Π½Π΅Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ°. Π£Π·ΠΈΠΌΠ°ΡΡΡΠΈ ΠΈΠ½ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠΈΡΡ ΠΈΠ· Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π°, Π°Π»ΠΈ ΠΈ Π½Π°Π΄ΠΎΠ³ΡΠ°ΡΡΡΡΡΠΈ ΡΠΎΠ»ΠΊΠ»ΠΎΡ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΠΊΠΈΠΌ Π΄ΡΡ ΠΎΠΌ, ΠΠ΅ΡΠΎ ΡΠ΅ Π½Π° Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠΈ ΠΌΠΎΠ³ΡΡΠΈ Π½Π°ΡΠΈΠ½ ΠΏΠΎΠΊΠ°Π·Π°ΠΎ ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΡ Π½Π΅Π·Π°ΠΎΠ±ΠΈΠ»Π°Π·Π½Π° ΠΈΡΠΊΡΡΡΠ²Π° Π½Π°ΡΠΎΠ΄Π½Π΅ ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΡΠ΅ Π°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠΎΡΠΈΡΡΠ΅ Π·Π° ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΎΡΠΈΠ³ΠΈΠ½Π°Π»Π½ΠΈΡ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π°. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1696. Π±Π΅Π· ΠΏΠΎΡΠΏΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΡΠ²Ρ ΠΏΡΠΈΡΡ ΠΏΠΎΠ΄ Π½Π°Π·ΠΈΠ²ΠΎΠΌ βΠ£ΡΠΏΠ°Π²Π°Π½Π° Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ°β. ΠΠ°ΡΠ΅Π΄Π½Π΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ²ΠΎΡΡ ΠΏΡΠ²Ρ ΠΊΡΠΈΠ³Ρ ΠΏΠΎΠ΄ Π½Π°ΡΠ»ΠΎΠ²ΠΎΠΌ βΠΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ Π±Π°ΡΠΊΠ΅ ΠΈΠ· ΡΡΠ°ΡΠΈΡ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π° Ρ ΠΏΠΎΡΠΊΠΎΠΌβ. ΠΠΎΡΠ΅Π΄ βΠ£ΡΠΏΠ°Π²Π°Π½Π΅ Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ΅β, ΡΡ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠ»ΠΎ ΡΠΎΡ ΡΠ΅Π΄Π°ΠΌ Π±Π°ΡΠΊΠΈ: βΠ¦ΡΠ²Π΅Π½ΠΊΠ°ΠΏΠ°β, βΠΠ°ΡΠ°ΠΊ Ρ ΡΠΈΠ·ΠΌΠ°ΠΌΠ°β, βΠΠ΅ΠΏΠ΅ΡΡΠ³Π°β ΠΈ Π΄ΡΡΠ³Π΅.[3] ΠΠ°ΡΠΊΠ΅ Π¨Π°ΡΠ»Π° ΠΠ΅ΡΠΎΠ° ΡΡ ΠΎΠΏΡΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΡ Π²Π°ΡΠ΅Π½Π΅ ΠΊΠ°ΠΊΠΎ ΠΊΠΎΠ΄ Π΄Π΅ΡΠ΅, ΡΠ°ΠΊΠΎ ΠΈ ΠΊΠΎΠ΄ ΠΎΠ΄ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡ , Π±ΡΠ΄ΡΡΠΈ Π΄Π° Π·Π°Π΄ΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π²Π°ΡΡ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΡ ΡΡΠ»ΠΎΠ²Π°: Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°Π½Π΅ ΡΡ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΡΡΠ°Π²Π½ΠΈΠΌ, ΡΠ°Π·ΡΠΌΡΠΈΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠΎΠΌ, ΡΠ° ΡΠ·Π±ΡΠ΄ΡΠΈΠ²ΠΈΠΌ ΡΠ°Π΄ΡΠΆΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΈ Π½Π΅ΡΠΊΡΠΈΠ²Π΅Π½ΠΎΠΌ ΠΌΠΎΡΠ°Π»Π½ΠΎΠΌ ΠΏΠΎΡΠΊΠΎΠΌ. ΠΠ΅ΡΠΎΠΎΠ²Π΅ Π±Π°ΡΠΊΠ΅ ΠΎΡΡΠ°Π²ΠΈΠ»Π΅ ΡΡ Π΄ΡΠ±ΠΎΠΊ ΡΡΠ°Π³ Ρ Π±ΡΠ΄ΡΡΠΎΡ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ. ΠΠΈΡ ΠΎΠ² ΡΡΠΈΡΠ°Ρ ΡΠ΅ ΠΎΡΠ΅ΡΠ° Ρ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠΌ ΡΠ°Π΄Ρ Π±ΡΠ°Ρe ΠΡΠΈΠΌ, ΠΠ½Π΄Π΅ΡΡΠ΅Π½Π°, ΠΡΡΠΊΠΈΠ½Π° ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΡ . ΠΠ΅ΡΠ°Ρ Π§Π°ΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ ΡΠΊΠ»Π°Π΄Π°ΠΎ ΠΌΡΠ·ΠΈΠΊΡ Π·Π° Π±Π°Π»Π΅Ρ Π½Π° ΠΎΡΠ½ΠΎΠ²Ρ ΠΠ΅ΡΠΎΠΎΠ²Π΅ Π±Π°ΡΠΊΠ΅ βΠ£ΡΠΏΠ°Π²Π°Π½Π° Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ°β.[1] ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ Π€ΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅, Π½Π° ΠΏΠΎΠ·ΠΈΡΠΈΡΠΈ 23, 1671β1703. ΠΠ°ΡΠΊΠ΅ Π¨Π°ΡΠ»Π° ΠΠ΅ΡΠΎΠ° Π¦ΡΠ²Π΅Π½ΠΊΠ°ΠΏΠ° Π£ΡΠΏΠ°Π²Π°Π½Π° Π»Π΅ΠΏΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΠ°ΡΠ°ΠΊ Ρ ΡΠΈΠ·ΠΌΠ°ΠΌΠ° ΠΠΈΠ»Π΅ Π ΠΈΠΊΠ΅ Ρ ΡΡΠΏΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ (ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΡ Π§ΡΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΊ) ΠΠ»Π°Π²ΠΎΠ±ΡΠ°Π΄ΠΈ ΠΠ°Π»ΡΠΈΡ ΠΠ°Π³Π°ΡΠ΅ΡΠ° ΠΊΠΎΠΆΠ° ΠΡΠΈΠ·Π΅Π»Π΄Π° Π’ΡΠΈ ΠΆΠ΅ΡΠ΅ ΠΠ΅ΠΏΠ΅ΡΡΠ³Π°
Novo! Autor: Gordana PetkoviΔ, IzdavaΔ: Muzej grada Novog Sada - Novi Sad, 2010. god. BroΕ‘iran povez, 22X22 cm. 158 str. Kunstdruk, ilustrovano Stevan ΔiriΔ 1886-1955, Ministar prosvete i predsednik Narodne skupΕ‘tine Kraljevine Jugoslavije Muzej grada Novog Sada je u hramu vere i kulture, PatrijarΕ‘ijskom dvoru u Sremskim Karlovcima 14. juna, po drugi put priredio izloΕΎbu o delu i liku Stevana ΔiriΔa, ministra prosvete i Predsednika Narodne skupΕ‘tine Kraljevine Jugoslavije. Pre osam meseci, 74. godine postojanja Doma Narodne skupΕ‘tine proslavljeno je u Beogradu, u zgradi na Trgu Nikole PaΕ‘iΔa, otvaranjem iste ove postavka posveΔene Δoveku najzasluΕΎnijem za njenu izgradnju. - Bilo mi je Δudno da o jednom politiΔaru takvog formata, drΕΎavniku i humanisti, KarlovΔanu, koji je ΕΎiveo u ne tako davnoj proΕ‘losti, postoji tako malo podataka. Tragom njegovog dela doΕ‘la sam do vrlo zanimljivih i brojnih podataka, i nisam mogla da pretpostavim da je bio toliko svestran, poΕ‘ten, predan i neverovatan u svakom smislu. ΔitajuΔi o Stevanu ΔiriΔu otkrila sam da Δitava njegova porodica, a pre svih, njegov brat vladika baΔki Irinej i njihov otac Isidor ΔiriΔ, patrijarΕ‘ijski sekretar u Sr. Karlovcima, zasluΕΎuju da budu u literaturi i istoriji naroda kojem su sluΕΎili - rekla je Gordana PetkoviΔ, viΕ‘i kustos muzeja grada Novog Sada i autor ovih izloΕΎbi, . I mada se ovom izloΕΎbom pokuΕ‘ala ispiΔati priΔa, pre svega o politiΔkom ΕΎivotu ovog velikana, autorka nije mogla zaobiΔi i njegov privatan portret niti njegova druga angaΕΎovanja. Ovako bogata, sadrΕΎajna, znalaΔki predstavljena biografija Stevana ΔiriΔa nikoga nije ostavila ravnoduΕ‘nim, niti one koji su o njemu znali malo, niti one koji nisu znali dovoljno. Stevan ΔiriΔ je roΔen u Sremskim Karlovcima 18. po starom ili 30. maja po novom kalendaru 1886. godine, od oca Isidora i majke Eveline, roΔene KreΔareviΔ. Njegova porodica, sredina u kojoj je rastao, dobro materijalno stanje, odredili su ΕΎivotni put mladom ΔiriΔu. Posle Ε‘kolovanja u Novom Sadu, Debrecinu, BudimpeΕ‘ti i BeΔu vratio se u Karlovce i radio kao gimnazijski profesor tokom osam godina. Profesorsku karijeru zamenjuje politiΔkom, prvo kao gradski naΔelnik Karlovaca, banski veΔnik Dunavske banovine i Δlan Banovskog Ε‘kolskog odbora. Godine 1931. kandidovao se na parlamentarnim izborima i uΕ‘eo u Narodnu skupΕ‘tinu Kraljevine Jugoslavije, kao poslanik za StaropazovaΔki srez. Tri godine kasnije postavljen je za ministra prosvete u vladi Bogoljuba JevtiΔa, a 1939. istu funkciju obavljao je u vladi DragiΕ‘e CvetkoviΔa. Prvi mandat kao ministar prekinuo je 1935. godine, poΕ‘to je izabran za predsednika Narodne skupΕ‘tine. Na to mesto je biran Δetiri puta jer se izbor skupΕ‘tinskog PredsedniΕ‘tva vrΕ‘io u oktobru, svake godine. TOP Srbija 16 jun 2011.
Kreativni centar, 2021. Osmo izdanje. OdliΔno oΔuvano. Ilustracije Dobrosav Bob Ε½ivkoviΔ Tamara ne ume da Δita i piΕ‘e, a veΔ ide u prvi razred. Mama je oΔajna, tata se ljuti, ali nju baΕ‘ briga za slova. Saznajte kako su jedan deda, jedan oposum, jedna Hajdi, plus internet, pomogli Tamari da nauΔi da Δita i piΕ‘e. *Ova knjiga nalazi se u izboru lektire za treΔi razred (Δitanje u nastavcima) Jasminka PetroviΔ (1960) studirala je Ε‘panski jezik i knjiΕΎevnost. Napisala je viΕ‘e od 30 knjiga za decu i mlade (βΕ kolaβ, βOvo je najstraΕ‘niji dan u mom ΕΎivotuβ, βOd Δitanja se rasteβ, βPorodicaβ, βBontonβ, βDa li ste vi ΕΎaba?β, β35 kalorija bez Ε‘eΔeraβ, βDugina dolinaββ¦). Njene knjige prevedene su na dvadeset pet jezika, a neke od njih su i dramatizovane u pozoriΕ‘tima za decu u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu i Stokholmu. Jasminka PetroviΔ je bila urednik tinejdΕΎerske emisije na radiju. Pisala je za mnoge Δasopise (βTik-Takβ, βVeliko dvoriΕ‘teβ, βHuperβ, βPolitikin Zabavnikβ). UreΔivala je βNational Geographic Juniorβ na srpskom jeziku. UΔesnik je u razliΔitim programima i projektima koji podstiΔu deΔju maΕ‘tu i stvaralaΕ‘tvo. Sa udruΕΎenjem βKrokodilβ organizuje knjiΕΎevni festival za decu βKrokodokodilβ. Scenarista je deΔje serije βKukuriku Ε‘ouβ (RTS). Jedan je od osnivaΔa Pokreta za poboljΕ‘anje kulture za decu i mlade βUra kulturaβ. Inspiraciju pronalazi u razgovorima s decom. Veliku podrΕ‘ku dobija od porodice, rodbine i prijatelja. Voli jesen, more i vetar. Dobrosav Ε½ivkoviΔ, poznatiji kao Bob, roΔen je 7. maja 1962. godine u Pirotu. PoΔeo je da objavljuje ilustracije joΕ‘ u srednjoj Ε‘koli, a strast prema crtanju odvela ga je na Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu. Prve ilustracije objavljivao je u `Studentu`, `Vidicima` i `Tik-Taku`, kasnije u `Velikom dvoriΕ‘tu`, `Dnevnom telegrafu`, `Evropljaninu` i `Politikinom Zabavniku`. Na poΔetku je bio poznat kao ilustrator nauΔne fantastike β i danas se pamte njegove ilustracije za legendarnu ediciju `Znak Sagite` i almanah nauΔne fantastike `Monolit`. Dugo je radio i kao umetniΔki direktor i glavni ilustrator studija `SaΔi & SaΔi` u Beogradu, a i posle toga je nastavio da smiΕ‘lja reklamne kampanje za mnoge agencije, drΕΎavne institucije i nevladine organizacije. Za `Kreativni centar` do sada je ilustrovao viΕ‘e od 100 knjiga. Za svoj rad Bob Ε½ivkoviΔ je dobio najvaΕΎnije nagrade za ilustraciju koje se u Srbiji mogu dobiti: dva `Zlatna pera`, pet `Nevena`, Nagradu Zmajevih deΔjih igara za izuzetan stvaralaΔki doprinos popularisanju knjiΕΎevnosti za decu, specijalno priznanje na svetskom sajmu izdavaΔa u Bolonji, a trostruki je dobitnik i Nagrade `Lazar KomarΔiΔ` za najbolja dela iz oblasti fantastike. Ipak, on sam kaΕΎe da mu je najveΔe priznanje to Ε‘to neko ode i kupi njegovu knjigu.
Polovna knjiga, korice blago pohabane, unutraΕ‘njost odliΔno oΔuvana. IzdavaΔ: Kantakuzin - Beograd, 2000. god. Tvrd povez, 20,5 cm 143 str. DΕΎozef Radjard Kipling (engl. Joseph Rudyard Kipling; Bombaj, 30. decembar 1865. - London, 18. januar 1936), bio je engleski knjiΕΎevnik, novinar, pisac kratkih priΔa, pesnik i romanopisac. Kiplingova dela fikcije ukljuΔuju romane Knjiga o dΕΎungli . Kim (1901) i mnoge kratke priΔe ukljuΔujuΔi Δovek koji bi bio kralj (1888). Njegove pesme ukljuΔuju Mandalaj (1890), Gunga Din (1890), Bogovi naslova (1919), Teret belog Δoveka (1899) i Ako (1910). Smatra se jednim od najveΔih inovatora kada se radi o umetnosti kratkih priΔa; njegove knjige za decu su klasici deΔje knjiΕΎevnosti, a jedan je kritiΔar opisao Kiplingov rad kao predstavu βsvestranog i sjajnog narativnog dara.β Kipling je bio jedan od najpopularnijih pisaca u Ujedinjenom Kraljevstvu, kako proze tako i stihova, krajem 19. i poΔetkom 20. veka. Henri DΕΎejms je rekao: βOd svih ljudi koje sam ikada upoznao, Kipling se meni liΔno Δini kao najpotpuniji genije, kao neko ko se razlikuje od obiΔnih intelektualaca.β 1907. godine, kada je imao 42 godine, dobio je Nobelovu nagradu za knjiΕΎevnost, Ε‘to ga je uΔinilo prvim piscem na engleskom jeziku koji je dobio tu nagradu, kao i najmlaΔim dobitnikom iste do danas. U nekoliko navrata bio je predloΕΎen za britanskog pesniΔkog laureata, kao i za viteza, Ε‘to je on odbio. Njegova buduΔa reputacija menjala se u skladu s politiΔkom i socijalnom klimom tog doba, a suprostavljeni stavovi o njemu kao rezultat toga nastavljali su se kroz veΔi deo 20. veka. DΕΎordΕΎ Orvel je drΕΎao Kiplinga za βdΕΎingo imperijalistuβ objaΕ‘njavajuΔi da je βmoralno neosetljiv i estetski odvratanβ. KnjiΕΎevni kritiΔar Daglas Ker je napisao: β(Kipling) je i dalje autor koji moΕΎe da inspiriΕ‘e strastveno neslaganje i njegovo mesto u knjiΕΎevnoj i kulturnoj istoriji daleko je od ustaljenog. Ali kako doba evropskih imperija jenjava, on se prepoznaje kao neuporediv, ako ne i kontroverzan tumaΔ toga kako je doΕΎivljavana imperija. To, kao i sve veΔe priznanje njegovih izvanrednih narativnih darova, Δine ga silom sa kojom se treba obraΔunati.β U detinjstvu je nauΔio hindu jezik, pohaΔao je vojnu Ε‘kolu u DevonΕ‘iru, a 1933. vratio se u Indiju i radio kao novinar. Putovao je u Japan, Ameriku i JuΕΎnu Afriku. S jednakim ΕΎarom delovao je u knjiΕΎevnom i politiΔkom ΕΎivotu Britanije. Godine 1907, dobio je Nobelovu nagradu za knjiΕΎevnost. Njegova proza donosi izuzetnu sliku indijskog ΕΎivota i sveta britanskih vojnika, s posebnim smislom za svet dece i ΕΎivotinja. Bio je zagovornik britanskog imperijalizma, a kao otelovljenje kolonijalizma nemilosrdno je karikiran i parodiran. NajΔitanija i najznaΔajnija njegova βKnjiga o dΕΎungliβ karakteriΕ‘e izvanredno poznavanje tajanstvene Indije i sveta ΕΎivotinja.
Izvanredni izgovori (i druge dobre stvari) - Tom Gejts Liz PiΕ‘on IzdavaΔ: Laguna, Beograd Godina izdanja: 2017 Format: 20 X 13 cm. Povez: Meki Pismo: Latinica Broj strana: 350, ilustrovano Kategorije: Nagradene knjige / Knjige za decu / Tom Gejts Starosna grupa: Ε kolarci: 10β12 god. Nagrada Roald Dal za 2011. Nagrada Voterstouns za najbolju decju knjigu u 2012. godini. Nagrada Red haus za najbolju knjigu za mlade u 2012. godini. Biti prvi na listi nagradenih koju pravi gospodin Fulerman uopΕ‘te nije tako lako. A razlozi su sledeci: 1. Markus Meldru je pritajeno da-ne-kaΕΎem-Ε‘ta i ne misli nikom dobro, ako mene pitate. 2. Zub me je toliko boleo da nisam mogao ni da crtam za vreme casova. 3. Omele su me druge aktivnosti kao Ε‘to su plivanje, lov na bube i mahom, ono najvaΕΎnije, kvalitetno nerviranje moje sestre Dilije. Liz PiΕ‘on (1963) rodena je u Londonu, studirala je graficki dizajn i radila u britanskoj muzickoj industriji kao umetnicki direktor. Autorka je bestseler serijala o Tomu Gejtsu, koji je preveden na 36 jezika i koji je dobio brojne nagrade. Ima troje dece i ΕΎivi u Brajtonu. ***OdliΔno oΔuvano***
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
DK 1 58577) VELIKI DOBROΔUDNI DΕ½IN VDDΕΎ , Roald Dal , Nova knjiga Beograd 2018 , VDDΕΎ ili Veliki dobroΔudni dΕΎin je prije svega, priΔa o jednom neobiΔnom prijateljstvu. Osim toga, to je priΔa o deΔjim strahovima, o hrabrosti, o snovima, o rastancima. I o mnogo toga joΕ‘. Svako novo Δitanje ovog romana Roalda Dala otkriva novi sloj. Δitaoce oΔekuje uzbudljiva i njeΕΎna priΔa. Velika i znaΔajna djela skrivaju mnoga znaΔenja i poruke, i zato je Roald Dal svakako jedan od velikih pisaca. A utoliko je veΔi Ε‘to je svoje stvaralaΕ‘tvo posvetio djeci. βDjeca su najvaΕΎnija publikaβ, βNa mladima svijet ostajeβ, sve su to mnogo puta ponovljene i veΔ izlizane fraze. ViΕ‘e ne treba da ih u prazno ponavljamo, veΔ da, kao i Roald Dal uostalom, poΔnemo da vjerujemo u njih i da u skladu sa njima radimo. Film VDDΕ½ je zasnovan na istoimenoj knjizi slavnog Roalda Dala, koja je objavljena 1982. godine i od tada oduΕ‘evljava Δitatoce svih uzrasta. Nova adaptacija ujedinila je ponovno Spielberga i scenaristu neponovljivog E.T.-a, Melissu Mathison. U ulozi djevojΔice Sophie Δemo gledati Ruby Barnhill, a ulogu dobroΔudnog diva dobio je Mark Rylance. Ostale uloge igraju Rebecca Hall, Bill Hader, Jemaine Clement i Penelope Wilton. mek povez, format 14 x 20 cm , latinica, ilustrovano, 221 strana
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
m1 VELIKI DOBROΔUDNI DΕ½IN VDDΕΎ , Roald Dal , Nova knjiga Beograd 2018 , VDDΕΎ ili Veliki dobroΔudni dΕΎin je prije svega, priΔa o jednom neobiΔnom prijateljstvu. Osim toga, to je priΔa o deΔjim strahovima, o hrabrosti, o snovima, o rastancima. I o mnogo toga joΕ‘. Svako novo Δitanje ovog romana Roalda Dala otkriva novi sloj. Δitaoce oΔekuje uzbudljiva i njeΕΎna priΔa. Velika i znaΔajna djela skrivaju mnoga znaΔenja i poruke, i zato je Roald Dal svakako jedan od velikih pisaca. A utoliko je veΔi Ε‘to je svoje stvaralaΕ‘tvo posvetio djeci. βDjeca su najvaΕΎnija publikaβ, βNa mladima svijet ostajeβ, sve su to mnogo puta ponovljene i veΔ izlizane fraze. ViΕ‘e ne treba da ih u prazno ponavljamo, veΔ da, kao i Roald Dal uostalom, poΔnemo da vjerujemo u njih i da u skladu sa njima radimo. Film VDDΕ½ je zasnovan na istoimenoj knjizi slavnog Roalda Dala, koja je objavljena 1982. godine i od tada oduΕ‘evljava Δitatoce svih uzrasta. Nova adaptacija ujedinila je ponovno Spielberga i scenaristu neponovljivog E.T.-a, Melissu Mathison. U ulozi djevojΔice Sophie Δemo gledati Ruby Barnhill, a ulogu dobroΔudnog diva dobio je Mark Rylance. Ostale uloge igraju Rebecca Hall, Bill Hader, Jemaine Clement i Penelope Wilton. mek povez, format 14 x 20 cm , latinica, ilustrovano, 221 strana
Ε piro Lagator - Ivan MilutinoviΔ - Milutin PreduzecΜe za vodne puteve `Ivan MilutinovicΜ`, Beograd, 1969 317 str. tvrdi povez stanje: vrlo dobro Ilustrovano KAZIVANJA NJEGOVIH SABORACA,IZ BROJNIH ZATVORA,I NOB-a,OD POCETAKA PA DO TRAGICNE SMRTI U VODAMA DUNAVA 1944g Ivan MilutinoviΔ Milutin (Stijena Piperska, kod Podgorice, 27. septembar 1901 β ViΕ‘njica, kod Beograda, 23. oktobar 1944) bio je jugoslovenski komunistiΔki revolucionar, Δlan rukovodstva KomunistiΔke partije Jugoslavije, uΔesnik NarodnooslobodilaΔke borbe i narodni heroj Jugoslavije. Godine 1923. je postao Δlan tada ilegalne KomunistiΔke partije. Za vreme studija prava u Beogradu, aktivno je uΔestvovao u revolucionarnom studentskom pokretu i bio jedan od njegovih rukovodilaca. Kasnije je rukovodio sindikalnom organizacijom i organizacijom Crvene pomoΔi, a politiΔki je radio i u rodnom kraju. Zbog revolucionarnog rada je bio hapΕ‘en i osuΔivan, a avgusta 1928. je bio uhapΕ‘en i februara naredne godine osuΔen na Ε‘est godina zatvora. Za vreme izdrΕΎavanja zatvorske kazne u Sremskoj Mitrovici i Lepoglavi, aktivno je uΔestvovao u borbi politiΔkih zatvorenika za bolje uslove boravka u zatvoru, zbog Δega je 1934. godine bio osuΔen na joΕ‘ dve godine zatvora. Nakon izlaska na slobodu, ponovo se posvetio partijskom radu i delujuΔi u Beogradu i Crnoj Gori. Godine 1939. je bio izabran za Δlana Centralnog komiteta KPJ. Od januara do maja 1940. godine je bio zatvoren u logoru u BileΔi. Oktobra 1940. na Petoj konferenciji KPJ je bio izabran za Politbiroa CK KPJ. Nakon okupacije Jugoslavije 1941. godine, kao Δlan rukovodstva KPJ, uΔestvovao je u organizovanju NarodnooslobodilaΔkog pokreta (NOP). Kao Δlan Vrhovnog Ε‘taba delovao je najpre u zapadnoj Srbiji, a potom je od novembra 1941. boravio u Crnoj Gori, gde je bio komandant Glavnog Ε‘taba NOP odreda Crne Gore. Zajedno sa Vrhovnim Ε‘tabom i proleterskim brigadama je juna 1942. napustio Crnu Goru i otiΕ‘ao u Bosansku krajinu, gde je novembra iste godine na Prvom zasedanju AVNOJ-a postao Δlan njegovog IzvrΕ‘nog odbora. Sa glavninom partizanskih snaga, proΕ‘ao je kroz borbe u Δetvrtoj i Petoj neprijateljskoj ofanzivi, na Neretvi i Sutjesci, a novembra 1943. na Drugom zasedanju AVNOJ-a je postao Δlan njegovog PredsedniΕ‘tva i poverenik za narodnu privredu u Nacionalnom komitetu osloboΔenja Jugoslavije. U leto 1944. je boravio na osloboΔenoj teritoriji Crne Gore, a u septembru je zajedno sa marΕ‘alom Titom otputovao u Sovjetski Savez, gde je odlikovan Ordenom Kutuzova. Po povratku u Jugoslaviju, oktobra 1944. je boravio je osloboΔenom Banatu. Nakon osloboΔenja Beograda, 23. oktobra je iz Petrovgrada otiΕ‘ao u PanΔevo, gde se ukrcao na jedan Ε‘lep i krenuo ka Beogradu. Na Dunavu, u blizini ViΕ‘njice, Ε‘lep je naiΕ‘ao na zaostalu nemaΔku minu, nakon Δega je potonuo. Tom prilikom, od eksplozije i utapanja stradalo je ukupno sedmoro lica, meΔu kojima i Ivan MilutinoviΔ. Prvobitno je bio sahranjen u Aleji narodnih heroja na Novom groblju, a 1948. godine je prenet i sahranjen u Grobnicu narodnih heroja na Kalemegdanu. Za narodnog heroja je proglaΕ‘en 6. jula 1945. godine. Od 1949. do 1992. grad Berane u Crnoj Gori nosio je u njegovu Δast naziv Ivangrad. izvor:sr.wikipedia
SpoljaΕ‘njost kao na fotografijama, unutraΕ‘njost u dobrom i urednom stanju! Zamislite SmidΕΎovo oduΕ‘evljenje kada se jednog dana na prozoru pojavi mali Δovek sa elisom na leΔima! To je Karlson i on ΕΎivi u kucΜi na krovu. Uskoro Smidge i Karlson dele razne avanture, od borbe sa lopovima i igranja trikova do petlje i trΔanja po krovovima. Zabava i haos izviru iz ovih Ε‘armantnih, klasiΔnih priΔa. Astrid Lindgren (Ε‘ved. Astrid Lindgren; 14. novembar 1907β28. januar 2002) je Ε‘vedska knjiΕΎevnica, poznata po svojim knjigama za decu, meΔu kojima su Pipi Duga Δarapa, Karlson s krova, BraΔa Lavlje Srce i Emil iz Leneberja. U maju 2013. naΕ‘la se na 18. mestu liste autora Δija su dela prevedena na najviΕ‘e svetskih jezika,[3] a nakon Hansa Kristijana Andersena i braΔe Grim, Lindgrenova je treΔa na listi najprevoΔenijih deΔijih autora. Njena dela prodata su u 144 miliona primeraka Ε‘irom sveta i prevedena na 96 jezika.[4] Dobitnica je Povelje Zmajevih deΔjih igara 1985. godine. RoΔena je 1907. kao Astrid Erikson, drugo od Δetvoro dece u porodici. Detinjstvo je provela na seoskom imanju u mestu Nes pored Vimerbija, u Smolandu na jugu Ε vedske.[6] ZapoΔela je rad u lokalnim novinama, a sa 18 godina se preselila u Stokholm. Δetvrt veka je radila kao urednica u izdavaΔkoj kuΔi RabΓ©n & Sjorgen. KnjiΕΎevnim radom je poΔela da se bavi relativno kasno, u trideset sedmoj godini ΕΎivota, ali je veΔ prvi roman βBritt-Marie lΓ€ttar sitt hjΓ€rtaβ (βBrit Meri oslobaΔa svoje srceβ) bio zapaΕΎen i osvojio je drugo mesto na takmiΔenju koje je organizovala izdavaΔka kuΔa u kojoj je radila. MeΔutim, veΔ drugi roman Pipi Duga Δarapa (1945), osvojio je prvu nagradu i doneo joj je svetsku slavu. Pipi je prevedena na viΕ‘e od 60 jezika. Od 1967. dodeljuje se nagrada nazvana po njoj koju je na njen 60. roΔendan ustanovila izdavaΔka kuΔa RabΓ©n & Sjorgen.[7] Posle njene smrti vlada u Ε vedskoj je osnovala nagradu koja nosi njeno ime. Nagradni fond je 5 miliona kruna Ε‘to je najveΔi iznos za nagradu u kategoriji deΔje knjiΕΎevnosti. Dela Napisala je 87 knjiga od kojih su najpoznatije: Pipi Duga Δarapa (1945) Majstor detektiv Blomkvist (1946) Mio, moj Mio (1954) Karlson na krovu (1955) Razmo u skitnji (1956) Emil iz leneberja (1971) BraΔa Lavlje Srce (1973) Ronja, razboniΔka kΔi (1981) Nagrade Dobitnik je mnogih nagrada meΔu kojima su: 1956 - NemaΔka nagrada za omladinsku knjigu za roman Mio, moj Mio (1954) 1958 β Medalja Hansa Kristijana Andersena za Razmo u skitnji 1971 β Zlatna medalja Ε vedske akademije 1978 β Nagrada nemaΔkih knjiΕΎara za mir Pored toga, dobijala je neke od najveΔih nagrada za knjiΕΎevnost kao Ε‘to su: 1993 β Uneskova nagrada za knjiΕΎevnost 1994 β The Right Livelihood Award DruΕ‘tveni angaΕΎman i uticaj Astrid Lindgren se zalagala za prava deteta, ali, kao veliki ljibitelj prirode, i za zaΕ‘titu ΕΎivotinja. Godine 1988. je zahvaljujuΔi njenom zalaganju donet zakon koji Ε‘titi domaΔe ΕΎivotinje β Lex Astrid.[6] ZahvaljujuΔi njenom zalaganju Ε vedska je bila prva zemlja koja je zakonom zabranila fiziΔko nasilje prema deci.[8] Jedan asteroid je nazvan po njoj - 3204 Lindgren. Njene beleΕ‘ke i rukopisi nalaze se u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu, a 2005. godine uvrΕ‘teni su na Uneskovu listu svetske baΕ‘tine. Od 2014. godine na novΔanici od 20 Ε‘vedskih kruna nalazi se njen lik.
MILOVAN VITEZOVIΔ KAD JE NEVEN BIO SUNCE Tvrdi povez IzdavaΔ Bookland ΠΠΈΠ»ΠΎΠ²Π°Π½ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ (Π’ΡΠ±ΠΈΡΠΈ, ΠΊΠΎΠ΄ ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°, 11. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±Π°Ρ 1944 β ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, 22. ΠΌΠ°ΡΡ 2022) Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊ, ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΡΠ° ΠΈ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡ. ΠΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅, ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π΅, Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅, ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ΅, Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·ΠΌΠ΅, ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠ° ΠΈ Π’Π ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΠ°. ΠΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠΊΠΎ ΠΏΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ Π΄Π²Π΅ΡΡΠ° ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ°; Π·Π°ΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ ΠΏΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠ΅, ΠΏΡΠΎΠ·Π΅, ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ, Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ°, ΡΠ°Π½ΡΠ°ΡΡΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ°. ΠΡΠΈΠ³Π΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°ΠΎ Π½Π° Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΠΌ, Π΅Π½Π³Π»Π΅ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΠΌΡΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½Π°ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΌΠ°ΠΊΠ΅Π΄ΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΌΠ°ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΈ Π³ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ. ΠΡΠ΅Π²ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°Π½ Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ ΠΈ Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° Π½Π° ΠΏΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ, Π»Π΅ΡΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΌΠ°ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΠ²Π΅Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ, Ρ Π΅Π±ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΊΠΈΠ½Π΅ΡΠΊΠΎΠΌ, Π±ΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΈ Π°Π»Π±Π°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ. ΠΡΠΎΡΠΈΠ·ΠΌΠΈ ΡΡ ΠΌΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°Π½ΠΈ Ρ Π½ΠΈΠ·Ρ Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠΈΡ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°, ΠΎΠ΄ Ρ Π°ΠΌΠ±ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ Π‘ΡΠ΅ΡΠ½Π°, Π΄ΠΎ ΠΌΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠ΅ ΠΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅, ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΈ Π½Π° Π³ΡΡΠΊΠΈ, ΡΡΠΌΡΠ½ΡΠΊΠΈ, Ρ Π΅Π±ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΈ, ΡΠ²Π΅Π΄ΡΠΊΠΈ, ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ΅. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄ ΡΠ΅ΡΠΊΠΈΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΡ ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ° ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Π±ΠΈΠ»Π° Π·Π°Π±ΡΠ°ΡΠ΅Π½Π°, ΠΏΠ° ΡΠ°ΠΊ ΠΈ ΡΠΏΠ°ΡΠΈΠ²Π°Π½Π° Ρ ΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΡ; ΡΠ°Π΄ΠΈ ΡΠ΅ ΠΎ Π·Π±ΠΈΡΡΠΈ Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ° Π‘ΡΡΠ΅ ΠΌΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΡΠΊΡΡΠ°Π»ΠΎ. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈΡΠ½ΠΈ ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΡΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°Π½ΠΈ Ρ ΠΠ΅ΠΆΡ. ΠΡΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈΡ ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°, ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΎΠ²Π° Π·Π° ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΠ½Π° ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ΅ΡΠ° ΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈΡ ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΠ°. Π’Π΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ½ΠΈΠΌΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΏΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·ΠΈΠ²Π°Π½ΠΈ ΡΡ Π½Π° Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΠΠ Π€ ΠΈ ΠΠΠ€. Π‘Π΅ΡΠΈΡΠ° ΠΡΠΊ ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΈΡ Π΄ΠΎΠ½Π΅Π»Π° ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΡΠΊΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π·Π° ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡ. ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ΅Π»Ρ Π’ΡΠ±ΠΈΡΠΈ (Ρ Π·Π°ΡΠ΅ΠΎΠΊΡ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡΠΈ) ΠΊΠΎΠ΄ ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠΈΡΠ° 11. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1944. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. Π¨ΠΊΠΎΠ»ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π’ΡΠ±ΠΈΡΠΈΠΌΠ°, ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, Π£ΠΆΠΈΡΡ ΠΈ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ; Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π° Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ, ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊ ΠΎΠΏΡΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ, ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΠΈ Π½Π° Π€Π°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ Π΄ΡΠ°ΠΌΡΠΊΠΈΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ°ΡΡΡΠ³ΠΈΡΠ°. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠΏΠ΅ΡΠ°ΡΠΈΠ²Π½ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°ΠΌΠ°; Ρ ΠΎΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΡ ΡΠ΅Π²ΠΈΡΠΈ Π‘ΡΡΡΠ΅Ρ ΠΎΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½Π΅, ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ Π΄ΠΎ 1969. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Π° ΠΎΠ΄ ΡΠ°Π΄Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π³Π»Π°ΡΠΈΠ»Π° Π§ΠΈΠ²ΠΈΡΠ°. Π€ΡΠ½ΠΊΡΠΈΡΡ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΈΠ³ΡΠ°Π½ΠΈΡ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ° Π½Π° Π Π’Π‘-Ρ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 1977. Π΄ΠΎ 1991. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΊΠ°Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ Π³Π»Π°Π²Π½ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎβΠ·Π°Π±Π°Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΠ° Π Π’Π‘-a. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ Π£Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΠΠ ΡΠ΅Π½ΡΡΠ°; Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ Π·Π° ΠΠ°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Ρ ΡΠ΅Π²ΠΈΡΡ, ΠΌΠ°Π³Π°Π·ΠΈΠ½ ΠΎ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΎΡ Π±Π°ΡΡΠΈΠ½ΠΈ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅. ΠΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠ΅ Π·Π° ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° Π£Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ 2018. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠ°ΡΠ½ΠΎΠΌ ΡΡΠ°ΡΡ ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΠΠ’Π Π±ΠΎΠΌΠ±Π°ΡΠ΄ΠΎΠ²Π°ΡΠ° Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ Π½Π°ΡΠ΅Π΄Π±Ρ Π΄Π° Π½Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΈ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΊ ΡΡΠ΄ΠΈ Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΠ° Π·Π° ΠΏΡΠΈΠ½ΡΠ΄Π½Π΅ ΠΎΠ΄ΠΌΠΎΡΠ΅ ΠΈ ΠΈΠ·Π³Π»Π΅Π΄Π½ΠΎ ΠΎΡΠΏΡΡΡΠ°ΡΠ΅, ΠΏΠΎΡΠ»Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΊ ΡΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ β ΠΠΈΠ»ΠΎΠ²Π°Π½ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ. ΠΠ°ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΡΠΏΠ΅Π½Π΄ΠΎΠ²Π°Π½, ΡΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Ρ Π½Π° ΠΏΡΠΈΠ½ΡΠ΄Π½ΠΈ ΠΎΠ΄ΠΌΠΎΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠΈΠΎ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°ΠΌΠ°. ΠΠ° ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΏΠΎΠ·Π²Π°Π½ ΡΠ΅ Π΄Π° Ρ Π·Π²Π°ΡΡ Π΄ΠΎΡΠ΅Π½ΡΠ° ΠΎΠ΄ 2001. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΡΠ΅ Π€ΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈ ΠΈ Π’Π ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΠΎ. ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ ΡΠΎΠ³Π° Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π·Π²Π°ΡΡ ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° Π½Π° ΠΠ°ΡΠ΅Π΄ΡΠΈ Π·Π° Π΄ΡΠ°ΠΌΠ°ΡΡΡΠ³ΠΈΡΡ. Π£ΠΏΡΠ°Π²Π½ΠΈ ΠΎΠ΄Π±ΠΎΡ Π£Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄Π»ΠΎΠΆΠΈΠΎ Π³Π° ΡΠ΅ 30. ΠΌΠ°ΡΡΠ° 2012. Π·Π° Π΄ΠΎΠΏΠΈΡΠ½ΠΎΠ³ ΡΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, Π°Π»ΠΈ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½.[1] ΠΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠ΅ Π·Π° Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΠΊΠ° ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠΌΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ΅ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ 2021. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ 64. ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΡΠ°ΠΌ ΠΊΡΠΈΠ³Π° 20. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 2019. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.[2] ΠΡΠ΅ΠΌΠΈΠ½ΡΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ, 22. ΠΌΠ°ΡΡΠ° 2022. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΡΡΠ»Π΅Π΄ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ»ΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΈΠ·Π°Π·Π²Π°Π½ΠΈΡ ΠΊΠΎΡΠΎΠ½Π° Π²ΠΈΡΡΡΠΎΠΌ.[3][4] Π‘Π°Ρ ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ 26. ΠΌΠ°ΡΡΠ° Π½Π° Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ ΠΠ΅ΡΡΠ΅.[5] ΠΠ°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ ΠΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ Π±ΡΠΎΡΠ½ΠΈΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈΡ ΡΡ Π½Π°ΡΠ·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅: ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π²Π΅ Π΄Π΅ΡΡΠ΅ ΠΈΠ³ΡΠ΅ (1978. Π³ΠΎΠ΄.), ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠ° Π±Π°Π·ΡΠ°ΡΠΊΠ° ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠ° (2005), ΠΠΎΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° (2005. Π³ΠΎΠ΄.) β Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ°, ΠΠ»Π°ΡΠ½ΠΎ ΠΠ°ΡΠΈΠ½ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΎ (2006. Π³ΠΎΠ΄.), Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΠ»Π°ΡΠ° ΡΠ°Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΠ΅ΡΠ° Π‘Π΅Π»ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡ Π΄ΡΡΠ³ΠΎ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ (2000. Π³ΠΎΠ΄.). ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°Π½Π΄ΠΈΠ΄Π°Ρ Π·Π° ΠΠ½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΡ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠΈΡ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈΡ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° Ρ Π‘ΠΠ 2007. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. Π£ ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ Π‘Π°Π΄Ρ, ΡΡΠ½Π° 2007. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π»Π° ΠΌΡ ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΡ Π΄Π° Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π² ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ ΡΡΠ°ΠΏ ΠΈ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠΈ ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π²Π΅ Π΄Π΅ΡΡΠ΅ ΠΈΠ³ΡΠ΅, Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠΈΠ²Π°Π» Π΄Π΅ΡΡΠ΅Π³ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π° Ρ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈ. ΠΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΡΠ° `ΠΠ»Π°ΡΠ½ΠΈ Π²ΠΈΡΠ΅Π·`. ΠΡΠΈΠΌΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΡΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π΄ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²Π° ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΎΡΡΠΈ, ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ. ΠΠΊΡΠ°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π° ΠΠ°ΡΠ°ΡΠ΅ Π½Π° Π·Π²Π΅Π·Π΄Π΅ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΈΠΆΠ½Ρ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΠ»Π°ΡΠ½Π° Π½ΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π΄ΡΠΊΠ° Π°ΡΠ΅Π½Π° ΠΈ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠ΅ΡΡΠΈΠ²Π°Π»Π° Ρ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ. ΠΠ°ΡΡΠΈΡΠ°ΡΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΡΠΈΠ½Π΅Ρ Π³Π° ΡΠ΅ 22. ΡΠ΅Π±ΡΡΠ°Ρ 2012. ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΡΠ΄Π΅Π½ΠΎΠΌ Π‘Π²Π΅ΡΠΎΠ³ Π΄Π΅ΡΠΏΠΎΡΠ° Π‘ΡΠ΅ΡΠ°Π½Π°,[6][7] Π° 2. ΡΠ΅Π±ΡΡΠ°ΡΠ° 2017. ΠΡΠ΄Π΅Π½ΠΎΠΌ Π‘Π²Π΅ΡΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠ³ ΡΡΠ΅ΠΏΠ΅Π½Π°.[8] ΠΠ΄ 2020. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ ΠΌΠ΅ΡΡΠ½Π°ΡΠΎΠ΄Π½Π΅ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅.[9] ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈ ΡΠ°Π΄ ΠΠ° ΠΏΡΠΎΠΌΠΎΡΠΈΡΠΈ ΠΊΡΠΈΠ³Π° ΠΡΠ²ΠΎΡΠ»Π°Π²Π° ΠΡΡΡΠΈΡΠ°, 2005. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π‘Π° ΠΠΎΠΆΠΈΠ΄Π°ΡΠΎΠΌ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΡΠ΅ΠΌ Π½Π° ΡΠ°ΡΠΌΡ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ, 2013. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ°ΠΎ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°Ρ, ΡΠΎΠΊ ΡΠ°Π΄ΡΠ΅ Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΎΡΠ΅ΡΠ½ΠΎ, ΡΠΏΠΎΠ½ΡΠ°Π½ΠΎ ΠΈ Ρ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Ρ ΡΠΌΠΎΡΠ° ΠΏΡΠΈΠ»Π°Π³ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΡΠΈΡΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ; Π΄Π΅Π»Π° ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΡΡΡ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΡΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΡΠ°Π±ΡΠ»ΠΎΠΌ, Π°Π½Π΅Π³Π΄ΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ, ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎ Π΄ΠΎΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΎΠΌ Π°ΡΠΌΠΎΡΡΠ΅ΡΠΎΠΌ Π΄ΠΎΠ±Π° ΠΎ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ. ΠΠΏΡΠ΅Π³ ΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ»ΡΠΆΠΈΠΎ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΡΠ΅ ΡΠΈΡΠΎΠΊ, ΠΎΠ΄ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π»ΠΈΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°ΡΠ°, ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΡΠ΅Π½ΠΈΡ Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π° Π½Π°ΡΠ΅Π³ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°, ΠΏΠ° Π΄ΠΎ ΠΎΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠΈΠ²Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΡ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²ΠΈΡ Π½Π°Ρ. Π£ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΠΏΡΡΠΆΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ²ΠΈΠ΄ Ρ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΈ ΡΠ²Π΅Ρ Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°, Π²Π΅Ρ ΡΠ»ΠΈΠΊΠ° ΡΠ°Π·Π»ΠΈΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»Π΅ Π΄Π°ΡΡΡΠΈ ΠΎΠΏΡΡΡ ΡΠ»ΠΈΠΊΡ ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΠ° ΠΈ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°. Π Π°Π΄ΠΎΠ²ΠΈ ΠΠΈΠ»ΠΎΠ²Π°Π½Π° ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π·Π°ΡΠ·Π΅Π»ΠΈ ΡΡ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Ρ ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΡ Π»Π΅ΠΊΡΠΈΡΠΈ, ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈ Ρ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΡ ΡΡΠ΅Π΄ΡΠΎΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΡ ΡΠΈΡΠ°Π½ΠΊΠΈ. ΠΠ°ΠΎ Π³ΠΎΡΡ-ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΠ°Π²ΠΎΠ΄Ρ Π·Π° ΡΡΠ±Π΅Π½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ Π½Π°ΡΡΠ°Π²Π½Π° ΡΡΠ΅Π΄ΡΡΠ²Π°, Ρ Π΅Π΄ΠΈΡΠΈΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΏΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΈΡ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ° ΡΡΠ΅Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½Π° Π΄Π΅Π»Π° ΠΠΎΠ³Π΄Π°Π½Π° ΠΠΎΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΠΠΎΠ²Π°Π½Π° Π‘ΠΊΠ΅ΡΠ»ΠΈΡΠ°, ΠΠΈΠ»Π°Π½Π° ΠΠ°ΡΠ°Π½ΠΈΠ½Π° ΠΈ Π‘ΡΠΎΡΠ°Π½Π° ΠΠΎΠ²Π°ΠΊΠΎΠ²ΠΈΡΠ°. Π‘Π°ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ°, ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΠ½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΡ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈΡΠ½Π΅ ΠΏΡΠΈΡΠ΅ (1979).[10] ΠΠ΅Π΄Π°Π½ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΠΏΡΠΈΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° Π‘Π°Π±ΡΠ°Π½ΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π° Π‘ΠΈΠΌΠ΅ ΠΠΈΠ»ΡΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π‘Π°ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠ΅ (ΠΠ°ΡΠΊΠ° ΠΠ°Π»Π°Π½ΠΊΠ°). ΠΠ΅Π³ΠΎΠ² ΡΠΎΠΌΠ°Π½ βΠ§Π°ΡΠ°ΠΏΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΠ΅ΡΡΠ°β ΡΠ΅ 2013. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π΄Π΅Π½ Π½Π° ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊ.[11] Π£ 2013. ΠΏΡΠΈΡΠ΅Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΠΊΠ°ΠΏΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ βΠ‘Π²Π΅ΡΠΈ Π‘Π°Π²Π° Ρ ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π»Π΅ΡΠΎΠΏΠΈΡΡβ.[12] Π₯Π°ΡΠ΄ΡΠΊ ΠΠ΅ΡΠΊΠΎ ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ, ΠΠ²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠ½Π΅Π·Π° ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ° ΠΈ Π§Π°ΡΠ°ΠΏΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΠ΅ΡΡΠ° ΡΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΠΈ Π½Π° ΡΠΈΡΠΎΡ ΡΠ΅ Π³ΡΠ°ΡΠΈ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ Π³ΠΎΡΠΎΠ²ΠΎ Π΄Π²Π°Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°. Π£ ΡΡΠΊΠΎΠΏΠΈΡΡ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ°ΠΎ βΠ ΠΎΠΌΠ°Π½ ΡΠ° ΠΠΎΠΏΠΈΡΠ΅ΠΌβ.[13] ΠΠ΅ΡΠ΅Ρ ΠΎΠ΄Π°Π±ΡΠ°Π½ΠΈΡ Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ° ΠΠ°ΡΡΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π½ΠΎΡΠ΅ Ρ Π½ΠΎΠ²ΡΠ°Π½ΠΈΠΊΡ! ΠΠΎ ΠΏΠ΅Π²Π° Π·Π»ΠΎ Π½Π΅ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ. ΠΠΎ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΌΡ Π΄ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅! Π£ ΠΌΡΠ°ΡΠ½ΠΈΠΌ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌΠ° Ρ ΡΠ°Π±ΡΠΎΡΡ ΡΠ΅ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΠ²ΠΈΡΠ°Ρ! ΠΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π·Π° ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Ρ ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠΌ ΡΠΌΡΡΡ! ΠΠ΅ Π²ΡΠ΅Π΄ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π²ΡΠ½ΡΡΠΈ Π»ΠΈΡΡ. ΠΡΠΈΠ³Π° ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠ°! Π£ Π»Π°ΠΆΠΈ ΡΡ ΠΊΡΠ°ΡΠΊΠ΅ Π½ΠΎΠ³Π΅, Π°Π»ΠΈ ΡΠ΅ Π½Π΅ Π²ΠΈΠ΄Π΅ ΠΈΠ·Π° Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈΡΠ΅! ΠΠ°ΠΊΠ° ΠΈΠΌ Π±ΠΈΠ»Π° ΡΡΠ½Π° ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Π°! ΠΠΈΡΠ»ΠΈΠΌ, Π΄Π°ΠΊΠ»Π΅, ΡΡΠΌΡΠ°ΠΌ Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠΈΠΌ! ΠΠ΅Π½Π΅ ΡΠ΅ΡΡΠΎ Π½Π΅ Π·Π½Π°ΡΡ ΡΡΠ° Ρ ΠΎΡΠ΅, Π°Π»ΠΈ ΠΎΡΡΠ²Π°ΡΡΡΡ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π½Π°ΠΌΠ΅ΡΠ΅! ΠΠΎΠ»ΡΠ± ΠΌΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π²ΡΡΠ°Ρ![14] ΠΠ΅Π»Π° Π ΠΎΠΌΠ°Π½ΠΈ Π¨Π΅ΡΠΈΡ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° ΠΠΎΡΡΠ΅ ΠΡΡΠΈΡΠ° (1983) ΠΠ°ΡΠ°ΡΠ΅ Π½Π° Π·Π²Π΅Π·Π΄Π΅ (28 ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ°) (1978) ΠΠΈΠ»Π΅Π½Π° ΠΈΠ· ΠΠ½Π΅Π· ΠΠΈΡ Π°ΠΈΠ»ΠΎΠ²Π΅ Π‘Π²Π΅ΡΠ° ΡΡΠ±Π°Π² Π₯Π°ΡΠ΄ΡΠΊ ΠΠ΅ΡΠΊΠΎ ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠ½Π΅Π·Π° ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ° Π§Π°ΡΠ°ΠΏΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΠ΅ΡΡΠ° Π‘ΠΈΠΌΡΠΎΠ½ΠΈΡΠ° ΠΠΈΠ½Π°Π²Π΅Ρ Π‘ΠΈΠ½ΡΠ΅Π»ΠΈΡ ΡΠ΅ ΡΠ° ΡΡΠ½ΡΠ΅ΠΌ ΡΠΌΠΈΡΠΈΠΎ ΠΡΠΈΠ½Ρ Π Π°ΡΡΠΊΠΎ ΠΡΡΠ»Π΅ΡΠΊΠ° Ρ ΠΠ°ΡΠΈΠ·Ρ ΠΠ°Π΄ ΡΠ΅ Π½Π΅Π²Π΅Π½ Π±ΠΈΠΎ ΡΡΠ½ΡΠ΅ ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ°Π½ΠΊΠ° ΠΡΠΈΠ³Π΅ Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ° Π‘ΡΡΠ΅ ΠΌΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΡΠΊΡΡΠ°Π»ΠΎ ΠΠΎΠΆΠ΄Π°Π½Π΅ ΠΊΠ°ΠΏΠΈ ΠΠΈΡΠ»Π°ΡΠΈΡΠ° ΠΡΠ΄ΠΈ Π΄ΡΠ°Π³ΠΈ ΠΊΠ°ΠΌΠ΅Π½ Π§ΠΎΠ²Π΅ΡΠ΅, Π½Π°ΡΡΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΠΈΡΠ΅ΡΠΊΠΈ ΠΊΠΎΠ΄Π΅ΠΊΡ ΠΠ±ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ ΠΠ° ΠΈ ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΡΠΈ ΠΊΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΈ (1971) ΠΠ°ΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π° Π¨ΡΠΌΠ°ΡΠΈΡΠ΅ (1972) ΠΠ°ΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π° (1977) ΠΠ°ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠ²Π°ΡΠ° (1981) ΠΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ΠΎ Π΄Π΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ (1981) ΠΠΎΡ Π΄Π΅Π΄Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΠ°ΡΡΠΈΠ·Π°Π½ (1981) ΠΠ°ΠΊΠΎ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ Π½Π΅Π±ΠΎ (1986) ΠΠ΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΏΠ°ΠΌΠ΅ΡΠΈ (1987) Π’Π΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠ΅ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ΄Π΅ ΡΠ²Π΅ΡΠ° Π»ΠΈΠΌΡΠ½ ΠΆΡΡ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΠΠ½Π΅ΠΆΠ΅Π²ΠΈΠ½Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΠΠΈΠΌΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ Π’ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΡΠΊ ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΈΡ ΠΠ½Π΄Π° Π»ΠΎΠ»Π΅ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ ΠΏΠ°ΡΠΎΠ»Π΅ ΠΠ°ΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π° Π‘Π½ΠΎΡ Π²Π°ΡΠΈΡΠ΅ I ΠΈ II Π¨Π΅ΡΠΈΡ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° ΠΠΎΡΡΠ΅ ΠΡΡΠΈΡΠ° Π‘ΡΠ΅ΡΠ½ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈ
MILOVAN VITEZOVIΔ LUDI DRAGI KAMEN Tvrdi povez IzdavaΔ Bookland ΠΠΈΠ»ΠΎΠ²Π°Π½ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ (Π’ΡΠ±ΠΈΡΠΈ, ΠΊΠΎΠ΄ ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°, 11. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±Π°Ρ 1944 β ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, 22. ΠΌΠ°ΡΡ 2022) Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊ, ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΡΠ° ΠΈ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡ. ΠΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅, ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π΅, Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅, ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ΅, Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·ΠΌΠ΅, ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠ° ΠΈ Π’Π ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΠ°. ΠΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠΊΠΎ ΠΏΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ Π΄Π²Π΅ΡΡΠ° ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ°; Π·Π°ΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ ΠΏΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠ΅, ΠΏΡΠΎΠ·Π΅, ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ, Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ°, ΡΠ°Π½ΡΠ°ΡΡΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ°. ΠΡΠΈΠ³Π΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°ΠΎ Π½Π° Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΠΌ, Π΅Π½Π³Π»Π΅ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΠΌΡΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½Π°ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΌΠ°ΠΊΠ΅Π΄ΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΌΠ°ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΈ Π³ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ. ΠΡΠ΅Π²ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°Π½ Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ ΠΈ Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° Π½Π° ΠΏΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ, Π»Π΅ΡΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΌΠ°ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΠ²Π΅Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ, Ρ Π΅Π±ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΊΠΈΠ½Π΅ΡΠΊΠΎΠΌ, Π±ΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΈ Π°Π»Π±Π°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ. ΠΡΠΎΡΠΈΠ·ΠΌΠΈ ΡΡ ΠΌΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°Π½ΠΈ Ρ Π½ΠΈΠ·Ρ Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠΈΡ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°, ΠΎΠ΄ Ρ Π°ΠΌΠ±ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ Π‘ΡΠ΅ΡΠ½Π°, Π΄ΠΎ ΠΌΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠ΅ ΠΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅, ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΈ Π½Π° Π³ΡΡΠΊΠΈ, ΡΡΠΌΡΠ½ΡΠΊΠΈ, Ρ Π΅Π±ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΈ, ΡΠ²Π΅Π΄ΡΠΊΠΈ, ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ΅. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄ ΡΠ΅ΡΠΊΠΈΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΡ ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ° ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Π±ΠΈΠ»Π° Π·Π°Π±ΡΠ°ΡΠ΅Π½Π°, ΠΏΠ° ΡΠ°ΠΊ ΠΈ ΡΠΏΠ°ΡΠΈΠ²Π°Π½Π° Ρ ΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΡ; ΡΠ°Π΄ΠΈ ΡΠ΅ ΠΎ Π·Π±ΠΈΡΡΠΈ Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ° Π‘ΡΡΠ΅ ΠΌΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΡΠΊΡΡΠ°Π»ΠΎ. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈΡΠ½ΠΈ ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΡΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°Π½ΠΈ Ρ ΠΠ΅ΠΆΡ. ΠΡΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈΡ ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°, ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΎΠ²Π° Π·Π° ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΠ½Π° ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ΅ΡΠ° ΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈΡ ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΠ°. Π’Π΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ½ΠΈΠΌΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΏΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·ΠΈΠ²Π°Π½ΠΈ ΡΡ Π½Π° Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΠΠ Π€ ΠΈ ΠΠΠ€. Π‘Π΅ΡΠΈΡΠ° ΠΡΠΊ ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΈΡ Π΄ΠΎΠ½Π΅Π»Π° ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΡΠΊΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π·Π° ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡ. ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ΅Π»Ρ Π’ΡΠ±ΠΈΡΠΈ (Ρ Π·Π°ΡΠ΅ΠΎΠΊΡ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡΠΈ) ΠΊΠΎΠ΄ ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠΈΡΠ° 11. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1944. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. Π¨ΠΊΠΎΠ»ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π’ΡΠ±ΠΈΡΠΈΠΌΠ°, ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, Π£ΠΆΠΈΡΡ ΠΈ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ; Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π° Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ, ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊ ΠΎΠΏΡΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ, ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΠΈ Π½Π° Π€Π°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ Π΄ΡΠ°ΠΌΡΠΊΠΈΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ°ΡΡΡΠ³ΠΈΡΠ°. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠΏΠ΅ΡΠ°ΡΠΈΠ²Π½ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°ΠΌΠ°; Ρ ΠΎΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΡ ΡΠ΅Π²ΠΈΡΠΈ Π‘ΡΡΡΠ΅Ρ ΠΎΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½Π΅, ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ Π΄ΠΎ 1969. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Π° ΠΎΠ΄ ΡΠ°Π΄Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π³Π»Π°ΡΠΈΠ»Π° Π§ΠΈΠ²ΠΈΡΠ°. Π€ΡΠ½ΠΊΡΠΈΡΡ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΈΠ³ΡΠ°Π½ΠΈΡ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ° Π½Π° Π Π’Π‘-Ρ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 1977. Π΄ΠΎ 1991. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΊΠ°Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ Π³Π»Π°Π²Π½ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎβΠ·Π°Π±Π°Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΠ° Π Π’Π‘-a. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ Π£Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΠΠ ΡΠ΅Π½ΡΡΠ°; Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ Π·Π° ΠΠ°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Ρ ΡΠ΅Π²ΠΈΡΡ, ΠΌΠ°Π³Π°Π·ΠΈΠ½ ΠΎ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΎΡ Π±Π°ΡΡΠΈΠ½ΠΈ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅. ΠΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠ΅ Π·Π° ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° Π£Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ 2018. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠ°ΡΠ½ΠΎΠΌ ΡΡΠ°ΡΡ ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΠΠ’Π Π±ΠΎΠΌΠ±Π°ΡΠ΄ΠΎΠ²Π°ΡΠ° Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ Π½Π°ΡΠ΅Π΄Π±Ρ Π΄Π° Π½Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΈ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΊ ΡΡΠ΄ΠΈ Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΠ° Π·Π° ΠΏΡΠΈΠ½ΡΠ΄Π½Π΅ ΠΎΠ΄ΠΌΠΎΡΠ΅ ΠΈ ΠΈΠ·Π³Π»Π΅Π΄Π½ΠΎ ΠΎΡΠΏΡΡΡΠ°ΡΠ΅, ΠΏΠΎΡΠ»Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΊ ΡΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ β ΠΠΈΠ»ΠΎΠ²Π°Π½ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ. ΠΠ°ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΡΠΏΠ΅Π½Π΄ΠΎΠ²Π°Π½, ΡΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Ρ Π½Π° ΠΏΡΠΈΠ½ΡΠ΄Π½ΠΈ ΠΎΠ΄ΠΌΠΎΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠΈΠΎ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°ΠΌΠ°. ΠΠ° ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΏΠΎΠ·Π²Π°Π½ ΡΠ΅ Π΄Π° Ρ Π·Π²Π°ΡΡ Π΄ΠΎΡΠ΅Π½ΡΠ° ΠΎΠ΄ 2001. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΡΠ΅ Π€ΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈ ΠΈ Π’Π ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΠΎ. ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ ΡΠΎΠ³Π° Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π·Π²Π°ΡΡ ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° Π½Π° ΠΠ°ΡΠ΅Π΄ΡΠΈ Π·Π° Π΄ΡΠ°ΠΌΠ°ΡΡΡΠ³ΠΈΡΡ. Π£ΠΏΡΠ°Π²Π½ΠΈ ΠΎΠ΄Π±ΠΎΡ Π£Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄Π»ΠΎΠΆΠΈΠΎ Π³Π° ΡΠ΅ 30. ΠΌΠ°ΡΡΠ° 2012. Π·Π° Π΄ΠΎΠΏΠΈΡΠ½ΠΎΠ³ ΡΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, Π°Π»ΠΈ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½.[1] ΠΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠ΅ Π·Π° Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΠΊΠ° ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠΌΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ΅ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ 2021. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ 64. ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΡΠ°ΠΌ ΠΊΡΠΈΠ³Π° 20. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 2019. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.[2] ΠΡΠ΅ΠΌΠΈΠ½ΡΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ, 22. ΠΌΠ°ΡΡΠ° 2022. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΡΡΠ»Π΅Π΄ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ»ΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΈΠ·Π°Π·Π²Π°Π½ΠΈΡ ΠΊΠΎΡΠΎΠ½Π° Π²ΠΈΡΡΡΠΎΠΌ.[3][4] Π‘Π°Ρ ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ 26. ΠΌΠ°ΡΡΠ° Π½Π° Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ ΠΠ΅ΡΡΠ΅.[5] ΠΠ°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ ΠΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ Π±ΡΠΎΡΠ½ΠΈΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈΡ ΡΡ Π½Π°ΡΠ·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅: ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π²Π΅ Π΄Π΅ΡΡΠ΅ ΠΈΠ³ΡΠ΅ (1978. Π³ΠΎΠ΄.), ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠ° Π±Π°Π·ΡΠ°ΡΠΊΠ° ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠ° (2005), ΠΠΎΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° (2005. Π³ΠΎΠ΄.) β Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ°, ΠΠ»Π°ΡΠ½ΠΎ ΠΠ°ΡΠΈΠ½ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΎ (2006. Π³ΠΎΠ΄.), Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΠ»Π°ΡΠ° ΡΠ°Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΠ΅ΡΠ° Π‘Π΅Π»ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡ Π΄ΡΡΠ³ΠΎ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ (2000. Π³ΠΎΠ΄.). ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°Π½Π΄ΠΈΠ΄Π°Ρ Π·Π° ΠΠ½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΡ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠΈΡ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈΡ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° Ρ Π‘ΠΠ 2007. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. Π£ ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ Π‘Π°Π΄Ρ, ΡΡΠ½Π° 2007. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π»Π° ΠΌΡ ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΡ Π΄Π° Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π² ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ ΡΡΠ°ΠΏ ΠΈ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠΈ ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π²Π΅ Π΄Π΅ΡΡΠ΅ ΠΈΠ³ΡΠ΅, Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠΈΠ²Π°Π» Π΄Π΅ΡΡΠ΅Π³ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π° Ρ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈ. ΠΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΡΠ° `ΠΠ»Π°ΡΠ½ΠΈ Π²ΠΈΡΠ΅Π·`. ΠΡΠΈΠΌΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΡΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π΄ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²Π° ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΎΡΡΠΈ, ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ. ΠΠΊΡΠ°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π° ΠΠ°ΡΠ°ΡΠ΅ Π½Π° Π·Π²Π΅Π·Π΄Π΅ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΈΠΆΠ½Ρ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΠ»Π°ΡΠ½Π° Π½ΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π΄ΡΠΊΠ° Π°ΡΠ΅Π½Π° ΠΈ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠ΅ΡΡΠΈΠ²Π°Π»Π° Ρ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ. ΠΠ°ΡΡΠΈΡΠ°ΡΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΡΠΈΠ½Π΅Ρ Π³Π° ΡΠ΅ 22. ΡΠ΅Π±ΡΡΠ°Ρ 2012. ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΡΠ΄Π΅Π½ΠΎΠΌ Π‘Π²Π΅ΡΠΎΠ³ Π΄Π΅ΡΠΏΠΎΡΠ° Π‘ΡΠ΅ΡΠ°Π½Π°,[6][7] Π° 2. ΡΠ΅Π±ΡΡΠ°ΡΠ° 2017. ΠΡΠ΄Π΅Π½ΠΎΠΌ Π‘Π²Π΅ΡΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠ³ ΡΡΠ΅ΠΏΠ΅Π½Π°.[8] ΠΠ΄ 2020. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ ΠΌΠ΅ΡΡΠ½Π°ΡΠΎΠ΄Π½Π΅ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅.[9] ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈ ΡΠ°Π΄ ΠΠ° ΠΏΡΠΎΠΌΠΎΡΠΈΡΠΈ ΠΊΡΠΈΠ³Π° ΠΡΠ²ΠΎΡΠ»Π°Π²Π° ΠΡΡΡΠΈΡΠ°, 2005. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π‘Π° ΠΠΎΠΆΠΈΠ΄Π°ΡΠΎΠΌ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΡΠ΅ΠΌ Π½Π° ΡΠ°ΡΠΌΡ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ, 2013. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ°ΠΎ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°Ρ, ΡΠΎΠΊ ΡΠ°Π΄ΡΠ΅ Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΎΡΠ΅ΡΠ½ΠΎ, ΡΠΏΠΎΠ½ΡΠ°Π½ΠΎ ΠΈ Ρ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Ρ ΡΠΌΠΎΡΠ° ΠΏΡΠΈΠ»Π°Π³ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΡΠΈΡΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ; Π΄Π΅Π»Π° ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΡΡΡ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΡΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΡΠ°Π±ΡΠ»ΠΎΠΌ, Π°Π½Π΅Π³Π΄ΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ, ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎ Π΄ΠΎΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΎΠΌ Π°ΡΠΌΠΎΡΡΠ΅ΡΠΎΠΌ Π΄ΠΎΠ±Π° ΠΎ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ. ΠΠΏΡΠ΅Π³ ΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ»ΡΠΆΠΈΠΎ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΡΠ΅ ΡΠΈΡΠΎΠΊ, ΠΎΠ΄ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π»ΠΈΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°ΡΠ°, ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΡΠ΅Π½ΠΈΡ Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π° Π½Π°ΡΠ΅Π³ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°, ΠΏΠ° Π΄ΠΎ ΠΎΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠΈΠ²Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΡ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²ΠΈΡ Π½Π°Ρ. Π£ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΠΏΡΡΠΆΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ²ΠΈΠ΄ Ρ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΈ ΡΠ²Π΅Ρ Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°, Π²Π΅Ρ ΡΠ»ΠΈΠΊΠ° ΡΠ°Π·Π»ΠΈΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»Π΅ Π΄Π°ΡΡΡΠΈ ΠΎΠΏΡΡΡ ΡΠ»ΠΈΠΊΡ ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΠ° ΠΈ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°. Π Π°Π΄ΠΎΠ²ΠΈ ΠΠΈΠ»ΠΎΠ²Π°Π½Π° ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π·Π°ΡΠ·Π΅Π»ΠΈ ΡΡ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Ρ ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΡ Π»Π΅ΠΊΡΠΈΡΠΈ, ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈ Ρ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΡ ΡΡΠ΅Π΄ΡΠΎΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΡ ΡΠΈΡΠ°Π½ΠΊΠΈ. ΠΠ°ΠΎ Π³ΠΎΡΡ-ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΠ°Π²ΠΎΠ΄Ρ Π·Π° ΡΡΠ±Π΅Π½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ Π½Π°ΡΡΠ°Π²Π½Π° ΡΡΠ΅Π΄ΡΡΠ²Π°, Ρ Π΅Π΄ΠΈΡΠΈΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΏΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΈΡ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ° ΡΡΠ΅Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½Π° Π΄Π΅Π»Π° ΠΠΎΠ³Π΄Π°Π½Π° ΠΠΎΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΠΠΎΠ²Π°Π½Π° Π‘ΠΊΠ΅ΡΠ»ΠΈΡΠ°, ΠΠΈΠ»Π°Π½Π° ΠΠ°ΡΠ°Π½ΠΈΠ½Π° ΠΈ Π‘ΡΠΎΡΠ°Π½Π° ΠΠΎΠ²Π°ΠΊΠΎΠ²ΠΈΡΠ°. Π‘Π°ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ°, ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΠ½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΡ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈΡΠ½Π΅ ΠΏΡΠΈΡΠ΅ (1979).[10] ΠΠ΅Π΄Π°Π½ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΠΏΡΠΈΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° Π‘Π°Π±ΡΠ°Π½ΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π° Π‘ΠΈΠΌΠ΅ ΠΠΈΠ»ΡΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π‘Π°ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠ΅ (ΠΠ°ΡΠΊΠ° ΠΠ°Π»Π°Π½ΠΊΠ°). ΠΠ΅Π³ΠΎΠ² ΡΠΎΠΌΠ°Π½ βΠ§Π°ΡΠ°ΠΏΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΠ΅ΡΡΠ°β ΡΠ΅ 2013. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π΄Π΅Π½ Π½Π° ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊ.[11] Π£ 2013. ΠΏΡΠΈΡΠ΅Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΠΊΠ°ΠΏΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ βΠ‘Π²Π΅ΡΠΈ Π‘Π°Π²Π° Ρ ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π»Π΅ΡΠΎΠΏΠΈΡΡβ.[12] Π₯Π°ΡΠ΄ΡΠΊ ΠΠ΅ΡΠΊΠΎ ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ, ΠΠ²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠ½Π΅Π·Π° ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ° ΠΈ Π§Π°ΡΠ°ΠΏΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΠ΅ΡΡΠ° ΡΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΠΈ Π½Π° ΡΠΈΡΠΎΡ ΡΠ΅ Π³ΡΠ°ΡΠΈ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ Π³ΠΎΡΠΎΠ²ΠΎ Π΄Π²Π°Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°. Π£ ΡΡΠΊΠΎΠΏΠΈΡΡ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ°ΠΎ βΠ ΠΎΠΌΠ°Π½ ΡΠ° ΠΠΎΠΏΠΈΡΠ΅ΠΌβ.[13] ΠΠ΅ΡΠ΅Ρ ΠΎΠ΄Π°Π±ΡΠ°Π½ΠΈΡ Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ° ΠΠ°ΡΡΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π½ΠΎΡΠ΅ Ρ Π½ΠΎΠ²ΡΠ°Π½ΠΈΠΊΡ! ΠΠΎ ΠΏΠ΅Π²Π° Π·Π»ΠΎ Π½Π΅ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ. ΠΠΎ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΌΡ Π΄ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅! Π£ ΠΌΡΠ°ΡΠ½ΠΈΠΌ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌΠ° Ρ ΡΠ°Π±ΡΠΎΡΡ ΡΠ΅ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΠ²ΠΈΡΠ°Ρ! ΠΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π·Π° ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Ρ ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠΌ ΡΠΌΡΡΡ! ΠΠ΅ Π²ΡΠ΅Π΄ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π²ΡΠ½ΡΡΠΈ Π»ΠΈΡΡ. ΠΡΠΈΠ³Π° ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠ°! Π£ Π»Π°ΠΆΠΈ ΡΡ ΠΊΡΠ°ΡΠΊΠ΅ Π½ΠΎΠ³Π΅, Π°Π»ΠΈ ΡΠ΅ Π½Π΅ Π²ΠΈΠ΄Π΅ ΠΈΠ·Π° Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈΡΠ΅! ΠΠ°ΠΊΠ° ΠΈΠΌ Π±ΠΈΠ»Π° ΡΡΠ½Π° ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Π°! ΠΠΈΡΠ»ΠΈΠΌ, Π΄Π°ΠΊΠ»Π΅, ΡΡΠΌΡΠ°ΠΌ Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠΈΠΌ! ΠΠ΅Π½Π΅ ΡΠ΅ΡΡΠΎ Π½Π΅ Π·Π½Π°ΡΡ ΡΡΠ° Ρ ΠΎΡΠ΅, Π°Π»ΠΈ ΠΎΡΡΠ²Π°ΡΡΡΡ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π½Π°ΠΌΠ΅ΡΠ΅! ΠΠΎΠ»ΡΠ± ΠΌΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π²ΡΡΠ°Ρ![14] ΠΠ΅Π»Π° Π ΠΎΠΌΠ°Π½ΠΈ Π¨Π΅ΡΠΈΡ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° ΠΠΎΡΡΠ΅ ΠΡΡΠΈΡΠ° (1983) ΠΠ°ΡΠ°ΡΠ΅ Π½Π° Π·Π²Π΅Π·Π΄Π΅ (28 ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ°) (1978) ΠΠΈΠ»Π΅Π½Π° ΠΈΠ· ΠΠ½Π΅Π· ΠΠΈΡ Π°ΠΈΠ»ΠΎΠ²Π΅ Π‘Π²Π΅ΡΠ° ΡΡΠ±Π°Π² Π₯Π°ΡΠ΄ΡΠΊ ΠΠ΅ΡΠΊΠΎ ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠ½Π΅Π·Π° ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ° Π§Π°ΡΠ°ΠΏΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΠ΅ΡΡΠ° Π‘ΠΈΠΌΡΠΎΠ½ΠΈΡΠ° ΠΠΈΠ½Π°Π²Π΅Ρ Π‘ΠΈΠ½ΡΠ΅Π»ΠΈΡ ΡΠ΅ ΡΠ° ΡΡΠ½ΡΠ΅ΠΌ ΡΠΌΠΈΡΠΈΠΎ ΠΡΠΈΠ½Ρ Π Π°ΡΡΠΊΠΎ ΠΡΡΠ»Π΅ΡΠΊΠ° Ρ ΠΠ°ΡΠΈΠ·Ρ ΠΠ°Π΄ ΡΠ΅ Π½Π΅Π²Π΅Π½ Π±ΠΈΠΎ ΡΡΠ½ΡΠ΅ ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ°Π½ΠΊΠ° ΠΡΠΈΠ³Π΅ Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ° Π‘ΡΡΠ΅ ΠΌΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΡΠΊΡΡΠ°Π»ΠΎ ΠΠΎΠΆΠ΄Π°Π½Π΅ ΠΊΠ°ΠΏΠΈ ΠΠΈΡΠ»Π°ΡΠΈΡΠ° ΠΡΠ΄ΠΈ Π΄ΡΠ°Π³ΠΈ ΠΊΠ°ΠΌΠ΅Π½ Π§ΠΎΠ²Π΅ΡΠ΅, Π½Π°ΡΡΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΠΈΡΠ΅ΡΠΊΠΈ ΠΊΠΎΠ΄Π΅ΠΊΡ ΠΠ±ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ ΠΠ° ΠΈ ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΡΠΈ ΠΊΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΈ (1971) ΠΠ°ΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π° Π¨ΡΠΌΠ°ΡΠΈΡΠ΅ (1972) ΠΠ°ΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π° (1977) ΠΠ°ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠ²Π°ΡΠ° (1981) ΠΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ΠΎ Π΄Π΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ (1981) ΠΠΎΡ Π΄Π΅Π΄Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΠ°ΡΡΠΈΠ·Π°Π½ (1981) ΠΠ°ΠΊΠΎ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ Π½Π΅Π±ΠΎ (1986) ΠΠ΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΏΠ°ΠΌΠ΅ΡΠΈ (1987) Π’Π΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠ΅ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ΄Π΅ ΡΠ²Π΅ΡΠ° Π»ΠΈΠΌΡΠ½ ΠΆΡΡ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΠΠ½Π΅ΠΆΠ΅Π²ΠΈΠ½Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΠΠΈΠΌΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ Π’ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΡΠΊ ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΈΡ ΠΠ½Π΄Π° Π»ΠΎΠ»Π΅ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ ΠΏΠ°ΡΠΎΠ»Π΅ ΠΠ°ΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π° Π‘Π½ΠΎΡ Π²Π°ΡΠΈΡΠ΅ I ΠΈ II Π¨Π΅ΡΠΈΡ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° ΠΠΎΡΡΠ΅ ΠΡΡΠΈΡΠ° Π‘ΡΠ΅ΡΠ½ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈ
MILOVAN VITEZOVIΔ S MILIM BOGOM Tvrdi povez IzdavaΔ Bookland Knjiga βS milim Bogomβ je zbirka uglavnom kratkih, a neposrednih i radosnih pesama o deci i veri. ΠΠΈΠ»ΠΎΠ²Π°Π½ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ (Π’ΡΠ±ΠΈΡΠΈ, ΠΊΠΎΠ΄ ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°, 11. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±Π°Ρ 1944 β ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄, 22. ΠΌΠ°ΡΡ 2022) Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊ, ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΡΠ° ΠΈ ΡΠ½ΠΈΠ²Π΅ΡΠ·ΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡ. ΠΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅, ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π΅, Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅, ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ΅, Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·ΠΌΠ΅, ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠ° ΠΈ Π’Π ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΠ°. ΠΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠΊΠΎ ΠΏΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ Π΄Π²Π΅ΡΡΠ° ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ°; Π·Π°ΡΡΡΠΏΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ ΠΏΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠ΅, ΠΏΡΠΎΠ·Π΅, ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ, Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ°, ΡΠ°Π½ΡΠ°ΡΡΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ°. ΠΡΠΈΠ³Π΅ ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°ΠΎ Π½Π° Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΠΌ, Π΅Π½Π³Π»Π΅ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΠΌΡΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½Π°ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΌΠ°ΠΊΠ΅Π΄ΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΌΠ°ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΈ Π³ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ. ΠΡΠ΅Π²ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°Π½ Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΈΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ ΠΈ Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° Π½Π° ΠΏΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΠ΅ΡΠΊΠΎΠΌ, Π»Π΅ΡΠΎΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΌΠ°ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΡΠ²Π΅Π΄ΡΠΊΠΎΠΌ, Ρ Π΅Π±ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΠΌ, ΠΊΠΈΠ½Π΅ΡΠΊΠΎΠΌ, Π±ΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠΎΠΌ ΠΈ Π°Π»Π±Π°Π½ΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΡ. ΠΡΠΎΡΠΈΠ·ΠΌΠΈ ΡΡ ΠΌΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°Π½ΠΈ Ρ Π½ΠΈΠ·Ρ Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠΈΡ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°, ΠΎΠ΄ Ρ Π°ΠΌΠ±ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ Π‘ΡΠ΅ΡΠ½Π°, Π΄ΠΎ ΠΌΠΎΡΠΊΠΎΠ²ΡΠΊΠ΅ ΠΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅, ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΈ Π½Π° Π³ΡΡΠΊΠΈ, ΡΡΠΌΡΠ½ΡΠΊΠΈ, Ρ Π΅Π±ΡΠ΅ΡΡΠΊΠΈ, ΡΠ²Π΅Π΄ΡΠΊΠΈ, ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³Π΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ΅. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΠΎΠ΄ ΡΠ΅ΡΠΊΠΈΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈΡ ΠΏΠΈΡΠ°ΡΠ° ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Π±ΠΈΠ»Π° Π·Π°Π±ΡΠ°ΡΠ΅Π½Π°, ΠΏΠ° ΡΠ°ΠΊ ΠΈ ΡΠΏΠ°ΡΠΈΠ²Π°Π½Π° Ρ ΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΏΡΠ²ΠΎΠΌ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΡ; ΡΠ°Π΄ΠΈ ΡΠ΅ ΠΎ Π·Π±ΠΈΡΡΠΈ Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ° Π‘ΡΡΠ΅ ΠΌΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΡΠΊΡΡΠ°Π»ΠΎ. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈΡΠ½ΠΈ ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠΎ ΡΡ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠΈΠ²Π°Π½ΠΈ Ρ ΠΠ΅ΠΆΡ. ΠΡΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈΡ ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ° ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ°, ΡΠ΅ΠΊΡΡΠΎΠ²Π° Π·Π° ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΠ½Π° ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ΅ΡΠ° ΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈΡ ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΠ°. Π’Π΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠΈ ΡΠΈΠ»ΠΌΠΎΠ²ΠΈ ΡΠ½ΠΈΠΌΡΠ΅Π½ΠΈ ΠΏΠΎ ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΈΠΌ ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΠΈΠΌΠ° ΠΏΡΠΈΠΊΠ°Π·ΠΈΠ²Π°Π½ΠΈ ΡΡ Π½Π° Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΠΠ Π€ ΠΈ ΠΠΠ€. Π‘Π΅ΡΠΈΡΠ° ΠΡΠΊ ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΈΡ Π΄ΠΎΠ½Π΅Π»Π° ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΡΠΊΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π·Π° ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡ. ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ΅Π»Ρ Π’ΡΠ±ΠΈΡΠΈ (Ρ Π·Π°ΡΠ΅ΠΎΠΊΡ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡΠΈ) ΠΊΠΎΠ΄ ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠΈΡΠ° 11. ΡΠ΅ΠΏΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1944. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. Π¨ΠΊΠΎΠ»ΠΎΠ²Π°ΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π’ΡΠ±ΠΈΡΠΈΠΌΠ°, ΠΠΎΡΡΠ΅ΡΠΈΡΡ, Π£ΠΆΠΈΡΡ ΠΈ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ; Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π° Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ, ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊ ΠΎΠΏΡΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ, ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΠΈ Π½Π° Π€Π°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ Π΄ΡΠ°ΠΌΡΠΊΠΈΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ°ΡΡΡΠ³ΠΈΡΠ°. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠΏΠ΅ΡΠ°ΡΠΈΠ²Π½ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΌ Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ½Π°ΠΌΠ°; Ρ ΠΎΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΡ ΡΠ΅Π²ΠΈΡΠΈ Π‘ΡΡΡΠ΅Ρ ΠΎΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½Π΅, ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π·Π° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡ Π΄ΠΎ 1969. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Π° ΠΎΠ΄ ΡΠ°Π΄Π° ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π³Π»Π°ΡΠΈΠ»Π° Π§ΠΈΠ²ΠΈΡΠ°. Π€ΡΠ½ΠΊΡΠΈΡΡ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° ΠΈΠ³ΡΠ°Π½ΠΈΡ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ° Π½Π° Π Π’Π‘-Ρ ΠΈΠΌΠ°ΠΎ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 1977. Π΄ΠΎ 1991. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΊΠ°Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠ°ΡΠ΅ Π³Π»Π°Π²Π½ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎβΠ·Π°Π±Π°Π²Π½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΠ° Π Π’Π‘-a. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ Π£Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΠΠ ΡΠ΅Π½ΡΡΠ°; Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΠΈ ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ Π·Π° ΠΠ°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Ρ ΡΠ΅Π²ΠΈΡΡ, ΠΌΠ°Π³Π°Π·ΠΈΠ½ ΠΎ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½ΠΎΡ Π±Π°ΡΡΠΈΠ½ΠΈ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅. ΠΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠ΅ Π·Π° ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊΠ° Π£Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ 2018. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΠ°Π΄Π° ΡΠ΅ Ρ ΡΠ°ΡΠ½ΠΎΠΌ ΡΡΠ°ΡΡ ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ ΠΠΠ’Π Π±ΠΎΠΌΠ±Π°ΡΠ΄ΠΎΠ²Π°ΡΠ° Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ Π½Π°ΡΠ΅Π΄Π±Ρ Π΄Π° Π½Π°ΠΏΡΠ°Π²ΠΈ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΊ ΡΡΠ΄ΠΈ Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΠ° Π·Π° ΠΏΡΠΈΠ½ΡΠ΄Π½Π΅ ΠΎΠ΄ΠΌΠΎΡΠ΅ ΠΈ ΠΈΠ·Π³Π»Π΅Π΄Π½ΠΎ ΠΎΡΠΏΡΡΡΠ°ΡΠ΅, ΠΏΠΎΡΠ»Π°ΠΎ ΡΠ΅ ΡΠΏΠΈΡΠ°ΠΊ ΡΠ° ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΌ ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠΌ β ΠΠΈΠ»ΠΎΠ²Π°Π½ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ. ΠΠ°ΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΡΠΏΠ΅Π½Π΄ΠΎΠ²Π°Π½, ΡΠΌΠ΅ΡΠ΅Π½ ΠΈ ΠΏΠΎΡΠ»Π°Ρ Π½Π° ΠΏΡΠΈΠ½ΡΠ΄Π½ΠΈ ΠΎΠ΄ΠΌΠΎΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ΡΠΆΠΈΠΎ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°ΠΌΠ°. ΠΠ° ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΏΠΎΠ·Π²Π°Π½ ΡΠ΅ Π΄Π° Ρ Π·Π²Π°ΡΡ Π΄ΠΎΡΠ΅Π½ΡΠ° ΠΎΠ΄ 2001. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅Π΄Π°ΡΠ΅ Π€ΠΈΠ»ΠΌΡΠΊΠΈ ΠΈ Π’Π ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΠΎ. ΠΠ°ΠΊΠΎΠ½ ΡΠΎΠ³Π° Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π·Π²Π°ΡΡ ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° Π½Π° ΠΠ°ΡΠ΅Π΄ΡΠΈ Π·Π° Π΄ΡΠ°ΠΌΠ°ΡΡΡΠ³ΠΈΡΡ. Π£ΠΏΡΠ°Π²Π½ΠΈ ΠΎΠ΄Π±ΠΎΡ Π£Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΠ° ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄Π»ΠΎΠΆΠΈΠΎ Π³Π° ΡΠ΅ 30. ΠΌΠ°ΡΡΠ° 2012. Π·Π° Π΄ΠΎΠΏΠΈΡΠ½ΠΎΠ³ ΡΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, Π°Π»ΠΈ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½.[1] ΠΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ ΡΠ΅ Π·Π° Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΠΊΠ° ΠΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ΅ ΠΈ ΡΠΌΡΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ΅ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ 2021. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. ΠΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ 64. ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΡΠ°ΠΌ ΠΊΡΠΈΠ³Π° 20. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 2019. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅.[2] ΠΡΠ΅ΠΌΠΈΠ½ΡΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ, 22. ΠΌΠ°ΡΡΠ° 2022. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΡΡΠ»Π΅Π΄ ΠΊΠΎΠΌΠΏΠ»ΠΈΠΊΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΈΠ·Π°Π·Π²Π°Π½ΠΈΡ ΠΊΠΎΡΠΎΠ½Π° Π²ΠΈΡΡΡΠΎΠΌ.[3][4] Π‘Π°Ρ ΡΠ°ΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ 26. ΠΌΠ°ΡΡΠ° Π½Π° Π³ΡΠΎΠ±ΡΡ ΠΠ΅ΡΡΠ΅.[5] ΠΠ°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ ΠΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ Π±ΡΠΎΡΠ½ΠΈΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈΡ ΡΡ Π½Π°ΡΠ·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅: ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π²Π΅ Π΄Π΅ΡΡΠ΅ ΠΈΠ³ΡΠ΅ (1978. Π³ΠΎΠ΄.), ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠ° Π±Π°Π·ΡΠ°ΡΠΊΠ° ΠΏΠΎΠ²Π΅ΡΠ° (2005), ΠΠΎΡΠΈΡΠ΅Π²Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° (2005. Π³ΠΎΠ΄.) β Π Π΅ΠΏΡΠ±Π»ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ°, ΠΠ»Π°ΡΠ½ΠΎ ΠΠ°ΡΠΈΠ½ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΎ (2006. Π³ΠΎΠ΄.), Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΠ»Π°ΡΠ° ΡΠ°Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΠ΅ΡΠ° Π‘Π΅Π»ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡ Π΄ΡΡΠ³ΠΎ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ (2000. Π³ΠΎΠ΄.). ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°Π½Π΄ΠΈΠ΄Π°Ρ Π·Π° ΠΠ½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΡ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠΈΡ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈΡ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈΡΠ°ΡΠ° ΠΊΠΎΡΠ° ΡΠ΅ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΠ΅Π½Π° Ρ Π‘ΠΠ 2007. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅. Π£ ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ Π‘Π°Π΄Ρ, ΡΡΠ½Π° 2007. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, ΠΏΡΠΈΠΏΠ°Π»Π° ΠΌΡ ΡΠ΅ ΡΠ°ΡΡ Π΄Π° Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π² ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΈ ΡΡΠ°ΠΏ ΠΈ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠΈ ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π²Π΅ Π΄Π΅ΡΡΠ΅ ΠΈΠ³ΡΠ΅, Π½Π°ΡΠ²Π΅ΡΠΈ ΡΠ΅ΡΡΠΈΠ²Π°Π» Π΄Π΅ΡΡΠ΅Π³ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²Π° Ρ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΠΈ. ΠΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΡΠ° `ΠΠ»Π°ΡΠ½ΠΈ Π²ΠΈΡΠ΅Π·`. ΠΡΠΈΠΌΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Ρ ΡΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π΄ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²Π° ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ Π΄ΡΡ ΠΎΠ²Π½ΠΎΡΡΠΈ, ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ΅ ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ. ΠΠΊΡΠ°Π½ΠΈΠ·Π°ΡΠΈΡΠ° ΡΠ΅Π³ΠΎΠ²ΠΎΠ³ ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π° ΠΠ°ΡΠ°ΡΠ΅ Π½Π° Π·Π²Π΅Π·Π΄Π΅ ΠΎΡΠ²ΠΎΡΠΈΠ»Π° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΈΠΆΠ½Ρ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΡ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΠ»Π°ΡΠ½Π° Π½ΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π΄ΡΠΊΠ° Π°ΡΠ΅Π½Π° ΠΈ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΡΠ΅ΡΡΠΈΠ²Π°Π»Π° Ρ Π₯Π΅ΡΡΠ΅Π³ ΠΠΎΠ²ΠΎΠΌ. ΠΠ°ΡΡΠΈΡΠ°ΡΡ ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΠΡΠΈΠ½Π΅Ρ Π³Π° ΡΠ΅ 22. ΡΠ΅Π±ΡΡΠ°Ρ 2012. ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°ΠΎ ΠΡΠ΄Π΅Π½ΠΎΠΌ Π‘Π²Π΅ΡΠΎΠ³ Π΄Π΅ΡΠΏΠΎΡΠ° Π‘ΡΠ΅ΡΠ°Π½Π°,[6][7] Π° 2. ΡΠ΅Π±ΡΡΠ°ΡΠ° 2017. ΠΡΠ΄Π΅Π½ΠΎΠΌ Π‘Π²Π΅ΡΠΎΠ³ Π‘Π°Π²Π΅ Π΄ΡΡΠ³ΠΎΠ³ ΡΡΠ΅ΠΏΠ΅Π½Π°.[8] ΠΠ΄ 2020. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ ΠΌΠ΅ΡΡΠ½Π°ΡΠΎΠ΄Π½Π΅ Π‘Π»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅.[9] ΠΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈ ΡΠ°Π΄ ΠΠ° ΠΏΡΠΎΠΌΠΎΡΠΈΡΠΈ ΠΊΡΠΈΠ³Π° ΠΡΠ²ΠΎΡΠ»Π°Π²Π° ΠΡΡΡΠΈΡΠ°, 2005. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π‘Π° ΠΠΎΠΆΠΈΠ΄Π°ΡΠΎΠΌ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΡΠ΅ΠΌ Π½Π° ΡΠ°ΡΠΌΡ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ, 2013. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΠ°ΠΎ ΠΏΡΠΈΠΏΠΎΠ²Π΅Π΄Π°Ρ, ΡΠΎΠΊ ΡΠ°Π΄ΡΠ΅ Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΎΡΠ΅ΡΠ½ΠΎ, ΡΠΏΠΎΠ½ΡΠ°Π½ΠΎ ΠΈ Ρ ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΎ Ρ ΡΠΌΠΎΡΠ° ΠΏΡΠΈΠ»Π°Π³ΠΎΡΠ΅Π½ΠΎΠ³ ΡΠΈΡΡΠ°ΡΠΈΡΠΈ; Π΄Π΅Π»Π° ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄Π»ΠΈΠΊΡΡΡ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΡΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΡΠ°Π±ΡΠ»ΠΎΠΌ, Π°Π½Π΅Π³Π΄ΠΎΡΡΠΊΠΎΠΌ Π½Π°ΡΠ°ΡΠΈΡΠΎΠΌ, ΠΏΠΎΡΠΏΡΠ½ΠΎ Π΄ΠΎΡΠ°ΡΠ°Π½ΠΎΠΌ Π°ΡΠΌΠΎΡΡΠ΅ΡΠΎΠΌ Π΄ΠΎΠ±Π° ΠΎ ΠΊΠΎΠΌΠ΅ ΡΠ΅ Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠΈΠΎ. ΠΠΏΡΠ΅Π³ ΡΠ΅ΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ΅ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ»ΡΠΆΠΈΠΎ Π²Π΅ΠΎΠΌΠ° ΡΠ΅ ΡΠΈΡΠΎΠΊ, ΠΎΠ΄ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈΡ Π»ΠΈΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ Π΄ΠΎΠ³Π°ΡΠ°ΡΠ°, ΠΏΡΠ΅ΠΊΠΎ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΡΠ΅Π½ΠΈΡ Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π° Π½Π°ΡΠ΅Π³ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°, ΠΏΠ° Π΄ΠΎ ΠΎΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠ³ ΡΡΠΈΠ²Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄ΡΡΠ°Π²ΡΠ° Ρ ΡΠΎΠ½ΠΈΠΊΡ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΎΡΡΠΈ ΡΠ²ΠΈΡ Π½Π°Ρ. Π£ ΡΠ²ΠΎΡΠΈΠΌ Π΄Π΅Π»ΠΈΠΌΠ° ΠΏΡΡΠΆΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ ΡΠ°ΠΌΠΎ ΡΠ²ΠΈΠ΄ Ρ ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡ ΠΈ ΡΠ²Π΅Ρ Π»ΠΈΠΊΠΎΠ²Π°, Π²Π΅Ρ ΡΠ»ΠΈΠΊΠ° ΡΠ°Π·Π»ΠΈΡΠΈΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π΄Π΅Π»Π΅ Π΄Π°ΡΡΡΠΈ ΠΎΠΏΡΡΡ ΡΠ»ΠΈΠΊΡ ΠΏΡΠΎΡΡΠΎΡΠ° ΠΈ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π°. Π Π°Π΄ΠΎΠ²ΠΈ ΠΠΈΠ»ΠΎΠ²Π°Π½Π° ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π·Π°ΡΠ·Π΅Π»ΠΈ ΡΡ ΠΌΠ΅ΡΡΠΎ Ρ ΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΡ Π»Π΅ΠΊΡΠΈΡΠΈ, ΡΠ°ΠΊΠΎΡΠ΅ ΠΈ Ρ Π½Π΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΡ ΡΡΠ΅Π΄ΡΠΎΡΠΊΠΎΠ»ΡΠΊΠΎΡ ΡΠΈΡΠ°Π½ΠΊΠΈ. ΠΠ°ΠΎ Π³ΠΎΡΡ-ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Ρ ΠΠ°Π²ΠΎΠ΄Ρ Π·Π° ΡΡΠ±Π΅Π½ΠΈΠΊΠ΅ ΠΈ Π½Π°ΡΡΠ°Π²Π½Π° ΡΡΠ΅Π΄ΡΡΠ²Π°, Ρ Π΅Π΄ΠΈΡΠΈΡΠΈ ΠΊΠ°ΠΏΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΈΡ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ° ΡΡΠ΅Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½Π° Π΄Π΅Π»Π° ΠΠΎΠ³Π΄Π°Π½Π° ΠΠΎΠΏΠΎΠ²ΠΈΡΠ°, ΠΠΎΠ²Π°Π½Π° Π‘ΠΊΠ΅ΡΠ»ΠΈΡΠ°, ΠΠΈΠ»Π°Π½Π° ΠΠ°ΡΠ°Π½ΠΈΠ½Π° ΠΈ Π‘ΡΠΎΡΠ°Π½Π° ΠΠΎΠ²Π°ΠΊΠΎΠ²ΠΈΡΠ°. Π‘Π°ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π½Π΅ΠΊΠΎΠ»ΠΈΠΊΠΎ Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ°, ΠΌΠ΅ΡΡ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΠΠ½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΡ ΡΠ°Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½Π΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΡΠ°ΡΠΈΡΠΈΡΠ½Π΅ ΠΏΡΠΈΡΠ΅ (1979).[10] ΠΠ΅Π΄Π°Π½ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΠΏΡΠΈΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΡΠ° Π‘Π°Π±ΡΠ°Π½ΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π° Π‘ΠΈΠΌΠ΅ ΠΠΈΠ»ΡΡΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π‘Π°ΡΠ°ΡΠ»ΠΈΡΠ΅ (ΠΠ°ΡΠΊΠ° ΠΠ°Π»Π°Π½ΠΊΠ°). ΠΠ΅Π³ΠΎΠ² ΡΠΎΠΌΠ°Π½ βΠ§Π°ΡΠ°ΠΏΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΠ΅ΡΡΠ°β ΡΠ΅ 2013. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π΄Π΅Π½ Π½Π° ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊ.[11] Π£ 2013. ΠΏΡΠΈΡΠ΅Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΠΊΠ°ΠΏΠΈΡΠ°Π»Π½ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ βΠ‘Π²Π΅ΡΠΈ Π‘Π°Π²Π° Ρ ΡΡΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π»Π΅ΡΠΎΠΏΠΈΡΡβ.[12] Π₯Π°ΡΠ΄ΡΠΊ ΠΠ΅ΡΠΊΠΎ ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ, ΠΠ²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠ½Π΅Π·Π° ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ° ΠΈ Π§Π°ΡΠ°ΠΏΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΠ΅ΡΡΠ° ΡΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ΠΈ Π½Π° ΡΠΈΡΠΎΡ ΡΠ΅ Π³ΡΠ°ΡΠΈ ΠΠΈΡΠ΅Π·ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ Π³ΠΎΡΠΎΠ²ΠΎ Π΄Π²Π°Π΄Π΅ΡΠ΅Ρ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π°. Π£ ΡΡΠΊΠΎΠΏΠΈΡΡ ΠΌΡ ΡΠ΅ ΠΎΡΡΠ°ΠΎ βΠ ΠΎΠΌΠ°Π½ ΡΠ° ΠΠΎΠΏΠΈΡΠ΅ΠΌβ.[13] ΠΠ΅ΡΠ΅Ρ ΠΎΠ΄Π°Π±ΡΠ°Π½ΠΈΡ Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ° ΠΠ°ΡΡΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠΈΡΠ΅ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΠ΅ΡΡΠ΅ Π½ΠΎΡΠ΅ Ρ Π½ΠΎΠ²ΡΠ°Π½ΠΈΠΊΡ! ΠΠΎ ΠΏΠ΅Π²Π° Π·Π»ΠΎ Π½Π΅ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ. ΠΠΎ ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ Π½ΠΈΡΠ΅ ΠΌΡ Π΄ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅! Π£ ΠΌΡΠ°ΡΠ½ΠΈΠΌ Π²ΡΠ΅ΠΌΠ΅Π½ΠΈΠΌΠ° Ρ ΡΠ°Π±ΡΠΎΡΡ ΡΠ΅ Π±ΠΈΡΠΈ ΡΠ²ΠΈΡΠ°Ρ! ΠΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π·Π° ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Ρ ΠΏΡΠΈΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠΌ ΡΠΌΡΡΡ! ΠΠ΅ Π²ΡΠ΅Π΄ΠΈ ΠΏΡΠ΅Π²ΡΠ½ΡΡΠΈ Π»ΠΈΡΡ. ΠΡΠΈΠ³Π° ΡΠ΅ ΠΈΡΡΠ°! Π£ Π»Π°ΠΆΠΈ ΡΡ ΠΊΡΠ°ΡΠΊΠ΅ Π½ΠΎΠ³Π΅, Π°Π»ΠΈ ΡΠ΅ Π½Π΅ Π²ΠΈΠ΄Π΅ ΠΈΠ·Π° Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈΡΠ΅! ΠΠ°ΠΊΠ° ΠΈΠΌ Π±ΠΈΠ»Π° ΡΡΠ½Π° ΠΎΡΠ°ΡΠ±ΠΈΠ½Π°! ΠΠΈΡΠ»ΠΈΠΌ, Π΄Π°ΠΊΠ»Π΅, ΡΡΠΌΡΠ°ΠΌ Π΄Π° ΠΏΠΎΡΡΠΎΡΠΈΠΌ! ΠΠ΅Π½Π΅ ΡΠ΅ΡΡΠΎ Π½Π΅ Π·Π½Π°ΡΡ ΡΡΠ° Ρ ΠΎΡΠ΅, Π°Π»ΠΈ ΠΎΡΡΠ²Π°ΡΡΡΡ ΡΠ²ΠΎΡΠ΅ Π½Π°ΠΌΠ΅ΡΠ΅! ΠΠΎΠ»ΡΠ± ΠΌΠΈΡΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠ΅Π²ΡΡΠ°Ρ![14] ΠΠ΅Π»Π° Π ΠΎΠΌΠ°Π½ΠΈ Π¨Π΅ΡΠΈΡ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° ΠΠΎΡΡΠ΅ ΠΡΡΠΈΡΠ° (1983) ΠΠ°ΡΠ°ΡΠ΅ Π½Π° Π·Π²Π΅Π·Π΄Π΅ (28 ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ°) (1978) ΠΠΈΠ»Π΅Π½Π° ΠΈΠ· ΠΠ½Π΅Π· ΠΠΈΡ Π°ΠΈΠ»ΠΎΠ²Π΅ Π‘Π²Π΅ΡΠ° ΡΡΠ±Π°Π² Π₯Π°ΡΠ΄ΡΠΊ ΠΠ΅ΡΠΊΠΎ ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΠ²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠ½Π΅Π·Π° ΠΠΈΠ»ΠΎΡΠ° Π§Π°ΡΠ°ΠΏΠ΅ ΠΊΡΠ°ΡΠ° ΠΠ΅ΡΡΠ° Π‘ΠΈΠΌΡΠΎΠ½ΠΈΡΠ° ΠΠΈΠ½Π°Π²Π΅Ρ Π‘ΠΈΠ½ΡΠ΅Π»ΠΈΡ ΡΠ΅ ΡΠ° ΡΡΠ½ΡΠ΅ΠΌ ΡΠΌΠΈΡΠΈΠΎ ΠΡΠΈΠ½Ρ Π Π°ΡΡΠΊΠΎ ΠΡΡΠ»Π΅ΡΠΊΠ° Ρ ΠΠ°ΡΠΈΠ·Ρ ΠΠ°Π΄ ΡΠ΅ Π½Π΅Π²Π΅Π½ Π±ΠΈΠΎ ΡΡΠ½ΡΠ΅ ΠΠΎΡΠΏΠΎΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ°Π½ΠΊΠ° ΠΡΠΈΠ³Π΅ Π°ΡΠΎΡΠΈΠ·Π°ΠΌΠ° Π‘ΡΡΠ΅ ΠΌΠ΅ ΡΠ΅ ΠΎΡΠΊΡΡΠ°Π»ΠΎ ΠΠΎΠΆΠ΄Π°Π½Π΅ ΠΊΠ°ΠΏΠΈ ΠΠΈΡΠ»Π°ΡΠΈΡΠ° ΠΡΠ΄ΠΈ Π΄ΡΠ°Π³ΠΈ ΠΊΠ°ΠΌΠ΅Π½ Π§ΠΎΠ²Π΅ΡΠ΅, Π½Π°ΡΡΡΠΈ ΡΠ΅ ΠΠΈΡΠ΅ΡΠΊΠΈ ΠΊΠΎΠ΄Π΅ΠΊΡ ΠΠ±ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ° Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ ΠΠ° ΠΈ ΠΊΠ»ΠΈΠ½ΡΠΈ ΠΊΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΈ (1971) ΠΠ°ΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π° Π¨ΡΠΌΠ°ΡΠΈΡΠ΅ (1972) ΠΠ°ΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π° (1977) ΠΠ°ΠΈΠΌΠ΅Π½ΠΎΠ²Π°ΡΠ° (1981) ΠΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ΠΎ Π΄Π΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ (1981) ΠΠΎΡ Π΄Π΅Π΄Π° ΡΠ΅ Π±ΠΈΠΎ ΠΏΠ°ΡΡΠΈΠ·Π°Π½ (1981) ΠΠ°ΠΊΠΎ ΠΏΠΎΠ΄ΠΈΡΠΈ Π½Π΅Π±ΠΎ (1986) ΠΠ΅ΡΠΈΡΡΡΠ²ΠΎ ΠΏΠ°ΠΌΠ΅ΡΠΈ (1987) Π’Π΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠ΅ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ ΠΠ΄Π΅ ΡΠ²Π΅ΡΠ° Π»ΠΈΠΌΡΠ½ ΠΆΡΡ ΠΡΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠ½Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΠΠ½Π΅ΠΆΠ΅Π²ΠΈΠ½Π° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ° ΠΠΈΠΌΠΈΡΡΠΈΡΠ΅ Π’ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΡΠΊ ΠΠ°ΡΠ°ΡΠΈΡ ΠΠ½Π΄Π° Π»ΠΎΠ»Π΅ ΠΈΠ·ΠΌΠΈΡΠ»ΠΈ ΠΏΠ°ΡΠΎΠ»Π΅ ΠΠ°ΡΠΊΠΎ Π΄ΠΎΠ±Π° Π‘Π½ΠΎΡ Π²Π°ΡΠΈΡΠ΅ I ΠΈ II Π¨Π΅ΡΠΈΡ ΠΏΡΠΎΡΠ΅ΡΠΎΡΠ° ΠΠΎΡΡΠ΅ ΠΡΡΠΈΡΠ° Π‘ΡΠ΅ΡΠ½ΠΈ ΡΡΠ΄ΠΈ
Nova, nekoriΕ‘Δena Pisac u svom raju : trideset velikih pisaca koji su bili bibliotekari / Anhel Esteban prevod sa Ε‘panskog Vesna VidakoviΔ predgovor Mario Vargas Ljosa Jezik srpski Godina 2016 Izdanje 1. Deretino izd. Izdavanje i proizvodnja Beograd : Dereta, 2016 (Beograd : Dereta) FiziΔki opis 228 str. ; 21 cm Drugi autori - osoba VidakoviΔ, Vesna, 1980- = VidakoviΔ, Vesna, 1980- Vargas Llosa, Mario, 1936- = Vargas Ljosa, Mario, 1936- Biblioteka Posebna izdanja / [Dereta] Prevod dela: El escritor en su paraΓso / Γngel Esteban TiraΕΎ 1.000 Str. 5-10: Predgovor / Mario Vargas Ljosa Na presav. delu kor. lista beleΕ‘ka o autoru Napomene uz tekst. Predmetne odrednice KnjiΕΎevnici -- Biografije Bibliotekari -- Biografije Trideset pisaca otvara vrata svoje βdruge kuΔeβ, onih tihih mesta u kojima su radili kao upravnici, bibliotekari ili arhivisti, provodeΔi duge sate u Δitanju i istraΕΎivanju. Anhel Esteban nas vodi kroz istoriju praΕ‘njavih polica, kroz vekove nagomilanog znanja i upoznaje nas sa (ne)radnim navikama slavnih ljudi od pera poput Getea, Helderlina, Prusta, Borhesa, Ljose, Kerola, Pereka i Stivena Kinga. Δar ove knjige nije samo u raznolikosti sudbina njenih junaka, anegdotama i mitovima koji su se pleli oko njih, veΔ i u istorijsko-geografskim skokovima kojima obilazimo biblioteke iz epohe baroka do savremenog doba, od Buenos Ajresa preko Londona, Madrida pa sve do ruskih pustahija. Anhel Esteban je uspeo da sumira ogromnu graΔu koja po pavilu prati ovakve knjige i da zakletim knjiΕ‘kim moljcima pruΕΎi uzbudljivo i edukativno Ε‘tivo, puno dragocenih podataka. Gete, Helderlin, Prust, Borhes, Ljosa, Kerol, Perek, Stiven King.