Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveĆĄtenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaĆĄu mail adresu.
1-25 od 38 rezultata
1-25 od 38 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi Äe Vas obavestiti kad pronaÄe nove oglase za traĆŸene kljuÄne reÄi.
Gogi Äe vas obavestiti kada pronaÄe nove oglase.
ReĆŸim promene aktivan!
Upravo ste u reĆŸimu promene saÄuvane pretrage za frazu .
MoĆŸete da promenite frazu ili filtere i saÄuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Trileri/misterije Autor :E. D. Miler IzdavaÄ : Vulkan IzdavaĆĄtvo âVisibabeâ... Tako ih Rusi nazivaju â ĆŸrtve pronaÄene u snegu. Uglavnom su to pijanci, beskuÄnici koji su se naprosto predali i zaspali u beskrajnoj belini... MeÄutim, ponekad su to i ĆŸrtve svirepog ubistva. Nik ima potrebu da se ispovedi. Dok je u Moskvi radio kao uspeĆĄan advokat, zavela ga je ...
ObjaĆĄnjenje graÄanskog zakonika za KnjaĆŸestvo Serbsko Autor: Dimitrije MatiÄ U Beogradu, u KnjaĆŸestva Serbskog knjigopeÄatnici, 1850. Tvrdi povez, srpski jezik, 704 str. Knjiga se sastoji iz dva dela Za svoje godine knjiga je u veoma dobrom stanju. Kompaktna je, ne ispada ni jedna strana. Ova knjiga predstavlja objaĆĄnjenje Äuvenog GraÄanskog zakonika KneĆŸevine Srbije iz 1844. U to vreme srpski zakonik je, nakon francuskog, austrijskog i holandskog, bio Äetvrti u Evropi. Dimitrije MatiÄ je doktorirao filozofiju u Lajpcigu. U vreme dok je pisao ovu knjigu radio je kao profesor prava na Liceju u Beogradu. Tokom ĆŸivota bio je i ministar prosvete kao i predsednik SkupĆĄtine.
Borisav StankoviÄ KOMPLET SABRANA DELA 1-6 Prosveta i Slovo ljubve Beograd, 1979. godine, tvrd koĆŸni povez, zlatotisak, suvi ĆŸig, obeleĆŸivaÄ za stranice, Äirilica. Knjige su nove. Komplet sadrĆŸi sledeÄe naslove: 01. STARI DANI * BOĆœJI LJUDI 02. IZ MOGA KRAJA 03. NEÄISTA KRV 04. DRAME - KOĆ TANA * TAĆ ANA * JOVÄA 05. GAZDA MLADEN * PEVCI 06. PEÄAL - PROZNI RADOVI * FRAGMENTI * ÄLANCI Borisav Bora StankoviÄ (1876 - 1927), srpski knjiĆŸevnik, pripovedaÄ, romansijer, dramatiÄar. Njegovo stvaralaĆĄtvo uglavnom se svrstava u realizam, ali ima osobine koje naginju ka naturalizmu. Novija kritika svrstava ga u zaÄetnike moderne srpske knjiĆŸevnosti. Njegovi romani i pripovetke oslikavaju ĆŸivot ljudi sa juga Srbije, iz rodnog Vranja. Pripada grupi pripovedaÄa koji su se pojavili na prelazu iz XIX u XX vek, Ivi Äipiku, Petru KoÄiÄu, Milutinu UskokoviÄu i drugima. Pravni fakultet u Beogradu zavrĆĄio je 1902. godine. DrĆŸavni sluĆŸbenik postaje 1904. kao carinik, zatim poreznik i Äinovnik Ministarstva prosvete. Stvarao je u vreme kad se mlaÄa generacija knjiĆŸevnika viĆĄe orijentisala prema zapadnjaÄkim uzorima, dok je on ostao privrĆŸen realistiÄkim tradicijama, sa simpatijom za patrijarhalni svet stare Srbije. OpisujuÄi tragiÄne liÄnosti, junake koji propadaju kao poetiÄne ĆŸrtve ljubavi, dao je upeÄatljivu sliku zaviÄajnog Vranja, raslojavanje i degeneraciju starih trgovaÄkih porodica, prodiranje seoskog elementa u grad. Bio je slikar strasnih sukoba i nostalgije za mladoĆĄÄu, proza mu je nadahnuta oseÄajem fatalizma i istoÄnjaÄke Äulnosti. Pored pripovedaka i romana, okuĆĄao se i kao dramski pisac, sa velikim uspehom. Svoju najpoznatiju dramu KOĆ TANA objavljuje 1902. godine, gde prvi put u knjiĆŸevnom delu koristi vranjski izgovor, ĆĄto izaziva velike knjiĆŸevne kritike. Jedan od najpoznatijih srpskih romana, NEÄISTA KRV, objavljuje 1910. godine. Za vreme Prvog svetskog rata biva zarobljen i transportovan u logor Derventa. Uz pomoÄ prijatelja, prebaÄen je iz Dervente za Beograd, gde je radio kao novinar. Nakon rata radio je u Ministarstvu prosvete Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Umro je 1927. godine u Beogradu. # 555
SpoljaĆĄnjost kao na fotografijama, unutraĆĄnjost u dobrom i urednom stanju! Veoma retko ovako u kompletu! ZAPISI ÄASOPIS ZA NAUKU I KNjIĆœEVNOST (1927-1940. godine) Urednik DuĆĄan Vuksan 1927 - 1940 PoÄetak razvoja nauÄne istoriografije u Crnoj Gori obiÄno se vezuje za kraj tridesetih godina 20. vijeka. Ipak, poÄeci, posebno oni vezani za publikovanje Äasopisa âZapisiâ, mogu se pratiti i skoro deceniju ranije, od sredine dvadesetih godina proĆĄlog vijeka. DuĆĄan D. Vuksan (Medak, 3. jul 1881 â Beograd, 24. decembar 1944) je bio srpski filolog i istoriÄar. Bavio se prouÄavanjem knjiĆŸevne, kulturne, druĆĄtvene i politiÄke istorije srpskog naroda, sa posebnim teĆŸiĆĄtem na prouÄavanju novovekovne istorije Crne Gore, Boke Kotorske i Hercegovine tokom 18. i 19. veka. TakoÄe se bavio arheografskom obradom i opisivanjem starih srpskih rukopisnih knjiga. RoÄen je u selu Medak kod GospiÄa u Lici. Poticao je iz srpske pravoslavne porodice. Studije iz oblasti slavistike i klasiÄne filologije zavrĆĄio je na SveuÄiliĆĄtu u Zagrebu. Potom je radio kao nastavnik u Bjelovaru, a zatim se preselio u Kraljevinu Crnu Goru, gde je od 1910. do 1913. godine radio kao nastavnik latinskog i srpskog jezika u gimnaziji na Cetinju. Tokom narednih godina, radio je kao nastavnik u novoustanovljenim gimnazijama u PeÄi i Beranama, a takoÄe je obavljao i duĆŸnost upravnika u pomenutim ustanovama. Kasnije je bio prosvetni inspektor Zetske oblasti, a potom i upravnik uÄiteljske ĆĄkole u Beranama. Za direktora Cetinjske gimnazije postavljen je 1926. godine, a ujedno je postao i postao vrĆĄilac duĆŸnosti upravnika DrĆŸavnog muzeja na Cetinju. Nedugo potom, napustio je funkciju direktora gimnazije, posvetivĆĄi se istraĆŸivaÄkim i nauÄnim poslovima u DrĆŸavnom muzeju. PrepoznavĆĄi izuzetan znaÄaj arhivske graÄe koja je Äuvana u fondovima DrĆŸavnog muzeja, u potpunosti se posvetio sreÄivanju i temeljnom prouÄavanju arhivskog materijala, koji je najveÄim delom poticao iz 18. i 19. veka. Neposredan uvid u istorijske izvore iz pomenutog razdoblja, koji su velikim delom bili neprouÄeni i neobjavljeni, omoguÄio mu je da u svojim radovima rasvetli mnoga kljuÄna pitanja iz novovekovne istorije srpskog naroda u oblastima Crne Gore, Boke Kotorske i Hercegovine, a njegovi nauÄni radovi su upravo zahvaljujuÄi svojoj neposrednoj utemeljenosti na istorijskim izvorima zadrĆŸali trajnu vrednost. U nameri da arhivsku graÄu uÄini dostupnom najĆĄiroj struÄnoj i ostaloj javnosti, pokrenuo je 1927. godine struÄni Äasopis pod nazivom Zapisi, koji je izlazio sve do 1941. godine. U tom razdoblju, na stranicama ovog Äasopisa objavio je gotovo 4500 dokumenata. PoÄevĆĄi od 1936. godine ĆŸiveo je u Beogradu, posvetivĆĄi se daljem sreÄivanju i objavljivanju prikupljene graÄe. Ukupno je priredio tri posebne zbirke dokumenata, pod nazivima: Spomenica Petra II PetroviÄa-NjegoĆĄa (1926); Petar I PetroviÄ NjegoĆĄ: Poslanice Crnogorcima, BrÄanima i Primorcima (1935); Pisma Petra PetroviÄa NjegoĆĄa (1940). NajveÄi broj nauÄnih radova i struÄnih priloga objavio je u vidu kraÄih rasprava u raznim periodiÄnim publikacijama. Njegovo najznaÄajnije delo bila je monografija pod naslovom: Petar I PetroviÄ NjegoĆĄ i njegovo doba (1951) koja je ĆĄtampana nakon njegove smrti.
Extra retko! OÄuvano kao na slikama 1847. Georgije - ÄorÄe MaletiÄ (Jasenovo, 13. mart 1816 â Beograd, 13. januar 1888) bio je knjiĆŸevnik, estetiÄar, prevodilac, politiÄar, pozoriĆĄni pedagog i teoretiÄar.[1] ÄorÄe MaletiÄ ÄorÄe MaletiÄ 1881 Th. Mayerhofer.png ÄorÄe MaletiÄ ĐŃĐœĐŸ ĐžĐŒĐ” Georgije MaletiÄ Đ ĐŸŃĐ”ŃĐ” 13. ĐŒĐ°ŃŃ 1816. Jasenovo, ĐĄĐŒŃŃ 13. ŃĐ°ĐœŃĐ°Ń 1888.â(71 ĐłĐŸĐŽ.). Beograd, RoÄen je u Jasenovu kod Bele Crkve u Vojvodini 1816. godine. PreĆĄao je 1838. godine u KneĆŸevinu Srbiju.[2] Uz profesorsku katedru radio je i kao urednik beogradskih Äasopisa `Podunavka` i `Rodoljub`. Od 1844. godine se intenzivnije bavi pisanjem pozoriĆĄnih komada. Vredni paĆŸnje su drame: Apoteoza velikom KaraÄorÄu(1850), Preodnica srbske slobode ili srbski ajduci(1863), i Smrt cara Mijaila. Bio je drugi upravnik Narodnog pozoriĆĄta u Beogradu 1871. godine. Postao je 27. decembra 1847. godine redovan Älan DruĆĄtva srpske slovesnosti u Beogradu. Poznat je po spevu Tri pobratima. Pisao je struÄne knjige poput: Ritorika (1855, 1856) i Teorija poezije (1864). Danas u Jasenovu osmogodiĆĄnja osnovna ĆĄkola nosi njegovo ime.[3]
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Srpska knjiĆŸevnost-Drama 1-25, celo kolo-komplet 1. PoÄeci srpske drame 2. Joakim VujiÄ â Izabrane drame 3. Jovan Serija PopoviÄ â Izabrane komedije i drame I 4. Jovan Serija PopoviÄ â Izabrane komedije i drame II 5. Posrbe 6. K. TrifkoviÄ â Komedije i dramoleti 7. Istorijska drama XIX veka I 8. Istorijska drama XIX veka II 9. Äura JakĆĄiÄ â Drame 10. Laza KostiÄ â Drame 11. Dragutin IliÄ â Izabrane drame 12. Komedije i narodni komadi XIX veka 13. Drama na poÄetku XX veka 14. Borisav StankoviÄ â Drame 15. Vojislav M. JovanoviÄ â Izabrane drame 16. Milutin BojiÄ â Izabrane drame 17. Branislav NuĆĄiÄ â Izabrane komedije i drame I 18. Branislav NuĆĄiÄ â Izabrane komedije i drame II 19. Drama izmeÄu dva rata 20. Savremena drama I 21. Savremena drama II 22. Velimir LukiÄ â Izabrane drame 23. Aleksandar PopoviÄ â Izabrane drame 24. DuĆĄan KovaÄeviÄ â Izabrane drame 25. Radio i TV drama IzdavaÄ: NOLIT, Beograd 1987; Srpska knjiĆŸevnost â Drama Tvrd povez, 20cm. Stanje: Veoma dobro.
PRVA OBJAVLJENA KNJIGA LAZE KOSTIÄA! za svoje godine knjiga je odliÄno oÄuvana korice su kao na slici, tvrd povez unutra ima peÄate prethodnih vlasnika kao ĆĄto se vidi na slici extra RETKO! Maksim CrnojeviÄ : tragedija u pet radnja / Napisao Laza KostiÄ [Novi Sad] : Izdala `Matica Srbska`, 1866 (U Novom Sadu : Episkopska ĆĄtamparija) [4], 123 str. ; 23 cm Lazar âLazaâ KostiÄ (Kovilj, 31. januar / 12. februar 1841 â BeÄ, 26. novembar 1910) je bio srpski knjiĆŸevnik, pesnik, doktor pravnih nauka advokat, poliglota, novinar, dramski pisac i estetiÄar. RoÄen je 1841. godine u Kovilju, u BaÄkoj, u vojniÄkoj porodici. Otac mu se zvao Petar KostiÄ, a majka Hristina JovanoviÄ. Imao je i starijeg brata Andriju, ali njega i svoju majku nije upamtio jer su oni preminuli dok je Laza joĆĄ bio beba. Petar KostiÄ, Lazin otac, preminuo je 1877. godine. Osnovnu ĆĄkolu je uÄio u mestu roÄenja, gde mu je uÄitelj bio Gligorije GliĆĄa KaÄanski.[1] Gimnaziju je zavrĆĄio u Novom Sadu, PanÄevu i Budimu, a prava i doktorat prava 1866. na PeĆĄtanskom univerzitetu.[2][3][4][5] SluĆŸbovanje je poÄeo kao gimnazijski nastavnik u Novom Sadu; zatim postaje advokat, veliki beleĆŸnik i predsednik suda. Sve je to trajalo oko osam godina, a potom se, sve do smrti, iskljuÄivo bavi knjiĆŸevnoĆĄÄu, novinarstvom, politikom i javnim nacionalnim poslovima. Dvaput je dopao zatvora u PeĆĄti: prvi put zbog laĆŸne dostave da je uÄestvovao u ubistvu kneza Mihaila i drugi put zbog borbenog i antiaustrijskog govora u Beogradu na sveÄanosti prilikom proglaĆĄenja punoletstva kneza Milana.[6] Kad je osloboÄen, u znak priznanja, bio je izabran za poslanika Ugarskog sabora, gde je, kao jedan od najboljih saradnika Svetozara MiletiÄa, ĆŸivo i smelo radio za srpsku stvar. Potom ĆŸivi u Beogradu i ureÄuje âSrpsku nezavisnostâ, ali pod pritiskom reakcionarne vlade morao je da napusti Srbiju. Na poziv kneza Nikole odlazi u Crnu Goru i tu ostaje oko pet godina, kao urednik zvaniÄnih crnogorskih novina i politiÄki saradnik kneĆŸev. No i tu doÄe do sukoba, pa se vrati u BaÄku. U Somboru je proveo ostatak ĆŸivota relativno mirno. Tu je deset godina bio predsednik Srpske narodne Äitaonice koja se danas po njemu naziva. U PeĆĄti se 1892. godine susreo sa Nikolom Teslom kome je 1895. preporuÄio za ĆŸenidbu Lenku DunÄerski, u koju je i sam bio potajno zaljubljen. Interesantno je da je Tesla pored Lenke DunÄerski odbio i slavnu glumicu Saru Bernar.[7] Umro je 1910. god. u BeÄu, a sahranjen je na Velikom Pravoslavnom groblju u Somboru. OstaÄe zapamÄen kao jedan od najznaÄajnijih knjiĆŸevnika srpskog romantizma. Izabran je za Älana Srpskog uÄenog druĆĄtva 27. februara 1883, a za redovnog Älana Srpske kraljevske akademije 26. januara 1909. KnjiĆŸevni rad PoĆĄtanska marka s likom Laze KostiÄa, deo serije maraka pod imenom âVelikani srpske knjiĆŸevnostiâ koju je izdala Srbijamarka, PTT Srbija, 2010. godine Kao politiÄki Äovek i javni radnik KostiÄ je vrĆĄio snaĆŸan uticaj na srpsko druĆĄtvo svoga vremena. On je jedan od osnivaÄa i voÄa âUjedinjene omladineâ, pokretaÄ i urednik mnogih knjiĆŸevnih i politiÄkih listova, intiman saradnik Svetozara MiletiÄa. On se u Austriji borio protiv klerikalizma i reakcije, a u Srbiji protiv birokratske stege i dinastiÄara. Kad je zaĆĄao u godine, napustio je svoju raniju borbenost i slobodoumlje, pa je to bio razlog ĆĄto se i njegov knjiĆŸevni rad stao potcenjivati. KostiÄ je svoje knjiĆŸevno stvaranje poÄeo u jeku romantizma, pored Zmaja, JakĆĄiÄa i drugih vrlo istaknutih pisaca. Pa ipak, za nepunih deset godina stvaranja on je stao u red najveÄih pesnika i postao najpoznatiji predstavnik srpskog romantizma. Napisao je oko 150 lirskih i dvadesetak epskih pesama, balada i romansi; tri drame: Maksim CrnojeviÄ, (napisana 1863, objavljena 1866) COBISS.SR 138395143 Pera Segedinac (1882) Uskokova ljuba ili Gordana (1890); Pismo knjiĆŸevnika Laze KostiÄa prijatelju Jovanu MiliÄiÄu, Sombor, 14. jula 1908. g. Pismo je muzejska graÄa PozoriĆĄnog muzeja Vojvodine estetiÄku raspravu: Osnova lepote u svetu s osobenim obzirom na srpske narodne pesme (1880), filosofski traktat: Osnovno naÄelo, KritiÄki uvod u opĆĄtu filosofiju (1884), i veliku monografiju: O Jovanu JovanoviÄu Zmaju (Zmajovi), njegovom pevanju, miĆĄljenju i pisanju, i njegovom dobu (1902).[8] Pored veÄeg broja Älanaka polemiÄnog karaktera, predavanja, skica i feljtona. Od prevodilaÄkog rada najznaÄajniji su njegovi prevodi Ć ekspira: âHamletâ, âRomeo i Julijaâ i âRiÄard IIIâ. U prozi je napisao i nekoliko pripovedaka (âÄedo vilinoâ, âMaharadĆŸaâ, âMuÄenicaâ). Jedna od najpoznatijih dela su mu programska pesma âMeÄu javom i med snomâ, kao i âSanta Maria della Saluteâ jedna od najvrednijih lirskih pesama srpske umetniÄke knjiĆŸevnosti. Preveo je udĆŸbenik rimskog prava âPandektaâ sa nemaÄkog jezika 1900. godine,[9][10] u to vreme veliki deo vremena je provodio u manastiru KruĆĄedolu.[11][12] NasleÄe Jedna novobeogradska ĆĄkola od 2005. nosi ime po Lazi KostiÄu. Osnovna ĆĄkola u Kovilju, rodnom mestu Laze KostiÄa, takoÄe nosi njegovo ime. Od 2000. godine u Novom Sadu postoji gimnazija koja nosi ime po Lazi KostiÄu i verovatno je jedina srednja ĆĄkola u Srbiji koja poseduje pravu ĆĄkolsku pozoriĆĄnu salu sa 215 sediĆĄta i modernom prateÄom opremom za profesionalan rad [13]. Njemu u Äast ustanovljene su Nagrada Laza KostiÄ i Nagrada Venac Laze KostiÄa, a u Äast pesme âSanta Marija dela Saluteâ organizovana je u Somboru manifestacija Dan Laze KostiÄa, na kojoj se svakog 3. juna odabranom pesniku se dodeljuje Venac Laze KostiÄa. Prvi dobitnik je Pero Zubac, a 2016. godine DuĆĄko NovakoviÄ i Stojan Berber. Nagradu je 2017. godine dobio novosadski pesnik Jovan Zivlak.[14] O njemu je 1985. snimljen film SluÄaj Laze KostiÄa. Po njemu se zove Biblioteka âLaza KostiÄâ Äukarica. Rekvijem Laze KostiÄa Srpski novinar i publicista Ivan KalauzoviÄ Ivanus napisao je marta 2017. godine lirsku, elegiÄnu pesmu âRekvijem Laze KostiÄaâ, zamiĆĄljenu kao nastavak poeme âSanta Maria della Saluteâ i omaĆŸ Lazi KostiÄu. Stihove âRekvijema...â javnost je prvi put Äula u Äikagu, pre projekcije filma âSanta Maria della Saluteâ Zdravka Ć otre u bioskopu âCentury Centreâ. Pred punom salom, govorila ih je novinarka nekadaĆĄnjeg Radio Sarajeva Milka FiguriÄ.[15] Vokalno izvoÄenje âRekvijema Laze KostiÄaâ emitovano je u okviru emisije âVeÄeras zajednoâ Prvog programa Radio Beograda aprila 2017.[16] U ulozi oratora ponovo je bila Milka FiguriÄ, Äiji se glas tada Äuo na talasima Radio Beograda prvi put nakon raspada JRT sistema. dr laza kostic knjiga o zmaju srpska knjizevnost xix vek xix veka romantizam ...
SpoljaĆĄnjost kao na fotografijama, unutraĆĄnjost u dobrom i urednom stanju! Zastitni omotaci malo pohabni, i stranice tabaka pozutele od starosti, ostalo u dobrom i urednom stanju! Engleski jezik! Veoma retke i vazne knjige iz oblasti ekologije, biologije, ornitologije svetski priznatog autora Charles Villiam Beebe [`bi: bi] (roÄen 29. jula 1877. u Njujorku, â 4. juna 1962. U Arimi, Trinidad) bio je ameriÄki ornitolog, ihtiolog, istraĆŸivaÄ dubokih mora i ekolog. Za svoj rad, izmeÄu ostalih, odlikovan je medaljom John Burroughs i Daniel Giraud Elliot. Godinama je radio za njujorĆĄki zooloĆĄki park, danas poznat kao zooloĆĄki vrt Bronk; nedavno kao kustos odeljenja za ptice. Beebe je roÄen 1877. godine kao sin trgovca papirom. Kroz interesovanje za biologiju i brojne posete PrirodnjaÄkom muzeju u Njujorku stekao je prijateljstvo tamoĆĄnjeg direktora Henrija Fairfielda Osborna. Posle nauÄnog obrazovanja na Univerzitetu Kolumbija (bez akademske diplome) radio je od 1899. godine na ornitoloĆĄkom odeljenju njujorĆĄkog zooloĆĄkog parka. Tamo se ubrzo proslavio kao talentovani Äuvar ptica. 1902. oĆŸenio se farmerovom cÌerkom Mari Blair Rice iz Virginije. To ga je pratilo na ornitoloĆĄkim istraĆŸivaÄkim putovanjima. 1913. godine ponovo se razvela od Beebe, da bi se dan kasnije udala za arhitektu Roberta L. Nilesa. U javnosti je, meÄutim, Vilijam oznaÄen kao uzrok braÄne krize. Iste godine Beebe je preuzeo upravljanje novoosnovanim odeljenjem za tropska istraĆŸivanja. Zbog toga je 1916. osnovao prvu stanicu za istraĆŸivanje tropskih podruÄja u Britanskoj Gvajani. JoĆĄ jedan usledio je kasnije na Bermudima. Tokom svoje prve ekspedicije na ostrva Galapagos 1923. godine popeo se na aktivni vulkan i pretrpeo trovanje odlazecÌim gasovima. Otprilike u to vreme zapoÄeo je i ronjenje sa kacigama kako bi mogao da istraĆŸi ĆŸivotinjski svet okeana u njihovom prirodnom staniĆĄtu. 1927. oĆŸenio se vermontskom spisateljicom Elsvith Thane Ricker, koja je bila 25 godina mlaÄa od njega. Tada su on i Otis Barton razvili batisferu, ronilaÄku sferu kojom su 15. avgusta 1934. dostigli rekordnu dubinu od 923 m. Saradnja Beebe-a i Bartona nije potrajala; njih dvojica su ubrzo ponovo krenuli svojim putem. Rekord dubine potukao je 1948. godine (bez uÄeĆĄcÌa Beebe-a) Barton u svojoj novoizgraÄenoj ronilaÄkoj sferi Bentoskop sa 1.370 m. (1960. godine Jackues Piccard je dostigao najvecÌu mogucÌu morsku dubinu, skoro 11.000 m, takoÄe u ÄeliÄnoj kugli, ali sa sopstvenim plutajucÌim telom, podvodnim âTrstomâ.) 1944. Beebe je prvi put upoznao Rachel Carson, koja je napisala pogovor za jednu od svojih knjiga. Podstakao ih je da sami istraĆŸuju i rone i da objave svoje rezultate. PoĆĄto je istraĆŸivaÄka stanica na Bermudima tokom Drugog svetskog rata pretvorena u bazu vazduhoplovstva, Beebe je osnovao novu bazu u Trinidadu koristecÌi svoje naknade za knjige. Ova stanica, nazvana Simla, povezana je sa PrirodnjaÄkim centrom Asa Vright 1974. godine i joĆĄ uvek je popularno mesto okupljanja ornitologa i ljubitelja ptica. 1952. godine Beebe se povukao u dobi od 75 godina. Naravno da je nastavio da radi na âsvojojâ istraĆŸivaÄkoj stanici Simla, uz podrĆĄku svog dugogodiĆĄnjeg zooloĆĄkog asistenta Jocelin Crane (1909-1998), umro je ovde 4. juna 1962, a takoÄe je sahranjen u Trinidadu. Fazani, ptice...
Polovne knjige, izuzetno oÄuvane. Ima, vrlo malo, podvuÄenog teksta. IzdavaÄ: Neoplanta film - Novi Sad, 1971. god. BroĆĄiran povez, 29 cm. 1009 str. Neoplanta film je bilo filmsko preduzeÄe sa sediĆĄtem u Novom Sadu, osnovano septembra 1966. godine ukazom SkupĆĄtine SAP Vojvodine. Prestalo je da postoji 1986. godine. Proizvelo je preko 200 filmskih naslova, od toga 13 dugometraĆŸnih igranih filmova, 173 kratkometraĆŸna igrana, dokumentarna i animirana filma. U ovom periodu proizvedeno je oko 58 filmova proseÄno oko 11 godiĆĄnje.NajviĆĄe je proizvedeno redovnih autorskih filmova koji su predlagali i realizovali sami autori ili su ih radili autori po pozivu Neoplante. Predlozi su upuÄivani na konkurse RepubliÄkog fonda za kulturu ili Pokrajinske zajednice za kulturu. SadrĆŸaj dokumentaraca je bio razliÄit: teme iz druĆĄtvenog ĆŸivota, sporta, umetnosti, poljoprivrede, istorije, meÄunacionalnih odnosa itd. ZnaÄajni reditelji u ovom periodu koji su dali peÄat filmskoj proizvodnji Neoplanta filma: Branko MiloĆĄeviÄ (ilustrativni filmski izraz):viĆĄe godina se bavio amaterskim filmom i saraÄivao sa televizijom.Äesto radio naruÄene dokumentarne filmove koji nisu trpili eksperimentisanje niti preveliku autorsku slobodu. Miroslav AntiÄ (lirsko-vizionarski filmski izraz):svojim filmovima davao poetsku notu ulazeÄi smelije u kritiÄki odnos prema savremenim druĆĄtvenim problemima Ćœelimir Ćœilnik (problemski filmski izraz): uneo je potpuno novi filmski izraz u produkciji svojih dokumentarnih a kasnije i igranih filmova sa Äime je kasnije postao prepoznatljiv u jugoslovenskoj i svetskoj produkciji dokumentarnog filma. Od ukupno 58 snimljenih filmova oni su realizovali 31 dokumentarac. Ostali znaÄajni reditelji: Karpo AÄimoviÄ Godina, Nikola Majdak i Prvoslav MariÄ.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
U duhovnoj medicini, doktoru Veselmanu pridruĆŸuje se i njegova supruga, transpersonalna lekarka DĆŸil Kikendal, RPT, kako bi nam predstavila meÄukulturno razmatranje bolesti, leÄenja i zdravstvene zaĆĄtite iz drevne mudrosti tradicionalnih naroda. Duhovna medicina otvara prozor u univerzalni pogled na svet koji Äe vam pomoÄi da razumete klasiÄne uzroke bolesti koji su suĆĄtinski korak u istinskom isceljenju. Radite sa Äetiri nivoa duhovnog isceljivanja i proĆĄirite svoje veze sa unutraĆĄnjim izvorima mudrosti i moÄi. Produbite svoje kontakte sa duhovima koji pomaĆŸu i majstorima leÄenja.
Nikolaj Ć imiÄ lepo oÄuvano kao na slikama izuzetno retka knjiga ĐĐșĐŸĐœĐŸŃŃĐ°ŃŃ ŃлаĐČĐœŃŃ Ń Đž Ń ŃабŃŃŃ Ń Đ»ĐžŃŃ / ĐĐžĐșĐŸĐ»Đ°Đ”ĐŒŃ ĐšĐžĐŒĐžŃŃ ĐżŃĐŸĐžĐ·ĐČĐ”ĐŽĐ”ĐœŃ ĐŃ ĐŃĐŽĐžĐœŃŁ ĐŃĐ°ĐŽŃŁ : ĐĐžŃĐŒĐ”ĐœŃ ĐŃалДĐČŃĐșĐ°ĐłĐŸ ĐŃĐ”ŃŃОлОŃĐ° ĐĐ”ĐœĐłĐ”ŃŃĐșĐ°ĐłĐŸ, 1807 138, [3] ŃŃŃ. ; 19 cm ĐĄĐ°ĐŽŃжаŃ: ĐĐ”ŃŃŃ ĐДлОĐșŃĐč ; ĐĐșĐ°ŃĐ”ŃĐžĐœĐ° ĐŃĐŸŃĐ°Ń ; ĐĄŃĐ°ĐœĐžŃлаĐČŃ ĐvĐłŃŃŃŃ ; ĐĐŸŃĐ”ĐŒĐșĐžĐœŃ ; ĐĄŃĐČĐ°ŃĐŸĐČŃ ; ĐĐŸŃŃŃŃŃĐșĐŸ. Nikolaj Ć imiÄ je napisao prvu Logiku srpskog jezika. Znameniti filozofsko-prosvetiteljski pisac, direktor ĆĄkola, senator i kapetan grada Sombora, Nikolaj Ć imiÄ, roÄen je u Somboru 4. januara 1766. godine. U Somboru je zavrĆĄio osnovnu i latinsku gramatikalnu ĆĄkolu, gimnaziju u Segedinu, a dva teÄaja filozofije (logiku i fiziku) i prava u PeĆĄtije poloĆŸio i advokatski ispit. Po zavrĆĄetku studija otiĆĄao je u Rusiju, gde je jedno vreme bio ruski oficir kada se 1801. godine vratio iz Rusije, jedno vreme je radio kao advokat u Somboru, a posle kao senator grada Sombora i gradski kapetan. Posle penzionisanja Avrama MrazoviÄa 1811. godine postavljen je za direktora svih srpskih osnovnih ĆĄkola u Ugarskoj. Njegova je posebna zasluga ĆĄto se ĆĄkolska mreĆŸa proĆĄirila i na somborske salaĆĄe. Ć imiÄ je pisac mnogobrojnih knjiga, originalnih, prevedenih i preraÄenih, kao ĆĄto su: Logika (u dva dela), prvi sistematski priruÄnik logike u Srba, koji je 150 godina bio i jedina knjiga ove vrste kod nas, Ikonostas slavnih i hrabrih lic. (Biografije Petra Velikog, Katarine II, Stanislava Avgusta, Potemkina, Cyvopova i TadeuĆĄa KoĆĄÄuĆĄkog), TurÄin Abdalah i Serbij Serboslava, naravouÄitelenaja povest, Aristej i Acencira, egipatskaja naravouÄitelnaja povijest i druge. Njegovi spisi, iako nisu originalni, izvrĆĄili su jednu odreÄenu progresivnu kulturno-prosvetnu misiju. Znalac nekoliko jezika i ĆĄiroke kulture Nikolaj Ć imiÄ je jedan od najobrazovanijih i najznamenitijih Somboraca s kraja XVIII i poÄetka XIX veka. Umro je u Somboru 1848. godine.
Äasopis ĆŸivih = La Revue des vivants vlasnik A. StanojeviÄ ; urednik Branko TeodosiÄ SadrĆŸi tekstove sledeÄih autora: KARL MARX, CVETKO BANJANIN, BRANKO TEODOSIC, M. SELIMOVIC... NASLOVNA STRANA CRTEZ G. GROSZA crveni deo naslovne strane je list koji se `otvara` i ispod njega je crtez grosza - moc `civilizacije` casopis je kompletan. str. od 65 do 82, dim.29 x 20 cm meki povez, stranice iskrzane, inace u dobrom stanju NARODNA BIBLIOTEKA SRBIJE NEMA OVAJ BROJ J E D I N I P O Z N A T I P R I M E R A K Georg Gros (nem. George Grosz; * 26. jul 1893, Berlin â â 6. jul 1959, Berlin) je bio nemaÄki grafiÄar i slikar. U Parizu je nakon dodira s futurizmom i dadaistiÄkim ekscesima preĆĄao na politiÄku i socijalnu karikaturu u satiriÄkim Äasopisima. Njegov likovni izraz je nemilosrdna kritika nemaÄkog militarizma i burĆŸoaske klase. Od nemaÄkog haosa posle Prvog svetskog rata do prvih simptoma nacistiÄkog terora svoju likovnu dokumentaciju objavljivao je u ciklusima grafike: âBog je s namaâ, âLice vladajuÄe klaseâ, âEvo Äovekaâ Od slika itiÄu se âPomrÄina suncaâ i âNemaÄka, jedna zimska bajkaâ. 1932. iselio se u SAD, gde je radio crteĆŸe za knjige. Uspomene svog ĆŸivota objavio je 1931. u NemaÄkoj, a 1946. u Njujorku pod nazivom `Malo da i veliko ne`. Gros je uÄestvovao u SpartakistiÄkom ustanku 1919. nakon koga je kraÄe vreme bio Älan KP NemaÄke; nju je napustio posle posete Sovjetskoj Rusiji 1922. gde ga je razoÄarao totalitarni karakter komunistiÄke vlasti. NemaÄku je napustio pred nacistiÄkim progonima i utoÄiĆĄte naĆĄao u SAD Äiji je drĆŸavljanin postao 1938. Posle drugog svetskog rata se vratio u NemaÄku i ĆŸiveo u Berlinu. Tamo je i umro od posledica pada niz stepenice nakon jedne noÄne pijanke. Pojavljuje se kao lik u filmu Maks iz 2002. godine, gde ga tumaÄi ĆĄkotski glumac Kevin MekKid.
ARHIPELAG GULAG I II III Aleksandar SolĆŸenjicin KOLEKCIONARSKI PRIMERAK `POSVEÄUJEM svima kojima ĆŸivot bi kratak da bi ovo mogli ispriÄati. I neka mi oproste ĆĄto sve ne videh, ĆĄto se svega ne setih, ĆĄto sve ne odgonetnuh.` KNJIGE ZA KOLEKCIONARE I BIBLIOFILE Aleksandar SolĆŸenjicin, ruski pisac, dramatugr, istoriÄar, dobitnik Nobelove nagrade za knjiĆŸevnost 1970. godine, Älan Ruske akademije nauka i Älan Srpske akademije nauka. Najpoznatiji sovjetski disident svih vremena. SolĆŸenjicin je bio kompletan intelektualac - studirao je na FiziÄko-matematiÄkom fakultetu, paralelno i na Instututu za istoriju, filozofiju i knjiĆŸevnost. Posle napada nacistiÄke NemaÄke na SSSR, dobrovoljno se prijavio u vojsku gde je napredovao vrlo brzo od obiÄnog vojnika do zapovednika artiljerijske brigade. Tokom 1945. godine je, zbog pesama u kojima je indirektno kritikovao Staljina i njegov reĆŸim, osuÄen na sibirski logor. Rehabilitovan je 1956. godine i od tada je radio kao uÄitelj. Njegova literatura je obeleĆŸena sopstvenim iskustvom iz sibirskih logora u kojima je proveo devet godina. Proganjan je i kasnije, Äak mu je u jednom periodu bilo oduzeto sovjetsko drĆŸavljanstvo, pa je 1974. godine emigrirao iz Sovjetskog saveza. Tek 1998. godine vratio se u Rusiju i tom prilikom odbio najviĆĄu drĆŸavnu nagradu koju mu je dodelio tadaĆĄnji predsednik Boris Jeljcin. Tom prilikom je rekao: `Ne mogu da primim nagradu od vrhovne vlasti koja je dovela Rusiju do sadaĆĄnjeg pogubnog stanja.` Tokom boravka na Zapadu, dok je bio emigrant, iskazao je javni prezir prema vulgarnom materijalizmu tog istog Zapada... Njegova duhovna priroda je uvek nadvladavala taj nizak, materijalni momenat koji je odbacivao sa indignacijom. Povodom raspada Jugoslavije, SolĆŸenjicin je izjavio joĆĄ 1994. godine: `Jugoslovenski konflikt nije nastao po ĆŸelji naroda. Ni Srbi, ni Hrvati, ni Bosanci nisu ni u Äemu krivi. Krivi su komunista Tito i njegova banda, koji su nacrtali granice koje ne odgovaraju etniÄkom sastavu`. Knjige NISU KORIĆ ÄENE. Original primerak, sa nalepnicom, ovakvih kompleta viĆĄe nema u prodaji. Tvrd povez, sa zlatotiskom, zaĆĄtitnim omotima, Radovo izdanje iz 1988. godine, izvanredno i neponovljivo. VeÄi format. # 97
59116) Äasopis TreÄi program 68 brojeva TreÄi program je Äasopis za teoriju i kritiku. UreÄuje se na bazi emitovanih sadrĆŸaja na TreÄem programu Radio-Beograda. Prvi broj Äasopisa pojavio se jula 1969. godine. Izlazio je Äetiri puta godiĆĄnje (tromeseÄno). mek povez, format 16 x 23 cm , latinica, svaki broj u proseku ima izmeÄu 500 - 600 strana. U nekoliko brojeva su podvlaÄeni pojedini Älanci ili su zaokruzivani naslovi u sadrĆŸaju. Osim toga , Äasopisi su Äisti i odliÄno oÄuvani, ukupna teĆŸina svih Äasopisa je oko 40 - 50 kilograma. SadrĆŸi sledeÄe brojeve: 1969: 1, 3, 1970: 4, 6, 7, 1973: 16,17,18,19 , 1974: 20,21,22,23 , 1975: 25,26,27, 1976: 28,29,30,31, 1977: 32,33,34/35, 1978: 36,37,38,39, 1979: 40,41,42,43, 1980: 44,45,46,47, 1981: 48,49,50,51, 1982: 52,53,54,55 1983: 56,57,58,59, 1984: 60,61, 1985: 64,66,67, 1986: 68,69,70,71, 1987: 72,73,74,75, 1988: 77/78 1994: 100 1995: 101,102,103/104 1996: 105/106 , 107/108 , 1997: 109/110 U Äasopisima je zastupljen veliki broj tema i stalnih rubrika iz svih druĆĄtvenih nauka i umetnosti. Neke od tematskih celina : KonstantinoviÄeva Dekartova smrt Ka teoriji raspada komunizma i postkomunizma Neokejnsijanizam O Marselu Prustu O T.S. Eliotu Leva i desna kritika liberalizma Ć ekspir i psihoanliza Sociologija sporta Filozofija prirode Adornova negativna dijalektika Filmske poetike, Tarkovski Jevrejsko pitanje u SR NemaÄkoj Rasizam i nacionalizam Moderna i postmoderna, AmeriÄka privreda Teorijska psihoanaliza , Frojdovsko polje Delo Semjuela Beketa Iskustva francuskog socijalizma Moderna tumaÄenja Hegela AnalitiÄka filozofija, Habermas Neokonzervativne ideologije i levica Privreda, drĆŸava i pravo u nacionalsocijalizmu UÄenje Don Huana knjiĆŸevnost ili Vagner i novi bajrojt Teorija vrednosti; Teorija tumaÄenja IstraĆŸivanja mistike Znak i simbol Martin Hajdeger pristup i kritike Tomas Man- knjiĆŸevnost , ideologija, istorija LukaÄ i budimpeĆĄtanski filozofski krug Helderlin poezija i ludilo Studije o Huserlu Psiholingvistika Jugoslovenski roman nakon 1945 Fenomeni: Reklama; Televizija ; Strip ; BiÄe i jezik - Radomir KonstantinoviÄ brojni i stalni Älanci ,eseji i studije na teme : tuumaÄenje knjiĆŸevnosti ; hronik ; knjiĆŸevna teorija ; marksizam, kapitalizam, druĆĄtvena teorija, socijaldemokratija , psihoanaliza , meÄunarodne politiÄke teme , ekonomija , samoupravljanje , istorija , savremeno druĆĄtvo , muzika...
SpoljaĆĄnjost kao na fotografijama, unutraĆĄnjost u dobrom i urednom stanju! Prvo izdanje! Ekstra retko ! JĂĄn KadavĂœ (* 7. travnja 1810., JestĆabĂ u KrkonoĆĄĂ, okrug Semily - â 11. kolovoza 1883., Martin) bio je slovaÄki publicist ÄeĆĄkog podrijetla[1], izdavaÄ, prosvjetni djelatnik, glazbeni skladatelj i uÄitelj. Obrazovanje, karijera Osnovnu ĆĄkolu pohaÄao je u KĆĂzlicama (dio sela JestĆabĂ u KrkonoĆĄima), studirao je u Trnavi, na evangeliÄkim licejima u Bratislavi i Modri, 1850.-51. na Institutu BudeÄ i istodobno prirodne znanosti na PolitehniÄkom institutu u Pragu (nije zavrĆĄio studij). Radio je kao uÄitelj u Mydlicama, JiÄĂnu, RudnĂku, u 1839-47 na SlovaÄkoj evangeliÄkoj ĆĄkoli u PeĆĄti, u godinama 1851-56 u Liptovskom MikulĂĄĆĄu, u godinama 1856-58 kao odgojitelj i kuÄni uÄitelj u aristokratskoj obitelji u PravonĂnu, u godinama 1858-67 kao uÄitelj u PartizĂĄnskĂĄ ÄœupÄi, 1867-68 bavio se zemljoradnjom na vlastitom imanju, iz 1869 ĆŸivio je u LiptovskĂœ MikulĂĄĆĄ, iz 1870. bio je Äinovnik u ĆĄtedionici godine 1871-75 bio je profesor na slovaÄkoj gimnaziji u godinama 1873-83 bio je zborovoÄa SlovaÄke pjevaÄke ĆĄkole u Martinu. Ćœivot i djelo Bio je svestrani nacionalni kulturno-prosvjetni radnik. Autor je domoljubnih pjesama, osobito djeÄjih stihova i kraÄe proze. Kao vjesnik ÄeĆĄko-slovaÄke uzajamnosti objavio je knjigu VzĂĄjemnost ..., u kojoj je proĆĄirio KollĂĄrovo shvaÄanje slavenske uzajamnosti. Bavio se ĆĄturovskim knjiĆŸevnim slovaÄkim, zbog Äega se raziĆĄao s KollĂĄrom. Godine 1843. sudjelovao je na zboru o donoĆĄenju knjiĆŸevnoga slovaÄkoga u Hlbokyu i sastavio prvu slovaÄku Äitanku. Bio je sakupljaÄ slovaÄkih narodnih pjesama, glazbeni teoretiÄar, autor glazbenog vodiÄa za mladeĆŸ MalĂœ spevĂĄk, urednik je prvog dijela zapaĆŸene zbirke SlovaÄke pjesme. Kao zborovoÄa SlovaÄke pjevaÄke ĆĄkole u Martinu proĆĄirio je njezin repertoar izvornim skladbama i obradama narodnih pjesama. Njegov zborski opus zastupljen je skladbama Bratislava, VlasĆ„ moja, Äo ÄuĆĄĂĆĄ, Nitra, milĂĄ Nitra, SvĂ€tomartinskĂœ pochod. Ima grob s nadgrobnom ploÄom na Narodnom groblju u Martinu. KadavĂœ, JĂĄn, 8. travnja 1810. JestĆebĂ, danas JestĆabĂ u KrkonoĆĄama, okrug Semily â 11. kolovoza 1883. Martin, pokopan na Narodnom groblju â slovaÄki uÄitelj, glazbeni skladatelj, zborovoÄa, izdavaÄ i prosvjetni djelatnik ÄeĆĄkog podrijetla. Studirao je na gimnazijama u Trnavi i Modri, na evangeliÄkom liceju u Bratislavi te na uÄiteljskim zavodima u JiÄĂnu i Pragu. Radio je kao uÄitelj u ÄeĆĄkoj (u Mydlicama, JiÄĂnu, RudnĂku kod Trutnova), 1839â47 na slovaÄkoj evangeliÄkoj ĆĄkoli u PeĆĄti (s J. KollĂĄrom), 1851â56 u LiptovskĂœ MikulĂĄĆĄu, 1858â67 u NemeckĂĄ ÄœupÄi (danas PartizĂĄnska ÄœupÄa).i 1871. â 75. na slovaÄkoj gimnaziji u Martinu, istodobno 1873. â 83. zborovoÄa SlovaÄke pjevaÄke ĆĄkole u Martinu. Preko J. KollĂĄra upoznao se s J. KrĂĄÄŸom, A. SlĂĄdkoviÄem, J. M. Hurbanom, V. Paulyn-TĂłthom, G. K. Zechenter-Laskomerskim i drugim slovaÄkim pjesnicima i knjiĆŸevnicima te je pod njegovim utjecajem postao vjesnikom sveslavenske uzajamnosti. . Kao urednik sudjelovao je u izdavanju nekih KollĂĄrovih djela (Putopis s putovanja po Gornjoj Italiji, 1843.; Nedjeljne, sveÄane i prigodne propovijedi i govori, 2. svezak, 1844.; SlĂĄvyjeva kÄi, 1845.), a kao urednik i u objavljivanju djela drugih slovaÄkih autora, npr. ÄœudovĂt Ćœella (*1809, â 1873; Pjesme, 1842), B. P. ÄervenĂĄk (Ogledalo SlovaÄko, 1844) i J. M. Hurban (Unija, tj. zajednica luterana s kalvinistima u MaÄarskoj, 1846). U PeĆĄti je objavio djelo Uzajamnost u primjerima izmeÄu Äeha, Moravaca, Slovaka, Ć lezana i LuĆŸiÄana (1843), u kojem je branio KollĂĄrovu ideju o jeziÄnom i knjiĆŸevnom jedinstvu Äeha i Slovaka. Pod utjecajem obitelji Ć tĂșrov, razilazio se s KollĂĄrom, zauzimao se za donoĆĄenje knjiĆŸevnog slovaÄkog (sudionik sastanaka u Hlbokomu 11.-16.7.1843.), u kojem je 1845. objavio svoju Äitanku za malu djecu i knjiga za seljake i obrtnike, Prijatelj naroda s teĆŸiĆĄtem na narodnu prosvjetu . O svom je troĆĄku izdao MarĂnu A. SlĂĄdkoviÄ (1846.), pripremio za tisak 3. izdanje Nitranskog almanaha (1846.) i suraÄivao s J. M. Hurbanom na ureÄivanju SlovenskĂ© pĂĄvidov. U Liptovskom MikulĂĄĆĄu, kamo je doĆĄao u rujnu 1851. na inicijativu M. M. HodĆŸua, on i A. H. KrÄmĂ©ry izdaju kalendar Ćœivena (1853.), a 1873.â74. izdaju Äasopis PriateÄŸ ÄŸudu. U Nemeckoj ÄœupÄi aktivno je sudjelovao u kulturnom ĆŸivotu sela, koji je bio usko povezan s dobrovoljaÄkim kazaliĆĄtem, harmonizirajuÄi narodne pjesme i obraÄujuÄi ih za zbor (svaki nastup obiÄno je zavrĆĄavao nastupom muĆĄkog zbora). Bavio se i teorijskim pitanjima slovaÄkog ĆĄkolstva, nekoliko njegovih radova u tom podruÄju smatraju se pionirskima. Napravio je Prijedlog za osnivanje nacionalne ĆĄkole pri EvangeliÄkoj crkvi njemaÄke ÄœupÄanskĂĄ (1861.), u kojem je predloĆŸio reformu ĆĄkolstva prema trenutnim potrebama. U Budimu je 1870. izdao slovaÄki slovar i Äitanku za prvi razred narodnih ĆĄkola te pouÄnu knjiĆŸicu za slovaÄki slog i prvi slog (kao proÄiĆĄÄeni prijevod silabista Pavla Gönczyja *1817., â 1892) i 1873 metodiÄki priruÄnik za pjevanje MalĂœ spevĂĄk. Ova djela predstavljaju jedan od vrhunaca slovaÄke pedagoĆĄke knjiĆŸevnosti 19. stoljeÄa. Kao zborovoÄa SlovaÄkog zbora pridonio je njegovu svestranom razvoju, priredio je zborske obrade slovaÄkih, ÄeĆĄkih i stranih slavenskih narodnih pjesama koje je sloĆŸio u antologije (vijence). Autor zborskih skladbi Bratislava; Nitra, draga Nitra; Moja zemlja; Ć to miriĆĄeĆĄ; Martina i dr., od kojih su neki objavljeni u prvom svesku slovaÄkih katrena (1864.) J. L. Bella, u SlovenskĂ© quatrains (1895.), koje su organizirali i izdali J. MeliÄko i B. Bull te Äasopisi. . Sudjelovao je u sastavljanju jedinstvene zbirke narodnih pjesama SlovenskĂ© spevy (1880. â 1926.), uredniÄki je pripremio njezin prvi svezak (1880. â 82.) koji sadrĆŸi 603 narodne pjesme s napjevima te je napisao uvodnu studiju u kojoj je pokuĆĄao dati objaĆĄnjenje podrijetlo, tipologija i osobitosti slovaÄkih narodnih pjesama. Redovito je objavljivao poticajne Älanke iz podruÄja pedagogije i ekonomskog obrazovanja u slovaÄkim Äasopisima. Älan TatrĂna (1844.) i odbora Matice slovenske (1870.), dopisni Älan GeoloĆĄkog instituta Reicha u BeÄu (1859.).
SpoljaĆĄnjost kao na fotografijama, unutraĆĄnjost u dobrom i urednom stanju! 212 str. Ekstra retko !!! 1. izdanje, Budim 1836. god Jovan StejiÄ (Arad, 1803 â Beograd, 1853) bio je prvi Srbin svrĆĄeni doktor medicine, koji je iz HabzburĆĄke monarhije doĆĄao da radi u obnovljenu Srbiju. Zajedno sa dr Karlom Pacekom jedan je osnivaÄa srpskog graÄanskog saniteta i 1831. izdavaÄ prvog medicinskog spisa u Srbiji (PouÄenije za leÄenje bolesti holere). Medicinski fakultet studirao je u PeĆĄti. Doktorirao je u BeÄu 1829. godine. Kako ga je pri kraju studija medicine stipendirao gospodar Jevrem ObrenoviÄ dr Jovan StejiÄ je po povratku u Srbiju prvo doĆĄao kod njega u Ć abac 1829. U Kragujevac je otiĆĄao 1830. godine, nakon ĆĄto ga je Knez MiloĆĄ predloĆŸio za svog liÄnog lekara i vaspitaÄa svojih sinova Milana i Mihajla. Ovu duĆŸnost obavljao je od 1830. do 1832. godine. Doktor Jovan StejiÄ je nakon ĆĄtampanje svog prvog originalnog spisa, u kome je koristio moderno slobodoumno razmiĆĄljanje, âSabor istine i poukeâ, odstupio od novoprihvaÄenog Vukovog pravopisa. Knezu MiloĆĄu se sa ĆŸalbom obratio Vuk KaradĆŸiÄ pismom u kom je naveo: âTaj spis je opasniji za Vas od proklamacije ÄarapiÄa i uÄitelja Mije.â StejiÄ je prihvatio Vukovo pismo, ali je odbijao da se u pismo unose crkvenoâslovenske reÄi a ortografija koju je napisao praktiÄno je onemoguÄila uvoÄenje Vukovog pisma sve do 1868. godine. UvreÄen ovim postupkom StejiÄ je napustio Srbiju 1832. i preĆĄao u Zemun. Povremeno je dolazio da pomaĆŸe dr Kunibertu u leÄenju MiloĆĄeve porodice. KonaÄno se vratio u Srbiju 1840, nakon MiloĆĄevog proterivanja, kada je postavljen za ĆĄefa graÄanskog saniteta, a 1845. i za glavnog sekretara DrĆŸavnog sovjeta. Ovu duĆŸnost obavljao je sve do svoje smrti 1853. godine. Srbija je 1829. imala pet lekara. Pored Jovana StejiÄa, ovu petorku Äinili su Bartolomeo Kunibert, ÄorÄe NovakoviÄ iz Jagodine, Gligorije Ribakov, Rus koji je radio u PoĆŸarevcu i nepoznati turski lekar u ÄaÄku. MeÄu ovim lekarima, Jovan StejiÄ se isticao jer je bio liÄnost izuzetnog kvaliteta. Te svoje sposobnosti, pokazao je ne samo kao lekar veÄ i kao knjiĆŸevnik. MeÄu prvima u Srbiji bio zagovarnik ideje o makrobiotiÄkom naÄinu ishrane i ĆŸivota. Preveo je sa nemaÄkog jezika knjigu Makroviotika, ili nauka o produĆŸenju ĆŸivota ÄoveÄeskog. Jovan StejiÄ se moĆŸe smatrati i pionirom transfuziologije. U knjizi pod nazivom âMakroviotikaâ. Jovan StejiÄ, je razmatrao ĆĄta bi se desilo kada bi se u telo starca ubrizgala krv mladiÄa. Knjiga je iz 1856. godine, iz doba kada se u Evropi ni izdaleka nije razmiĆĄljalo o transfuziji, tako da to smatramo preteÄom priÄe o transfuziji, koja je krenula da se primenjuje tek za vreme Prvog svetskog rata.
LajoĆĄ Zilahi KOMPLET DELA 1 - 10 Bratstvo-jedinstvo Novi Sad, 1977. godine, tvrd koĆŸni povez. Knjige su odliÄno oÄuvane, izvanredno, Äiste, uredne, nisu Äitane. Komplet sadrĆŸi sledeÄe naslove: 01. ZAROBLJENICI 02. GRAD IZBEGLICA 03. SAMRTNO PROLEÄE 04. KAD DUĆ A ZAMIRE 05. OSVETA ORUĆœJA 06. BEGUNAC 07. PURPURNI VEK 08. RAZBESNELI ANÄEO 09. ARARAT I 10. ARARAT II Lajos Zilahi, pisac i publicista je bio jedan od najuspeĆĄnijih pisaca maÄarske knjiĆŸevnosti. Bio je i moderan tekstopisac, preduzetnik i vlasnik novinske kuÄe. âMi smo pisci koji ĆŸive sredinom dvadesetog veka i pokuĆĄavamo da razmiĆĄljamo, profesionalno pratimo nove misli koje se pojavljuju u Äitavom ÄoveÄanstvu, a mi se polako uveravamo â i to verovanje je dublje iz dana u dan â da ljudsko druĆĄtvo ima veliki potencijal u svim taÄkama globusa â ide ka prosperitetu.â Ova izjava Äini osnovu svih misli u delima LajoĆĄa Zilahija. RoÄen je 27. marta 1891. godine u Salvadoru. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u BudimpeĆĄti i jedno vreme radio u advokatskoj kancelariji. UÄestvovao je u Prvom svetskom ratu i bio je teĆĄko ranjen u borbi. Njegov prvi, blago erotski i lirsko-emocionalni ljubavni roman SAMRTNO PROLEÄE, postigao je veliki uspeh i uÄinio ga poznatim i van granica MaÄarske. Jedno od osnovnih obeleĆŸja njegovih radova izmeÄu dva rata bila je druĆĄtvena i moralna kriza, kao posledica Prvog svetskog rata. Sve vreme je imao znaÄajnu ulogu u javnom ĆŸivotu, pokuĆĄavajucÌi neuspeĆĄno da posreduje izmeÄu zvaniÄne politike Hortijevog sistema i leviÄarske inteligencije, na inicijativu Novog intelektualnog fronta. Osnovao je sopstvenu filmsku produkciju i angaĆŸovao poznate maÄarske glumce, snimajuÄi SAMRTNO PROLEÄE, a za scenografiju je koristio svoj nameĆĄtaj, dok su sekvence na selu, snimane na njegovom liÄnom imanju. Po izbijanju Drugog svetskog rata, on se sve viĆĄe protivi Hortijevom reĆŸimu i faĆĄizmu, a odmah po zavrĆĄetku rata, otputovao je u Ameriku, sluĆŸbeno, da se viĆĄe nikada nije vratio. IzbegliĆĄtvo mu je teĆĄko palo, a u Americi je napisao roman o porodici Dukaj, dajuÄi detaljan prikaz moralne dezintegradije i dekadencije maÄardske aristorkatije. Mogao je u Americi pristojno da ĆŸivi od svog rada ali mu je emigraija teĆĄko padala. Toliko je ĆŸeleo da se vrati kuÄi, da je poÄetkom ĆĄezdesetih kupio je kucÌu u Novom Sadu, a Äesto je iĆĄao do granice da bi video svoju domovinu, bar izdaleka. Tek je 1973. godine smogao snage da ode u rodnu MaÄarsku, gde je predao molbu za repatrijaciju svojoj supruzi, PiroĆĄki Barczi. MeÄutim, to viĆĄe nije bilo mogucÌe. Umro je 1. decembra 1974. godine u Novom Sadu. Na kraju, urna sa njegovim pepelom je postavljena na groblju Farkasreti u BudimpeĆĄti. O sebi je govorio: `U Americi mi govore da sam komunista, kod kuÄe da sam reakcija, tako da ne znam ĆĄta mi stvara veÄu gorÄinu`. Opis delom sa interneta. # 555
Edicija Plava ptica â KOMPLET 102 - deset kola po deset knjiga, plus 2 knjige vanredno izdanje - retko u kompletu, oÄuvanost dosta dobra, ima poneka slabija, ima i poneka odliÄna, neke imaju malo iskrzan omot, veÄina veoma dobar, na 2 knjige nedostaje omot, nekoliko ima posvetu ili peÄat, ali sve u svemu veoma dobar komplet. Jugoslovenske izdavaÄke edicije: âPlava pticaâ Jugoslovensko izdavaĆĄtvo bilo je i ostalo jedna od najboljih asocijacija na drĆŸavnu tvorevinu koja je u periodu od 1918. do 1941. godine imala znaÄajne izdavaÄe, edicije i ĆĄtamparske poduhvate. Od 1945. godine i uspostavljanja socijalistiÄke Jugoslavije mnoge postojeÄe edicije i mnoge veÄ postojeÄe izdavaÄke kuÄe nastavile su sa izlaĆŸenjem i sa radom, iako, u nekim sluÄajevima, promenjenih naziva i, u veÄini sluÄajeva, oblika vlasniĆĄtva. TakoÄe, u socijalistiÄkoj Jugoslaviji stvoreno je nebrojeno mnogo novih izdavaÄa, novih edicija, Äasopisa i izdavaÄkih poduhvata. Jedna od glavnih distinkcija socijalistiÄke Jugoslavije i njene izdavaÄke aktivnosti u odnosu na kraljevinu je ta da je u socijalistiÄkoj Jugoslaviji koliÄina izdavaÄkih kuÄa, naslova i prevoda bila veÄa, ali i da je tiraĆŸ izdanja bio neuporedivo veÄi. Kao ĆĄto Äemo videti, i u kraljevini je postojalo naÄelo opismenjavanja masa i prosveÄivanja ali, oÄigledno, nije bilo realizacija, iz ekonomskih razloga ili zbog naÄina voÄenja kulturne politike, nalik onima koje su usledile kasnije, u socijalistiÄkoj Jugoslaviji, kada su odreÄena izdanja dostizala tiraĆŸ i do 20 hiljada primeraka! Danas u potpunosti nezamislivo, ne samo zbog koliÄine novca potrebne za tiraĆŸ i, ne bez znaÄaja, kvalitet izdanja, veÄ i zbog smanjene teritorije za distribuciju i prodaju knjiga. Treba pomenuti da su rezultati jugoslovenskog izdavaĆĄtva ĆŸivi i danas i da krase biblioteke, ne samo nekadaĆĄnjih graÄana te drĆŸave, veÄ i potonjih generacija jer mnoge knjige su ostale relevantne i zahvaljujuÄi kvalitetu opreme izdrĆŸale su starost od 40, 50, 60 i viĆĄe godina a da nisu (naroÄito) oĆĄteÄene. JoĆĄ jedan od glavnih doprinosa opstanku tih âproizvodaâ, uprkos protoku vremena i promeni druĆĄtvene klime, jeste da mnogi naslovi nisu preĆĄtampavani niti su ponovo prevoÄeni (prevodi su bili, pored kvaliteta opreme i tiraĆŸa, glavna distinkcija ovog izdavaĆĄtva, i po pitanju koliÄine prevoda i po pitanju kvaliteta prevoda). Pojavom sajtova za prodaju antikvarnih i polovnih knjiga mnoga izdanja ponovo su se naĆĄla pred Äitaocima. Naziv Jugoslovenske izdavaÄke edicije podrazumeva, pre svega, hronoloĆĄki okvir. U nekim od narednih tekstova naÄi Äe se oni izdavaÄki poduhvati koji obuhvataju period od 1918. do 1989. godine. Ovde Äe se naÄi edicije koje su izlazile u okviru izdavaÄkih kuÄa Nolit (Nova literatura, postoji od 1928. godine, osnovali su je braÄa Pavle i Oto Bihali), Prosveta (IzdavaÄko preduzeÄe Gece Kona postoji od 1901. godine, posle rata nastavlja sa radom pod ovim imenom), BIGZ (Beogradski izdavaÄki grafiÄki zavod do â70 godina 20. veka bavio se samo ĆĄtampanjem knjiga u zgradi koju je u kraljevini Jugoslaviji za potrebe drĆŸavne ĆĄtamparije projektovao DragiĆĄa BraĆĄovan; stanje te zgrade danas i privatizacija te izdavaÄke kuÄe koja je ĆĄtampala najbolje filozofske knjige i dĆŸepna izdanja u tiraĆŸu od minimum 10 hiljada primeraka najbolje svedoÄe o kulturnoj politici, rezultatima privatizacije i izdavaĆĄtvu posle 1990. godine), SKZ (Srpska knjiĆŸevna zadruga, osnovana 1892. godine u Beogradu, naĆĄa najstarija izdavaÄka kuÄa), IP Jugoslavija (kasnije prisajedinjena sa Prosvetom), IP Vuk KaradĆŸiÄ, IP Rad (osnovan 1949. godine, najpoznatiji po ediciji âReÄ i misaoâ), Kultura (kasnije prisajedinjena sa BIGZom), DeÄije novine (Gornji Milanovac), Otokar KerĆĄovani (Rijeka, Opatija), Naprijed (Zagreb), SveuÄiliĆĄna naklada Liber, GrafiÄki zavod Hrvatske, Svetlost (Sarajevo), Veselin MasleĆĄa (Sarajevo), Obod (Cetinje), Bratstvo Jedinstvo (Novi Sad), Minerva (Subotica), Matica srpska (Novi Sad), i mnogi drugi. Treba dodati da su sve ove izdavaÄke kuÄe imale knjiĆŸare na najboljim mestima u gradu (baĆĄ kao i bisokopi), i da je tokom privatizacije motiv onih koji su kupovali ove izdavaÄke kuÄe prvenstveno bio poslovni prostor koji bi dobili, a koji je uz knjiĆŸare podrazumevao i magacine, kancelarije uredniĆĄtva, kao i lokale u drugim gradovima bivĆĄih republika. Ogromni prostori na najboljim lokacijama u gradu preĆĄli su iz drĆŸavnog (druĆĄtvenog) u privatno vlasniĆĄtvo. U prostore knjiĆŸara uslelile su se banke i butici. O tempora! o mores! Pre Drugog svetskog rata postojale su tri znaÄajne deÄije edicije: Plava ptica, Zatna knjiga i KADOK. Sve tri edicije bile su u izdanju Gece Kona, iako je KADOK prvobitno izlazio u okviru IzdavaÄke knjiĆŸarnice Radomira D. ÄukoviÄa. Edicije su bile znaÄajne na nivou cele Jugoslavije, izlazile su u Beogradu, ĆĄtampane su na Äirilici. GrafiÄka oprema za sve tri edicije ostala je ista i u SFRJ. Edicija omladinske literature Plava ptica pokrenuta je u izdanju Gece Kona, Äuvenog knjiĆŸara i izdavaÄa od Äije je izdavaÄke kuÄe nastala izdavaÄka kuÄa Prosveta. Plavu pticu je do 1941. godine izdavao Geca Kon, od 1941. do 1944. izdavaÄka kuÄa Jugoistok, a od kraja Drugog svetskog rata pa do raspada SFRJ ediciju su izdavale IP Jugoslavija i IP Prosveta. KADOK je posle rata, takoÄe, preuzela Prosveta. Äovek koji je osmislio ediciju Plava ptica i bio njen prvi urednik je Ćœivojin Bata VukadinoviÄ (Äuprija, 29. septembar 1902. â Beograd, 15. jul 1949), novinar, dramski pisac i prevodilac koji je gimnaziju zavrĆĄio u Beogradu a studije svetske knjiĆŸevnosti i germanistike u BeÄu i Berlinu. Kao novinar radio je u Politici, u kojoj je 1930. godine pokrenuo Politikin dodatak za decu. Zajedno sa Vladislavom Ribnikarom i DuĆĄanom Dudom TimotijeviÄem bio je Älan prve redakcije Politikinog zabavnika. DeÄjom i omladinskom knjiĆŸevnoĆĄÄu bavio se i u izdavaÄkoj kuÄi Geca Kon, u kojoj je bio urednik i osnivaÄ edicija Zlatna knjiga i Plava ptica. Zajedno sa NuĆĄiÄevom Äerkom Gitom osnovao je 1937. godine PovlaĆĄÄeno pozoriĆĄte za decu i omladinu Roda. Sa porodicom NuĆĄiÄ bio je u vezi i preko supruge Sofije, roÄene NovakoviÄ, koja je bila roÄaka Branislava NuĆĄiÄa. Tokom Drugog svetskog rata radio je kao lektor i korektor u IzdavaÄko-prosvetnoj zadruzi, a posle osloboÄenja predavao je scenski govor na Visokoj filmskoj ĆĄkoli u Beogradu. U nastavku sledi spisak knjiga edicije Plava ptica koje su izaĆĄle pre II svetskog rata. NajznaÄajniji urednik posleratne edicije Plava ptica bio je Ćœika BogdanoviÄ. Ćœika BogdanoviÄ je roÄen 1932. godine u Beogradu. Bio je jedan od najznaÄajnijih urednika i radnika u kulturi posleratne Jugoslavije. Edicije koje je pokrenuo i ureÄivao obrazovale su i ulepĆĄale su ĆŸivot i odrastanje stotinama hiljada ljudi. Neke od edicija koje je pokrenuo i ureÄivao bile su Kentaur, Zenit, Polaris, Plava ptica. Kao kritiÄar lista Borba dobitnik je nagrade za filmsku kritiku 1962. godine. Bio je direktor Jugoslovenske kinoteke, urednik i voditelj serijala Svet dĆŸeza na Radio Beogradu. PokretaÄ je jednog od najznaÄajnijih evropskih Äasopisa o teoriji i istoriji stripa Pegaz (1974). Autor je velikog broja struÄnih knjiga, romana, pripovetki, zbirki poezije, putopisa, eseja, monografija. Bavio se prevoÄenjem, a na tom polju je zapaĆŸen sa prevodima Tolkina, Asimova, Junga, Stanislava Lema, Artura Klarka i mnogih drugih. Edicija Plava ptica dobila je naziv prema drami Morisa Meterlinka Plava ptica iz 1908. godine. Kako su u ovoj ediciji izlazili romani, Meterlinkovo delo nikada nije objavljeno unutar nje jer je u pitanju drama. GrafiÄka oprema ovih knjiga izuzetno je bila bitna i upeÄatljiva, ĆĄto je jedan od kljuÄnih aspekata za uspeĆĄnu i prepoznatljivu ediciju. Posleratni dizajn pratio je predratni, iako se oprema knjiga unekoliko razlikovala. Predratne knjige imale su tvrde korice koje su se sastojale od papira nalepljenog preko kartona dok su u posleratnoj Jugoslaviji knjige iz ove edicije imale âkoĆŸniâ povez. U predratnoj ediciji postojala su, takoÄe, izdanja i u mekom povezu dok su u posleratnoj ediciji ĆĄtampana samo izdanja u tvrdom povezu. U obe varijante izdanja su bila praÄena belim zaĆĄtitnim omotom. Idejno reĆĄenje omota i naslovnog lista osmislio je Mihailo S. Petrov. Ilustracije na omotu radio je BoĆŸidar VeselinoviÄ. Izdanja su bila praÄenja i ilustracijama unutar teksta koje su pripadale razliÄitim umetnicima i koje su naroÄito ulepĆĄavale ove knjige. U nastavku sledi spisak knjiga izaĆĄlih u periodu posle Drugog svetskog rata. I kolo: 1. H. DĆŸ. VelsâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Rat svetova 2. K. MajâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠBlago u Srebrnom Jezeru 1 3. K. MajâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠBlago u Srebrnom Jezeru 2 4. E SalgariâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Breg Svetlosti 5. Ćœ. A. Roni StarijiâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Vatra 6. DĆŸ. O. KervudâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠLovci vukova 7. K. DojlâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠBaskervilski pas 8. R. KiplingâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Knjiga o dĆŸungli 1 9. R. KiplingâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Knjiga o dĆŸungli 2 10. DĆŸ. LondonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..DĆŸeri Ostrvljanin II kolo: 11. H. SjenkjeviÄâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Kroz pustiniu i praĆĄumu 1 12. H. SjenkjeviÄâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Kroz pustiniu i praĆĄumu 2 13. DĆŸ. O. KervudâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Lovci zlata 14. N. BajkovâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠVeliki Van 15. Z. GrejâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Osvetnik praĆĄume 16. N. GogoljâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Vij, kralj duhova 17. K. DojlâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..IĆĄÄezli svet 18. DĆœ. LondonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠMajkl, brat DĆŸerijev 19. A. TolstojâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Ivan Grozni 1 20. A. TolstojâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Ivan Grozni 2 III kolo: 21. K. MajâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ Sin lovca na medvede 22. K. MajâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Duh Ljana Estakada 23. J. LariâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠKarik i Valja 24. DĆŸ. A. Roni StarijiâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.DĆŸinovski Lav 25. H. GilbertâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠRobin Hud 1 26. H. GilbertâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠRobin Hud 2 27. V. BonzelsâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..PÄelica Maja 28. E. T. SitonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Rolf i Kvonab 29. A. BeljajevâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Amfibija 30. R. MontgomeriâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.KarkadĆŸu IV kolo: 31. E. SalgariâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Crni gusar 32. R. HagardâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Rudnici cara Solomona 33. DĆŸ. LondonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Beli oÄnjak 34. F. TrelerâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠGauÄov sin 35. R. L. StivensonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Crna strela 36. J. KorinjecâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠTamo daleko, preko reke 37. M. MurkokâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Erlik od Melnibonea 38. B. PrusâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠFaraon 1 39. B. PrusâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠFaraon 2 40. B. PrusâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠFaraon 3 V kolo: 41. DĆŸ. LukasâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Zvezdani ratovi 42. K. KampanjâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Zbogom mojih petnaest godina 43. M. Ć eliâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.FrankenĆĄtajn 44. DĆœ. StajnbekâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠKralj Artur 1 45. DĆœ. StajnbekâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠKralj Artur 2 46. Ä. RobertsâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Ridji lisac 47. T. BruksâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.MaÄ od Ć anare 1 48. T. BruksâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.MaÄ od Ć anare 2 49. T. BruksâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.MaÄ od Ć anare 3 50. DĆœ. VebsterâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Tata dugonja VI kolo: 51. M. LanglâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠKapije vremena 52. L. TolstojâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..HadĆŸi Murat 53. B. KliriâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠPrva ljubav 54. M. MurkokâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠMornar na moru sudbine 55. V. DerlufâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠKaravan za Oregon 56. V. SkotâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠAjvanho 1 57. V. SkotâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠAjvanho 2 58. E. SalgariâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠKraljica Kariba 59. DĆŸ. F. KuperâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Uhoda 60. S. O DelâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Ostrvo plavih delfina VII kolo: 61. L. TersonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Svemirski brod Galaktika 62. P. de MendelsonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Marijana moje mladosti 63. G. GardonjiâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Rob Huna 64. M. LanglâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Vihor pred vratima 65. V. FrolovâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Senka sumnje 66. V. VandĆŸerinâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.U davno doba 67. F. H. BernetâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠTajna napuĆĄtenog vrta 68. DĆŸ. KjelgardâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Crvenko 69. M. MurkokâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Zla kob belog vuka 70. N. F. MejzerâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠDeda, volim te VIII kolo: 71. M. TvenâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ âŠâŠ.Novi doĆŸivljaji Toma Sojera 72. F. A. SuliâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ âŠâŠâŠ..Leon i Leonina 1 73. F. A. SuliâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠLeon i Leonina 2 74. Ćœ. VernâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠJuĆŸna zvezda 75. B. StokerâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠDrakula 1 76. B. StokerâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠDrakula 2 77. K. MajâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.U dolini smrti 78. KaverinâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠDva Kapetana 1 79. KaverinâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠDva Kapetana 2 80. P. UroĆĄeviÄâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠTihana iz Erga IX kolo: 81. E. de AmiÄisâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Srce 82. K. MajâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Sibirski lovac 83. V. VahmanâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Morski Äavo 84. A. TroajaâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Mala Vju 85. H. MaloâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠBez porodice 1 86. H. MaloâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠBez porodice 2 87. M. MurkokâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Kula koja iĆĄÄezava 88. H. ViliamsonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Vidra Tarka 89. F. MerijetâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠBrodolom Pacifika 1 90. F. MerijetâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠBrodolom Pacifika 2 X kolo: 91. E. B. LitonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Poslednji dani Pompeja 92. M. ParhomovâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠUlica 93. A. ArnoldâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠMladi Ć erlok Holms (BEZ OMOTA) 94. V. R. MartinesâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.DoĆŸivljaji Simona Bolivara 95. A. Ć omloâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠKao⊠96. V. JanâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Batu-kan (BEZ OMOTA) 97. P. DivoaâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Lavaredovih pet marjaĆĄa 98. A. i E. SifertâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Bela 99. R. SabatjeâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Ć vedske ĆĄibice 100. D. OrgelâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠÄavo u BeÄu Vanredna izdanja: 101. M. MurkokâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠVitez sudbine 1 102. M. MurkokâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠVitez sudbine 2 Ovo je prvi tekst koji se ovom edicijom bavi na sistematiÄan naÄin. Neverovatno je da o ovakvoj Äinjenici naĆĄe kulture, koja je zasluĆŸna za obrazovanje hiljada ljudi, postoji samo jedan tekst â sentimentalno seÄanje â beskrajno puta kopiran na viĆĄe sajtova. Uglavnom su se ĆĄturi i nepotpuni podaci mogli pronaÄi o ovoj ediciji i njenom uredniku na internetu. Ukoliko planiramo da ovakve Äinjenice kulture zapamtimo i prenesemo ih na naredne generacije, moramo da se viĆĄe, bolje i pedantnije angaĆŸujemo na internetu. Kako sam i sama odrastala zahvaljujuÄi knjigama Senka sumnje, JuĆŸna zvezda, Faraon, Bela, Zbogom mojih petnaest godina, odluÄila sam da ja budem ta koja Äe ispraviti nepravdu. U pitanju je, naravno, pokuĆĄaj i sve greĆĄke u tekstu, faktiÄke ili interpretativne, su moje. Sa druge strane, sve zasluge i zahvalnice idu SiniĆĄi LekiÄu, beogradskom antikvaru i ljubitelju stare knjige, koji mi je pomogao pri sastavljanju ovog teksta, pre svega snabdevajuÄi me spiskovima i Äinjenicama u vezi sa ovom edicijom, ali i sa Äinjenicama u vezi sa jugoslovenskim izdavaĆĄtvom u celini. Tags: Jugoslavija Jugoslovenske izdavaÄke edicije Plava Plava ptica Ptice SiniĆĄa LekiÄ Srpska knjiĆŸevnost i kultura Ćœika BogdanoviÄ NajznaÄajnije jugoslovenske izdavaÄke edicije KC
SpoljaĆĄnjost kao na fotografijama, unutraĆĄnjost u dobrom i urednom stanju! Sve knjige imaju zastitne omote, koji su po malo iskrzani, kod dve knjige zastitni omotac znatno losiji. Sve ostalo u redu. Jugoslovenske izdavaÄke edicije: âPlava pticaâ Jugoslovensko izdavaĆĄtvo bilo je i ostalo jedna od najboljih asocijacija na drĆŸavnu tvorevinu koja je u periodu od 1918. do 1941. godine imala znaÄajne izdavaÄe, edicije i ĆĄtamparske poduhvate. Od 1945. godine i uspostavljanja socijalistiÄke Jugoslavije mnoge postojeÄe edicije i mnoge veÄ postojeÄe izdavaÄke kuÄe nastavile su sa izlaĆŸenjem i sa radom, iako, u nekim sluÄajevima, promenjenih naziva i, u veÄini sluÄajeva, oblika vlasniĆĄtva. TakoÄe, u socijalistiÄkoj Jugoslaviji stvoreno je nebrojeno mnogo novih izdavaÄa, novih edicija, Äasopisa i izdavaÄkih poduhvata. Jedna od glavnih distinkcija socijalistiÄke Jugoslavije i njene izdavaÄke aktivnosti u odnosu na kraljevinu je ta da je u socijalistiÄkoj Jugoslaviji koliÄina izdavaÄkih kuÄa, naslova i prevoda bila veÄa, ali i da je tiraĆŸ izdanja bio neuporedivo veÄi. Kao ĆĄto Äemo videti, i u kraljevini je postojalo naÄelo opismenjavanja masa i prosveÄivanja ali, oÄigledno, nije bilo realizacija, iz ekonomskih razloga ili zbog naÄina voÄenja kulturne politike, nalik onima koje su usledile kasnije, u socijalistiÄkoj Jugoslaviji, kada su odreÄena izdanja dostizala tiraĆŸ i do 20 hiljada primeraka! Danas u potpunosti nezamislivo, ne samo zbog koliÄine novca potrebne za tiraĆŸ i, ne bez znaÄaja, kvalitet izdanja, veÄ i zbog smanjene teritorije za distribuciju i prodaju knjiga. Treba pomenuti da su rezultati jugoslovenskog izdavaĆĄtva ĆŸivi i danas i da krase biblioteke, ne samo nekadaĆĄnjih graÄana te drĆŸave, veÄ i potonjih generacija jer mnoge knjige su ostale relevantne i zahvaljujuÄi kvalitetu opreme izdrĆŸale su starost od 40, 50, 60 i viĆĄe godina a da nisu (naroÄito) oĆĄteÄene. JoĆĄ jedan od glavnih doprinosa opstanku tih âproizvodaâ, uprkos protoku vremena i promeni druĆĄtvene klime, jeste da mnogi naslovi nisu preĆĄtampavani niti su ponovo prevoÄeni (prevodi su bili, pored kvaliteta opreme i tiraĆŸa, glavna distinkcija ovog izdavaĆĄtva, i po pitanju koliÄine prevoda i po pitanju kvaliteta prevoda). Pojavom sajtova za prodaju antikvarnih i polovnih knjiga mnoga izdanja ponovo su se naĆĄla pred Äitaocima. Naziv Jugoslovenske izdavaÄke edicije podrazumeva, pre svega, hronoloĆĄki okvir. U nekim od narednih tekstova naÄi Äe se oni izdavaÄki poduhvati koji obuhvataju period od 1918. do 1989. godine. Ovde Äe se naÄi edicije koje su izlazile u okviru izdavaÄkih kuÄa Nolit (Nova literatura, postoji od 1928. godine, osnovali su je braÄa Pavle i Oto Bihali), Prosveta (IzdavaÄko preduzeÄe Gece Kona postoji od 1901. godine, posle rata nastavlja sa radom pod ovim imenom), BIGZ (Beogradski izdavaÄki grafiÄki zavod do â70 godina 20. veka bavio se samo ĆĄtampanjem knjiga u zgradi koju je u kraljevini Jugoslaviji za potrebe drĆŸavne ĆĄtamparije projektovao DragiĆĄa BraĆĄovan; stanje te zgrade danas i privatizacija te izdavaÄke kuÄe koja je ĆĄtampala najbolje filozofske knjige i dĆŸepna izdanja u tiraĆŸu od minimum 10 hiljada primeraka najbolje svedoÄe o kulturnoj politici, rezultatima privatizacije i izdavaĆĄtvu posle 1990. godine), SKZ (Srpska knjiĆŸevna zadruga, osnovana 1892. godine u Beogradu, naĆĄa najstarija izdavaÄka kuÄa), IP Jugoslavija (kasnije prisajedinjena sa Prosvetom), IP Vuk KaradĆŸiÄ, IP Rad (osnovan 1949. godine, najpoznatiji po ediciji âReÄ i misaoâ), Kultura (kasnije prisajedinjena sa BIGZom), DeÄije novine (Gornji Milanovac), Otokar KerĆĄovani (Rijeka, Opatija), Naprijed (Zagreb), SveuÄiliĆĄna naklada Liber, GrafiÄki zavod Hrvatske, Svetlost (Sarajevo), Veselin MasleĆĄa (Sarajevo), Obod (Cetinje), Bratstvo Jedinstvo (Novi Sad), Minerva (Subotica), Matica srpska (Novi Sad), i mnogi drugi. Treba dodati da su sve ove izdavaÄke kuÄe imale knjiĆŸare na najboljim mestima u gradu (baĆĄ kao i bisokopi), i da je tokom privatizacije motiv onih koji su kupovali ove izdavaÄke kuÄe prvenstveno bio poslovni prostor koji bi dobili, a koji je uz knjiĆŸare podrazumevao i magacine, kancelarije uredniĆĄtva, kao i lokale u drugim gradovima bivĆĄih republika. Ogromni prostori na najboljim lokacijama u gradu preĆĄli su iz drĆŸavnog (druĆĄtvenog) u privatno vlasniĆĄtvo. U prostore knjiĆŸara uslelile su se banke i butici. O tempora! o mores! Pre Drugog svetskog rata postojale su tri znaÄajne deÄije edicije: Plava ptica, Zatna knjiga i KADOK. Sve tri edicije bile su u izdanju Gece Kona, iako je KADOK prvobitno izlazio u okviru IzdavaÄke knjiĆŸarnice Radomira D. ÄukoviÄa. Edicije su bile znaÄajne na nivou cele Jugoslavije, izlazile su u Beogradu, ĆĄtampane su na Äirilici. GrafiÄka oprema za sve tri edicije ostala je ista i u SFRJ. Edicija omladinske literature Plava ptica pokrenuta je u izdanju Gece Kona, Äuvenog knjiĆŸara i izdavaÄa od Äije je izdavaÄke kuÄe nastala izdavaÄka kuÄa Prosveta. Plavu pticu je do 1941. godine izdavao Geca Kon, od 1941. do 1944. izdavaÄka kuÄa Jugoistok, a od kraja Drugog svetskog rata pa do raspada SFRJ ediciju su izdavale IP Jugoslavija i IP Prosveta. KADOK je posle rata, takoÄe, preuzela Prosveta. Äovek koji je osmislio ediciju Plava ptica i bio njen prvi urednik je Ćœivojin Bata VukadinoviÄ (Äuprija, 29. septembar 1902. â Beograd, 15. jul 1949), novinar, dramski pisac i prevodilac koji je gimnaziju zavrĆĄio u Beogradu a studije svetske knjiĆŸevnosti i germanistike u BeÄu i Berlinu. Kao novinar radio je u Politici, u kojoj je 1930. godine pokrenuo Politikin dodatak za decu. Zajedno sa Vladislavom Ribnikarom i DuĆĄanom Dudom TimotijeviÄem bio je Älan prve redakcije Politikinog zabavnika. DeÄjom i omladinskom knjiĆŸevnoĆĄÄu bavio se i u izdavaÄkoj kuÄi Geca Kon, u kojoj je bio urednik i osnivaÄ edicija Zlatna knjiga i Plava ptica. Zajedno sa NuĆĄiÄevom Äerkom Gitom osnovao je 1937. godine PovlaĆĄÄeno pozoriĆĄte za decu i omladinu Roda. Sa porodicom NuĆĄiÄ bio je u vezi i preko supruge Sofije, roÄene NovakoviÄ, koja je bila roÄaka Branislava NuĆĄiÄa. Tokom Drugog svetskog rata radio je kao lektor i korektor u IzdavaÄko-prosvetnoj zadruzi, a posle osloboÄenja predavao je scenski govor na Visokoj filmskoj ĆĄkoli u Beogradu. U nastavku sledi spisak knjiga edicije Plava ptica koje su izaĆĄle pre II svetskog rata. NajznaÄajniji urednik posleratne edicije Plava ptica bio je Ćœika BogdanoviÄ. Ćœika BogdanoviÄ je roÄen 1932. godine u Beogradu. Bio je jedan od najznaÄajnijih urednika i radnika u kulturi posleratne Jugoslavije. Edicije koje je pokrenuo i ureÄivao obrazovale su i ulepĆĄale su ĆŸivot i odrastanje stotinama hiljada ljudi. Neke od edicija koje je pokrenuo i ureÄivao bile su Kentaur, Zenit, Polaris, Plava ptica. Kao kritiÄar lista Borba dobitnik je nagrade za filmsku kritiku 1962. godine. Bio je direktor Jugoslovenske kinoteke, urednik i voditelj serijala Svet dĆŸeza na Radio Beogradu. PokretaÄ je jednog od najznaÄajnijih evropskih Äasopisa o teoriji i istoriji stripa Pegaz (1974). Autor je velikog broja struÄnih knjiga, romana, pripovetki, zbirki poezije, putopisa, eseja, monografija. Bavio se prevoÄenjem, a na tom polju je zapaĆŸen sa prevodima Tolkina, Asimova, Junga, Stanislava Lema, Artura Klarka i mnogih drugih. Edicija Plava ptica dobila je naziv prema drami Morisa Meterlinka Plava ptica iz 1908. godine. Kako su u ovoj ediciji izlazili romani, Meterlinkovo delo nikada nije objavljeno unutar nje jer je u pitanju drama. GrafiÄka oprema ovih knjiga izuzetno je bila bitna i upeÄatljiva, ĆĄto je jedan od kljuÄnih aspekata za uspeĆĄnu i prepoznatljivu ediciju. Posleratni dizajn pratio je predratni, iako se oprema knjiga unekoliko razlikovala. Predratne knjige imale su tvrde korice koje su se sastojale od papira nalepljenog preko kartona dok su u posleratnoj Jugoslaviji knjige iz ove edicije imale âkoĆŸniâ povez. U predratnoj ediciji postojala su, takoÄe, izdanja i u mekom povezu dok su u posleratnoj ediciji ĆĄtampana samo izdanja u tvrdom povezu. U obe varijante izdanja su bila praÄena belim zaĆĄtitnim omotom. Idejno reĆĄenje omota i naslovnog lista osmislio je Mihailo S. Petrov. Ilustracije na omotu radio je BoĆŸidar VeselinoviÄ. Izdanja su bila praÄenja i ilustracijama unutar teksta koje su pripadale razliÄitim umetnicima i koje su naroÄito ulepĆĄavale ove knjige. U nastavku sledi spisak knjiga izaĆĄlih u periodu posle Drugog svetskog rata. I kolo: 1. H. DĆŸ. VelsâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Rat svetova 2. K. MajâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠBlago u Srebrnom Jezeru 1 3. K. MajâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠBlago u Srebrnom Jezeru 2 4. E SalgariâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Breg Svetlosti 5. Ćœ. A. Roni StarijiâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Vatra 6. DĆŸ. O. KervudâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠLovci vukova 7. K. DojlâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠBaskervilski pas 8. R. KiplingâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Knjiga o dĆŸungli 1 9. R. KiplingâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Knjiga o dĆŸungli 2 10. DĆŸ. LondonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..DĆŸeri Ostrvljanin II kolo: 11. H. SjenkjeviÄâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Kroz pustiniu i praĆĄumu 1 12. H. SjenkjeviÄâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Kroz pustiniu i praĆĄumu 2 13. DĆŸ. O. KervudâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Lovci zlata 14. N. BajkovâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠVeliki Van 15. Z. GrejâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Osvetnik praĆĄume 16. N. GogoljâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Kralj Duhova 17. K. DojlâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..IĆĄÄezli svet 18. DĆœ. LondonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠMajkl, brat DĆŸerijev 19. A. TolstojâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Ivan Grozni 1 20. A. TolstojâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Ivan Grozni 2 III kolo: 21. K. MajâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ Sin lovca na medvede 22. K. MajâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Duh Ljana Estakada 23. J. LariâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠKarik i Valja 24. DĆŸ. A. Roni StarijiâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.DĆŸinovski Lav 25. H. GilbertâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠRobin Hud 1 26. H. GilbertâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠRobin Hud 2 27. V. BonzelsâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..PÄelica Maja 28. E. T. SitonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Rolf i Kvonab 29. A. BeljajevâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Amfibija 30. R. MontgomeriâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.KarkadĆŸu IV kolo: 31. E. SalgariâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Crni gusar --------- FALI â 32. R. HagardâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Rudnici cara Solomona 33. DĆŸ. LondonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Beli oÄnjak 34. F. TrelerâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠGauÄov sin 35. R. L. StivensonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Crna strela 36. J. KorinjecâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠTamo daleko, preko reke 37. M. MurkokâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Erlik od Melnibonea 38. B. PrusâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠFaraon 1 39. B. PrusâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠFaraon 2 40. B. PrusâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠFaraon 3 V kolo: 41. DĆŸ. LukasâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Zvezdani ratovi 42. K. KampanjâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Zbogom mojih petnaest godina 43. M. Ć eliâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.FrankenĆĄtajn 44. DĆœ. StajnbekâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠKralj Artur 1 45. DĆœ. StajnbekâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠKralj Artur 2 46. Ä. RobertsâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Ridji lisac 47. T. BruksâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.MaÄ od Ć anare 1 48. T. BruksâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.MaÄ od Ć anare 2 49. T. BruksâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.MaÄ od Ć anare 3 50. DĆœ. VebsterâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Tata dugonja ---------- Losiji omot VI kolo: 51. M. LanglâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠKapije vremena 52. L. TolstojâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..HadĆŸi Murat 53. B. KliriâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠPrva ljubav 54. M. MurkokâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠMornar na moru sudbine 55. V. DerlufâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠKaravan za Oregon 56. V. SkotâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠAjvanho 1 57. V. SkotâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠAjvanho 2 58. E. SalgariâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠKraljica Kariba 59. DĆŸ. F. KuperâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Uhoda 60. S. O DelâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Ostrvo plavih pingvina -------- Omot losiji VII kolo: 61. L. TersonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Svemirski brod Galaktika 62. P. de MendelsonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Marijana moje mladosti 63. G. GardonjiâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Rob Huna 64. M. LanglâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Vihor pred vratima 65. V. FrolovâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Senka sumnje 66. V. VandĆŸerinâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.U davno doba 67. F. H. BernetâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠTajna napuĆĄtenog vrta 68. DĆŸ. KjelgardâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Crvenko 69. M. MurkokâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Zla kob belog vuka 70. N. F. MejzerâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠDeda, volim te VIII kolo: 71. M. TvenâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ âŠâŠ.Novi doĆŸivljaji Toma Sojera ---------- FALI â 72. F. A. SuliâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ âŠâŠâŠ..Leon i Leonina 1 73. F. A. SuliâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠLeon i Leonina 2 74. Ćœ. VernâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠJuĆŸna zvezda 75. B. StokerâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠDrakula 1 76. B. StokerâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠDrakula 2 77. K. MajâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.U dolini smrti 78. KaverinâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠDva Kapetana 1 79. KaverinâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠDva Kapetana 2 80. P. UroĆĄeviÄâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠTihana iz Erga IX kolo: 81. E. de AmiÄisâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Srce 82. K. MajâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Sibirski lovac 83. V. VahmanâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Morski Äavo 84. A. TroajaâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Mala Vju 85. H. MaloâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠBez porodice 1 86. H. MaloâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠBez porodice 2 87. M. MurkokâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Kula koja iĆĄÄezava 88. H. ViliamsonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Vidra Tarka 89. F. MerijetâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠBrodolom Pacifika 1 90. F. MerijetâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠBrodolom Pacifika 2 FALI CELO DESETO KOLO !!! X kolo: 91. E. B. LitonâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Poslednji dani Pompeja 92. M. ParhomovâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠUlica 93. A. ArnoldâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠMladi Ć erlok Holms (BEZ OMOTA) 94. V. R. MartinesâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.DoĆŸivljaji Simona Bolivara 95. A. Ć omloâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠKao⊠96. V. JanâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Batu-kan (BEZ OMOTA) 97. P. DivoaâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Lavaredovih pet marjaĆĄa 98. A. i E. SifertâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ..Bela 99. R. SabatjeâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠ.Ć vedske ĆĄibice 100. D. OrgelâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠÄavo u BeÄu Vanredna izdanja: 101. M. MurkokâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠVitez sudbine 1 102. M. MurkokâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠâŠVitez sudbine 2 Ovo je prvi tekst koji se ovom edicijom bavi na sistematiÄan naÄin. Neverovatno je da o ovakvoj Äinjenici naĆĄe kulture, koja je zasluĆŸna za obrazovanje hiljada ljudi, postoji samo jedan tekst â sentimentalno seÄanje â beskrajno puta kopiran na viĆĄe sajtova. Uglavnom su se ĆĄturi i nepotpuni podaci mogli pronaÄi o ovoj ediciji i njenom uredniku na internetu. Ukoliko planiramo da ovakve Äinjenice kulture zapamtimo i prenesemo ih na naredne generacije, moramo da se viĆĄe, bolje i pedantnije angaĆŸujemo na internetu. Kako sam i sama odrastala zahvaljujuÄi knjigama Senka sumnje, JuĆŸna zvezda, Faraon, Bela, Zbogom mojih petnaest godina, odluÄila sam da ja budem ta koja Äe ispraviti nepravdu. U pitanju je, naravno, pokuĆĄaj i sve greĆĄke u tekstu, faktiÄke ili interpretativne, su moje. Sa druge strane, sve zasluge i zahvalnice idu SiniĆĄi LekiÄu, beogradskom antikvaru i ljubitelju stare knjige, koji mi je pomogao pri sastavljanju ovog teksta, pre svega snabdevajuÄi me spiskovima i Äinjenicama u vezi sa ovom edicijom, ali i sa Äinjenicama u vezi sa jugoslovenskim izdavaĆĄtvom u celini. Tags: Jugoslavija Jugoslovenske izdavaÄke edicije Plava Plava ptica Ptice SiniĆĄa LekiÄ Srpska knjiĆŸevnost i kultura Ćœika BogdanoviÄ NajznaÄajnije jugoslovenske izdavaÄke edicije
Đ„. Đ. ĐДлŃ-ĐĐ°ĐčĐŸ - ĐŃĐ°ŃĐœĐ°Ń ŃŃĐŸĐżĐ° Huan Alvarez Del Vajo - Crvena staza Julio Ălvarez del Vayo - Red path Moskva, 1930. Tvrd povez (naknadni), 166 strana, originalna prednja korica, na kojoj se nalazi fotomontaza jednog od najznacajnijih predstavnika sovjetske avangarde/ konstruktivizma, Gustava Klucisa. RETKO! Gustav Gustavovich Klutsis (Latvian: Gustavs Klucis, Russian: ĐŃŃŃĐ°ĐČ ĐŃŃŃĐ°ĐČĐŸĐČĐžŃ ĐĐ»ŃŃĐžŃ; 4 January 1895 â 26 February 1938) was a pioneering Latvian photographer and major member of the Constructivist avant-garde in the early 20th century. He is known for the Soviet revolutionary and Stalinist propaganda he produced with his wife Valentina Kulagina and for the development of photomontage techniques.[2] Born in ĶoĆi parish, near RĆ«jiena, Klutsis began his artistic training in Riga in 1912.[3] In 1915 he was drafted into the Russian Army, serving in a Latvian riflemen detachment, then went to Moscow in 1917.[4] As a soldier of the 9th Latvian Riflemen Regiment, Klutsis served among Vladimir Lenin`s personal guard in the Smolny in 1917-1918 and was later transferred to Moscow to serve as part of the guard of the Kremlin (1919-1924).[5][6] In 1918-1921 he began art studies under Kazimir Malevich and Antoine Pevsner, joined the Communist Party, met and married longtime collaborator Valentina Kulagina, and graduated from the state-run art school VKhUTEMAS. He would continue to be associated with VKhUTEMAS as a professor of color theory from 1924 until the school closed in 1930. Klutsis taught, wrote, and produced political art for the Soviet state for the rest of his life. As the political background degraded through the 1920s and 1930s, Klutsis and Kulagina came under increasing pressure to limit their subject matter and techniques. Once joyful, revolutionary and utopian, by 1935 their art was devoted to furthering Joseph Stalin`s cult of personality. Despite his active and loyal service to the party, Klutsis was arrested in Moscow on 16 January 1938, as a part of the so-called `Latvian Operation` as he prepared to leave for the New York World`s Fair. Kulagina agonized for months, then years, over his disappearance. His sentence was passed by the NKVD Commission and the USSR Prosecutorâs Office on 11 February 1938, and he was executed on 26 February 1938, at the Butovo NKVD training ground near Moscow. He was rehabilitated on 25 August 1956 for lack of corpus delicti.[7] Work Klutsis worked in a variety of experimental media. He liked to use propaganda as a sign or revolutionary background image. His first project of note, in 1922, was a series of semi-portable multimedia agitprop kiosks to be installed on the streets of Moscow, integrating `radio-orators`, film screens, and newsprint displays, all to celebrate the fifth anniversary of the Revolution. Like other Constructivists he worked in sculpture, produced exhibition installations, illustrations and ephemera. But Klutsis and Kulagina are primarily known for their photomontages. The names of some of their best posters, such as `Electrification of the whole country` (1920), `There can be no revolutionary movement without a revolutionary theory` (1927), and `Field shock workers into the fight for the socialist reconstruction` (1932), belied the fresh, powerful, and sometimes eerie images. For economy they often posed for, and inserted themselves into, these images, disguised as shock workers or peasants. Their dynamic compositions, distortions of scale and space, angled viewpoints and colliding perspectives make them perpetually modern. Klutsis is one of four artists with a claim to having invented the subgenre of political photo montage in 1918 (along with the German Dadaists Hannah Höch and Raoul Hausmann, and the Russian El Lissitzky).[citation needed] He worked alongside Lissitzky on the Pressa International exhibition in Cologne.[8] tags: avangarda, fotomontaza, gustav klucis, el lisicki, maljevic, suprematizam, konstruktivizam, dizajn, design, zenit, zenitizam, jo klek, nadrealizam, nadrealisti, dada, dadaizam...
prvo izdanje 1922. jako retko lepo za svoje godine korice se vide na slikama Stanislav Krakov (Serbian Cyrillic: ĐĄŃĐ°ĐœĐžŃлаĐČ ĐŃĐ°ĐșĐŸĐČ, Polish: StanisĆaw KrakĂłw; 1895â1968) was a Serbian officer, Chetnik guerrilla, journalist, writer and film director. He participated in the Balkan Wars and First World War. During the Second World War, he supported his maternal uncle, General Milan NediÄ, and was the editor of NediÄ`s newspapers Novo vreme and Obnova.[1] Stanislav Krakov Stanislav Krakov in uniform, 1912.jpg Stanislav Krakov Born 29 March 1895 Kragujevac, Kingdom of Serbia Died 15 December 1968 (aged 73) Geneve, Switzerland Allegiance Kingdom of Serbia Awards Albanian Medal Early life Edit Krakov was born in Kragujevac, Kingdom of Serbia. His father, Sigismund, was a doctor of Polish origin,[2] and his mother Persida was a granddaughter of Nikola StanojeviÄ, a lord from Zeoke and nephew of voivode Stanoje MijailoviÄ, who was killed during the First Serbian Uprising.[3] Military service Edit Not being able to enroll in the regular army, since he was only 17 years old, he joined the volunteer guard of Vojvoda Vuk, a Chetnik unit, in the war against the Ottoman Empire in 1912. The following year he was back on the frontline of the Serbian defence, this time against Bulgaria, where he was wounded near Kriva Palanka.[4] Together with the last class of cadets-corporals, he left the military academy in 1914 and went straight to the front to fight the Austro-Hungarian Empire. For much of 1914 he, much to his frustration, was assigned to Pirot which was far from the front.[5] In 1915 he participated in many battles, survived the Serbian army`s retreat through Albania, and was one of the first who reached the top of the impregnable KajmakÄalan.[4] During these wars he was wounded seventeen times and was awarded eighteen times.[2] In 1937 Krakov became chief of Propaganda for Zbor thanks to Dimitrije LjotiÄ and subsequently, the editor-in-chief of the pro-Nazi Obnova newspaper, hailing from Belgrade.[6] Literary and film career Edit After the First World War, from 1919 to 1931, he published prose in almost all newspapers and magazines in Serbia. He wrote novels: `Kroz buru` (1921), `Krila` (1922), travel guide `Kroz juĆŸnu Srbiju` (1926), memoirs `NaĆĄe poslednje pobede` (1928), a book of short stories `Crveni pjero`. When it comes to historical-fiction works, he wrote `Plamen ÄetniĆĄtva` (1930), `Prestolonaslednik Petar` (1933) and `General Milan NediÄ` (1963-1968). `Ćœivot Äoveka na Balkanu` (`Life of the Man from the Balkans`) was his autobiography.[2] Stanislav Krakov was a director of the film `Za Äast otadĆŸbine i poĆŸar na Balkanu`, which premiered on 25 March 1930, and also `Golgota Srbije` (The Calvary of Serbia) in 1931, which is still regarded as the best Serbian documentary film account of World War I ever.[7] He was editor of `Politika` and `Vreme`, and CEO of Radio Belgrade (1940-1941). While working for Vreme magazine, Krakov traveled to Fritz Lang`s house in 1932 and interviewed him.[8] During the Second World War he supported his uncle, General Milan NediÄ, and the rest of his life he spent in exile. He died in Switzerland.[4] In his autobiography `Ćœivot Äoveka na Balkanu` (`Life of a Man from the Balkans`), which was published posthumously, Stanislav wrote: I felt all the high points of success and all the bitterness and humiliation when you reach the bottom of human society. If the adventure is always an unexpected twist, always a surprise, most commonly a danger, usually a dazzling success, and even more hursh fall, then I lived a crazy, often brilliant and painful adventure of my time and my native soil...[4] Bibliography Edit `Kroz buru` (1921) `Krila` (1922) `Kroz juĆŸnu Srbiju` (1926) `NaĆĄe poslednje pobede` (1928) `Crveni pjero` `Plamen ÄetniĆĄtva` (1930) `Prestolonaslednik Petar` (1933) `General Milan NediÄ` (1963-1968) `Ćœivot Äoveka na Balkanu` srpska avangarda serbian avantgarde books book cover ilustrovane korice knjiga avant garde milos crnjanski rastko petrovic marko ristic nadrealizam ekspresionizam ..
SpoljaĆĄnjost kao na fotografijama, unutraĆĄnjost u dobrom i urednom stanju! Prvo izdanje! 1838. god Jovan Sterija Popovic Pokondirena tikva je komedija Jovana Sterije PopoviÄa iz 1838. godine. U ovom delu Jovan Sterija PopoviÄ je ismejao glavnu junakinju, Femu, koja, ludujuÄi za ânoblesomâ, nastoji da pobegne iz svog zanatlijskog (opanÄarskog) sveta i da se probije u viĆĄe druĆĄtvene krugove. Povodom 150-godiĆĄnjice roÄenja i 100-godiĆĄnjice smrti Jovana Sterije PopoviÄa, Mihovil Logar i Hugo Klajn su 1956. godine napisali istoimenu komiÄnu operu. `Pokondirenu tikvu` PopoviÄ je napisao 1830. godine, odmah posle âLaĆŸe i paralaĆŸeâ, a objavljena je tek 1838, i to posle prerade. Jovan Sterija PopoviÄ (13. januar 1806, VrĆĄac - 10. mart 1856, VrĆĄac) je bio srpski knjiĆŸevnik. Smatra se osnivaÄem srpske drame. Prvi je i jedan od najboljih Srpskih komediografa. Ćœivotopis Jovan Sterija PopoviÄ (ili Jovan PopoviÄ Sterijin) je roÄen u VrĆĄcu 1806, u trgovaÄkoj porodici. Osnovnu i srednju ĆĄkolu uÄio je u VrĆĄcu, TemiĆĄvaru i PeĆĄti, a prava u KeĆŸmaroku. JoĆĄ kao dete zbog slabog telesnog sastava i krhkog zdravlja, iskljuÄen iz plahih deÄjih igara, stalno uz majku, sa uroÄenim posmatraÄkim darom kao kod svih potonjih stvaralaca. Sterija ima prilike da posmatra ĆĄaroliku galeriju graĆŸdana VrĆĄca. Ima velike moguÄnosti da uz svoju majku Julijanu roÄenu NeĆĄkoviÄ, Äerku znaÄajnog slikara Nikole NeĆĄkoviÄa i veoma kulturnog Äoveka, zapazi mnoge pojave tog druĆĄtva. NJegova majka koju je ceo VrĆĄac znao pod imenom Jula Molerova (jer je bila i Äerka, a u prvom braku i supruga slikara), imala je naroÄiti poloĆŸaj u VrĆĄcu, srpskom VrĆĄcu koji je ona pamtila joĆĄ od vremena kad, je on bio odvojena opĆĄtina sa zvaniÄnim nazivom Racki VrĆĄac (Raizisch Werschetz). Bila je to komunikativna ĆŸena ugledna i poĆĄtovana. KuÄa joj se nalazila na poÄetnom delu Pijace vrĆĄaÄke, u neposrednoj blizini Saborne - Velike crkve. U roditeljskoj kuÄi, uz majku Sterija je âsvrĆĄioâ prevashodnu ĆĄkolu posmatranja toliko vaĆŸnu za potonjeg komediorafa. Julijana naprasno umire baĆĄ u trenutku kad sin mora da izdrĆŸi veliku borbu c ocem oko daljeg ĆĄkolovanja. Otac mu je bio doĆĄljak. Sterija nije zabeleĆŸio odakle mu se otac doselio u VrĆĄac. Napisao je biografiju svoga dede slikara Nikole NeĆĄkoviÄa. Sterija odjednom upada u ÄarĆĄiju ustaljenih poslovnih veza, ulazi kao domazet u kuÄu svog uglednog pokojnog tasta. Ima traga da su starog Steriju, u to vreme labavih i neustaljenih prezimena pisali ne samo Stefan PopoviÄ (kako je zabeleĆŸen u Protokolu kreĆĄÄajemih, prilikom krĆĄtenja prvenca Jovana), nego i Ć terija Molerov. Godine uÄenja: Sremski Karlovci, TemiĆĄvar, i PeĆĄta, gde ima prilike da u jednom odliÄnom (nemaÄkom.) pozoriĆĄtu vidi i klasike i najbolje glumce cele MaÄarske, a isto tako i manje klasiÄna dramska uobliÄavanja u kojima se pojavljuju komediografski uobliÄeni tipovi bliski njegovim dotadaĆĄnjim iskustvima o bidermajerskom graĆŸdanstvu. Dodajmo tome i lektiru strasnog knjigoljupca koji u detinjstvu Äita i pri meseÄini kada mu strogi otac uskraÄuje sveÄu. Dodajte tome da u PeĆĄti ima i dve liÄnosti rodom iz VrĆĄca sa kojima je svakako u prisnim odnosima: ÄorÄa StankoviÄa, jednog od osnivaÄa Matice srpske, i Julijanu VijatoviÄ-RadivojeviÄ, Äerku vrĆĄaÄkog senatora, ĆĄkolovanu u BeÄu koja se osirotela udala za pomodnog krojaÄa RadivojeviÄa a i sama bila spisateljka. Jedno vreme je bio privatni nastavnik i advokat u rodnom mestu dok nije pozvan da doÄe u Kragujevac da bude profesor na Liceju. Sa Liceja je doĆĄao za naÄelnika Ministarstva prosvete (od 1842), i na tom poloĆŸaju, u toku osam godina, on je glavni organizator srpske srednjoĆĄkolske nastave i jedan od osnivaÄa UÄenog srpskog druĆĄtva. Pokrenuo je inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. UÄestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra (PozoriĆĄte na Äumruku) koji je 1841. otvoren njegovom tragedijom âSmrt Stefana DeÄanskogâ. Od 1848. ĆŸivi u VrĆĄcu, usamljen i razoÄaran. Tu je i umro 1856. KnjiĆŸevni rad PopoviÄ je svoju knjiĆŸevnu delatnost zapoÄeo slabim stihovima, ispevanim u slavu grÄkih narodnih junaka. NJegov otac je bio Grk (po nekima Cincar), i on se u mladosti zagrevao za grÄke ustanike. To su bili neveĆĄti ÄaÄki pokuĆĄaji. Kao mladiÄ, on pada pod uticaj Milovana VidakoviÄa, i po ugledu na njega piĆĄe roman âBoj na Kosovuâ , âMilan Toplicaâ i âZoraidaâ. To je dosta neveĆĄta i naivna prerada jednog romana od francuskog pisca Florijana iz XVIII veka. Kao i VidakoviÄ, koji mu je bio uzor, tako i on pokuĆĄava da tuÄu graÄu prenese u okvir srpske proĆĄlosti. Roman je prepun nelogiÄnosti i nedoslednosti svake vrste. Docnije je u jednom svom satiriÄnom spisu (âRoman bez romanaâ) ismejao takav naÄin rada, oĆĄtro napao plaÄevne i fantastiÄne romane Milovana VidakoviÄa i njegovih podraĆŸavalaca i propovedao knjiĆŸevnost koja trezvenije i ozbiljnije gleda na ĆŸivot. Takvo shvatanje je plod njegova zrelijeg doba, i koliko je dublje ulazio u ĆŸivot i knjiĆŸevnost, utoliko je postajao realniji. On je uglavnom dramski pisac, prvi srpski knjiĆŸevnik koji je u ovom knjiĆŸevnom rodu stvorio neĆĄto bolje i trajnije. Pisci koji su pre njega radili na istorijskoj drami i drami iz savremenog ĆŸivota nisu imali knjiĆŸevnog uspeha. On je prvi srpski pisac koji taj posao uzima ozbiljno, sav se odaje pozoriĆĄtu i stvara na ĆĄiroj osnovi i sa dubokim razumevanjem. On je uporedo radio na istorijskoj drami i na komediji, ali na istorijskoj drami sa mnogo manje uspeha. Na knjiĆŸevnost je gledao oÄima ĆĄkolskog Äoveka, pedagoga i racionaliste. NJegovi prvi dramski pokuĆĄaji su neveĆĄte i preterano romantiÄne dramatizacije narodnih pesama: âNevinostâ ili âSvetislav i Milevaâ, âMiloĆĄ ObiliÄâ i âNahod Simeonâ. Docnije stvara bolje i snaĆŸnije istorijske drame, ne mnogo knjiĆŸevne, ali koje su odgovarale ukusu i shvatanjima tadaĆĄnje rodoljubive srpske publike. Takve su tragedije: âSmrt Stefana DeÄanskogâ, âVladislavâ, âSkenderbegâ, Laxan (sa predmetom iz bugarske istorije), pozoriĆĄni komad âAjduciâ, vrlo popularan, izraÄen po narodnoj pesmi, i joĆĄ nekoliko prigodnih komada. Iako se smatra osnivaÄem srpske drame, on je mnogo vaĆŸniji kao komediograf, jer se tu tek c uspehom ogledao njegov knjiĆŸevni talent. Prva mu je komedija âLaĆŸa i paralaĆŸaâ, zatim âTvrdicaâ, âPokondirena tikvaâ (prema kojoj je 1956. godine Mihovil Logar komponovao operu ) i âZla ĆŸenaâ, sve komedije karaktera. Od komedija naravi najbolje su mu: âĆœenidba i udadbaâ, âKir Janjaâ, âRodoljupciâ i âBeograd nekad i sadâ. Pored toga, napisao je i nekoliko pozoriĆĄnih igara manjeg znaÄaja, ĆĄaljive ili satiriÄne sadrĆŸine. Kao dramski pisac, Sterija pripada grupi sentimentalista, i svoja dela stvara pod impresijom Semjuela RiÄardsona, poznatog pisca graÄanskih romana. U njegovim delima znaÄajno mesto zauzimaju odlike poput kulta oseÄanja i prirode, idealizacija ĆŸivota, prijateljstvo i ljubav. KritiÄki osvrt Trezven i racionalan duh, on nije bio pesnik visokih duhovnih zamaha i bogate maĆĄte, zato njegove drame, iako knjiĆŸevnije i pismenije od svih sliÄnih pokuĆĄaja do njega, ipak nemaju prave umetniÄke vrednosti, U njima je malo ĆŸivotne istine, malo poezije i malo istorijske istine, a mnogo nameĆĄtene retorike, neprirodnosti i usiljenosti. Vrlo pismen i vrlo obrazovan pisac, on je svojim istorijskim dramama skromno zadovoljavao veliku potrebu svoga vremena za rodoljubivim repertoarom i imao mnogo uspeha. Precenjivane u svoje vreme, te drame su sasvim zaboravljene; duĆŸe se na repertoaru zadrĆŸala samo istorijska drama âSmrt Stefana DeÄanskogâ. A komediji, on je nadmaĆĄio sve ono ĆĄto je u srpskoj knjiĆŸevnoeti stvoreno pre njega, i do danas (1938 g.) ostao najbolji srpski komediograf. On je pisac sa veÄom knjiĆŸevnom kulturom; on zna za klasiÄne uzore u stranim knjiĆŸevnostima i prvi poÄinje da razumno, objektivno i kritiÄki posmatra i slika suvremeni ĆŸivot srpskog druĆĄtva. Po svojoj prirodi on je bio predodreÄen samo za Äisto intelektualna stvaranja, zato je on samo u komediji dao punu meru. Ali i u komediji nije bez mana. Pre svega, ni u jednoj komediji nije uspeo da da humor, najviĆĄu osobinu komiÄnog. NJegove komedije su najÄeĆĄÄe oĆĄtra satira izopaÄenih karaktera i naravi. On je suviĆĄe moralizator i tendenciozan pisac: liÄnosti karikira i radnju vodi i zavrĆĄava radi pouÄnog svrĆĄetka. On nije ni sasvim originalan pisac: kod njega se Äesto mogu naÄi pozajmice od drugih pisaca, od Molijera najviĆĄe. Sve njegove bolje komedije karaktera potseÄaju na Molijerove, i kompozicijom i komiÄnim okvirima pojedinih liÄnosti. (Molijera je inaÄe i prevodio: njegove âSkapenove podvaleâ). Ali u naknadu za to, on je veĆĄt knjiĆŸevnik i vrlo plodan pisac, koji je trezveno i realistiÄki prikazivao suvremeni ĆŸivot, slikajuÄi snaĆŸno i reljefno komiÄne tipove i druĆĄtvene scene, Krajem ĆŸivota se vratio poeziji, na kojoj je kao mladiÄ radio. Godine 1854. iziĆĄla je njegova zbirka stihova âDavorjeâ. Bio je knjiĆŸevni kuriozum ĆĄto je PopoviÄ âDavorjeâ ĆĄtampao starim crkvenim pismenima, koja je tom prilikom preporuÄivao da se usvoje mesto novije graÄanske bukvice. To je misaona lirika, bolna, odveÄ pesimistiÄka, lirika iskusna i zrela Äoveka, koji je u ĆŸivotu znao za patnje i razoÄaranja, intimna filozofija o veliÄini bola, stradanja i smrti i nepopravimoj bedi ljudskoj. Sterijino pozorje U sklopu obeleĆŸavanja 150 godina od roÄenja i 100 godina od smrti Jovana Sterije PopoviÄa u Novom Sadu je 1956. godine osnovan festival âSterijino pozorjeâ. I danas, ovaj festival, na kome pozoriĆĄta iz zemlje i inostranstva uÄestvuju sa delima jugoslovenskih pisaca (u poÄetku je to bio festival samo Sterijinih dela) vaĆŸi za najznaÄajniju pozoriĆĄnu manifestaciju u Srbiji. Sterijina nagrada Na festivalu se dodeljuju nagrade za najbolju predstavu, za najbolji tekst savremene drame, za reĆŸiju, za glumaÄko ostvarenje, za scenografiju, za kostim, za scensku muziku, nagrade za najboljeg mladog glumca i glumicu i specijalna nagrada
SELAM. SKIZZEN UND NOVELLEN AUS DEM BOSNISCHEN VOLKSLEBEN, von Milena MrazoviÄ, Deutsche Schriftsteller â Genossenschaft, Eingentrangene Genossenschaft mit beschrĂ€nkter Haftpflicht, Berlin, 1893. Naknadni tvrdi kartonski francuski polukoĆŸni povez iz epohe sa zlatotiskom i sa oÄuvanom originalnom mekom koricom unutar njega. OdliÄna oÄuvanost, osim ĆĄto je naknadni povez na par mesta malo oguljen; rikna, zlatotisk, listovi i originalna korica bez oĆĄteÄenja. Jezik nemaÄki, latinica, 276 str. Ekstremno retko. NAPOMENA 1: Milena MrazoviÄ Preindlsberger (Bjelovar, 28. 12. 1863. â BeÄ, 20. 1. 1927.), bila je hrvatska knjiĆŸevnica i novinarka. Radila je kao urednik lista âBosniche Postâ koji je izlazio u Sarajevu na nemaÄkom jeziku. Ćœivela je u Banja Luci i u Sarajevu. Godine 1889. postala je prva ĆŸena Älanica AntropoloĆĄkog druĆĄtva u BeÄu. Svoj ĆŸivot i rad posvetila je Bosni i Hercegovini i njenoj popularizaciji u zemljama nemaÄkog govornog podruÄja. Pisala je pripovetke u kojima je opisivala obiÄaje, noĆĄnje i naÄin ĆŸivota naroda u Bosni i Hercegovini, eseje, putopise, skupljala narodne bajke i objavljivala ih na nemaÄkom jeziku. Ovo je prvo izdanje njene knjige originalno objavljene na nemaÄkom jeziku 1893. godine; drugo izdanje ove knjige, ali sad na engleskom jeziku, u prevodu gospoÄice Waugh izaĆĄlo je 1899. godine u Londonu. Knjiga sadrĆŸi 8 novela inspirisanih temema iz bosansko-muslimanskog ĆŸivota. Predgovor za knjigu autorka je napisala u Sarajevu u proleÄe 1893. godine. SadrĆŸi sledeÄe priÄe (novele): 1. Mahmud Biba 2. Emin`s GlĂŒck 3. Ali, der Derwisch 4. Die Feredscha als Heirathsvermittlerin 5. Abla 6. Jussuf`s Aschyklik 7. Zur Unzeit 8. Eine bosnische Semiramis NAPOMENA 2: Povez je raÄen za izvesnog `M. M. TerzibaĆĄiÄa` (Äije se ime vidi utisnuto u zlatotisku na dnu rikne), a koji bi mogao biti beogradski trgovac Milorad TerzibaĆĄiÄ (1862-1908) - prvi predsednik Beogradskog velosipedskog druĆĄtva, ili njegov sin Mihailo. TerzibaĆĄiÄ je bio prvi propagator biciklizma i klizanja u srpskom narodu. Osim toga, izgradio je prvu kruĆŸnu biciklistiÄku stazu (velodrom) i DruĆĄtveni dom (na mestu danaĆĄnjeg Doma vojske Srbije), a ureÄivao je Äasopis `Velosipedski list`, prvi sportski list u Kraljevini Srbiji. Bio je oĆŸenjen suprugom Milojkom sa kojom je imao sina Mihaila, pa je stoga moguÄe da je knjiga pripadala njegovom sinu, za koga je i uvezana u ovaj povez, a ĆĄto bi opravdalo inicijal u imenu (Mihailo M. TerzibaĆĄiÄ).
Kao na slikama Prisutan miris starih knjiga Extra retko 1971 Katalin Ladik poÄela je svoju karijeru u Novom Sadu u periodu delovanja novosadske neoavangarde ranih sedamdesetih, da bi se devedesetih preselila u BudimpeĆĄtu. Raspon stvaralaĆĄtva Katalin Ladik kreÄe se od knjiĆŸevnosti preko glume do interpretacije eksperimentalnih zvuÄnih kompozicija i radio-igara, fonetiÄne i vizuelne poezije, hepeninga, performansa, akcije pa sve do mail arta. Objavila je 20 samostalnih zbirki poezije i jedan roman, od kojih su na srpski prevedeni Erogen zoon, Ikarova senka i Kavez od trave i roman Mogu li da ĆŸivim na tvom licu (SFO (Re)konekcija, 2021). Svoje izloĆŸbe, performanse, hepeninge, muziÄke performanse i koncerte realizovala je u okviru najznaÄajnijih institucija savremene kulture domaÄe i meÄunarodne scene, kao ĆĄto su: Akademie der Bildenden KĂŒnste Wien âAspekte â GegenwĂ€rtige Kunst aus Jugoslawienâ (Bosch+Bosch grupa), Van Gogh Museum Amsterdam âVizuele poĂ«zieâ, Muzej savremene umetnosti âVerbo-Voko-Vizuelnoâ, Galerija suvremene umjetnosti âNova umjetniÄka praksa 1966â1978â, Centre National Georges Pompidou âRencontres internationales de poesie sonoreâ, Kassel, Neue Galerie, DOCUMENTA, New York, Washingto, DubrovaÄke letnje igre, a trenutno se njen rad predsatavlja na svim znaÄajnim evropskim izloĆŸbama. Rad ove umetnice, prevashodno njena verbo-voko-vizuelna istraĆŸivanja (zvuÄni performansi, video i audio kasete i ploÄe), (tekstualni) performansi tela, baĆĄ kao i obiman i znaÄajan knjiĆŸevni kao i rad u oblasti alternativnog teatra, priznati su i prepoznati i u meÄunarodnim okvirima. Njenu umetniÄku liÄnost svrstavaju u red veÄ gotovo mitskih liÄnosti avangardi na Äitavom centralnoevropskom prostoru. Za svoj umetniÄki rad dobila je Nacionalno priznanje za vrhunski doprinos kulturi Republike Srbije 2009, kao i Nagradu za mir i umetniÄku hrabrost Lennon Ono Grant for Peace 2016. Svoje prve pesme objavila je u Äasopisu Simpozion na maÄarskom jeziku (1962) a njena prva zbirka Balada o srebrnom biciklu (Ballada az ezĂŒstbicikliröl) sa gramofonskim, zvuÄnim zapisima, objavljena je 1969. godine, potom Bludna metla, Erogena zona, Kavez od trave i Ikarova senka. U prevoÄenju na srpski joj je pomagala knjiĆŸevnica Judita Ć algo, takoÄe poznata po svojim performativnim izvoÄenjima poezije. âJudita Ć algo mi je pomogla u prevodu pesama, a Bogdanka PoznanoviÄ me potakla na video-dokumentaciju mog stvaralaĆĄtva. Ona je negde 1980-ih nabavila videorekorder za Akademiju umetnosti gde je bila profesorka na Odseku medija i potakla me da snimimo neki moj rad za video. Ja sam sabrala neke motive i elemente svojih performansa iz prethodnog desetljeÄa koji su mi se Äinili pogodnima za kameru i video, pa sam ih izvela na stepeniĆĄtu hodnika Akademije, a video nazvala Poemim. To je ostalo kao jedini dokument onog vremena.â Pored uticaja Bogdanke PoznanoviÄ, koja je tada osnovala na novosadskoj Akademiji umetnosti prvi studio za nove medije, knjigu Bore ÄosiÄa Mixed Media smatrala je jako vaĆŸnom za njen umetniÄki razvoj. Bila je Älanica grupa Bosch + Bosch od 1973. do 1976, u okviru koje je ipak imala svoju teritoriju zvuka i zvuÄnog performansa i izvodila vizualne i konceptualne radove. Novoosnovanom Novosadskom pozoriĆĄtu â ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz pridruĆŸila se 1974. i kao Älanica stalnog ansabla radila do 1992. igrajuÄi u predstavama najznaÄajnijih maÄarskih reditelja, kao ĆĄto je JanÄo MikloĆĄ i predstava Bajer aspirin â pesniÄka monodrama koju je za nju napisao Oto Tolnai. Tokom godina igrala je glavne i sporedne uloge u raznim TV filmovima i igranim filmovima (jedan od poznatijih je i film Lordana ZafranoviÄa Ujed anÄela). Bila je urednica pesniÄke rubrike knjiĆŸevnih Äasopisa Elet es Irodalom (1993â94) i Ciganifuro (1994â99). IzmeÄu 1993. i 1998. predavala je u muziÄkom i pozoriĆĄnom obrazovnom centru Hangar. Katalin najveÄi trag ostavlja u svojoj foniÄnoj i voko-vizelnoj poeziji, ali se najviĆĄe pamte njeni performansi i body art u kojima koristi svoje telo kao instrument, Äesto provocirajuÄi intervenciju publike ritualno igrajuÄi razliÄite ĆŸenske uloge. Performativno izvoÄenje njenih âĆ amanskih pesamaâ, dok je ogrnuta samo ĆŸivotinjskom koĆŸom uz svetlost sveÄe, bio je jedan od najradikalnijih ĆŸenskih umetniÄkih izraza avangardne scene na tadaĆĄnjem jugoslovenskom kulturnom prostoru. âU poÄetku sam na te radove gledala kao na poetske veÄeri â znaÄi, prikazivanje poezije poÄev od njenog Äitanja pa sve do govorenja u obliku foniÄne i gestualne poezije, ĆĄto je na neki naÄin bio uvod putem kojega sam ljudima dala kljuÄ ka otvorenoj, proĆĄirenoj poeziji. Videla sam da ljudi poeziju smatraju samo onom linearnom, koju eventualno recituje glumac ili sam autor, ali govorenje ili pevanje, a kamoli foniÄna poezija, tada nije postojala.â Performansi Ja sam javna ĆŸena, Blackshave, Rupa koja vriĆĄti, Poem, SpuĆĄtanje Novog Sada niz reku Dunav,Mandora, Tesla samo su neki od najvaĆŸnijih, a spacifiÄnost njenog rada vidi se i u tome ĆĄto je neke izvodila potpuno razliÄito u drugim kontekstima. Katalin Ladik, performans â Zagreb, 1970. Katalin Ladik, performans â Zagreb, 1970. Katalin Ladik, Sanja IvekoviÄ i Vlasta Delimar bile su prve konceptualne umetnice novih medija a njihove umetniÄke strategije uticale su na poetiku razliÄitih generacija umetnica, od Marine AbramoviÄ do nama danas savremene ĆŸenske scene. Ali, i one same joĆĄ aktivno uÄestviju u kreiranju iste i sve viĆĄe su prisutne na meÄunarodnoj sceni Sama Katalin je iznenaÄena koliko su mladi umetnici zainteresovani za njen rad: âUskoro idem u Ć vajcarsku gde Äu na MuziÄkoj akademiji u Baselu odrĆŸati radionicu na temu novih eksperimentalnih partitura i improvizacije s kompozitorima. I mene samu Äudi kako se mlaÄe generacije zanimaju za mene i moje stvaralaĆĄtvo.â Zanimljivo je pratiti njen odnos prema ĆŸenskoj i feministiÄkoj kulturi. Sama kaĆŸe da u poÄetku nije znala puno o feministiÄkim teorijama, a one koje su do nje dopirale nisu joj bile bliske. Ali svoju umetniÄku pobunu pokazuje kroz tipiÄno ĆŸenske motive iskazujuÄi ne samo odnos prema patrijarhalnim matricama nego i prema represivnom umetniÄkom kontekstu Äak i meÄu svojim istomiĆĄljenicima. InaÄe, konceptualne umetnice prve problematizuju poziciju autorke u umetniÄkom polju delovanja. âStoga sam izraĆŸavala svoj bunt kroz one sitne stvari koje radi svaka ĆŸena, s uverenjem da to takoÄer moĆŸe da bude predmet umetnosti ili naÄin umetniÄkog izraĆŸavanja. Kada sam poÄinjala, piĆĄuÄi na maÄarskom sredinom 1960-ih, nisam poznavala teoriju feminizma â ne znam ni da li je postojao neki pregled na srpskom. Teorija nije programatski postojala u mom radu, veÄ sam krenula od liÄnog iskustva i zapoÄela svojevrsno oslobaÄanje od porodice i radnog mesta kao neki vid protesta u 1970-ima.â Feministkinje su prepoznale njenu umetnost kao vaĆŸnu elaboraciju pobunjene ĆŸene tako da je bila i gost najveÄe feministiÄke meÄunarodne konferencije u jednoj komunistiÄkoj zemlji Drug-ca 1978. u Beogradu: âTo je bio moj prvi susret s njima i drugim aktivnim feministkinjama iz Zagreba, s kojima sam ostala u kontaktu. Drug-ca Ćœena me liÄno obogatila, i tada sam shvatila da feminizam nije ono ĆĄto sam smatrala ameriÄkim feminizmom usko usmerenim protiv muĆĄkaraca, veÄ da se radi o prostom zalaganju za prava ĆŸena.â Retrospektivna izloĆŸba njenih radova u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine 2010. upravo je i nazvana MoÄ ĆŸene prema njenim dominantnim umetniÄkim postulatima. Na konferenciji K.A.T. âUmetnost u obrazovanju: interakcijeâ, u produkciji Saveza feministiÄkih organizacija (Re)konekcija u Novom Sadu (2017), mogli smo da vidimo njene trenutne umetniÄke preokupacije internet prostorom koje je nazvala âAlisa u zemlji kodovaâ. Katalin Ladik danas, Foto: Sanja AnÄelkoviÄ Fotografija Sanja AnÄelkoviÄ Katalin Ladik bavi se intrigantnim pitanjem, koje je osnovano na materijalu proĆĄirene poezije same umetnice. U unutraĆĄnjoj naraciji svake vizuelne poezije nalazi se promena. NeobiÄajna medijska tranzicija odnosi se na ove objekte (vizuelnu poeziju i konkretnu poeziju), zatim na ĆŸivo izvoÄenje i audio snimanje tih ĆŸivih nastupa. Veza izmeÄu vizuelnog i zvuÄnog je suĆĄtina odnosa izmeÄu poezije Katalin Ladik i njene proĆĄirene poezije, âotelovljenog perfomansaâ. âLepota se pojavljuje kao rezultat na povrĆĄini, na licu dela, ali radost stvaranja se deĆĄava na obrnutom, na naliÄju materijala. Energija koja se oslobaÄa ograniÄenja, raskalaĆĄno se pokazuje i prevladava. Ne poĆĄtuje pravila, pretvara se u radost i bol. To se ne moĆŸete videti s lepe, tj. prednje strane, samo sa âpogreĆĄneâ strane tj. naliÄja umetniÄkog delaâ â objaĆĄnjava autorka. [ĂjvidĂ©k]: [FĂłrum KönyvkiadĂł], [1971]. First edition. In publisherâs illustrated wrappers, designed by GĂĄbor IfjĂș. Printed on differently colored papers. 89, (7) p. Inscribed first edition of Katalin Ladikâs book of surreal poems. Katalin Ladik (b. 1942) is a Yugoslavian-born (today Serbia) Hungarian radical female performance artist, poet, and writer. Besides other prizes, in 2016 she was awarded by the LennonOno Grant for Peace together with Ai Weiwei, Anish Kapoor, and Olafur Eliasson. She was an exhibitor at âdocumenta 14â in 2017. Katalin Ladik (born Novi Sad, 25 October 1942) is a Hungarian poet, performance artist and actress. She was born in Novi Sad, Kingdom of Yugoslavia (Hungarian: ĂjvidĂ©k), and in the last 20 years she has lived and worked alternately in Novi Sad, Serbia, in Budapest, Hungary and on the island of Hvar, Croatia. Parallel to her written poems she also creates sound poems and visual poems, performance art, writes and performs experimental music and audio plays. She is also a performer and an experimental artist (happenings, mail art, experimental theatrical plays). She explores language through visual and vocal expressions, as well as movement and gestures. Her work includes collages, photography, records, performances and happenings in both urban and natural environments. Contents 1 Biography 2 Awards 3 Poetry 4 Prose 5 Publications 5.1 Volumes in original language 5.2 Translated volumes 5.3 E-books 5.4 Audiobooks 6 Discography 6.1 Sound poetry 6.2 Music (experimental music, jazz) 7 Poetry readings, sound poetry performances 7.1 Online Audio 7.2 Live performances 8 Performance art 8.1 A list of performances, happenings, actions 8.2 1960s-`70s 8.3 1980s-`90s 8.4 2000s 8.5 2010s 8.6 2020s 9 Workshops with performances (selection) 10 Concerts, musical performances (selection) 11 Speech-music performances 12 Theatre 12.1 As an actress 12.2 As a director 13 Films 13.1 Feature films 13.2 Short films 13.3 Recitatives 13.4 Television interviews 13.5 Documentary 13.6 Writerâs Credit 14 Radio plays 14.1 Writer and performer 14.2 Performer 15 Artworks in permanent public and private collections 16 Exhibitions 16.1 Solo exhibitions 16.2 Group exhibitions 17 See also 18 References 19 Sources 19.1 Resources 19.2 Literature 20 External links Biography[edit] Katalin Ladik studied at the Economic High School of Novi Sad between 1961 and 1963. She then joined the Dramski Studio (Drama Studio) acting school in Novi Sad, between 1964 and 1966. Between 1961 and 1963, she worked as a bank assistant. During this time, in 1962, she began to write poetry. From 1963 to 1977 she worked for Radio Novi Sad. She joined the newly established Novi Sad Theatre in 1974, becoming a member of its permanent ensemble in 1977 and working there until 1992.[1] She primarily acted in dramatic roles. Over the years, she also played major and minor roles in various TV-films and movies. She led the poetry sections of literary magazines Ălet Ă©s Irodalom (1993â94) and CigĂĄnyfĂșrĂł (1994â99). Between 1993 and 1998 she taught at HangĂĄr musical and theatrical education center. She is a member of the Hungarian Writers` Union, the Hungarian Belletrists Association, the Association of Hungarian Creative Artists and the Hungarian PEN Club. Awards[edit] Katalin Ladik has earned various awards, including the KassĂĄk Lajos Award (1991), the award of Mikes Kelemen Kör (Mikes International â Association for Hungarian Art, Literature and Science in the Netherlands) (2000), the JĂłzsef Attila Prize (2001), the Mediawave Parallel Culture Award (2003), the National Award for Culture of the Republic of Serbia (2009), and the Laurel Wreath Award of Hungary (2012). Katalin Ladik has earned various awards, including the KassĂĄk Lajos Award (1991), the award of Mikes Kelemen Kör (Mikes International â Association for Hungarian Art, Literature and Science in the Netherlands) (2000), the JĂłzsef Attila Prize (2001), the Mediawave Parallel Culture Award (2003), the National Award for Culture of the Republic of Serbia (2009), and the Laurel Wreath Award of Hungary (2012). In 2015, she received the KlĂĄra Herczeg Award in senior category from the Studio of Young Artistsâ Association (Hungary).[2] In 2016, she was awarded with the Lennon Ono Grant for Peace.[3] Her awards for acting include the Oktobarska nagrada grada Novog Sada (October Award of the City of Novi Sad), a collective award to the cast of Radio Novi Sad in 1967; first place at Smotra vojvoÄanskih profesionalnih pozoriĆĄta (Festival of Professional Theatres in Vojvodina) in 1978, for the role of Masha in Three Sisters, directed by György Harag, performed at the Novi Sad Theatre. The same role earned her the first place of UdruĆŸenje dramskih umetnika Srbije / Association of Dramatic Artists of Serbia, in 1979. Katalin Ladik also received the Magyar TelevĂziĂł Elnöki NĂvĂłdĂja / Award of the President of Hungarian Television for Acting Excellence for acting in AndrĂĄs Rajnaiâs TV film series, TelevĂziĂłs mesĂ©k felnĆtteknek (Television Tales for Adults) in 1980. In 1986, she was awarded first place at Smotra vojvoÄanskih profesionalnih pozoriĆĄta / Festival of Professional Theaters in Vojvodina for the role of Skinner in Howard Barkerâs The Castle, directed by David Gothard, performed at the National Theatre in Subotica. 2017 Artisjus Literary Award for her poetry volume âA vĂz emlĂ©kezeteâ (âThe Memory of Waterâ) 2017 Janus Pannonius Filius Ursae Award for her literary oeuvre for âbeing defiant, provocative, and confrontational towards the actual literary canonsâ 2019 FerencvĂĄros Pro Urbe Award [4] 2020 âMy Countryâ (âHazĂĄm dĂj) Award in recognition of her lifetime achievement [5] 2021 Medal of culture for lifetime achievement, ie. for overall creativity/work awarded by MiloĆĄ Crnjanski Centre 2021 Novi Sad` International Literary Award, which is awarded by the 16th International Novi Sad Literary Festival organized by the Society of Writers of Vojvodina 2022 Hungarian Order of Merit Officer`s Cross, one of the highest Orders in Hungary 2022 Prize in Fiction (Poetry) category of the Society of Hungarian Authors 2022 Alföld Literary Prize Poetry[edit] Katalin Ladik became known after 1962 through her surreal and erotic poems. In addition to a number of books in Hungarian, volumes of her poetry were published in Yugoslavia, France, Italy and the United States. Her poems also appeared in various magazines and anthologies worldwide, translated into Spanish, German, Polish, Bulgarian, Slovakian, Hindi, Chinese, Indonesian, Romanian, Macedonian, Rusyn and Slovenian. `She is able to embody the sense of poetry as action. I saw one of her readings in Bratislava at Ars Poetica Festival and she was the only poet able to electrize the audience without any translation. (...) She manages to pass linguistic barriers but, again, any translation of her poetry is at least difficult to be made (or should I say âperformed`). Her activity covers a wide area that includes performance and sound poetry, with a force that captures any kind of audience no matter how illiterate in contemporary poetry they can be.` Poetry Depot Prose[edit] Her first novel, entitled Ălhetek az arcodon? (Can I Live on Your Face?) was published in 2007 by Nyitott KönyvmƱhely. It is considered to be an eminent work in Hungarian Avant-garde literature. It is partly autobiographical, partly self-reflecting. The novel alternates between reality and fiction, prose and poetry, sometimes switching to a prose poem style. Its main target audience is that part of the artistsâ community who are receptive to esoteric allusions. The book is about three women: the Editor, who lives in Budapest, the Artist, and the Glasswoman who lives in Novi Sad, all of whom bear the same name. The shared name determines their lives. Initially, they are unaware of one another, but throughout the book their lives get gradually intertwined. After they get to know one another, they begin to live each other`s life, which changes everything for them forever. One of the peculiarities about the book is the uniquely rich textual documentation (letters, newspaper articles, posters) and the large number of photos. Publications[edit] Volumes in original language[edit] Ballada az ezĂŒstbiciklirĆl (Ballad of Silver Bike) | poems | Hungarian | with gramophone recording | Forum, Novi Sad, 1969 Elindultak a kis piros bulldĂłzerek (The Small, Red Bulldosers Have Taken Off) | poems | Hungarian | Forum, Novi Sad, 1971 MesĂ©k a hĂ©tfejƱ varrĂłgĂ©prĆl (Stories of the Seven-Headed Sewing Machine) | poems | Hungarian | Forum, Novi Sad, 1978 Ikarosz a metrĂłn (Icarus on the Subway) | poems | Hungarian | Forum, Novi Sad, 1981 A parĂĄzna söprƱ â Bludna metla (The Promiscuous Broom) | poems | Hungarian-Serbian bilingual | Forum, Novi Sad, 1984 KiƱzetĂ©s (Exile) | poems | Hungarian | MagvetĆ, Budapest, 1988 JegyessĂ©g (Engagement) | poems | Hungarian | Fekete Sas - Orpheusz, Budapest, 1994 A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | poems | Hungarian | Fekete Sas, Budapest, 1998 FƱketrec (Grass-Cage) | poems | Hungarian | Orpheusz, Budapest, 2004 Ălhetek az arcodon? (Can I Live on Your Face?) | prose | Hungarian | Nyitott KönyvmƱhely, Budapest, 2007 BelsĆ vĂzözön (Deluge Inside) | poems | Hungarian | Parnasszus, Budapest, 2011 Ladik Katalin legszebb versei (The Most Beautiful Poems of Katalin Ladik) | poems | Hungarian | AB-ART, Bratislava, 2012 A vĂz emlĂ©kezete (The Memory of Water) | poems | Hungarian | Kalligram, Budapest, 2016 IdĆvitorla (Time Sailing), Selected Poems (1962-2022) | poems | Hungarian | Forum, Novi Sad, 2022 BĂ©ranya versek (Surrogacy Poems) | poems | Hungarian | Tipp-Cult Kft, Parnasszus Könyvek, P-Art, Budapest, 2022 Translated volumes[edit] Poesie Erotiche (Erotic Poems) | poems | Italian | selected and translated by: Giacomo Scotti | La Sfinge, Naples, 1983 Erogen Zoon | poems | Serbian | translated by: Katalin Ladik, Selimir RaduloviÄ, Judita Ć algo, Arpad Vicko | KnjiĆŸevna Zajednica Novog Sada, Novi Sad, 1987 Stories of the Seven-Headed Sewing Machine | poems | English | translated by: Emöke Z. BâRacz | New Native Press, Sylva, 1992 PoĂšmes (Poems) | poems | French | selected by: Tibor Papp | translated by: Katalin Kluge, Tibor Tardos | CiPM / Spectres Familiers, Marseille, 1999 Ikarova senka (Icarusâ Shadow) | poems | Serbian | translated by: Katalin Ladik, Selimir RaduloviÄ, Judita Ć algo, Arpad Vicko, Draginja Ramadanski | Orpheus, Novi Sad, 2004 Stories of the Seven-Headed Sewing Machine | poems | English | translated by: Emöke Z. BâRacz | Burning Bush Press, Asheville, 2005 Engagement | poems | English | translated by: Emöke Z. BâRacz | Burning Bush Press, Asheville, 2006 Kavez od trave (Grass-Cage) | poems | Croatian | translated by: Kristina Peternai | Matica hrvatska, Osijek, 2007 Poems | English | Cultural Centre of Vojvodina, `MiloĆĄ Crnjanski`, Novi Sad, 2022 Mogu li da ĆŸivim na tvom licu : romaneskna ĆŸivotna priÄa (Can I Live on Your Face: novelistic life story) | prose | Serbian |(Re) konekcija, Novi Sad, 2021 Raspjevane ĆŸeravice: izbrane pjesme 1962-1982 (Singing embers: selected poems 1962-1982) | poems| Croatian | DAF, Zagreb, 2022 E-books[edit] FƱketrec (Grass-Cage) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2003 | downloadable, pdf format FƱketrec (Grass-Cage) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2003 | downloadable, multiple formats A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, multiple formats Ikarosz biciklijĂ©n (On Icarusâ Bicycle) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, multiple formats KiƱzetĂ©s ~ JegyessĂ©g (Exile ~ Engagement) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, multiple formats A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2004 | downloadable, pdf format KiƱzetĂ©s ~ JegyessĂ©g (Exile ~ Engagement) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2004 | downloadable, pdf format Ikarosz biciklijĂ©n (On Icarusâ Bicycle) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2004 | downloadable, pdf format Engagement | poems | English | Firefly Inx, Asheville, 2012 | downloadable, pdf format[permanent dead link] Stories of the Seven-Headed Sewing Machine | poems | English | Firefly Inx, Asheville, 2012 | downloadable, pdf format[permanent dead link] Milyen ĂzƱ vagyok? (How Do I Taste?) | poems | Hungarian | A hĂłnap könyve, Szentendre, 2012 | buyable, pdf format Audiobooks[edit] 2020: Liquid mirror (FolyĂ©kony tĂŒkör) presented by Vera SĂpos 00:00:00 â FolyĂ©kony tĂŒkör 1; 00:55:47 â FolyĂ©kony tĂŒkör 2 Audiobooks by contemporary authors published online by DIA, the Digital Literature Academy of PIM [6] Discography[edit] Sound poetry[edit] Ballada az ezĂŒstbiciklirĆl (The Ballad of the Silver Bicycle) | SP | supplement for book with same title | Forum, Novi Sad, 1969 Phonopoetica | SP | Galerija Studentskog kulturnog centra, Belgrade, 1976 PoĂ©sie Sonore Internationale (International Sound Poetry) | audio cassette | anthology of sound poetry, Paris, 1979 La Nouvelle Revue dâArt Moderne, Special 2. (The Magazine of Modern Art) | audio cassette | Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore (International Sound Poetry Festival), Paris, 1980 Adriano Spatola: Baobab Femme | audio cassette | anthology for sound poetry magazine, Publiart Bazar Reggio Emilia, 1982 Yugoslavian Sound Poetry | audio cassette | anthology of sound poetry, 1987 HangĂĄr / Hangar | audio cassette | anthology of sound poetry, Amsterdam â Budapest, 1987 Aki darazsakrĂłl ĂĄlmodik (Who is Dreaming About Wasps) | LP | recording of the radio play `Furcsa, aki darazsakrĂłl ĂĄlmodik` (Strange Is the One Who Is Dreaming About Wasps) | Radio Novi Sad, 1988 Spiritus Noister: Nemzeti zajzĂĄrvĂĄnyok / National Noise-Inclusions | audio cassette | Bahia Music, Budapest, 1996 VajdasĂĄgi Magyar Zenei EstĂ©k / Vojvodina Hungarian Music Evenings 1988 | CD | JMMT, Novi Sad, 1998 VĂzisĂĄmĂĄn / Water Shaman | CD | Budapest, 1999 Spiritus Noister â Kurt Schwitters: Ursonate | music CD | Hungaroton, Budapest, 2003 Vodeni anÄeo / Water Angel | music CD | Nova Misao, Novi Sad, 2011 Phonopoetics | Vinyl, LP | Alga Marghen (Milano), in co-production with acb Gallery (Budapest) Milano, 2019 [7] Water Angels | Vinyl, LP | Alga Marghen (Milano), in co-production with acb Gallery (Budapest) Milano,, 2021 [8] Music (experimental music, jazz)[edit] As vocalist, Katalin Ladik collaborated with prominent Croatian, Serbian and Hungarian composers, such as Dubravko Detoni, Branimir SakaÄ, and Milko Kelemen (1971â73, ensemble ACEZANTEZ); ErnĆ KirĂĄly (1963-2002); DuĆĄan RadiÄ (Oratorio Profano, 1979); Boris KovaÄ (1986-1990); DeĆŸe Molnar ( 1989â91); Zsolt SĆrĂ©s a.k.a. Ahad, and Zsolt KovĂĄcs (1996-, Spiritus Noister). ErnĆ KirĂĄly | LP | UdruĆŸenje Kompozitora Vojvodine, Novi Sad, 1978 Boris KovaÄ: Ritual Nova I | LP | Symposion Records, Overstrand, 1986 Boris KovaÄ: Ritual Nova II | CD | Recommended Records, London, 1989 ErnĆ KirĂĄly - Spectrum | CD | Autobus, Paris, 1999 DeĆŸe Molnar: Weird Garden | CD | vocals on Track 1 (Water Clock) | Studentski Kulturni Centar Novi Sad, 2010 I Belong to the Band Bakers Of The Lost Future | CD | vocals on Track 3 (Poets Of The Absurd On Chalk) | Inexhaustible Editions, Budapest, 2016 Poetry readings, sound poetry performances[edit] Online Audio[edit] FƱketrec (Grass-Cage) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2003 | downloadable, mp3 format A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, mp3 format Ikarosz biciklijĂ©n (On Icarusâ Bicycle) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, mp3 format KĂƱzetĂ©s - JegyessĂ©g (Exile - Engagement) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, mp3 format Live performances[edit] 2011 NĂ©gy fekete lĂł mögöttem repĂŒl (Four Black Horses Fly Behind Me); JĂ©gmadĂĄr (Icebird); excerpts from BelsĆ vĂzözön (The Deluge Inside) | poetry reading | Dzsudi Remake evening, Merlin Theatre, Budapest | Video on YouTube Performance art[edit] Most of Katalin Ladik`s performances balance on the borderline between performance art and theatre: the performance of sound poems is accompanied by theatrical body action and in many cases, the surrounding space is structured similarly to a traditional theatre. Those who examine her poetry often refer to her sound poetry performances. On the other hand, no detailed analyses have been produced about the dramaturgical characteristics of her performances, and the relations of sign systems between her poetry and performances. It is a well-reasoned choice, however, to locate her in the context of female performance artists, as Katalin Ladik uses her body and person as the medium of her art in her performances, which occupies a special position within the history of Western art. A list of performances, happenings, actions[edit] 1960s-`70s[edit] 1968 Budapest, Szentendre - Hungary | UFO | TamĂĄs SzentjĂłby, MiklĂłs ErdĂ©ly, Katalin Ladik | happening 1970 Belgrade - Serbia | PozoriĆĄte Atelje 212, Podrum teatar (Theatre Atelje 212, Theatre in the Basement) | performance Zagreb - Croatia | Ćœanr Festival eksperimentalnog filma (Genre Experimental Film Festival - GEFF) | performance Budapest - Hungary | JĂłzsef Attila MƱvelĆdĂ©si HĂĄz (Cultural Centre JĂłzsef Attila) | with JenĆ BalaskĂł | literary performance Belgrade - Serbia | Dom Omladine (Youth Centre) | performance Temerin - Serbia | performance 1971 BaÄka Topola - Serbia | UFO Party | performance Samobor - Croatia | Samoborski FaĆĄnik (Carnival in Samobor) | Eros sa ovogu svijeta (Eros of This World) | UFO Party | performance Biograd - Croatia | UFO Party | performance Zagreb - Croatia | Studentski Centar (Student Centre) | performance Belgrade - Serbia | Dom Omladine (Youth Centre) | performance Zagreb - Croatia | Teatar Poezije Zagreb (Poetry Theatre Zagreb) | Äetvrta dimenzija kutije (Fourth Dimension of the Box) | performance 1972 Osijek - Croatia | Annale Komorne Opere i Baleta (Annual Festival of Chamber Opera and Ballet) Zagreb - Croatia | Teatar ITD (Theatre ITD)| performance Novi Sad - Serbia | Tribina Mladih (Youth Tribune) | performance Belgrade - Serbia | Studentski Kulturni Centar (Student Cultural Centre) | Festival Expanded Media | performance BalatonboglĂĄr - Hungary | KĂĄpolna GalĂ©ria (KĂĄpolna Gallery) | Group Bosch+Bosch | performance 1974 Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar, Festival Expanded Media /performance/ 1975 Zagreb (Croatia), Student Centre Gallery / Galerija Studentskog Centra: `Eksperimenti u jugoslovenskoj umjetnosti` (Experiments of Yugoslav Art) (Group Bosch+Bosch) /performance/ Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar, Festival Expanded Media: `Ljubavi, Singer` (Loves, Singer) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina mladih: `Change Art` /action/ Novi Sad (Serbia): `SpuĆĄtanje Novog Sada niz reku Dunav` (Floating Novi Sad Downstream the Danube) /action/ 1976 Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar, Festival Expanded Media: `Change Art` /action/ Zagreb (Croatia), Gallery of Contemporary Art / Galerija Suvremene Umjetnosti /performance/ 1977 Zrenjanin (Serbia), Cultural Centre / Kulturni Centar: `Poezija, foniÄna i vizuelna poezija Katalin Ladik` (Poetry, Phonic and Visual Poetry by Katalin Ladik) KrakĂłw (Poland): `Phonopoetica` /performance/ Zagreb (Croatia), Information Centre / Informativni Centar: `Phonopoetica` (with Vujica R. TuciÄ) /performance/ Amsterdam (Netherlands), Stedelijk Museum: `Tekst in Geluid` (Text in Sound) /performance/ Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar: `Phonopoetica` /performance/ 1978 Kranj (Slovenia), PreĆĄeren Theatre / PreĆĄernovo GledaliĆĄÄe /performance/ Sarajevo (Bosnia and Herzegovina), Youth Theatre / PozoriĆĄte Mladih, Festival Malih i Eksperimentalnih Scena (Festival of Small and Experimental Theatre): `Äetvrta dimenzija â krik` (Fourth Dimension â Scream) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina mladih: `PesniÄki maraton` (Poetry Marathon) /performance/ Novi Sad (Serbia), Sonja MarinkoviÄ Student Club / Studentski Klub âSonja MarinkoviÄâ: `Äudak je ko ÄekiÄe sanja` (Weird Is the One Who Dreams About Hammers) /performance/ WĂŒrzburg (Germany), Hand Press Gallery / Handpresse Galerie: `Randkunst-Kunstrand` /performance/ Novi Sad (Serbia), National Library / Narodna biblioteka: `Umetnost se ne ponavlja, ne ponavlja, ne ponavlja...` (Art Does Not Repeat Itself, Not Repeat Itself, Not Repeat Itself...) /performance/ Zagreb (Croatia), Gallery of Contemporary Art / Galerija Suvremene Umjetnosti: `Nova umjetniÄka praksa 1966-1978` (New Art Practice 1966-1978) /performance/ 1979 Subotica (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Az Ă©neklĆ varrĂłgĂ©p â The Singing Sewing Machine` (with Zsolt KirĂĄly) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina Mladih: `The Screaming Hole â A sikoltozĂł lyuk` /performance/ Amsterdam (Netherlands): `One World Poetry` /performance/ Utrecht (Netherlands), Gallery âT Hoogt / âT Hoogt Galerie: `One World Poetry` /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina Mladih: `MesĂ©k a hĂ©tfejƱ varrĂłgĂ©prĆl` (Stories of the Seven-headed Sewing Machine) /performance/ 1980s-`90s[edit] 1980 Paris (France), Pompidou Centre / Centre Georges Pompidou: `Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore` (International Sound Poetry Festival) /performance/ Le Havre (France), Cultural Centre of Le Havre / Maison de la Culture du Havre: `Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore` (International Sound Poetry Festival) /performance/ Rennes (France), Cultural Centre of Rennes / Maison de la Culture de Rennes: `Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore` (International Sound Poetry Festival) /performance/ New York City (USA), Washington Square Church, The New Wilderness Foundation: `International Sound Poetry Festival` /performance/ Baltimore (USA), School 33 Art Center, The Merzaum Collective`s Desire Productions Present: International Festival of Disappearing Art(s) /performance/ Gyula (Hungary), Castle Theatre / VĂĄrszĂnhĂĄz, Knightsâ Hall / Lovagterem: `Alice` /performance/ Belgrade (Serbia), Salon Museum of Contemporary Art / Salon Muzeja Savremene Umetnosti, Exhibition of Group Bosch+Bosch: `Orman koji ubrizgava (Injecting Closet)` /performance/ 1982 Budapest (Hungary), Cultural Centre JĂłkai, Studio âKâ/ StĂșdiĂł âKâ JĂłkai MƱvelĆdĂ©si Központ: `Ladik Katalin ĂșjvidĂ©ki költĆ Ă©s elĆadĂłmƱvĂ©sz szerzĆi estje` (An Evening with Novi Sad Poet and Performer, Katalin Ladik) /performance/ Novi Sad (Serbia), Cultural Centre PetĆfi SĂĄndor / PetĆfi SĂĄndor MƱvelĆdĂ©si HĂĄz: `Telepi estĂ©k â Ladik Katalin szerzĆi estje` (Evenings in Telep â with Poet Katalin Ladik) (with OttĂł Tolnai, Zsolt KirĂĄly) /performance/ Budapest (Hungary), Young Artistsâ Club / Fiatal MƱvĂ©szek Klubja: `Ladik Katalin szerzĆi estje` (An Evening with Katalin Ladik) (with MiklĂłs ErdĂ©ly, LĂĄszlĂł Beke and Zsolt KirĂĄly) /performance/ Budapest (Hungary), Cultural Centre JĂłkai, Studio âKâ / StĂșdiĂł âKâ JĂłkai MƱvelĆdĂ©si Központ: `Ladik Katalin szerzĆi Ă©s elĆadĂłi estje` (An Evening with Katalin Ladik) (with MiklĂłs ErdĂ©ly, LĂĄszlĂł Beke and Zsolt KirĂĄly) /performance/ Belgrade (Serbia), Museum of Contemporary Art / Muzej Savremene Umetnosti: `Verbo-Voko-Vizuelno` (`Phonopoetry` with Judita Ć algo) /performance/ Osijek (Croatia), Studentsâ Youth Centre / Studentski Centar Mladih, OsijeÄko ljeto (Summer in Osijek): `Äudak je ko ÄekiÄe sanja` (Weird Is the One Who Dreams About Hammers) /performance/ Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Ikar u metrouâ (Icarus on the Subway) (with Judita Ć algo, Selimir RaduloviÄ) /performance/ Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine, Beogradsko leto (Summer in Belgrade): `Ufo Party` /performance/ KanjiĆŸa (Serbia), Literary Camp / KnjiĆŸevna Kolonija: `Konkretna i vizuelna poezija` (Concrete and Visual Poetry) (with Vujica R. TuciÄ and Bob Cobbing) /performance/ Novi Sad (Serbia), Address: Istarski kej 37. sp. 8. st. Rade Ć eviÄ: `Sound Poetry Performance` (with Vujica R. TuciÄ and Bob Cobbing) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune Gallery / Tribina Mladih Galerija: `Phonopoemim` â Exhibition Launch for Slavica Grkavac: tapiserije `Jokastin kompleks` (`Jocasta Complex` Tapestry) /performance/ Paris (France), UNESCO: `Guerre a la guerre` (War Against War) /performance/ Milan (Italy), UNESCO: `Guerra alla guerra` (War Against War) /performance/ Paris (France), UNESCO Pompidou Centre / Centre Georges Pompidou: `Polyphonix 5` /performance/ 1983 Vienna (Austria), Wiener Festwochen (Vienna Festival): `Mandora 1.` /performance/ Zagreb (Croatia), Gallery of Contemporary Art / Galerija Suvremene Umjetnosti: `Nova umjetnost u Srbiji 1970-1980` (New Art of Serbia 1970-1980) Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Oluja-po motivima Ć ekspira` (Tempest â Based on Shakespeare) â Exhibition Launch for Slavica Grkavac: tapiserije `Jokastin kompleks` (`Jocasta Complex` Tapestry) /performance/ Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Magic Bread` (with Paul Pignon) 1984 Glasgow (UK), Third Eye Centre, Poetsound 1984: `Mandora 1.` /performance/ Milan (Italy), (Cultural Association of) Cooperativa Intrapresa: `Milanopoesia` /performance/ Szeged (Hungary), JĂłzsef Attila University (Today: University of Szeged) / JĂłzsef Attila TudomĂĄnyegyetem: `Mandora 1.` /performance/ Cogolin (France), Rencontres Internationales de PoĂ©sie Contemporaine (International Festival of Contemporary Poetry): `Mandora 1.` /performance/ Belgrade (Serbia), Cultural Centre / Kulturni Centar: `Mandora 1.` /performance/ 1985 Belgrade (Serbia), Magaza Theatre / PozoriĆĄte Magaza: `Mandora 2.` /performance/ Budapest (Hungary), Cultural Cente of LĂĄgymĂĄnyos / LĂĄgymĂĄnyosi MƱvelĆdĂ©si Otthon: `Mandora 2.` /performance/ Budapest (Hungary), Metropolitan Cultural Centre / FĆvĂĄrosi MƱvelĆdĂ©si HĂĄz: `Alice` /performance/ Zemun (Serbia), Festival Monodrame i Pantomime (Festival of Monodrama and Pantomimes): `Mandora` /performance/ Novi Sad (Serbia), âSonja MarinkoviÄâCultural Centre / Kulturni Centar âSonja MarinkoviÄâ, Youth Tribune / Tribina Mladih: `Mandora` /performance/ Stari BeÄej (Serbia) /performance/ 1988 Szeged (Hungary), JATE Club: `Polyphonix` /performance/ PĂ©cs (Hungary): `Alice` /performance/ Budapest (Hungary), VigadĂł Chamber Hall / VigadĂł Kamaraterem, HangĂĄr Est (âWall of Soundâ Evening): `Alice` /performance/ 1989 Spoleto (Italy): `O Fortuna` /performance/ NovĂ© ZĂĄmky (Slovakia): `O Fortuna` /performance/ Novi Sad (Serbia): `O Fortuna` /performance/ 1990 Novi Sad (Serbia), Sport and Activity Centre of Vojvodina / SPENS Sportski i Poslovni Centar Vojvodina: `Otkrovenje` (Revelation) (with ZoltĂĄn Pletl) /performance/ VĂĄc (Hungary), Greek Chapel / Görög Templom, Ex-panziĂł 2. Festival: `Angyal/Angel` /performance/ Novi Sad (Serbia): `Seraphine Tanz` /performance/ 1993 Szentendre (Hungary), DalmĂĄt Cellar / DalmĂĄt pince, UHF KisĂșjrevue /performance/ Szeged (Hungary), JATE Club: `Alice` /performance/ VĂĄc (Hungary), Greek Chapel / Görög Templom, ExpanziĂł 5. Festival /performance/ 1994 Szeged (Hungary): `Performancia` with LukĂĄcs Bitskey /performance/ ZebegĂ©ny (Hungary): `A helyettesĂtĆ asszony (The Substitute)` /performance/ PĂ©cs (Hungary): `A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-dimensional Window)` with TamĂĄs Szalay /performance/ 1995 Marseille (France), International Poetry Centre / Centre International de PoĂšsie: `KassĂĄk` /performance/ 1996 Marseille (France), Meyer Gallery / Galerie Meyer: `Lâ agneau de Dieu et le double` (The Lamb of God and Its Double) /performance/ Ajaccio â Corsica (France): `Lâ agneau de Dieu et le double` (The Lamb of God and Its Double) /performance/ 2000s[edit] 2002 Novi Sad (Serbia), Cultural Centre of Novi Sad / Kulturni Centar Novog Sada, INFANT (International Festival of Alternative and New Theatre): `FƱketrec / Grass-cage` 2003 Novi Sad (Serbia), Chamber Theatre of Music / Kamerno PozoriĆĄte Muzike, INTERZONE Festival: `Tesla â Project` /performance/ 2004 Monza (Italy) /performance/ Salerno (Italy) /performance/ Novi Sad (Serbia), Chamber Theatre of Music / Kamerno PozoriĆĄte Muzike, INTERZONE Festival: `Tesla â Project` Budapest (Hungary), A38 Ship / A38 hajĂł: `LomtalanĂtĂĄs` (Cleaning the House) /performance/ Budapest (Hungary), Ludwig Museum â Museum of Contemporary Art / Ludwig MĂșzeum â KortĂĄrs MƱvĂ©szeti MĂșzeum: `Torony-LomtalanĂtĂĄs` (Cleaning the Tower-House) /performance/ 2005 TerĂ©ny (Hungary), ExpanziĂł Festival: `Angel` /performance/ 2006 Budapest (Hungary), Serbian Theatre in Hungary / MagyarorszĂĄgi Szerb SzĂnhĂĄz / Srpsko PozoriĆĄte u MaÄarskoj: `Tesla`, /audio-visual oratorio/ Otterlo (Netherlands), Kröller-MĂŒller Museum: `Change Art` /action/ Amsterdam (Netherlands): `Tesla` /performance/ Novi Sad (Serbia), Sport and Activity Centre of Vojvodina / SPENS Sportski i Poslovni Centar Vojvodina, Inventors Association of Vojvodina, TeslaFest: `Tesla` /performance/ 2007 NovĂ© ZĂĄmky (Slovakia), Art Gallery / GalĂ©ria Umenia: `Gyakorlatok ĂŒres hĂșrokon â KassĂĄk-kĂłd` (Exercises on Empty Strings - KassĂĄk Code) /performance/ Budapest (Hungary), Erlin Club Gallery / Erlin Klub GalĂ©ria: `FƱketrec` (Grass-cage) /performance/ Budapest (Hungary), Mu Theatre / Mu SzĂnhĂĄz: `Az EszmĂ©let szövedĂ©ke` (The Weave of Consciousness) (with PĂ©ter Bajka, Bern Atom Santi, Eszter Bereczky, ZsĂłfia Varga) /performance/ VerĆce (Hungary), EkszpanziĂł XX Festival: `Tesla, Audio-visual Oratorio` /performance/ Szigliget (Hungary), Artist House of the Hungarian Public Foundation for Creative Art / Magyar AlkotĂłmƱvĂ©szeti KözalapĂtvĂĄny AlkotĂłhĂĄza, JĂłzsef Attila Kör 18. irodalmi tĂĄbora (18th Literary Camp of the JĂłzsef Attila Circle): `Az EszmĂ©let szövedĂ©ke` (The Weave of Consciousness) (with PĂ©ter Bajka, Bern Atom Santi, Eszter Bereczky, ZsĂłfia Varga) /performance/ 2008 Budapest (Hungary), PetĆfi Literary Museum / PetĆfi Irodalmi MĂșzeum, A SzĂ©pĂrĂłk TĂĄrsasĂĄga V. Ćszi irodalmi fesztivĂĄlja â NĆk a fĂ©rfi birodalomban (5th Autumn Literary Festival of the Hungarian Belletrist Association â Women in a Men`s World): `Diptichon` (with Endre SzkĂĄrosi), performance Belgrade (Serbia), ARTGET Gallery â Cultural Centre Belgrade / Galerija ARTGET â Kulturni Centar Beograda (World Poetry Day): `Tesla â Homo Galacticus` /performance/ Szigliget (Hungary), JĂłzsef Attila Kör 20. irodalmi tĂĄbora (20th Literary Camp of the JĂłzsef Attila Circle): `Trip-ti-chon` (with Veronika CzapĂĄry), performance Budapest (Hungary), Irodalmi Centrifuga (Literary Centrifuge): `Trip-ti-chon` (with Veronika CzapĂĄry), performance Bratislava (Slovakia), Ars Poetica MedzinĂĄrodny Festival PoĂ©zie /The 6th Ars Poetica International Poetry Festival /sound poetry performance[9] 2009 VisegrĂĄd (Hungary), The Roof Terrace of King Matthias Museum / A MĂĄtyĂĄs KirĂĄly MĂșzeum tetĆterasza, EkszpanziĂł XXI Festival: âKerub` (Cherub) /performance/ 2010s[edit] 2010 Budapest (Hungary), Gallery A22 / A22 GalĂ©ria, Tibor Papp`s Exhibition Opening: `ĂraköltemĂ©ny` (Poem-Clock) /performance/ Subotica (Serbia), KosztolĂĄnyi DezsĆ Theatre / KosztolĂĄnyi DezsĆ SzĂnhĂĄz: `Tesla â Homo Galacticus` /performance/ Budapest (Hungary), MillenĂĄris Theatre / MillenĂĄris TeĂĄtrum, Book Festival: `SzabadkĆmƱves szex` (Freemason Sex) (with drMĂĄriĂĄs) /performance/ Ć taglinec (Croatia), `Voda` â `Water` MeÄunarodni Susret Umjetnika (International Art Festival): `Veliko spremanje` (Spring Cleaning) /performance/ Eger (Hungary), Small Synagogue Gallery of Contemporary Art / Kis ZsinagĂłga KortĂĄrs GalĂ©ria, artAlom Ă©lĆmƱvĂ©szeti fesztivĂĄl (artAlom Performing Arts Festival): `Bukott angyalok` (Fallen Angels) /performance/ Szeged (Hungary) â Subotica (Serbia), Railway line, KultĂșrcsempĂ©sz SĂnbusz FesztivĂĄl (Culture-smuggler Railbus Festival): Megaphone-assisted readings by GĂĄbor VirĂĄg, Slobodan TiĆĄma, GĂĄbor Lanczkor, Tamara Ć uĆĄkiÄ, Vladimir Kopicl, Katalin Ladik, SiniĆĄa TuciÄ, Roland Orcsik 2011 Budapest (Hungary), Kunsthalle (Palace/Hall of Art) / MƱcsarnok: `PreparababrakabarĂ©` /performance/ Marseille (France), Museum of Contemporary Art / MusĂ©e d`Art Contemporain, PoĂ©sie Marseille 2011, 8Ăšme Festival (8th Marseille Poetry Festival, 2011): `Le Grand MĂ©nage` (Spring Cleaning) /performance/ TĂąrgu MureÈ (Romania), National Theatre - Small Hall / Teatrul NaĆŁional â Sala MicÄ, Testet öltött szavak rendezvĂ©ny (Words Embodied â Event series): `Alice` /performance/ Budapest (Hungary), Mu Theatre / Mu SzĂnhĂĄz, Ismeretlen kutatĂĄsa improvizĂĄciĂłs alkotĂłmƱhely (Searching the Unknown â Improvisational Workshop): `Hangmozdulat` (Sound Movement) (with Kati Dombi) /performance/ 2012 Budapest (Hungary), Hungarian Writers` Association / Magyar ĂrĂłszövetsĂ©g: XXIV. EkszpanziĂł Festival, `IdĂ©zet` Szimpozion Ă©s KiĂĄllĂtĂĄs (`Quotation` Symposium and Exhibition): `ĂsĂł, kapa, nagyharang` (`Till Death` lit.: Spade, Hoe and Bell) /performance/ KomĂĄrom (Hungary), Fort Monostor â Film Museum / Monostori ErĆd â FilmmĂșzeum, Mediawave 2012 Festival: `NagytakarĂtĂĄs` (`Spring Cleaning`) /performance/ ĆĂłdĆș (Poland), MS2 â Lodz Museum of Art / MS2 â Muzeum Sztuki w Ćodzi: `Alicja w krainie kodĂłw` (Alice in Codeland) /performance/ Budapest (Hungary), Address: 8th district, PĂĄl street 6.: Gödör bĂșjĂłcska â irodalom, zene, film, tĂĄnc, szĂnhĂĄz, beszĂ©lgetĂ©s (Gödör Club Hide-and-seek â literature, music, film, dance, theatre, discussions) /sound poetry performance/ Ottawa, Ontario, Canada, City Hall Art Gallery, A B Series Workshop: `NagytakarĂtĂĄs` (`Spring Cleaning`) /performance/ Ottawa, Ontario, Canada, Arts Court Theatre, A B Series: `Alice KĂłdorszĂĄgban` (`Alice in Codeland`) /performance/[10] 2013 Budapest (Hungary), Ăbudai TĂĄrsaskör, KassĂĄk Museum, KassĂĄk Year: `Alice KĂłdorszĂĄgban` (Alice in Codeland) /performance/[11] Hvar (Croatia), 17th International Festival of Radio Plays and Documentary Radio Dramas PRIX MARULIÄ, âTesla. Homo Galacticusâ /performance/ SzĂ©kesfehĂ©rvĂĄr (Hungary), Vörösmarty Theatre Studio, Contemporary Art Festival: `Alice KĂłdorszĂĄgban` (Alice in Codeland) /performance/[12] Budapest (Hungary), Fuga, AutonĂłmia Filmklub 5, âI Belong to the Bandâ: Katalin Ladik`s voice on âpoets of the absurd on chalkâ[13] 2014 SzĂĄzhalombatta (Hungary), Katalin Ladik - Endre SzkĂĄrosi, Slam Poetry /performance/ Budapest (Hungary), Mika Tivadar VigadĂł, JazzaJ, Katalin Ladik â Jean Michel van Schowburg, Katalin Ladik â Zsolt SĆrĂ©s, âSounds to Goâ (Hangok elvitelre) /performance/ [14] 2015 Eger (Hungary), Templom Gallery, artAlom Live Art Festival 2015: `Tranzit Zoon`, performance Gothenburg (Sweden), Gothenburg Book Fair `Tranzit Zoon`, performance Vienna (Austria), Campus AAKH Hof 7, UniversitĂ€t Wien, `Singende Schnittmuster â Singing Dress Pattern`, lecture-performance, multimedia slide-show 2016 PoreÄ (Croatia), Behind the Scenes with Katalin Ladik! Artists on Vacation: `The Sounds of a sewing machine`, Circe di Parenzoâ /performance/,[15][16] Budapest (Hungary), MĂSZI, @Transart Communication, Katalin Ladik & Zsolt SĆrĂ©s âAlchemical Weddingâ (AlkĂmiai nĂĄsz) /performance/ Milano (Italy), FM Centre for Contemporary Art, Non-Aligned Modernity. Eastern-European Art from the Marinko Sudac Collection. Katalin Ladik: âTranzit Zoonâ /performance/ [17] 2017 Athens (Greece), Oval Staircase, Megaron â the Athens Concert Hall, âAll the In-Between Spacesâ, Concept and direction by: Paolo Thorsen-Nagel. Katalin Ladik: âFollow me into mythologyâ /performance/ [18] Budapest (Hungary), Urania National Film Theatre, Janus Pannonius Grand Prize for Poetry 2017 Festivities of Hungarian Pen Club. Katalin Ladik: Sound Performance based on Concrete Poems of Augusto de Campos Limassol (Cyprus), Theatro Ena, SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition, âLive Lectureâ /solo sound poetry performance/ Nicosia (Cyprus), Artos Foundation, SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition âLive Lectureâ /solo sound poetry performance/ Limassol (Cyprus), SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition, `Spring Cleaning`, performance/ Limassol (Cyprus), SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition, âWall(ed)â, aRttitude Site-specific dance performance, Katalin Ladik (live sound and voice). Budapest (Hungary), TrafĂł, âAlice in Codelandâ /multimedia performance/ Vienna (Austria), Lobby of Hotel Prinz Eugen, Erste Bank Publication Presentation âSound Poemsâ /live performance/ Novi Sad (Serbia), Museum of Contemporary Art Voivodina (MSUV), âK.A.T (Culture â Activism â Theory) Conferenceâ, âCreative Transitionsâ/live lecture, multimedia and sound poetry performance/ Novi Sad (Serbia), Bulevar Books, âTraNSporteur multilingual poetryâ /poetry reading/ Lodz (Poland), House of Literature, âPuls Literary Festival, 2017, Hungarian Dayâ, âSounds in Lodzâ / live lecture, multimedia performance and live sound poetry performance/ 2018 Berlin (Germany), neue Gesellschaft fĂŒr bildende Kunst (nBgK), `Alice in Codeland`, multimedia performance Berlin (Germany), Akademie der KĂŒnste, âUnderground und Improvisationâ, âFollow me into Mythologyâ /live lecture and soloperformance/ Berlin (Germany), Akademie der KĂŒnste, âUnderground und Improvisationâ, âDesire of Touchâ /Duoperformance with Natalia Pschenitschnikova/ Budapest (Hungary), Mersz Klub, âTĂșlĂ©lni a documenta 14-etâ (Surviving documenta 14) /live lecture and soloperformance/ Budapest (Hungary), Hungarian University of Fine Arts, âTĂșlĂ©lni a documenta 14-etâ (Surviving documenta 14) /live lecture with Emese KĂŒrti/ Budapest (Hungary), Közkincs KönyvtĂĄr, `MĆ°VĂSZ + NĆ` (ARTIST + WOMAN), âFeminizmus Ă©s mƱvĂ©szet ma?â (Feminism and Art Today?), âTĂșlĂ©lni a documenta 14-etâ (Surviving documenta 14) /live lecture/ Belgrade (Serbia), Cultural Center of Belgrade, `Spoken Word, World Poetry Day` /poetry reading/ Belgrade (Serbia), Cultural Center of Belgrade, `Spoken Word, World Poetry Day`, `Alice in Codeland` /multimedia performance/ Zagreb (Croatia), âShowroom of Contemporary Soundâ, âTransitionsâ /live lecture/ Rome (Italy), Falconieri Palace (Hungarian Academy in Rome), âFountains of Rome - Mouth to Lung!â /live lecture and sound performance/ Budapest (Hungary), HĂĄrom HollĂł â Drei Raben, âAntracit szĂĄjrĂșd (Antracit mouthpiece) /sound poetry performance/ Berlin (Germany), Akademie der KĂŒnste, `19. poesiefestival berlin 2018, Weltklang â Night of Poetry`, sound poetry performance Berlin (Germany), German Centre for Poetry (Haus fâĂŒr Poesie), `lyrikline - Listen to the Poet`, poetry reading and live voice recordings for the archive 2019 Basel (Switzerland), Music Academy of Basel, Master Class in Free Impovisation, âHomo Ludensâ (live lecture) Dresden (Germany), Lipsiusbau, âAlice in Codelandâ / performance Rotterdam (the Netherlands), DE PLAYER, in collaboration with KRAAK, âBRAUBLFF #8 (Materie und Laut), Memory of Water / sound installation and sound poetry performance Brussels (Belgium), DE PLAYER, in collaboration with KRAAK, âBRAUBLFF #8 (Materie und Laut), âMemory of Waterâ / sound installation and sound poetry performance Madrid (Spain), Elba Benitez Gallery, âO-PUSâ (solo exhibition curated by Adam Budak) / sound poetry performance Paris (France), Palais de Tokyo, The Liberated Voice, Sound Poetry, âMemory of Waterâ /sound installation 2020s[edit] 2020 London (UK), CafĂ© OTO, Tinted Window with issue No.2: Verbivocovisual dedicated to `Materializzazione del Linguaggio`, a 1978 Venice Biennale exhibition curated by Mirella Bentivoglio/ sound installation (Memory of Water) and performance (Tranzit Zoon) [19] Budapest (Hungary), Trafo Gallery, Nyitott mƱterem #21 (Open Studio), Zoom conversation with Emese KĂŒrti Budapest (Hungary), acb Attachments, âSzerelmem, Sing-her!â (My Love, Sing-her!). Opening of solo exhibition âSewn Soundsâ (Bevarrt hangok) 2021 VeszprĂ©m (Hungary), Pannon VĂĄrszĂnhĂĄz (Pannon Castle Theatre), âAlice KĂłdorszĂĄgbanâ (Alice in Codeland)/ performace Budapest (Hungary), Art9 Gallery, âĂj szakralitĂĄsâ (New sacrality) / sound poetry performance Budapest (Hungary), MAMĆ°, Opening of the exhibition âGraphic Scoreâ /sound poetry performance [20] Budapest (Hungary), KassĂĄk MĂșzeum, âA vĂz emlĂ©kezeteâ (âThe Memory of Waterâ), Finissage of the exhibition âPoetry & Performance - Performance Art in Eastern Europeâ /sound installation 2022 Budapest (Hungary), Godot Gallery, opening of the exhibition of drMĂĄriĂĄs / sound poetry performance [21] Vienna (Austria), Alte Schmiede, âakustische Poesieâ (âAcoustic poetryâ) / sound poetry performance [22] Bratislava (Slovakia), Slovak National Gallery, âFollow me into mythologyâ / sound poetry performance and live lecture Budapest (Hungary), KassĂĄk MĂșzeum, âSzkĂĄrosi-emlĂ©kestâ (Memorial evening), âGyaloghĂddal a csillaglejtĆnâ (Footbridge over the stargate )/sound poetry Berlin (Germany), Collegium Hungaricum, âThe Poetsâ Soundsâ / sound poetry performance Cologne (Germany), Loft, âThe Poetsâ Soundsâ / sound poetry performance London (UK), London Woolwich Works, LCMF (London Contemporary Music Festival) âSad and Ruinedâ /sound poetry performance Belgrade (Serbia), âThe Poetsâ Soundsâ / sound poetry performance Limassol (Cyprus), Art Studio 55, SARDAM-Literature Festival, sound poetry and âTranzit Zoonâ performance Workshops with performances (selection)[edit] 2018 Zagreb (Croatia), âShowroom of Contemporary Soundâ, âNoÄna pjesma morskih jeĆŸevaâ (âNight song of sea lizardsâ) /improvisation and sounding in visual and concrete poetry workshop for the students of the Department of Animation and New Media of the Fine Art Academy in Zagreb (OZAFIN), as a part of the project Re-Imagine Europe, co-funded by the Creative Europe programme of the European Union/ [23] 2021 Berlin (Germany), LettrĂ©tage im ACUD Studio, Poetsâ Sound Production Workshop 1, creation of the visual score âDrei Eierâ Cologne (Germany), LOFT Cologne, Poetsâ Sound Production Workshop 2, finalizing the visual score âDrei Eierâ Berlin (Germany), Collegium Hungaricum Berlin, Poetsâ Sound Production Workshop 3, rehearsal of the visual score based performance âDrei Eierâ Concerts, musical performances (selection)[edit] 1969 Opatija (Croatia): Jugoslovenska muziÄka tribina (Yugoslav Music Tribune) (ErnĆ KirĂĄly: Refleksija) 1970 Opatija (Croatia): Jugoslovenska muziÄka tribina (Yugoslav Music Tribune) (ErnĆ KirĂĄly: Refleksija; Branimir SakaÄ: Bellatrix - Alleluja) Novi Sad (Serbia): Muzika i Laboratorija (Music and Laboratory) (with ErnĆ KirĂĄly) Osijek (Croatia): Annale komorne opere i baleta (Annual festival of chamber opera and ballet) 1971 Zagreb (Croatia): MuziÄki biennale (Music Biennale â International Festival of Contemporary Music) (MBZ Radionica/Workshop II with ErnĆ KirĂĄly, et al.; Chamber Music - Branimir SakaÄ: Bellatrix - Alleluja) Dubrovnik (Croatia): DubrovaÄke ljetne igre (Dubrovnik Summer Festival) (ACEZANTEZ Ensemble) Radenci (Slovenia): Festival sodobne komorne glazbe (Contemporary Chamber Music Festival) 1972 Munich (Germany): (Cultural Program of the 1972 Summer Olympics) (ACEZANTEZ Ensemble) Radenci (Slovenia): Festival sodobne komorne glazbe (ACEZANTEZ Ensemble) (Contemporary Chamber Music Festival) Osijek (Croatia): Annale komorne opere i baleta (ACEZANTEZ Ensemble) (Annual festival of chamber opera and ballet) Novi Sad (Serbia), âRadivoj Äirpanovâ Workersâ University / RadniÄki univerzitet âRadivoj Äirpanovâ (ACEZANTEZ Ensemble) Belgrade (Serbia), Studentski kulturni centar (Student Cultural Centre) â Festival Expanded Media (ACEZANTEZ Ensemble) 1979-2012 Belgrade (Serbia), Dom Sindikata â BEMUS Belgrade Music Festival: âOratorio Profanoâ (composer: DuĆĄan RadiÄ, conductor: Oskar Danon) Opatija (Croatia): Jugoslovenska muziÄka tribina (Yugoslav Music Tribune) Budapest (Hungary), Spiritus Noister Group, 1996, 2002, 2004, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012 Budapest (Hungary), Italian Cultural Institute / Olasz kultĂșrintĂ©zet / Istituto Italiano di Cultura, AvantgĂĄrd mƱvĂ©szetek a vilĂĄgban: mi lett a sorsuk? Nemzetközi tanĂĄcskozĂĄs (Avant-garde Arts in the World: What About Them? International conference): `Futurdadama (Futurdada Today)`, Spiritus Noister, 2001 Vienna (Austria), Spiritus Noister Group, 2004 Szentendre (Hungary), Spiritus Noister Group, 2009 SzekszĂĄrd (Hungary), Spiritus Noister Group, 2012 2016 Budapest (Hungary), MƱvelĆdĂ©si Szint (MĂSZI), â@Transart Communication 2016â, âAlchimist Weddingâ /concert and live sound performance with Zsolt SĆrĂ©s/ VeszprĂ©m (Hungary), House of Arts, âAlkĂmiai mennyegzĆâ (âAlchimist Weddingâ) /concert and live sound performance with Zsolt SĆrĂ©s/ Budapest (Hungary), MĂŒpa, UH Fest, Spiritus Noister /concert and live sound performance with Endre SzkĂĄrosi, Zsolt SĆrĂ©s, LĂĄszlĂł Lenkes/ Budapest (Hungary), Kassak Museum, âDadarabokâ /concert and live sound performance with Endre SzkĂĄrosi, Zsolt SĆrĂ©s, LĂĄszlĂł Lenkes/[24] 2017 Budapest (Hungary), 2017: Muted and silent films with live music series, I Belong To The Band vs. Berberian Sound Studio 2018 Debrecen (Hungary), MODEM, Katalin Ladik: âHatĂĄridĆnaplĂłâ (âDiary Bookâ) /concert and live sound performance with Gyula VĂĄrnai/ VeszprĂ©m (Hungary), 2018, House of Arts, âSpring Reopening, We believe in life before deathâ, âClaes Oldenburg: I am for an Artâ /concert and live sound performance with Gyula VĂĄrnai/ Basel (Switzerland), IGNM, Ackermannshof, Free Improvisation based on graphic scores of ErnĆ KirĂĄly and Katalin Ladik Budapest (Hungary), FUGA Centre for Architecture, Design Week, Attila DĂłra (bass clarinate), Katalin Ladik (vocal) Budapest (Hungary), Budapest Music Center (BMC), Wortlaute II, Transparent Sound New Music Festival, Ladik Katalin, âHa mĂșlna e lĂĄngâ 2019 âą Belgrade (Serbia), artist in residence at the Radio Beograd Electronic Studio, Katalin Ladik and Svetlana MaraĆĄ have created three new pieces (Electric Bird, White Bird and Ice Bird) [25] Speech-music performances[edit] Author âDrei Eierâ (German, Serbian, Hungarian), presented by Sprechbohrer (Sigrid Sachse, Harald Muenz and Georg Sachse), âDrei Eierâ (German, Serbian, Hungarian) [26] Theatre[edit] As an actress[edit] Jean-Paul Sartre: The Condemned of Altona; dir. IstvĂĄn LĂĄnyi; IfjĂșsĂĄgi TribĂŒn (Tribina Mladih / Youth Tribune); Novi Sad (Serbia); 1963 Imre Sarkadi: Elveszett Paradicsom (Paradise Lost); dir. Tibor GellĂ©r; PetĆfi SĂĄndor MƱvelĆdĂ©si EgyesĂŒlet (âPetĆfi SĂĄndorâ Cultural Association); Novi Sad (Serbia); 1963 MoliĂšre: The Imaginary Invalid (BĂ©line); dir. Ljubica Ravasi; Srpsko Narodno PozoriĆĄte (Serbian National Theatre); Novi Sad (Serbia); 1966 (Exam Piece) SĂĄndor Guelmino: Ăzvegy (Widow); dir. Tibor Vajda; Echo (az ĂjvidĂ©ki RĂĄdiĂł Ă©s az IfjĂșsĂĄgi TribĂŒn szĂnpada / the joint theatre of Radio Novi Sad and the Youth Tribune); Novi Sad (Serbia); 1969 Ferenc TĂłth (text) â ErnĆ KirĂĄly (composer): JĂłb (Job) (Performer â Recitative); dir. IstvĂĄn SzabĂł, Jr.; NĂ©pszĂnhĂĄz / Narodno PozoriĆĄte u Subotici (National Theatre in Subotica); Subotica (Serbia); 1972 IstvĂĄn ĂrkĂ©ny: MacskajĂĄtĂ©k (Cats` Play) (Ilus); dir. Tibor Vajda; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1974 Peter Weiss: How Mr. Mockinpott was cured of his Sufferings (First Angel/First Nurse); dir. Radoslav DoriÄ; RĂłbert Bambach; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1974 Ădön von HorvĂĄth: Tales from the Vienna Woods (Emma); dir. RĂłbert Bambach; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1975 Gergely Csiky: MukĂĄnyi (Ella); dir. MihĂĄly VirĂĄg; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1976 Valentin Kataev: Squaring the Circle (Tanya); dir. Tibor Vajda; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1977 MoliĂšre: Dom Juan or The Feast with the Statue (Mathurine); dir. DuĆĄan Sabo; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1978 Anton Pavlovich Chekhov: Three Sisters (Masha); dir. György Harag; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1978 Ădön von HorvĂĄth: Tales from the Vienna Woods (Emma); dir. PĂ©ter Telihay; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1978 Anton Pavlovich Chekhov: The Cherry Orchard (Charlotta Ivanovna); dir. György Harag; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1979 OttĂł Tolnai: VĂ©geladĂĄs (Clearance Sale) (Mrs Csömöre); dir. MihĂĄly VirĂĄg; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1979 Gyula HernĂĄdi: V.N.H.M. Szörnyek Ă©vadja (V. N. H. M. - Season of Monsters); dir. MiklĂłs JancsĂł; Summer Theatre in Gyula; VĂĄrszĂnhĂĄz; (Hungary); 1980 Edward Albee: Everything in the Garden (Cynthia); dir. Tibor Vajda; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1980 Angelo Beolco (Il Ruzzante): La Betia; dir. Radoslav DoriÄ; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1981 OttĂł Tolnai: Bayer Aspirin (The Actress); dir. MiklĂłs JancsĂł; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1981 Ferenc DeĂĄk: Nirvana (Csontos Vali); dir. IstvĂĄn SzabĂł Jr.; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1981 Bertolt Brecht: Baal (Emilie); dir. Milan BelegiĆĄanin; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1983 DezsĆ KosztolĂĄnyi: Anna Ădes ( Mrs Druma); dir. György Harag; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1983 Alexander Vvedensky: Jelka kod Ivanovih (Christmas at the Ivanovâs) (Mother Puzirjova); dir. Haris PaĆĄoviÄ; Akademsko PozoriĆĄte âPromenaâ (âChangeâ Academic Theater); Novi Sad; (Serbia); 1983 MihĂĄly MajtĂ©nyi: Harmadik ablak (The Third Window) (Mrs LĂłdi); dir. György HernyĂĄk; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1984 Alfred Jarry: Ubu Roi (Mama Ubu); dir. Tibor Csizmadia; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1984 Gyula Gobby FehĂ©r: A Duna menti Hollywood (Hollywood by the Danube) â Multimedia Performance About the Life of ErnĆ BosnyĂĄk (The Baron`s Lover); dir. KĂĄroly Vicsek; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1985 Ivo BreĆĄan: Anera (Anera); dir. Dimitar Stankoski; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1985 Peter Shaffer: Equus (Hesther Salamon); dir. Tibor Vajda; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1985 Howard Barker: The Castle (Skinner); dir. David Gothard; NĂ©pszĂnhĂĄz / Narodno PozoriĆĄte u Subotici (National Theatre in Subotica); (Serbia); 1986 Friedrich DĂŒrrenmatt: The Visit (First Woman); dir. Radoslav DoriÄ; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1986 IstvĂĄn ĂrkĂ©ny: ForgatĂłkönyv (Screenplay) (Mrs Littke); dir. Ljubisa Georgievski; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1986 IstvĂĄn ĂrkĂ©ny: TĂłtĂ©k (The TĂłt Family) (Mrs TĂłt); dir. GĂĄbor SzĂ©kely; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1987 Edward Albee: A Delicate Balance (Julia); dir. MihĂĄly VirĂĄg; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1987 Jordan Plevnes: âRâ (Katerina); dir. Ljubisa Georgievski; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1987 Johann Wolfgang von Goethe: Clavigo (Soffe); dir. Vladimir Milcin; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1988 Samuel Beckett: Happy Days (Winnie); dir. Radoslav LaziÄ; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1988 Henrik Ibsen: An Enemy of the People (Mrs Stockmann); dir. Ćœelimir OreĆĄkoviÄ; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1989 Ferenc MolnĂĄr (Franz Molnar): Liliom (Mrs MuskĂĄt); dir. LĂĄszlĂł Babarczy; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1990 Ede TĂłth: A falu rossza, avagy a negyedik ablak (The Village Rogue; Or, the Fourth Window) (Mrs TarisznyĂĄs); dir. HernyĂĄk György; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1990 OttĂł Tolnai: Paripacitrom (lit. Steed dung) (Krisztina); dir. PĂ©ter Tömöry; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1991 Marcel Achard: L`Idiote (A Shot in the Dark) (Chief Inspector`s Wife); dir. Tibor Vajda; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1991 Bertolt Brecht: Mother Courage and Her Children (Mother Courage); dir. Lajos Soltis; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1991 JĂłzsi JenĆ TersĂĄnszky: Kakuk Marci (Her Ladyship); dir. Lajos Soltis; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1992 Jean Anouilh: The Orchestra (Cello); dir. Voja SoldatoviÄ; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1992 PĂ©ter NĂĄdas (text) â LĂĄszlĂł Vidovszky (composer): TalĂĄlkozĂĄs (Encounter) (MĂĄria); dir. AndrĂĄs Ăry-KovĂĄcs; Shure Studio; Budapesti KamaraszĂnhĂĄz (Chamber Theatre in Budapest); (Hungary); 1997 Boris Vian: Vercoquin et le Plancton (Vercoquin and the Plankton) (LĂ©on Charles Miqueut sous-ingĂ©nieur principal di CNU / Sub head-engineer at CNU); dir. RĂłbert Csontos; Kolibri SzĂnhĂĄz (Kolibri [âHummingbirdâ] Theatre); Budapest (Hungary); 1997 Sean OÂŽCasey: Bedtime Story (Landlady); dir. PĂĄl Kanda; FĂŒggeten SzĂnpad III tĂĄrsulata (3rd Company of Independent Theatre); Kolibri Pince (Kolibri [âHummingbirdâ] Cellar Theatre); Budapest (Hungary); 1998 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: Adieu Monsieur Bloom â Cabaret Noire (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; Les Fleurs du Mal; `The Thinking Man`s Living Theatre`; Mu SzĂnhĂĄz (Mu Theatre); Budapest; (Hungary); 2003 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: A szĂĄmƱzött Joyce / The Exiled Joyce (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; Bloomsday Festival; Szombathely; (Hungary); 2003 Radoslav Zlatan DoriÄ: Ne daj BoĆŸe, da se Srbi sloĆŸe / Ne adj isten, szerbek egyesĂŒlnek (God Forbid That the Serbs Should Agree) (Ruska); dir. Radoslav Zlatan DoriÄ; MagyarorszĂĄgi Szerb SzĂnhĂĄz / Srpsko PozoriĆĄte u MaÄarskoj (Serbian Theatre of Hungary); Budapest; (Hungary); 2004 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: Nova Necropola. Cabaret Noire (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; Mu SzĂnhĂĄz (Mu Theatre); Budapest; (Hungary); 2004 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: Az igazi Blum (The Real Blum /Bloom/) (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; ReJoyce Festival; Szombathely; (Hungary); 2004 György BarĂĄthy: Origami (I Woman); dir. György BarĂĄthy; ArtĂ©ria SzĂnhĂĄzi TĂĄrsasĂĄg (Theatre Company âArtĂ©riaâ); RS9 Studio Theatre; Budapest; (Hungary); 2005 Torkolat/Estuary (Unborn child), dir: Al Farman Petra (Freeszfe), Freeszemle, KirĂĄly fĂŒrdĆ, Budapest (Hungary), 2022 Szabadkai szecessziĂł/Art Nouveau in Subotica based on George Taboriâs My Motherâs Courage (Mother), dir: Zlatko PakoviÄ, KosztolĂĄnyi DezsĆ SzĂnhĂĄz. Subotica, 2021 As a director[edit] The Last Chapter by Navjot Randhawa, performed by theâTheatre of Roots and Wingsâ and Punjab Sangeet Natak Akademi in P