Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveΕ‘tenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaΕ‘u mail adresu.
101-125 od 1427 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi Δe Vas obavestiti kad pronaΔe nove oglase za traΕΎene kljuΔne reΔi.
Gogi Δe vas obavestiti kada pronaΔe nove oglase.
ReΕΎim promene aktivan!
Upravo ste u reΕΎimu promene saΔuvane pretrage za frazu .
MoΕΎete da promenite frazu ili filtere i saΔuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Bogato ilustrovana monografija Dragana BosniΔa, Srbijom, Δitaocu otkriva brojna poznata, ali i ona skrovitija turistiΔka odrediΕ‘ta Srbije. ZamiΕ‘ljena kao svojevrsni vodiΔ, ova knjiga inspirisaΔe vas na istraΕΎivanje naΕ‘e zemlje i u isto vreme ponuditi pregrΕ‘t zanimljivih informacija. Kako za obilazak Srbije ipak vredi napraviti kalendarski plan, namera ove knjige je da uputi Ε‘ta, kada i kako treba videti. Mudri Dalaj Lama je preporuΔio da jednom godiΕ‘nje idete na neko mesto na kojem nikada do tada niste bili. Preporuka autora ove knjige jeste da provedete par dana u dobrom druΕ‘tvu otkrivajuΔi neko zanimljivo mesto u Srbiji, koje se moΕΎda nalazi veoma blizu vas. Dragan BosniΔ roΔen je 1950. godine u Beogradu. Od 1980. godine, kada je imao prvu naslovnu stranu, do danas je objavio joΕ‘ par stotina naslovnih strana i preko hiljadu putopisnih reportaΕΎa u Politikinom Magazinu, JAT reviji, Nacionalnoj reviji Srbija, MoΔ prirode, Eko kuΔa. Radio je karikature i ilustracije, a saraΔivao je na izradi veΔeg broja monografija. TakoΔe je autor desetak autorskih monografija (fotografije i tekst) koje su prevoΔene na Ε‘est jezika. Njegova monografija Skrivena Srbija, u svom prevedenom izdanju (The Hidden Serbia) nalazi se u kongresnoj biblioteci Sjedinjenih DrΕΎava. Do penzije je radio kao urednik fotografije u Nacionalnoj reviji Srbija. I dalje je aktivan. Radi TV emisiju Srbija od zlata jabuka koja se veΔ pet godina emituje na Prvom i Drugom progarmu RTS-a.
Knjige su odlicno ocuvane Bez neprijatnih mirisa Imaju potpis I posvetu G4 Isak Samokovlija - SABRANA DJELA (1-5) retko! Komplet 1. Pjesme, Δlanci, pisma 2. Od proljeΔa do proljeΔa i druge pripovijetke 3. NosaΔ Samuel 4. Nemiri 5. Drame Godina 1989 Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : βVeselin MasleΕ‘aβ : Svjetlost, 1989 (Sarajevo : OsloboΔenje) Zbirka Sabrana djela TiraΕΎ 5.000 Isak Samokovlija (GoraΕΎde, Austrougarska, 3. decembar 1889 β Sarajevo, 15. januar 1955) je bio jugoslovenski i jevrejski (sefardski) knjiΕΎevnik. Gimnaziju je zavrΕ‘io u Sarajevu, a medicinu je studirao u BeΔu. Ε½iveo je i radio u GoraΕΎdu, Fojnici i Sarajevu. Pisao je pripovetke i drame sa temama iz ΕΎivota jevrejske zajednice u Bosni. Njegova porodica se u Bosnu doselila iz Samokova u Bugarskoj, odakle potiΔe njihovo prezime. U mladosti je pisao priloge za knjiΕΎevni Δasopis βJevrejski ΕΎivotβ i prevodio dela jevrejskih pisaca. Svoju prvu pripovetku βRafina avlijaβ objavljuje 1927. u Srpskom knjiΕΎevnom glasniku, a dve godine kasnije izlazi prva zbirka pripovedaka βOd proljeΔa do proljeΔaβ. Drugi svetski rat je preΕΎiveo u ustaΕ‘kom zarobljeniΕ‘tvu, iz koga je utekao pred kraj rata. Za njegovo najbolje delo vaΕΎi zbirka pripovedaka βNosaΔ Samuelβ iz 1946. Posle rata imao je nekoliko funkcija u knjiΕΎevnim institucijama, ukljuΔujuΔi mesto predsednika UdruΕΎenja pisaca BiH. UreΔivao je knjiΕΎevni Δasopis βBrazdaβ u periodu 1948β1951. Posle toga je radio kao urednik u izdavaΔkom preduzeΔu βSvjetlostβ. G4
SpoljaΕ‘njost kao na fotografijama, unutraΕ‘njost u dobrom i urednom stanju! Posveta Autora! Dizajn: Zoran Pavlovic Goran BabiΔ (Vis, 1944) jugoslovenski i srpski je knjiΕΎevnik, dramaturg, scenarista, novinar i konceptualni umetnik. Napisao je oko sedamdeset knjiga. Biografija Po ocu je Hrvat a po majci Srbin. Odrastao je u Mostaru. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Krajem Ε‘ezdesetih godina bio je osnivaΔ Centra za druΕ‘tvene dβjelatnosti omladine RK SOH, koja je izdavala omladinski list βPoletβ.[3] Bio je glavni urednik Δasopisa βOkoβ namenjenog aktuelnostima iz umetnosti i kulture. U periodu od 1981. do 1985. godine BabiΔ je bio zaduΕΎen za kulturu u PredsedniΕ‘tvu SocijalistiΔkog saveza Republike Hrvatske. Tokom devedesetih se zbog izrazitog neslaganja sa politkom HDZ-a Franje TuΔmana seli sa porodicom za Beograd. Svoj poslednji tekst objavljen u Hrvatskoj napisao je kada je na zidu u kvartu Dubrava video grafit zabranjeno za Srbe, pse i Cigane. Svoj tekst je zavrΕ‘io reΔenicom: TraΕΎite me meΔu Srbima, psima i Ciganima. Objavio je sedamdeset knjiga iz razliΔitih ΕΎanrova. Radio je za televiziju, radio, novine i film. ReΕΎirao je dokumentarne filmove i TV emisije, a po njegovim tekstovima su drugi reΕΎiseri snimali TV drame i seri, pozoriΕ‘ne predstave, crtane filmove (`Riblje oko`) ili snimali gramofonske ploΔe (Arsen DediΔ, Kornelije KovaΔ). Poezija mu je uvrΕ‘tena u antologije srpske i hrvatske poezije. Δlan je Adligata.[traΕΎi se izvor] Sa suprugom ima tri kΔeri.
Sarajevo 2017. Mek povez sa klapnama, bogato ilustrovano, veliki format (format 20Γ26 cm), 440 strana. Knjiga je nekoriΕ‘Δena (nova). ,,Antikvarnica snova` je knjiga u kojoj se nalaze neke od priΔa o ljudima s kojima je autor tokom proteklih decenija uspeΕ‘no saraΔivao. Ε½elimir Altarac ΔiΔak jedan je od najznaΔajnijih kreatora sarajevske muziΔke scene, promoter i organizator velikih rok spektakla i voditelj mnogih popularnih TV i radio emisija. SadrΕΎaj: ZAPISANO I REΔENO O AUTORU KAKO SE KALILA SARAJEVSKA POP ROCK SCENA MOJA POETSKA SANJARENJA I SNOVIΔENJA ΔIΔAK KOSMIΔKI ΔOVJEK β ΔIΔAK DΕ½OKEJ KAO DΕ½OKER VODITELJ ROCK SPEKTAKALA PLOVEΔI RADIO TALASIMA . MOJA PRVA NOVINARSKA LEGITIMACIJA JEDAN OD TIH DANA β SLOGA NAΕ E MLADOSTI 1977. - 1982 NOVI TALAS β MUZIKA ILI SKANDAL? ZLATNI DANI DOMA MLADIH 1984. - 1992. GODINA . ROCK MARATONI PRIJATELJSTVA I JEDINSTVA SARAJEVSKI DNEVNIK RATNE GODINE U OPKOLJENOM SARAJEVU 1992. - 1995 TV EMISIJA βIZNAD OBLAKAβ β βNTV 99` SARAJEVO 1996. - 1997. PRVI POSLIJERATNI KONCERTI U SARAJEVU SARAJEVO U SJENI KONCERTNIH ZBIVANJA I SPEKTAKALA PLANETARNIH VELIKANA ORGANIZOVANI ODLASCI IZ BiH NA KONCERTE SVJETSKIH ASOVA I SUSRETI S NJIMA NA PUTU KA ZVIJEZDAMA Davorin PopoviΔ . Milan MladenoviΔ i Margita StefanoviΔ Magi (EKV) Bora ΔorΔeviΔ MomΔilo BajagiΔ Bajaga Josipa Lisac Massimo SaviΔ Goran BregoviΔ Brega Zdravko ΔoliΔ DraΕΎen Ε½eriΔ Ε½era SaΕ‘a LoΕ‘iΔ LoΕ‘a Jadranka StojakoviΔ Zlatan StipiΕ‘iΔ Gibonni Damir Urban Husein HasanefendiΔ Hus - Parni valjak Joe Zawinul Dino Dvornik Goran Bare Mile Kekin Rambo Amadeus Edo Maajka PRIBILJEΕ KA AUTORA
Naslov: Mojih 500 glumaca Autor: Zdravko Ε otra IzdavaΔ: Beograd : SluΕΎbeni glasnik : Javna medijska ustanova Radio-televizija Srbije Br. strana: 482 ; fotografije Format: 25 cm Povez: meki sa klapnama Knjiga nije ni Δitana ni razlistana i u celosti (listovi, korice, povez) je odliΔno oΔuvana: listovi su potpuno Δisti i ravni, bez tragova pisanja i bez `magareΔih uΕ‘iju`, i odliΔno su povezani meΔusobno i sa koricama, kao nova je. Knjiga je ilustrovana mnogobrojnim fotografijama. βGlumci, glumci... Δitavog ΕΎivota sam se, i mimo rada, druΕΎio sa glumcima, Ε‘to nije baΕ‘ uobiΔajeno za reditelja. Prosto oseΔam da smo od istog sojaβ¦ IzmeΔu dva kadra ima mesta i za Ε‘alu, pa tako provedeno vreme ostane svima u lepoj uspomeni.β βDobri moji glumci... Za vama ostaju i priΔe o vaΕ‘im osobenostima, te puno Ε‘aljivih zgoda i neumrlih duhovitosti. Ova knjiga ΕΎeli da otrgne od zaborava Ε‘to viΕ‘e tih Tespidovih sledbenika. I da iznaΔem kako sam se ja naΕ‘ao meΔu njimaβ¦β Uz detaljan popis ostvarenih dela, podeljenih uloga i dobijenih nagrada, obilje anegdota nastalih tokom snimanja, putovanja i gostovanja, ova knjiga svedoΔi o nezaboravnim veliΔinama jednog vremena i u ΕΎivotu i na pozornici i na platnuβ¦ U knjizi βMojih 500 glumacaβ Zdravko Ε otra je naveo, pored ostalog, imena koja pamti, zatim ona koja je prepisao sa Ε‘pica svojih emisija i filmova, i iz arhiva pozoriΕ‘ta u kojima je radio.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Iz recenzije: ββZajedniΔka kupka neka je vrsta rekapitulacije - u njoj se o MarinkoviΔevim opsesivnim motivima - poniΕΎenju, prijevari i smrti - govori najizravnije i najneposrednije. U jednome svom sloju taj je roman ujedno i metafora literature, odnosno alegorija o pripovjedaΔu. U ZajedniΔkoj kupki Ranko MarinkoviΔ je progovorio i o knjiΕΎevnom umijeΔu, pa bi taj roman trebalo promatrati i u tom svjetlu, kao neku vrstu ironiΔnog komentara vlastitoga knjiΕΎevnog opusa. RijeΔ je o ambicioznom djelu koje u mnogim svojim aspektima sintetizira ono Ε‘to je MarinkoviΔ do tada radio u prozi.ββ
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Sebastian Malheur i udovica grofa od Camburyja stupiΔe u ljubavnu vezu koja za oboje moΕΎe biti pogubna. Sebastian je jedan od najobrazovanijih razvratnika svoga doba - Ε‘ta god radio on izaziva sablast, bilo svojim nauΔnim teorijama ili svojom nezasitoΕ‘Δu u spavaΔim sobama zaljubljenih ΕΎena. Violet Waterfield je ugledna ΕΎena koja se trudi da opravda svoju reputaciju. MeΔutim, upravo veza sa Sebastianom moΕΎe joj upropastiti ugled u druΕ‘tvu. Kad Sebastian zapreti da Δe raskinti njihov dugogodiΕ‘nji dogovor i otkriti njenu tajnu, Violet Δe uΔiniti sve kako bi to spreΔila.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Ova knjiga pomogla je mnogim parovima da uΔvrste svoju vezu u skladnu zajednicu punu meΔusobne podrΕ‘ke i ljubavi. Autor je u ovoj knjizi podelio svoje znanje o psihologiji ljubavi, znanje koje je stekao u viΕ‘e od 30 godina koliko je radio kao porodiΔni terapeut. ObjaΕ‘njava pokuΕ‘anu metodu ponovnog oΕΎivljavanja romantiΔne ljubavi: to obnavlja duh zajedniΕ‘tva i daje podsticaj za reΕ‘avanje skrivenih problema. Ova knjiga putokaz je svima koji traΕΎe put do prisnosti i odanog prijateljstva, pruΕΎajuΔi najbolje savete kako da izleΔe jedno drugo i zajedno postanu celoviti.
Potpuno novo, neΔitano, kao iz knjiΕΎare. Agape antologija 6 - Aleksandar GajΕ‘ek Godina izdanja: 2020 Broj strana: 224 Povez: Tvrd Knjiga Agape Antologija 6 sadrΕΎi 12 razgovora o najznaΔajnijim rediteljima u istoriji filma. S profesorom Markom Babcem razgovarali smo o umetnosti Bergmana, Felinija, Tarkovskog, Δaplina, Bunjuela, RifenΕ‘tal, PetroviΔa, Zvjaginceva.Δitaoci mogu da proΔitaju i intervjue koje je Aleksandar GajΕ‘ek radio s najveΔim rediteljima danaΕ‘njice kao Ε‘to su Mihalkov i Sokurov.Prava poslastica za ΔitalaΔku publiku je i antologijski razgovor Vladete JerotiΔa i Emira Kusturice na temu stvaralaΕ‘tva.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Koliko god da su poreklom bili razliΔiti, bilo je izmeΔu ova dva pisca i neobiΔnih paralela. Obojica su β znak pobune protiv konvencionalnog graΔanskog nasleΔa β okrenuli leΔa Ε‘koli i krenuli putem samoobrazovanja, kojim su stekli veoma Ε‘iroka i raznorodna znanja zaΔuΔujuΔeg obima i obuhvatnosti. Obojica su se na poΔetku svog knjiΕΎevnog rada radije za kratko opredelili za skromna radna mesta β Tomas Man je radio u jednom osiguravajuΔem druΕ‘tvu, a Herman Hese u jednoj antikvarnici β samo da bi mogli da se poptuno posvete onome Ε‘to im je bilo najvaΕΎnije β pisanju.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Gary Lovisi oduvek je bio vatreni oboΕΎavalac Ε erloka Holmsa. On je u ovom romanu kroz tri priΔe pokuΕ‘ao da oΕΎivi jednog od najslavnijih detektiva svih vremena. Pisac je uspeo da spoji klasiΔnu detektivskku misteriju s elementima natprirodnog. Tri priΔe ,,Nestanak britanskog jedrenjaka Sophy Anderson", ,,Velika Mycroftova igra" i ,,Avantura nestalog detektiva", pokazaΔe nam Ε‘ta je svih ovih godina radio Ε erlok dok ga je svet smatrao mrtvim, kako se obraΔunao sa svojim najveΔim neprijateljem, profesorom Moriartyjem, kako se pomirio s bratom Mycroftom i razotkrio tajno druΕ‘tvo koje vuΔe korene joΕ‘ iz drevnog Egipta.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Koliko god da su poreklom bili razliΔiti, bilo je izmeΔu ova dva pisca i neobiΔnih paralela. Obojica su - znak pobune protiv konvencionalnog graΔanskog nasleΔa - okrenuli leΔa Ε‘koli i krenuli putem samoobrazovanja, kojim su stekli veoma Ε‘iroka i raznorodna znanja zaΔuΔujuΔeg obima i obuhvatnosti. Obojica su se na poΔetku svog knjiΕΎevnog rada radije za kratko opredelili za skromna radna mesta - Tomas Man je radio u jednom osiguravajuΔem druΕ‘tvu, a Herman Hese u jednoj antikvarnici - samo da bi mogli da se poptuno posvete onome Ε‘to im je bilo najvaΕΎnije - pisanju.
Bertolt Brecht 1.Das VerhΓΆr des Lukullus / HΓΆrspiel 2.Γber Politik und Kunst 3.Die Mutter / Regiebuch der SchaubΓΌhnen-Inszenierung 4.Die Dreigroschenoper 5.AusgewΓ€hlte Gedichte Nachwort von Walter Jens 6.Mutter Courage und ihre Kinder 7.Materialien zu Brechts `Mutter Courage und ihre Kinder` 8.Der Brotladen. StΓΌckfragment Ispitivanje Lukula / Radio Plai O politici i umetnosti Majka / reΕΎiserska knjiga produkcije Schaubuhne Opera od tri penija Izabrane pesme Pogovor Voltera Jensa Majka Hrabrost i njena deca Materijali za Brehtovu βMajka KuraΕΎ i njena decaβ Prodavnica hleba. komad fragment odliΔno oΔuvane NOVLI.1
Nov strip album Broj strana: 368 Pismo: Latinica Povez: Tvrd Format: 30 cm ΔudoviΕ‘ta su legendarni projekat na kojem je Bari Vindzor-Smit radio viΕ‘e od 35 godina. Trijumf vizuelnog pripovedanja na gotovo 400 stranica, narativno platno ΔudoviΕ‘ta je ogromno i duboko: delom porodiΔna drama, delom politiΔki triler, delom metafiziΔko putovanje, to je intimni portret pojedinaca koji se bore da povrate svoje ΕΎivote i epska politiΔka odiseja kroz dve generacije ameriΔke istorije. Trauma, sudbina, savest i iskupljenje samo su neke od tema koje se ukrΕ‘taju u najambicioznijem grafiΔkom romanu Vindzor-Smitove karijere.
Grupa autora Povez: tvrd Br. strana: 603 Format: 19x26,5 Kolor ilustrovana, Ε‘tampano na kunstdruku! 2000 fotografija i crteΕΎa, 500 uokvirenih saveta, 250 ilustrovanih uputstava za rad veoma praktiΔna knjiga za sve koji ΕΎele sami da obave poslove ureΔenja i obnove svoga doma. Zidarski i stolarski radovi, obnova vrata, prozora ili tavanica i postavljanje obloga na zidove ili podove, izolacija, vodoinstalacije i grejanje, elektriΔne instalacije, restauracija nameΕ‘taja, uramljivanje. Uradi sam β u redakciji MiΕ‘ela Galija, struΔnjaka za radove u kuΔi, autora radio emisija, i TV emisija na TF1 i Antenne 2.
Stanje:korica malo oΕ‘teΔena, unutraΕ‘njost kao nova IzdavaΔ:zajednica Radio i TV stanica Srbije,Beograd Izdato: 2001 Korica: meka Pismo : Δirilica Ovo se ne kupuje svaki dan. Stanje proverite na slikama. U svakom sluΔaju, pitajte preko poruka, traΕΎite dodatne slike na mail, proverite dali vam odgovara stanje, i dajte ponudu.. Ko je hrabar, neka ga samo posmatra. :) UΕ‘tedite na poΕ‘tarini i kupite Ε‘to viΕ‘e knjiga. Pogledajte sve moje jeftine knjige, kliknite ispod: http://www.kupindo.com/pretraga.php?Pretraga=knjiga&CeleReci=1&UNaslovu=0&Prodavac=palesztin&Grad=&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi SRETNO! ----- BG 4 -----
U dobrom stanju! Redje u ponudi! Apolo 13 je sedma Apolo misija koju je organizovao SAD. Letelica je lansirana 11. aprila 1970. godine iz Svemirskog centra Kenedi na Floridi ali je misija napuΕ‘tena zbog eksplozije rezervoara sa kiseonikom dva dana posle lansiranja. Posada se uspeΕ‘no vratila na Zemlju a o njihovom dogaΔaju snimljen je film Apolo 13. Posadu su Δinili DΕΎejms Lavel, DΕΎek Svajgert kao piloti komandnog modula i Fred Hejz kao pilot lunarnog modula. Milojko `Mike` VuceliΔ (GareΕ‘nica, 11. lipnja 1930. - La Jolla, 7. rujna 2012.) je bio hrvatsko-ameriΔki inΕΎenjer strojarstva.[1][2] Najpoznatiji je po tome Ε‘to je bio rukovoditelj projekta i jedan od direktora ameriΔkog svemirskog programa Apollo. Milojko VuceliΔ se rodio 11. lipnja 1930. godine u GareΕ‘nici u Republici Hrvatskoj[3], u srpskoj[4] obitelji Ljubice (roΔene HrgoviΔ) i Josifa (Jose) VuceliΔa, graΔevinskog inΕΎenjera, koji je radio kao nadzornik pruge na DrΕΎavnim ΕΎeljeznicama Kraljevine Jugoslavije sa sluΕΎbom na kolodvoru MiΕ‘ulinovac. Njegov pradjed, Rafael VuceliΔ bio je Δasnik slunjske pukovnije, a za svoje zasluge je dobio plemiΔku titulu `von Radiboj` od cara i kralja Franje Josipa I.[5] Osnovnu (puΔku) Ε‘kolu i prvih sedam razreda gimnazije zavrΕ‘io je u Bjelovaru, a 1948. godine maturirao je u TreΔoj muΕ‘koj gimnaziji u Zagrebu. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu SveuΔiliΕ‘ta u Zagrebu krajem 1954. godine[6] na temu teorijske mehanike. Tijekom studija bavio se zrakoplovstvom. U Vazduhoplovnom centru u VrΕ‘cu je zavrΕ‘io jedriliΔarski i pilotski teΔaj, a tijekom studija bio je aktivan Δlan Aerokluba Zagreb, te je radio kao tehniΔar. Nakon stjecanja diplome seli se u NjemaΔku, gdje je u poΔetku radio za Mercedes-Benz u Stuttgartu, a zatim za Ford u Koelnu.[5][7][8] U NjemaΔkoj je proveo dvije godine, nakon Δega se seli u Sjedinjene AmeriΔke DrΕΎave, gdje u poΔetku radi za Cessna Aircraft Company na dizajnu i opremi za slijetanje za njihov model C182RG. Poslije toga se zapoΕ‘ljava u tvrtki North American Aviation u kojoj radi kao projektant ureΔaja za spaΕ‘avanje pilota za avione F-104 Starfighter i B-58 Hustler. PoΕ‘to je North American Aviation (danas North American Rockwell) imao ugovor sa NASA-om oko izrade svemirske letjelice Apollo, VuceliΔ je ukljuΔen u ovaj program skoro od samog njegovog poΔetka, tj. od veljaΔe 1962. godine. Analizirao je razliΔite koncepte slijetanja na Mjesec, te je radio na razvoju specifikacija za razliΔite sustave svemirskih letjelica. U poΔetku je radio kao inΕΎenjer, da bi kasnije postao menadΕΎer u NASA-inom sjediΕ‘tu u Houstonu. Tamo mu je zadatak bila eliminacija svih moguΔih greΕ‘aka tijekom leta, zbog Δega je od svojih kolega dobio nadimak `MenadΕΎer za probleme`. Tijekom ovog perioda, usko je suraΔivao sa glavnim kontrolorom leta Geneom Krantzom. Kao svoj najveΔi uspjeh naveo je misiju Apollo 8, kada je uvjerio rukovodstvo programa da umjesto troΕ‘enja resursa rakete Saturn V za joΕ‘ jedno ponavljanje misije u orbiti oko Zemlje, letjelica moΕΎe krenuti u misiju oko Mjeseca. Nakon misije Apollo 11 i uspjeΕ‘nog slijetanja na Mjesec, VuceliΔ je dobio zadatak da proΕ‘iri moguΔnosti istraΕΎivanja Mjeseca iz orbite dodavanjem instrumenata. Na misiji Apollo 13 bio je zaduΕΎen za spaΕ‘avanje astronauta, te ga je za ove zasluge 18. travnja 1970. godine ameriΔki predsjednik Richard Nixon odlikovao PredsjedniΔkom medaljom slobode (eng. Presidential medal of Freedom). Ostala je zapamΔena Δuvena reΔenica koju je izgovorila posada Apolla 13 centrali NASA-e za vrijeme kontrole ovog leta: Houston, imamo problem, a primio ju je upravo Milojko VuceliΔ.[8] Po zavrΕ‘etku misija Apollo, sudjelovao je u programu prve ameriΔke orbitalne svemirske postaje Skylab, koja je lansirana 1973. godine. Godine 1969. postaje voΔa ameriΔko-sovjetskog kolaboracijskog Apollo-Sojuz programa. Tu je VuceliΔ radio na prilagoΔavanju Apollo letjelice za spajanje sa Sojuzom.[6][9] U ljeto 1975. godine biva premjeΕ‘ten u London obnaΕ‘ajuΔi duΕΎnost potpredsjednika East-West Trade-a za Rockwell International Company, koja je bila zaduΕΎena za razvoj trgovinskih odnosa sa zemljama istoΔne Europe, te je time napustio rad u NASA-i. Od 1981. godine zaposlen je u ameriΔkoj telekomunikacijskoj tvrtki AT&T. Nakon pet godina provedenih u AT&T-u, 1986. godine kupuje tvrtku Ideal Electric Company, koju 20 godina kasnije prodaje juΕΎnokorejskom Hyundai-u.[7] Nagrade i priznanja Za svoje zasluge u programu Apollo dobio je brojne nagrade, meΔu kojima je najznaΔajnija `Presidential Medal of Freedom`, najviΕ‘a ameriΔka civilna nagrada koju mu je dodjelio predsjednik Richard Nixon.[5] Temeljem podrijetla svojih predaka iz Vojne Krajine bio je Δlan Hrvatskog plemiΔkog zbora.[2][5] Obitelj Svoju suprugu Ingu Perzl, podrijetlom Njemicu, upoznao je na jednom od mjeseΔnih druΕ‘tvenih sastanaka stranih studenata na SveuΔiliΕ‘tu Wichita. Sa njom ima dva sina: Alexandra, koji je struΔnjak za Δistu energiju i Nicholasa, koji kao inΕΎinjer dizajnira raketna pilotska sjediΕ‘ta. [10] IzdavaΕ‘tvo Milojko VuceliΔ je 1970. godine napisao struΔnu knjigu pod imenom `Apollo XIII javlja... Houston imamo problem`, koju je izdala TehniΔka knjiga Zagreb, u kojoj opisuje probleme u misiji Apollo 13 i kako su ih rijeΕ‘ili.
Ljubomir SimoviΔ Komplet 1 - 5Tvrdi povez1 Drame2 Hleb i so3 Boj na Kosovu4 Duplo dno5 KovaΔnica na ΔakoviniΠΡΠ±ΠΎΠΌΠΈΡ Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡ (Π£ΠΆΠΈΡΠ΅, 2. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±Π°Ρ 1935) ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊ, ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π°Ρ ΠΈ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΠΊ. Π Π΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ.ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ°ΠΡΠ±ΠΎΠΌΠΈΡ Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠΏΠΈΡΡΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΠ³Π΅ Π·Π° ΠΠ΄Π»ΠΈΠ³Π°ΡΠ ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΠΎΡΠ° ΠΡΠ°Π³ΠΈΡΠ΅, ΠΎΠ±ΡΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ΅ Π Π°Π΄ΠΎΡΠΊΠ΅, ΠΈΠ· ΡΠ°ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ Π¦Π²ΠΈΡΠΈΡ. ΠΡΠ½ΠΎΠ²Π½Ρ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ, Π½ΠΈΠΆΠ΅ ΡΠ°Π·ΡΠ΅Π΄Π΅ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΡΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΡ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ Π·Π°Π²ΡΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π£ΠΆΠΈΡΡ. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1962. Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π° Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ, Π½Π° Π³ΡΡΠΏΠΈ Π·Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡ ΡΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΡ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊ.[1] ΠΠ°ΠΎ ΡΡΡΠ΄Π΅Π½Ρ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ ΡΠ΅Π΄Π°ΠΊΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ΄Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ ΡΡΡΠ΄Π΅Π½ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠ³ Π»ΠΈΡΡΠ° βΠΠΈΠ΄ΠΈΡΠΈβ. ΠΠΈΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅, Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅, ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π΅, Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅, ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π΅ ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ΅. ΠΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΡΠ° ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈ ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ°. ΠΡΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΌΡ ΠΏΠΎΠ΄ Π½Π°Π·ΠΈΠ²ΠΎΠΌ βΠΡΡΡΠΎβ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ΅Π½ΠΈΠΊ Π£ΡΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠ΅ ΡΠΊΠΎΠ»Π΅, Ρ βΠ£ΡΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΡ ΠΈΡΠΊΡΠΈβ (1951). ΠΠ°ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ Ρ βΠΠ΅ΡΡΠΈΠΌΠ°β, βΠΠ»Π°Π΄ΠΎΡ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠΈβ, βΠΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½ΠΈβ, βΠ‘ΡΡΠ΄Π΅Π½ΡΡβ, βΠΠ΅ΡΠΎΠΏΠΈΡΡ ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅β, βΠΠ΅ΡΠ°ΡΡβ, βΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΈβ, βΠΠΈΠ½Ρβ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ Π»ΠΈΡΡΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΡΠ°ΡΠΎΠΏΠΈΡΠΈΠΌΠ°. ΠΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΏΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° 20. Π²Π΅ΠΊΠ°, ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΎΠ½ΠΎΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Ρ ΠΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΡ Π Π°Π΄ΠΈΠΎ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°. Π¦Π΅ΠΎ ΡΠ°Π΄Π½ΠΈ Π²Π΅ΠΊ ΠΏΡΠΎΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π°ΠΊΡΠΈΡΠ΅ ΠΡΠ²ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΠ° Π Π°Π΄ΠΈΠΎ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°.ΠΠ½ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠΈΡΡ Π·Π° ΠΏΡΠ²Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π£ΠΆΠΈΡΡ ΠΈ ΠΎΠΊΠΎΠ»ΠΈΠ½ΠΈ, ΠΌΠ΅Π½ΡΠ°Π»ΠΈΡΠ΅ΡΡ Π£ΠΆΠΈΡΠ°Π½Π° ΠΈ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΡΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΡΠΌΠΈΡΠ»Ρ Π·Π° Ρ ΡΠΌΠΎΡ ΠΈ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ°. ΠΡΠ°ΠΌΠ΅ ΡΡ, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅, ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π²Π΅Π·Π°Π½Π΅ Π·Π° Π·Π°Π²ΠΈΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Π£ΠΆΠΈΡΠ΅, ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΡ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡ ΠΈ ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΡΡ. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΈ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·Π΅ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ²ΠΈΠΌ Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΡΠ²Π° ΠΈ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅. ΠΠ΅Π»Π° ΡΡ ΠΌΡ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π΄Π΅Π½Π° Π½Π° Π³ΠΎΡΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ²Π΅ Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠ΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ΅ Π° Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ΅Π½Π΅ Ρ ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΡΠΈΠΌΠ° ΡΠΈΡΠΎΠΌ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ Π°Π»ΠΈ ΠΈ Π½Π° ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈΠΌ ΡΡΠ΅Π½Π°ΠΌΠ°: Π€ΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΡ, ΠΠ°ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΡ, ΠΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠΎΡ, ΠΠ΅ΠΊΡΠΈΠΊΡ, Π§Π΅ΡΠΊΠΎΡ, ΠΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΡ, Π ΡΡΠΈΡΠΈ, Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΡ, ΠΠΎΡΡΠΊΠΎΡ, ΠΠ΅Π»Π³ΠΈΡΠΈ, ΠΠ°Π½Π°Π΄ΠΈ, ΠΠ°ΡΠΎΠΊΡ ΠΈ Π΄Ρ.ΠΠ΅ΡΠ½Π°Π΅ΡΡΠΎΠ³ Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1988. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ Π·Π° Π΄ΠΎΠΏΠΈΡΠ½ΠΎΠ³, Π° 27. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 1994. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π·Π° ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΡΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ.[1]Π Π΅ΡΠ΅ΠΏΡΠΈΡΠ°ΠΠΈΠΎΠ΄ΡΠ°Π³ ΠΠ°Π²Π»ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ΅ Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π²ΠΈΠ΄Π΅ΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ Π»ΠΈΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ βΠ»Π°ΠΊΠΎ ΠΈ ΠΏΡΠ΅ΡΠΈΠ·Π½ΠΎ ΠΈΡΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅, ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ° ΡΠ²Π΅ΠΊ Π½ΠΎΠ²Π΅ ΡΠ΅Π³ΠΌΠ΅Π½ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π²ΠΈΠ΄ΠΈΠΊΡ, Π΅Π»Π΅Π³ΠΈΡΠ½ΠΈ ΡΠΎΠ½ ΡΠΈΡΠΈ Π΄ΠΎ ΡΡΠ°Π³ΠΈΡΠ½ΠΎΠ³, Ρ ΡΠΌΠΎΡΠ½ΠΎ Π΄ΠΎ ΠΏΠ°ΡΠ°Π΄ΠΎΠΊΡΠ°Π»Π½ΠΎΠ³, ΡΡΠ±Π°Π²Π½ΠΎ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ Ρ ΠΏΡΠ°Π²ΡΡ Π΅ΡΠΎΡΡΠΊΠΎΠ³β.[2]Π‘Π²Π΅ΡΠΈΡΠ»Π°Π² ΠΠ°ΡΠ°ΡΠ° ΡΠ΅ Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡΠ° ΡΠΌΠ΅ΡΡΠΈΠΎ ΠΌΠ΅ΡΡ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ΅, Π°Π»ΠΈ Π½Π΅ ΠΎΠ½Π΅ ΠΊΠΎΡΠΈ βΠΌΡΠ°ΡΠ½Π΅, Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π΅ ΠΈ ΠΎΠΏΡΡΠ΅ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΠ½ΠΎΡΠ΅ ΠΈ Π³Π½ΡΡΠΎΠ±Π΅ ΠΏΡΠ΅ΠΊΡΠΈΠ²Π°ΡΡ Π²Π΅ΡΠ±Π°Π»Π½ΠΈΠΌ ΠΏΠΈΡΠΎΡΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠΈΠ»ΠΈΠΌΠΈΠΌΠ°, ΠΏΠΎ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ°ΡΠ°ΡΡ ΠΌΠΎΡΠΈΠ²Π΅ ΠΈΠ· ΡΠΈΠΊΡΠΈΠ²Π½Π΅ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡΠΈβ Π²Π΅Ρ Π³Π° Π²ΠΈΠ΄ΠΈ ΡΠ· ΠΎΠ½Π΅ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΠΎΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΊΠ²ΠΈ ΡΡ Π±ΠΈΠ»ΠΈ ΠΠ°ΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΡ ΠΈ ΠΡΠ°Π½Π° ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ βΠ·Π°Π»Π°Π·Π΅ Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ½Π΅ ΠΎΠ±Π»Π°ΡΡΠΈ ΡΡΠ»Π½ΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΠ°, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Ρ ΠΌΠ½ΠΎΡΡΠ²Ρ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π±ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΌΠ½ΠΎΡΡΠ²ΠΎ ΠΠ°ΠΈΠ½Π°β.10/1310/5
Ljubomir SimoviΔ Komplet 1 - 5 Tvrdi povez 1 Drame 2 Hleb i so 3 Boj na Kosovu 4 Duplo dno 5 KovaΔnica na Δakovini ΠΡΠ±ΠΎΠΌΠΈΡ Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡ (Π£ΠΆΠΈΡΠ΅, 2. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±Π°Ρ 1935) ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊ, ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π°Ρ ΠΈ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΠΊ. Π Π΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ. ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΡΠ±ΠΎΠΌΠΈΡ Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠΏΠΈΡΡΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΠ³Π΅ Π·Π° ΠΠ΄Π»ΠΈΠ³Π°Ρ Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΠΎΡΠ° ΠΡΠ°Π³ΠΈΡΠ΅, ΠΎΠ±ΡΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ΅ Π Π°Π΄ΠΎΡΠΊΠ΅, ΠΈΠ· ΡΠ°ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ Π¦Π²ΠΈΡΠΈΡ. ΠΡΠ½ΠΎΠ²Π½Ρ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ, Π½ΠΈΠΆΠ΅ ΡΠ°Π·ΡΠ΅Π΄Π΅ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΡΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΡ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ Π·Π°Π²ΡΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π£ΠΆΠΈΡΡ. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1962. Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π° Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ, Π½Π° Π³ΡΡΠΏΠΈ Π·Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡ ΡΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΡ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊ.[1] ΠΠ°ΠΎ ΡΡΡΠ΄Π΅Π½Ρ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ ΡΠ΅Π΄Π°ΠΊΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ΄Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ ΡΡΡΠ΄Π΅Π½ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠ³ Π»ΠΈΡΡΠ° βΠΠΈΠ΄ΠΈΡΠΈβ. ΠΠΈΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅, Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅, ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π΅, Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅, ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π΅ ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ΅. ΠΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΡΠ° ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈ ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ°. ΠΡΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΌΡ ΠΏΠΎΠ΄ Π½Π°Π·ΠΈΠ²ΠΎΠΌ βΠΡΡΡΠΎβ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ΅Π½ΠΈΠΊ Π£ΡΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠ΅ ΡΠΊΠΎΠ»Π΅, Ρ βΠ£ΡΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΡ ΠΈΡΠΊΡΠΈβ (1951). ΠΠ°ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ Ρ βΠΠ΅ΡΡΠΈΠΌΠ°β, βΠΠ»Π°Π΄ΠΎΡ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠΈβ, βΠΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½ΠΈβ, βΠ‘ΡΡΠ΄Π΅Π½ΡΡβ, βΠΠ΅ΡΠΎΠΏΠΈΡΡ ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅β, βΠΠ΅ΡΠ°ΡΡβ, βΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΈβ, βΠΠΈΠ½Ρβ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ Π»ΠΈΡΡΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΡΠ°ΡΠΎΠΏΠΈΡΠΈΠΌΠ°. ΠΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΏΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° 20. Π²Π΅ΠΊΠ°, ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΎΠ½ΠΎΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Ρ ΠΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΡ Π Π°Π΄ΠΈΠΎ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°. Π¦Π΅ΠΎ ΡΠ°Π΄Π½ΠΈ Π²Π΅ΠΊ ΠΏΡΠΎΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π°ΠΊΡΠΈΡΠ΅ ΠΡΠ²ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΠ° Π Π°Π΄ΠΈΠΎ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°. ΠΠ½ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠΈΡΡ Π·Π° ΠΏΡΠ²Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π£ΠΆΠΈΡΡ ΠΈ ΠΎΠΊΠΎΠ»ΠΈΠ½ΠΈ, ΠΌΠ΅Π½ΡΠ°Π»ΠΈΡΠ΅ΡΡ Π£ΠΆΠΈΡΠ°Π½Π° ΠΈ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΡΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΡΠΌΠΈΡΠ»Ρ Π·Π° Ρ ΡΠΌΠΎΡ ΠΈ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ°. ΠΡΠ°ΠΌΠ΅ ΡΡ, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅, ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π²Π΅Π·Π°Π½Π΅ Π·Π° Π·Π°Π²ΠΈΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Π£ΠΆΠΈΡΠ΅, ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΡ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡ ΠΈ ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΡΡ. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΈ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·Π΅ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ²ΠΈΠΌ Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΡΠ²Π° ΠΈ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅. ΠΠ΅Π»Π° ΡΡ ΠΌΡ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π΄Π΅Π½Π° Π½Π° Π³ΠΎΡΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ²Π΅ Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠ΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ΅ Π° Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ΅Π½Π΅ Ρ ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΡΠΈΠΌΠ° ΡΠΈΡΠΎΠΌ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ Π°Π»ΠΈ ΠΈ Π½Π° ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈΠΌ ΡΡΠ΅Π½Π°ΠΌΠ°: Π€ΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΡ, ΠΠ°ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΡ, ΠΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠΎΡ, ΠΠ΅ΠΊΡΠΈΠΊΡ, Π§Π΅ΡΠΊΠΎΡ, ΠΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΡ, Π ΡΡΠΈΡΠΈ, Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΡ, ΠΠΎΡΡΠΊΠΎΡ, ΠΠ΅Π»Π³ΠΈΡΠΈ, ΠΠ°Π½Π°Π΄ΠΈ, ΠΠ°ΡΠΎΠΊΡ ΠΈ Π΄Ρ. ΠΠ΅ΡΠ½Π°Π΅ΡΡΠΎΠ³ Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1988. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ Π·Π° Π΄ΠΎΠΏΠΈΡΠ½ΠΎΠ³, Π° 27. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 1994. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π·Π° ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΡΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ.[1] Π Π΅ΡΠ΅ΠΏΡΠΈΡΠ° ΠΠΈΠΎΠ΄ΡΠ°Π³ ΠΠ°Π²Π»ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ΅ Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π²ΠΈΠ΄Π΅ΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ Π»ΠΈΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ βΠ»Π°ΠΊΠΎ ΠΈ ΠΏΡΠ΅ΡΠΈΠ·Π½ΠΎ ΠΈΡΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅, ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ° ΡΠ²Π΅ΠΊ Π½ΠΎΠ²Π΅ ΡΠ΅Π³ΠΌΠ΅Π½ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π²ΠΈΠ΄ΠΈΠΊΡ, Π΅Π»Π΅Π³ΠΈΡΠ½ΠΈ ΡΠΎΠ½ ΡΠΈΡΠΈ Π΄ΠΎ ΡΡΠ°Π³ΠΈΡΠ½ΠΎΠ³, Ρ ΡΠΌΠΎΡΠ½ΠΎ Π΄ΠΎ ΠΏΠ°ΡΠ°Π΄ΠΎΠΊΡΠ°Π»Π½ΠΎΠ³, ΡΡΠ±Π°Π²Π½ΠΎ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ Ρ ΠΏΡΠ°Π²ΡΡ Π΅ΡΠΎΡΡΠΊΠΎΠ³β.[2] Π‘Π²Π΅ΡΠΈΡΠ»Π°Π² ΠΠ°ΡΠ°ΡΠ° ΡΠ΅ Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡΠ° ΡΠΌΠ΅ΡΡΠΈΠΎ ΠΌΠ΅ΡΡ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ΅, Π°Π»ΠΈ Π½Π΅ ΠΎΠ½Π΅ ΠΊΠΎΡΠΈ βΠΌΡΠ°ΡΠ½Π΅, Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π΅ ΠΈ ΠΎΠΏΡΡΠ΅ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΠ½ΠΎΡΠ΅ ΠΈ Π³Π½ΡΡΠΎΠ±Π΅ ΠΏΡΠ΅ΠΊΡΠΈΠ²Π°ΡΡ Π²Π΅ΡΠ±Π°Π»Π½ΠΈΠΌ ΠΏΠΈΡΠΎΡΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠΈΠ»ΠΈΠΌΠΈΠΌΠ°, ΠΏΠΎ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ°ΡΠ°ΡΡ ΠΌΠΎΡΠΈΠ²Π΅ ΠΈΠ· ΡΠΈΠΊΡΠΈΠ²Π½Π΅ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡΠΈβ Π²Π΅Ρ Π³Π° Π²ΠΈΠ΄ΠΈ ΡΠ· ΠΎΠ½Π΅ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΠΎΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΊΠ²ΠΈ ΡΡ Π±ΠΈΠ»ΠΈ ΠΠ°ΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΡ ΠΈ ΠΡΠ°Π½Π° ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ βΠ·Π°Π»Π°Π·Π΅ Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ½Π΅ ΠΎΠ±Π»Π°ΡΡΠΈ ΡΡΠ»Π½ΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΠ°, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Ρ ΠΌΠ½ΠΎΡΡΠ²Ρ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π±ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΌΠ½ΠΎΡΡΠ²ΠΎ ΠΠ°ΠΈΠ½Π°
Ljubomir SimoviΔ Komplet 1 - 5 Tvrdi povez 1 Drame 2 Hleb i so 3 Boj na Kosovu 4 Duplo dno 5 KovaΔnica na Δakovini ΠΡΠ±ΠΎΠΌΠΈΡ Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡ (Π£ΠΆΠΈΡΠ΅, 2. Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±Π°Ρ 1935) ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΠΊ, ΠΏΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈΠ»Π°Ρ ΠΈ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΠΊ. Π Π΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΈ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ. ΠΠΈΠΎΠ³ΡΠ°ΡΠΈΡΠ° ΠΡΠ±ΠΎΠΌΠΈΡ Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡ ΠΏΠΎΡΠΏΠΈΡΡΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΠ³Π΅ Π·Π° ΠΠ΄Π»ΠΈΠ³Π°Ρ Π ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ ΠΎΠ΄ ΠΎΡΠ° ΠΡΠ°Π³ΠΈΡΠ΅, ΠΎΠ±ΡΡΠ°ΡΠ° ΠΈ ΠΌΠ°ΡΠΊΠ΅ Π Π°Π΄ΠΎΡΠΊΠ΅, ΠΈΠ· ΡΠ°ΡΠ°ΡΠ΅Π²ΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΡΠΎΠ΄ΠΈΡΠ΅ Π¦Π²ΠΈΡΠΈΡ. ΠΡΠ½ΠΎΠ²Π½Ρ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ, Π½ΠΈΠΆΠ΅ ΡΠ°Π·ΡΠ΅Π΄Π΅ Π³ΠΈΠΌΠ½Π°Π·ΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΡΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΡ ΡΠΊΠΎΠ»Ρ Π·Π°Π²ΡΡΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π£ΠΆΠΈΡΡ. ΠΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ 1962. Π΄ΠΈΠΏΠ»ΠΎΠΌΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΠ΅ Π½Π° Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΎΠΌ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅ΡΡ Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ, Π½Π° Π³ΡΡΠΏΠΈ Π·Π° ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡ ΡΡΠ³ΠΎΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΡΡΠΈ ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΡ ΡΠ²Π°ΡΡΠΊΠΈ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊ.[1] ΠΠ°ΠΎ ΡΡΡΠ΄Π΅Π½Ρ Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΠ»Π°Π½ ΡΠ΅Π΄Π°ΠΊΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΎΠ΄Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ ΡΡΡΠ΄Π΅Π½ΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΎΠ³ Π»ΠΈΡΡΠ° βΠΠΈΠ΄ΠΈΡΠΈβ. ΠΠΈΡΠ΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅, Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅, ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π΅, Π΅ΡΠ΅ΡΠ΅, ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½Π΅ ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ΅. ΠΡΠ΅Π²ΠΎΠ΄ΠΈ ΡΠ° ΠΈΡΠ°Π»ΠΈΡΠ°Π½ΡΠΊΠΎΠ³ ΠΈ ΡΡΡΠΊΠΎΠ³ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ°. ΠΡΠ²Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΌΡ ΠΏΠΎΠ΄ Π½Π°Π·ΠΈΠ²ΠΎΠΌ βΠΡΡΡΠΎβ ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ΅Π½ΠΈΠΊ Π£ΡΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠ΅ ΡΠΊΠΎΠ»Π΅, Ρ βΠ£ΡΠΈΡΠ΅ΡΡΠΊΠΎΡ ΠΈΡΠΊΡΠΈβ (1951). ΠΠ°ΡΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π΄Π° ΠΎΠ±ΡΠ°Π²ΡΡΡΠ΅ Ρ βΠΠ΅ΡΡΠΈΠΌΠ°β, βΠΠ»Π°Π΄ΠΎΡ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠΈβ, βΠΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½ΠΈβ, βΠ‘ΡΡΠ΄Π΅Π½ΡΡβ, βΠΠ΅ΡΠΎΠΏΠΈΡΡ ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅β, βΠΠ΅ΡΠ°ΡΡβ, βΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΡΠΈβ, βΠΠΈΠ½Ρβ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌ Π»ΠΈΡΡΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ° ΠΈ ΡΠ°ΡΠΎΠΏΠΈΡΠΈΠΌΠ°. ΠΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ ΠΏΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΈΡ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° 20. Π²Π΅ΠΊΠ°, ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ ΠΎΠ½ΠΎΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Ρ ΠΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΠ½ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΡ Π Π°Π΄ΠΈΠΎ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°. Π¦Π΅ΠΎ ΡΠ°Π΄Π½ΠΈ Π²Π΅ΠΊ ΠΏΡΠΎΠ²Π΅ΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π£ΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΡΠ΅Π΄Π°ΠΊΡΠΈΡΠ΅ ΠΡΠ²ΠΎΠ³ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΠ° Π Π°Π΄ΠΈΠΎ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°. ΠΠ½ΡΠΏΠΈΡΠ°ΡΠΈΡΡ Π·Π° ΠΏΡΠ²Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π»Π°Π·ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Ρ Π£ΠΆΠΈΡΡ ΠΈ ΠΎΠΊΠΎΠ»ΠΈΠ½ΠΈ, ΠΌΠ΅Π½ΡΠ°Π»ΠΈΡΠ΅ΡΡ Π£ΠΆΠΈΡΠ°Π½Π° ΠΈ ΡΠΈΡ ΠΎΠ²ΠΎΠΌ ΡΠ°Π·Π²ΠΈΡΠ΅Π½ΠΎΠΌ ΡΠΌΠΈΡΠ»Ρ Π·Π° Ρ ΡΠΌΠΎΡ ΠΈ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ°. ΠΡΠ°ΠΌΠ΅ ΡΡ, ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅, ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΈ Π²Π΅Π·Π°Π½Π΅ Π·Π° Π·Π°Π²ΠΈΡΠ°ΡΠ½ΠΎ Π£ΠΆΠΈΡΠ΅, ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΊΡ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡ ΠΈ ΡΡΠ°Π΄ΠΈΡΠΈΡΡ. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠΌΠ΅ ΠΈ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅ Π½Π°Π»Π°Π·Π΅ ΡΠ΅ Ρ ΡΠ²ΠΈΠΌ Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΡΡΠΏΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΡΠ²Π° ΠΈ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅. ΠΠ΅Π»Π° ΡΡ ΠΌΡ ΠΏΡΠ΅Π²Π΅Π΄Π΅Π½Π° Π½Π° Π³ΠΎΡΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ²Π΅ Π΅Π²ΡΠΎΠΏΡΠΊΠ΅ ΡΠ΅Π·ΠΈΠΊΠ΅ Π° Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ΅Π½Π΅ Ρ ΠΏΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΡΠΈΠΌΠ° ΡΠΈΡΠΎΠΌ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ Π°Π»ΠΈ ΠΈ Π½Π° ΠΌΠ½ΠΎΠ³ΠΈΠΌ ΡΠ²Π΅ΡΡΠΊΠΈΠΌ ΡΡΠ΅Π½Π°ΠΌΠ°: Π€ΡΠ°Π½ΡΡΡΠΊΠΎΡ, ΠΠ°ΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΡ, ΠΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠΎΡ, ΠΠ΅ΠΊΡΠΈΠΊΡ, Π§Π΅ΡΠΊΠΎΡ, ΠΠ΅ΠΌΠ°ΡΠΊΠΎΡ, Π ΡΡΠΈΡΠΈ, Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΠΎΡ, ΠΠΎΡΡΠΊΠΎΡ, ΠΠ΅Π»Π³ΠΈΡΠΈ, ΠΠ°Π½Π°Π΄ΠΈ, ΠΠ°ΡΠΎΠΊΡ ΠΈ Π΄Ρ. ΠΠ΅ΡΠ½Π°Π΅ΡΡΠΎΠ³ Π΄Π΅ΡΠ΅ΠΌΠ±ΡΠ° 1988. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ΅ ΠΈΠ·Π°Π±ΡΠ°Π½ Π·Π° Π΄ΠΎΠΏΠΈΡΠ½ΠΎΠ³, Π° 27. ΠΎΠΊΡΠΎΠ±ΡΠ° 1994. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ Π·Π° ΡΠ΅Π΄ΠΎΠ²Π½ΠΎΠ³ ΡΠ»Π°Π½Π° Π‘ΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π°ΠΊΠ°Π΄Π΅ΠΌΠΈΡΠ΅ Π½Π°ΡΠΊΠ° ΠΈ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ.[1] Π Π΅ΡΠ΅ΠΏΡΠΈΡΠ° ΠΠΈΠΎΠ΄ΡΠ°Π³ ΠΠ°Π²Π»ΠΎΠ²ΠΈΡ ΡΠ΅ Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡΠ° Π²ΠΈΠ΄Π΅ΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ Π»ΠΈΡΡΠΊΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ°, ΠΊΠΎΡΠΈ ΡΠ΅ βΠ»Π°ΠΊΠΎ ΠΈ ΠΏΡΠ΅ΡΠΈΠ·Π½ΠΎ ΠΈΡΠΊΠ°Π·ΡΡΠ΅, ΠΎΡΠ²Π°ΡΠ° ΡΠ²Π΅ΠΊ Π½ΠΎΠ²Π΅ ΡΠ΅Π³ΠΌΠ΅Π½ΡΠ΅ Π½Π° ΡΠ΅ΠΌΠ°ΡΡΠΊΠΎΠΌ Π²ΠΈΠ΄ΠΈΠΊΡ, Π΅Π»Π΅Π³ΠΈΡΠ½ΠΈ ΡΠΎΠ½ ΡΠΈΡΠΈ Π΄ΠΎ ΡΡΠ°Π³ΠΈΡΠ½ΠΎΠ³, Ρ ΡΠΌΠΎΡΠ½ΠΎ Π΄ΠΎ ΠΏΠ°ΡΠ°Π΄ΠΎΠΊΡΠ°Π»Π½ΠΎΠ³, ΡΡΠ±Π°Π²Π½ΠΎ ΠΎΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ Ρ ΠΏΡΠ°Π²ΡΡ Π΅ΡΠΎΡΡΠΊΠΎΠ³β.[2] Π‘Π²Π΅ΡΠΈΡΠ»Π°Π² ΠΠ°ΡΠ°ΡΠ° ΡΠ΅ Π‘ΠΈΠΌΠΎΠ²ΠΈΡΠ° ΡΠΌΠ΅ΡΡΠΈΠΎ ΠΌΠ΅ΡΡ Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π΅ ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ΅, Π°Π»ΠΈ Π½Π΅ ΠΎΠ½Π΅ ΠΊΠΎΡΠΈ βΠΌΡΠ°ΡΠ½Π΅, Π½Π°ΡΠΈΠΎΠ½Π°Π»Π½Π΅ ΠΈ ΠΎΠΏΡΡΠ΅ΡΡΠ΄ΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΎΠ½ΠΎΡΠ΅ ΠΈ Π³Π½ΡΡΠΎΠ±Π΅ ΠΏΡΠ΅ΠΊΡΠΈΠ²Π°ΡΡ Π²Π΅ΡΠ±Π°Π»Π½ΠΈΠΌ ΠΏΠΈΡΠΎΡΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠΈΠ»ΠΈΠΌΠΈΠΌΠ°, ΠΏΠΎ ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° ΡΠ°ΡΠ°ΡΡ ΠΌΠΎΡΠΈΠ²Π΅ ΠΈΠ· ΡΠΈΠΊΡΠΈΠ²Π½Π΅ ΠΏΡΠΎΡΠ»ΠΎΡΡΠΈβ Π²Π΅Ρ Π³Π° Π²ΠΈΠ΄ΠΈ ΡΠ· ΠΎΠ½Π΅ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΠΎΡΠ΅, ΠΊΠ°ΠΊΠ²ΠΈ ΡΡ Π±ΠΈΠ»ΠΈ ΠΠ°ΡΡΠ°ΡΠΈΡΠ΅Π²ΠΈΡ ΠΈ ΠΡΠ°Π½Π° ΠΠ΅ΡΡΠΎΠ²ΠΈΡ, ΠΊΠΎΡΠΈ βΠ·Π°Π»Π°Π·Π΅ Ρ ΠΏΠ΅ΡΠΈΡΠ΅ΡΠ½Π΅ ΠΎΠ±Π»Π°ΡΡΠΈ ΡΡΠ»Π½ΠΎΠ³ ΡΠ²Π΅ΡΠ°, Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Ρ ΠΌΠ½ΠΎΡΡΠ²Ρ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ Π±ΡΠ°ΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΌΠ½ΠΎΡΡΠ²ΠΎ ΠΠ°ΠΈΠ½Π°β.[3]
Slobodan StaniΕ‘iΔ Komplet 1 - 10Meki povezIzdavaΔ Vulkan1 DuΕ‘an deΔak na prestolu2 DuΕ‘an i Durundilo3 Vitezovi DuΕ‘ana silnog4 Lazar na dvoru kraja DuΕ‘ana5 UroΕ‘ nejaki i tajna izgubljene princeze6 Marko KraljeviΔ i blago kralja VukaΕ‘ina7 MiloΕ‘ ObiliΔ i maΔ Srpske vatre8 Knez Stefan LazareviΔ pod majΔinim suncem9 Simonida10 DuΕ‘an princ suncaΠ‘Π»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄Π°Π½ Π‘ΡΠ°Π½ΠΈΡΠΈΡ (ΠΠ΅Π»ΠΈΠΊΠ° ΠΡΠ°Π΄ΡΡΠ°, 9. ΡΡΠ»Π° 1939) ΡΡΠΏΡΠΊΠΈ ΡΠ΅ ΠΏΠΈΡΠ°Ρ Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ ΠΈ ΠΌΠ»Π°Π΄Π΅.ΠΠ΅ΡΠ΅Π½ΠΈΡΠ°ΠΌΠ° ΡΠ΅ ΠΏΡΠΈΡΡΡΠ°Π½ Π½Π° Π»ΠΈΡΠ΅ΡΠ°ΡΠ½ΠΎΡ ΡΡΠ΅Π½ΠΈ. ΠΠ΅Π³ΠΎΠ²Π° ΠΏΠΎΠ΅Π·ΠΈΡΠ°, ΠΏΡΠΎΠ·Π° ΠΈ Π΄ΡΠ°ΠΌΡΠΊΠΎ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²ΠΎ Π½Π°Π³ΡΠ°ΡΠ΅Π½ΠΈ ΡΡ Π³ΠΎΡΠΎΠ²ΠΎ ΡΠ²ΠΈΠΌ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π°ΠΌΠ° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Ρ Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠΈ Π΄ΠΎΠ΄Π΅ΡΡΡΡ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°ΠΎΡΠΈΠΌΠ° Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ ΠΈ ΠΌΠ»Π°Π΄Π΅.ΠΠΈΠ²ΠΈ ΠΈ ΡΡΠ²Π°ΡΠ° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ Π³Π΄Π΅ ΡΠ΅ Π·Π°Π²ΡΡΠΈΠΎ Π€ΠΈΠ»ΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΈ ΡΠ°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅Ρ ΠΈ Π€Π°ΠΊΡΠ»ΡΠ΅Ρ Π΄ΡΠ°ΠΌΡΠΊΠΈΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡΠΈ, ΠΎΠ΄ΡΠ΅ΠΊ Π΄ΡΠ°ΠΌΠ°ΡΡΡΠ³ΠΈΡΠ΅.Π¦ΡΡΠ°ΠΎ ΠΊΠ°ΡΠΈΠΊΠ°ΡΡΡΠ΅ Π·Π° ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π΅ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠ΅ ΠΈ ΡΡΡΠ°Π½Π΅ Π»ΠΈΡΡΠΎΠ²Π΅, ΡΠΎΠΊΠΎΠΌ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π° ΡΡΠ΅ΡΠΈΠ²Π°ΠΎ Π±ΡΠΎΡΠ½Π΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΠΈ ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΠ΅ Π·Π° ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΡΠ°ΠΎ Π²ΠΈΡΠΎΠΊΠ° ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΠ° ΠΈ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ Π Π’Π‘. ΠΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ Π΄Π΅ΡΡΠ΅Π³ Π»ΠΈΡΡΠ° ΠΠ΅Π²Π΅Π½, Π° ΠΏΠΎΡΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΠΎΠΏΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠΈ ΠΠ°ΡΠ°, ΠΠΌΠ°Ρ, Π§ΠΈΠΊΠ° ΠΠΎΠ²Π° (Π¨Π²Π°ΡΡΠ°ΡΡΠΊΠ°), Π° ΠΎΠ΄ 1996β2001. ΠΎΠ΄Π³ΠΎΠ²ΠΎΡΠ½ΠΈ ΡΡΠ΅Π΄Π½ΠΈΠΊ ΠΡΠΎΠ³ΡΠ°ΠΌΠ° Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ ΠΈ ΠΌΠ»Π°Π΄Π΅ Π Π’Π‘-Π°.ΠΠΎΠ·Π½Π°Ρ ΡΠ΅ ΠΏΠΎ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΠΎΠΌ Π±ΡΠΎΡΡ ΠΊΡΠΈΠΆΠ΅Π²Π½ΠΈΡ ΡΡΡΡΠ΅ΡΠ°, Π½Π° ΠΊΠΎΡΠΈΠΌΠ° Π³Π»ΡΠΌΠΈ, ΡΠ΅ΡΠΈΡΡΡΠ΅ ΠΈ ΡΡΡΠ° Π½Π° Π»ΠΈΡΡ ΠΌΠ΅ΡΡΠ°, ΠΊΠΎΡΠΈΡΡΠ΅ΡΠΈ Π΄Π΅ΡΠ΅ΡΠΎΠ³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠ΅ ΠΈΡΠΊΡΡΡΠ²ΠΎ ΡΠ°ΡΠ°Π΄ΡΠ΅ ΡΠ° βΠΠ΅ΠΆΠΎΠΌβ Π΄ΠΎΠΊ ΡΠ΅ ΡΠ°Π΄ΠΈΠΎ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΊΠ°ΡΠΈΠΊΠ°ΡΡΡΠΈΡΡΠ°.ΠΡΠ΅Π²ΠΎΡΠ΅Π½ ΡΠ΅ Π½Π° Π΅Π½Π³Π»Π΅ΡΠΊΠΈ, ΡΡΡΠΊΠΈ, Π±Π΅Π»ΠΎΡΡΡΠΊΠΈ, ΠΊΠΈΠ½Π΅ΡΠΊΠΈ, ΡΠ²Π΅Π΄ΡΠΊΠΈ, ΠΌΠ°ΡΠ°ΡΡΠΊΠΈ, ΡΡΠΌΡΠ½ΡΠΊΠΈ, Π±ΡΠ³Π°ΡΡΠΊΠΈ, ΡΠ»ΠΎΠ²Π°ΡΠΊΠΈ, ΡΡΡΠΈΠ½ΡΠΊΠΈ...ΠΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΎΠ΄ 125 ΠΊΡΠΈΠ³Π° ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π°, Π·Π±ΠΈΡΠΊΠΈ ΠΏΡΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ°, Π°ΡΡΠΎΡ ΡΠ΅ ΠΈ 12 Π°Π½ΡΠΎΠ»ΠΎΠ³ΠΈΡΠ° ΠΈ ΡΡΠ΅Π½Π°ΡΠΈΡΠ° Π·Π° ΠΌΠ½ΠΎΠ³Π΅ ΡΠ΅Π»Π΅Π²ΠΈΠ·ΠΈΡΡΠΊΠ° Π΅ΠΌΠΈΡΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΡΠ΅ΡΠΈΡΠ΅.ΠΠ°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ΠΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° `ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠΈΠ½ Π·Π°Π±Π°Π²Π½ΠΈΠΊ`, βΠ‘ΡΠ°ΡΠ° ΠΌΠ°ΡΠ»ΠΈΠ½Π°β Π·Π° ΠΆΠΈΠ²ΠΎΡΠ½ΠΎ Π΄Π΅Π»ΠΎ, `ΠΠ»Π°ΡΠ½ΠΎΠ³ Π»Π΅ΠΏΡΠΈΡΠ°` Π·Π° ΠΏΠ΅ΡΠ½ΠΈΡΠΊΠΎ ΡΡΠ²Π°ΡΠ°Π»Π°ΡΡΠ²ΠΎ `ΠΠ»Π°ΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΊΡΡΡΠΈΡΠ°` Π³ΡΠ°Π΄Π° Π‘ΠΌΠ΅Π΄Π΅ΡΠ΅Π²Π°, βΠΠ»Π°ΡΠ½ΠΎΠ³ ΠΠ°ΡΠΈΠ½ΠΎΠ³ ΠΏΠ΅ΡΠ° 98`, Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ ΠΡΠ»ΡΡΡΠ½ΠΎΠ³ ΡΠ΅Π½ΡΡΠ° ΠΈ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΠΎΡΠ΅ΠΊΠ΅ Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠΈΠ½ΡΠ° Π·Π° ΠΏΠΎΠ΄ΡΡΠΈΡΠ°Ρ ΠΈ ΡΠ½Π°ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ΅ Π΄Π΅ΡΡΠ΅ Π»ΠΈΡΠ΅ΡΠ°ΡΡΡΠ΅, Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡΠΈΡ Π½ΠΎΠ²ΠΎΡΡΠΈ `ΠΠΎΡΠ΄Π°Π½Π° ΠΡΠ°ΡΠΎΠ²ΠΈΡ`.ΠΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΠΠΎΠ²Π΅ΡΠ΅ ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΡ Π΄Π΅ΡΡΠΈΡ ΠΈΠ³Π°ΡΠ° Π·Π° ΡΡΠ°ΡΠ°Π½ Π΄ΠΎΠΏΡΠΈΠ½ΠΎΡ ΠΈ ΡΠ½Π°ΠΏΡΠ΅ΡΠ΅ΡΠ΅ Π»ΠΈΡΠ΅ΡΠ°ΡΡΡΠ΅ Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ, Π° Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ ΠΈ Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠΈΠ½-Π½ΠΎΡΠΈΠ»Π°Ρ ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π²ΠΎΠ³ ΡΡΠ°ΠΏΠ° Π½Π° ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΠΌ Π΄Π΅ΡΡΠΈΠΌ ΠΈΠ³ΡΠ°ΠΌΠ° 1993.ΠΠ½ΠΎΠ³Π° ΠΎΠ΄ Π½Π°Π±ΡΠΎΡΠ°Π½ΠΈΡ Π΄Π΅Π»Π° ΡΡΠ°ΠΌΠΏΠ°Π½Π΅ ΡΡ Ρ Π²ΠΈΡΠ΅ ΠΈΠ·Π΄Π°ΡΠ°, Π° ΡΠΎΠΌΠ°Π½ ΠΡΡΠ°Π½ ΠΏΡΠΈΠ½Ρ ΡΡΠ½ΡΠ° Π±ΠΈΠΎ ΡΠ΅ Π½Π°ΡΡΠΈΡΠ°Π½ΠΈΡΠ° ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ Π΄Π΅ΡΡΠ΅ΠΌ ΠΎΠ΄Π΅ΡΠ΅ΡΡ Π½ΠΎΠ²ΠΎΡΠ°Π΄ΡΠΊΠ΅ ΠΡΠ°Π΄ΡΠΊΠ΅ Π±ΠΈΠ±Π»ΠΈΠΎΡΠ΅ΠΊΠ΅ 2002. ΠΠ°Π³ΡΠ°Π΄Ρ Π΄Π΅ΡΡΠ΅ ΠΊΡΠΈΡΠΈΠΊΠ΅ `ΠΠΎΡΠΈΡΠ΅ΡΠ΅Π²ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΎ` Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠ»ΠΈ ΡΡ ΠΡΡΠ°Π½ ΠΏΡΠΈΠ½Ρ ΡΡΠ½ΡΠ° (2000), ΠΡΡΠΊΠ° ΠΊΠ°ΠΏΠ΅ΡΠ°Π½ΠΈΡΠ° (2001), Π¦Π²ΠΎΠ½ΠΊΠΈ (2003), Π₯Π°ΡΠ΄ΡΠΊ ΠΠ΅ΡΠΊΠΎ - ΡΡΠ½Π°ΠΊ Π²ΡΠ΅Π΄Π°Π½ ΡΠ΅Π»Π΅ Π²ΠΎΡΡΠΊΠ΅ (2019), ΠΡΠ±Π° Ρ Π°ΡΠ΄ΡΠΊ ΠΡΠΊΠΎΡΠ°Π²Π° (2021).Π£ ΡΠ°ΡΠ°Π΄ΡΠΈ ΡΠ° ΠΠ·Π΄Π°Π²Π°ΡΠΊΠΎΠΌ ΠΊΡΡΠΎΠΌ `ΠΡΠ΅Π»ΠΈΡΠ°` Π‘Π»ΠΎΠ±ΠΎΠ΄Π°Π½ Π‘ΡΠ°Π½ΠΈΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π½Π°ΠΏΠΈΡΠ°ΠΎ ΡΡΠΈΠ΄Π΅ΡΠ΅Ρ ΠΈΠ»ΡΡΡΡΠΎΠ²Π°Π½ΠΈΡ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΎΠΊΠ²ΠΈΡΡ Π΄Π²Π΅ Π΅Π΄ΠΈΡΠΈΡΠ΅ - ΠΠ΅ΡΠ° ΡΠΈΡΠ°ΡΡ ΡΡΠΏΡΠΊΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡ ΠΈ ΠΠ΅ΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΈΡΠΌΠ΅Π½ΠΎΡΡΠΈ. ΠΡΠΈΠ³Π΅ ΡΠ΅ ΠΈΠ»ΡΡΡΡΠΎΠ²Π°Π»Π° ΡΠΈΡΠ°Π²Π° ΠΏΠ»Π΅ΡΠ°Π΄Π° Π΄ΠΎΠΌΠ°ΡΠΈΡ ΠΈΠ»ΡΡΡΡΠ°ΡΠΎΡΠ° Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ, ΠΏΡΠ΅Π΄Π²ΠΎΡΠ΅Π½ΠΈΡ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠΎΠΌ ΠΠ°ΡΠΈΡΠ΅ΠΌ, ΠΠΎΠ²Π°Π½ΠΎΠΌ Π£ΠΊΡΠΎΠΏΠΈΠ½ΠΎΠΌ, ΠΠΈΡΠ°ΡΠΎΠΌ ΠΠΈΡΠ°ΡΠΎΠ²ΠΈΡΠ΅ΠΌ ΠΈ Π΄ΡΡΠ³ΠΈΠΌΠ°. ΠΠ° ΠΏΠΎΠΌΠ΅Π½ΡΡΠ΅ Π΅Π΄ΠΈΡΠΈΡΠ΅, ΠΊΠΎΡΠ΅ ΡΡ Π΄ΠΎΠΆΠΈΠ²Π΅Π»Π΅ Π²Π΅Π»ΠΈΠΊΡ ΠΏΠΎΠ»ΡΠ°ΡΠ½ΠΎΡΡ ΠΊΠΎΠ΄ Π½Π°ΡΠΌΠ»Π°ΡΠΈΡ ΡΠΈΡΠ°Π»Π°ΡΠ°, Π‘ΡΠ°Π½ΠΈΡΠΈΡ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ Π±ΡΠΎΡΠ½Π° ΠΏΡΠΈΠ·Π½Π°ΡΠ°. ΠΠ΄ΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΠ΅ΡΠ° ΡΠΈΡΠ°ΡΡ ΡΡΠΏΡΠΊΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡ ΠΏΡΠΎΠ³Π»Π°ΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠΎΠΌ Π΅Π΄ΠΈΡΠΈΡΠΎΠΌ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ Π½Π° ΠΠ΅ΡΡΠ½Π°ΡΠΎΠ΄Π½ΠΎΠΌ ΡΠ°ΡΠΌΡ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Ρ 2014. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Π° Π½Π° Π€Π΅ΡΡΠΈΠ²Π°Π»Ρ ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠ΅ ΠΊΡΠΈΠ³Π΅ Ρ ΠΠΈΠ½ΡΠΊΡ 2016. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ Π½Π°Π³ΡΠ°ΡΠ΅Π½Π° ΠΊΠ°ΠΎ Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠ° Π΅Π΄ΠΈΡΠΈΡΠ° ΠΊΡΠΈΠ³Π° Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ Π½Π° ΡΠ»ΠΎΠ²Π΅Π½ΡΠΊΠΈΠΌ ΡΠ΅Π·ΠΈΡΠΈΠΌΠ°. ΠΠ΄ΠΈΡΠΈΡΠ° Π²Π΅ΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΈΡΠΌΠ΅Π½ΠΎΡΡΠΈ Π½Π°Π³ΡΠ°ΡΠ΅Π½Π° ΡΠ΅ Π½Π° Π‘Π°ΡΠΌΡ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΠ°ΡΠ°Π»ΡΡΠΈ 2018. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΊΠ°ΠΎ ΠΈΠ·Π΄Π°Π²Π°ΡΠΊΠΈ ΠΏΠΎΠ΄ΡΡ Π²Π°Ρ ΠΈ ΠΈΡΡΠ΅ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΡΠ΅ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠ»Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Ρ ΠΠΎΠ·Π° Π½Π° Π‘Π°ΡΠΌΡ ΠΊΡΠΈΠ³Π° Ρ ΠΠΈΡΠΎΡΡ.ΠΠ²Π°ΡΠ΅ ΠΠΈΡΠ΅Π· ΠΎΠ΄ Π΄ΡΡ Π° ΠΈ Ρ ΡΠΌΠΎΡΠ° (ΠΠ°ΡΠΈΠ½ ΡΠ°Π±ΠΎΡ, 2018), Π΄ΠΎΠ΄Π΅ΡΡΡΡ Π¦Π΅Π½ΡΠ°Ρ Π·Π° ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΎΡΡ ΡΡΡΠΈΠΏΠ° ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄ ΠΏΡΠΈ Π£Π΄ΡΡΠΆΠ΅ΡΡ ΡΡΡΠΈΠΏΡΠΊΠΈΡ ΡΠΌΠ΅ΡΠ½ΠΈΠΊΠ° Π‘ΡΠ±ΠΈΡΠ΅ ΠΈ ΠΠ΅ΡΡΠΈ ΠΊΡΠ»ΡΡΡΠ½ΠΈ ΡΠ΅Π½ΡΠ°Ρ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄[1]ΠΠΎΠ±ΠΈΡΠ½ΠΈΠΊ ΡΠ΅ ΠΡΠΊΠΎΠ²Π΅ Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π΅ Π·Π° 2020. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Ρ.[2]ΠΠ΅Π»Π°ΠΠ±ΡΠ°Π²ΠΈΠΎ ΡΠ΅ 36 ΡΠΎΠΌΠ°Π½Π°, ΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈΡ ΡΡ Π½Π°ΡΠ·Π½Π°ΡΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠΈ:Π’Π°Π½Π³ΠΎ Π·Π° ΡΡΠΎΡΠ΅ (Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° `ΠΠΎΠ»ΠΈΡΠΈΠΊΠΈΠ½ Π·Π°Π±Π°Π²Π½ΠΈΠΊ` - Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠ΅ Π΄Π΅Π»ΠΎ Π·Π° ΠΌΠ»Π°Π΄Π΅ 1992, ΠΊΡΠΈΠ³Π° Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅ ΠΠΎΠ»Π°ΡΠΈΠ½ (1993) ΠΈ Π³ΠΎΠ΄ΠΈΡΡΠ° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° Π€Π΅ΡΡΠΈΠ²Π°Π»Π° Ρ ΡΠΌΠΎΡΠ° Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ, ΠΠ°Π·Π°ΡΠ΅Π²Π°Ρ (1993))ΠΠ»Π΅ΠΊ ΡΡΠ΅ΡΠ΄ (Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° Β«Π Π°Π΄Π΅ ΠΠ±ΡΠ΅Π½ΠΎΠ²ΠΈΡΒ» ΠΠΌΠ°ΡΠ΅Π²ΠΈΡ Π΄Π΅ΡΡΠΈΡ ΠΈΠ³Π°ΡΠ° β Π½Π°ΡΠ±ΠΎΡΠΈ ΡΠΎΠΌΠ°Π½ Π·Π° ΠΌΠ»Π°Π΄Π΅ 1998),ΠΠ²ΠΎΡΠ΅ Π½Π° Π²Π΅ΡΡΡΠ¦Π²ΠΎΠ½ΠΊΠΈ 1-7, (ΠΎΠ΄ ΠΊΠΎΡΠΈΡ ΡΠ΅ βΠ¦Π²ΠΎΠ½ΠΊΠΈ ΠΈ Π²ΠΈΠ»ΠΈΠ½ ΠΊΠΎΡΠΈΡβ Π΄ΠΎΠ±ΠΈΠΎ ΠΠΎΡΠΈΡΠ΅ΡΠ΅Π²ΠΎ ΠΏΠ΅ΡΠΎ 2003. Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅),ΠΡΡΠ°Π½ ΠΏΡΠΈΠ½Ρ ΡΡΠ½ΡΠ°ΠΡΡΠ°Π½, Π΄Π΅ΡΠ°ΠΊ Π½Π° ΠΏΡΠ΅ΡΡΠΎΠ»Ρ,ΠΡΡΠ°Π½ ΠΈ ΠΡΡΡΠ½Π΄ΠΈΠ»ΠΎ,ΠΠ»Π°ΡΡΠΈΡΠ½Π° ΠΊΠΈΡΠ»Π°ΠΠ΅Π»Π΅Π½Π° Π·ΡΠ°ΠΠ±ΠΈΡΠΊΠ΅ ΠΏΡΠΈΡΠ° ΠΈ ΠΏΠ΅ΡΠ°ΠΌΠ°:ΠΠ»Π°Π²Π΅ ΡΠ°ΡΠ³Π°ΡΠ΅ΠΏΠ΅,ΠΡΠΌΠΈΡΠ° ΡΠ° Π±ΡΠΊΠΎΠ²ΠΈΠΌΠ°,ΠΠΎΡΠΊΠ°ΡΡΠ΅ Π»ΡΠ±Π΅Π½ΠΈΡΠ΅ (ΠΊΡΠΈΠ³Π° Π³ΠΎΠ΄ΠΈΠ½Π΅, Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΡΠΈΡ Π½ΠΎΠ²ΠΎΡΡΠΈ βΠΠΎΡΠ΄Π°Π½Π° ΠΡΠ°ΡΠΎΠ²ΠΈΡβ ΠΠ»Π΅ΠΊΡΠΈΠ½Π°Ρ 1998),ΠΠΈΠ»Π° ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ Π΄Π²Π° ΡΠΎΠ±ΠΎΡΠ°,ΠΡΠΈΠ½ΡΠ΅Π·Π° ΡΠΎΠ»ΠΈΡΠ΅ΡΠ°,ΠΠ°ΠΊΠΎ ΡΠ΅ ΠΊΠ°ΠΆΠ΅: Π²ΠΎΠ»ΠΈΠΌ ΡΠ΅,ΠΠ΅ΡΠΎ ΠΏΠ°ΡΠΊΠΈΡΠ°ΡΡΠ΅ ΡΠ΅,ΠΠ΅ Π΄ΠΈΡΠ°Ρ ΠΠ΅ΡΠ½Ρ,Π§Π΅ΠΊΠ°ΠΌ ΡΠ΅,ΠΠΌΠ°ΠΌ Π³ΠΎΡΡΠ° ΠΈΠ· Π΄ΡΡΠ³Π΅ Π³Π°Π»Π°ΠΊΡΠΈΡΠ΅,ΠΠ΅ΡΠ΅ΡΠ°Ρ Π΄ΠΎΠ»Π°Π·ΠΈΠΌ ΠΊΠ°ΡΠ½ΠΈΡΠ΅ ΠΊΡΡΠΈ,ΠΠ΅ ΠΊΠΎΡΠΈΡΡΠΈ ΡΡΠΆ Π·Π° ΡΡΠ½Π΅ΠΠ΅ΡΠ° ΡΠΈΡΠ°ΡΡ ΡΡΠΏΡΠΊΡ ΠΈΡΡΠΎΡΠΈΡΡΠΠ΅ΠΊΠΎΠ²ΠΈ ΡΡΠΏΡΠΊΠ΅ ΠΏΠΈΡΠΌΠ΅Π½ΠΎΡΡΠΈΠΠ»Π°ΡΠΎ Π½Π° ΡΠ²ΠΈΠ»ΠΈΠΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΠ½ΠΈ ΠΊΠΎΠΌΠ°Π΄ΠΈ:ΠΠ°Π²Π° Ρ Π‘Π½ΠΎΠ²ΠΈΠ³ΡΠ°Π΄Ρ (ΠΠΎΠ·ΠΎΡΠΈΡΡΠ΅ ΠΌΠ»Π°Π΄ΠΈΡ , ΠΠΎΠ²ΠΈ Π‘Π°Π΄),ΠΠΎΠ½ΠΎΠ΄ΡΠ°ΠΌΠ΅:ΠΠ°ΡΠΈΡΠ° (Ρ ΠΈΠ·Π²ΠΎΡΠ΅ΡΡ ΠΡΠ°Π½ΠΊΠ΅ ΠΠ΅ΡΠ»ΠΈΠ½ΠΎΠ²ΠΈΡ),ΠΠΎΠΌΠ΅ΡΠ°Π½ΠΈ Π»ΠΎΠ½ΡΠΈΡΠΈ (ΠΠ²Π°Π½Π° ΠΠ΅ΡΠΏΠΎΡΠΎΠ²ΠΈΡ),Π Π΅ΡΠΊΠ° ΡΠ΅ΡΠΊΠ° (Π ΡΠΆΠΈΡΠ° Π‘ΠΎΠΊΠΈΡ),ΠΠ°ΡΡΠΎ ΡΠ΅ ΡΡΡΠ°ΠΎ ΠΠ³ΠΎΡ (Π Π°Π΄Π° ΠΡΡΠΈΡΠΈΠ½)Π Π°Π΄ΠΈΠΎ-Π΄ΡΠ°ΠΌΠ΅ Π·Π° Π΄Π΅ΡΡ:ΠΠΈΠ»Π° ΡΠ΅Π΄Π½ΠΎΠΌ Π΄Π²Π° ΡΠΎΠ±ΠΎΡΠ°,ΠΠ·Π»Π΅Ρ Π½Π° ΡΡΠ΄Π½ΠΎ Π·Π΅Π»Π΅Π½ΠΎ, (ΠΏΡΠ²Π° Π½Π°Π³ΡΠ°Π΄Π° Π½Π° ΡΠ°Π²Π½ΠΎΠΌ ΠΊΠΎΠ½ΠΊΡΡΡΡ Π Π°Π΄ΠΈΠΎ ΠΠ΅ΠΎΠ³ΡΠ°Π΄Π°)ΠΠΈΠΊΠΎΠ»Π° ΠΈ ΡΡΡΠ°ΡΠ½ΠΈ ΠΠΌΠ°,ΠΡΡΠΆΠ΅ΡΠ΅ ΡΠ° ΠΠ²ΠΈΡΠΎΠΌ Π‘ΠΌΠ΅ΡΠ°ΡΠ΅ΠΌ,Π Π°Π΄ΠΈΠΎ ΠΊΠΎΠΌΠ΅Π΄ΠΈΡΠ΅:Π ΠΎΠ±ΠΎΡΠΈ (1965), ΠΠ΅ΠΏΠ½ΠΈ Π·ΠΎΠΎΠ»ΠΎΡΠΊΠΈ Π²ΡΡ (1967), Π₯ΠΈΡΠ°Π΄Ρ Π½Π΅ΡΠ΅Π΄Π½Π°ΠΊΠΈΡ ΠΊΠΎΠΌΠ°Π΄ΠΈΡΠ° (1975), ΠΡΡΠ΅ΡΠΈΠ½Π°, ΠΠΈΡΠ°ΠΌΠΈΠ½ΠΈΠ·ΠΈΡΠ°Π½Π° ΠΠ»Π°ΡΡΠΎΠΌΠ΅Π½Π΅Ρ ΠΌΠΈΡΠ°Π΄Π°, ΠΠ°ΡΡΠ° Π½ΠΎΡ1/22
IZBLIZA I IZDALEKA KLD LEVI STROS SVJETLOST Sarajevo 1989 RASKRΕ ΔA R e f e r e n c e TuΕΎni tropi Osnovne strukture srodstva Divlje misli Pariz Simon de Bovoar Moris Merli-Ponti Marks Kapital SAD Njujork Talkot Parsons Breton Tangi DiΕ‘an Maks Ernst Pegi Gugenhajm Sartr Malinovski Jakobson Brodel Lakan Ana Zegers Viktor SerΕΎ Klod Ε enon, osnivaΔ kibernetike Etnologija KoleΕΎ de Frans ........................................................... PaΕΎnja !!! Jedna izuzetno uzbudljiva knjiga u kojoj se pominju brojni nauΔni autoriteti i drugi likovi koje je autor poznavao i sa kojima se ili susretao ili radiO !!! Latinica BroΕ‘ Omot 196 stranica OdliΔan primeraK
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
ReΔ izdavaΔa: Kao student i omladinski aktivist, Branko PoliΔ je autentiΔni svjedok jednog burnog i malo opisivanog razdoblja, u kojem se nadoknaΔuje izgubljeno vrijeme i Ε‘tete prouzroΔene Drugim svjetskim ratom. Ovo su zapisi o razdoblju nakon raskola sa SSSRβom, te prvim znakovima slobodnije buduΔnosti. PoliΔ piΕ‘e koristeΔi vlastite dnevnike i korespondenciju, neoptereΔen Β»naknadnim pamΔenjemΒ«. Ovim sveskom zavrΕ‘ava se autorova dramatiΔna mladost, zapoΔinje ozbiljan ΕΎivot. Sve se aktivnije poΔinje baviti novinarstvom da bi kasnije na RadioβZagrebu postao legendarni urednik emisija klasiΔne glazbe, novinski kritiΔar i publicist. Na pragu buduΔnosti je Δetvrti i zakljuΔni svezak do sada najopseΕΎnije autobiografije u hrvatskoj knjiΕΎevnosti.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Iz recenzije: ββJadranka Kosor je talentirana pripovjedaΔica, izvrsnoga autorskog stila, ona govori i o razdobljima svojega ΕΎivota koji nisu toliko vaΕΎni za javnost: o djetinjstvu, djevojaΕ‘tvu, o novinarskim poΔecima u VeΔernjem listu i na Radio Zagrebu... Govori i o svojim brakovima. PiΕ‘e razotkrivajuΔi svoju osjeΔajnu stranu, bez uljepΕ‘avanja, govori potresno i o traumama koje su obiljeΕΎile njezin ΕΎivot. Zbog toga ovoj knjizi prije pristaje ΕΎanrovska odrednica autobiografske proze nego memoaristike. Doista, valja istaknuti kako ova knjiga ide u red ponajboljih hrvatskih autobiografija. Ona Δe zbog svojih stilistiΔkih kvaliteta zasigurno biti zanimljiva i Δitateljima koji nisu primarno fokusirani na politiku.ββ Velimir ViskoviΔ