LP OMOT 4- VINIL 5- Ploča je odlična, omot dobar, vide se obrisi ploče. HORSKA MUZIKA SRPSKIH AUTORA Izvođač: Hor Radio Televizije Beograd (RTB) dirigent, Borivoje Simić А 1. Исидор Бајић - Српски звуци 2. Јосиф Маринковић - V Коло бр.2 Из `Ђачког растанка` 3. Стеван Мокрањац - II Руковет `Из моје домовине` 4. Војислав Вучковић - Марика 5. Миленко Живковић - Струга 6. Милоје Милојевић - Муха и комарац Б 1. Алекса Шантић - Косово 2. Петар Крстић - Суморан дан 3. Петар Коњовић - Враголан (клавир, Оливера Ђурђевић) 4. Стеван Христић - Јесен 5. Коста Манојловић - Успаванка (харфа, Владета Миленковић) 6. Боривоје Симић - Јасенице (Симф. орк. РТБ) 7. Светислав Анђелић - Звижди ветре (Симф. орк. РТБ)

omot 4 , ploca 5(par blagih jedva vidljivih povrsinskih...)

LP PLOCA 5- OMOT 5- PGP RTB LP 1830 BRASS & MILITARY,FOLK, WORLD & COUNTRY,BRASS BAND A1.OLIVERA KATARINA GRUPA PEVACA IZ CRNUCA I ORKESTAR MILOVANA BABICA - ALAJ MI JE VECERAS PO VOLJI A2.NIKOLA KAROVIC - POMRACINA CELO SELO SPAVA A3.VASILIJA RADOJCIC - AJ VESELI SE KUCNI DOMACINE A4.USNIJA REDZEPOVA - GELJ,GELJ(DODJI,DODJI) A5.ANSAMBL DJERDAN - SLAVONSKE POSKOCICE A6.DUVACKI ORKESTAR MILANA NIKOLICA - ZOKINO KOLO B1.ANSAMBL DUBROVNIK - JA TI ZELIM SLATKU LAKU NOC B2.MIRJANA BAJRAKTAREVIC - AH MOJ ALJO B3.PREDRAG ZIVKOVIC TOZOVAC - STO NAM NEMA SA DRINE VEDRINE B4.ALEKSANDAR DEJANOVIC I TAMBURASKI ORKESTAR RADIO NOVOG SADA - MOJ CARDACE B5.ZENSKA GRUPA PEVACA MEGLENKI - A BRE LUDO MLADO B6.TAMBURASKI ORKESTAR JANIKE BALAZA - BANATSKO KOLO

LP OMOT 4- VINIL 5- Zemlja izdanja: Yugoslavia Dragan Uskoković Čegović (monodrama) govori Petar Božović Snimljeno u maju 1977, u tonskom studiju Radio-televizije Beograd `Čegović` je ispovest Crnogorca koji svoje zavičajno iskustvo proverava u dodiru sa svetom velikog grada. Ispoveda se mlad čovek, ali priča jedva da sadrži nešto od duha i temperamenta mladosti. Nedelatnost je najjača strana Savove prirode. Uskokovićev tekst je duhovita, efektna skica mentaliteta. To delo predstavlja malo remek-delo monodrame. Uspeh predstave objašnjiv i vezan koliko za znalaštvo autora, toliko i za znalaštvo i dar glumca Petra Božovića, koji to igra bravurozno. I mada je Savo u tekstu samo model Crnogorca u Beogradu, Božović je uspeo da ga učini maksimalno samosvojnim-individualnim.

Krokus - Metal Rendez-vous Heavy Metal Ariola / Made in Germany Četvrti studijski album grupe. Stanje ploče: 4. Prodaje se samo ploča, bez omota. A1 Heatstrokes 4:00 A2 Bedside Radio 3:18 A3 Come On 4:23 A4 Streamer 6:38 A5 Shy Kid 2:30 B1 Tokyo Nights 5:51 B2 Lady Double Dealer 3:12 B3 Fire 6:02 B4 No Way 4:00 B5 Back-Seat Rock `N` Roll 3:12 Marc Storace (Warrior, Stonehendge, Doro...) – lead vocals Fernando von Arb – rhythm guitar, keyboards, bass, backing vocals Tommy Kiefer – lead guitar, backing vocals Chris von Rohr – bass, backing vocals, percussion, drums, keyboards Freddy Steady (Gianna Nannini) – drums, percussion, backing vocals Jürg Naegeli – keyboards, bass, backing vocals

format: LP, 1. pressing artist: V/A (razni izvođači), (UK, USA...) title: Zoran Modli: Disco bus 2 release date: 1977 label, Cat.No.: PGP RTB, LP 5714 style: rock / hard rock / funk / soul / pop Ploča i omot: G+ (3+), i malo bolji. 1. pressing (od 2) sa crvenom etiketom, drugi ima belu etiketu. Nakon prvog LP-ja `Leteće diskoteke`, na kojoj su se našle pesme domaćih bendova, prvi YU rock DJ Zoran Modli je odlučio da tržištu ponudi i ploču sa inostranim hitovima. Na žalost... Da je bilo sreće, pa da je objavio još nekoliko ploča sa domaćom muzikom, imali bi mnogo jasniju sliku o razvoja rocka u Srbiji i YU, jer su na njegovoj prvoj ploči zabeleženi neki retki snimci (ovu grešku će ispraviti kasnije, sa 3 LP-ja Ventilatora). Elem, strane numere... danas nam to nije ni najmanje važno, jer ih možemo naći na milion drugih nosača zvuka, ili na netu. No, ipak i ova ploča ima značaj, jer nam daje pregled šta se puštalo u diskotekama u drugoj polovini 70-ih u Titoslaviji. Vidimo da je vladalo žantrovsko šarenilo, kakvo se danas ne može ni zamisliti. Od mekanog popa, i pop-rocka, preko očekivanog disco/funk sounda, pa do tada najekstremnijeg i najtvrđeg zvuka koji su promovisali RAINBOW !!! U svakom slučaju, neizostavno izdanje u svakoj YU rock kolekciji ploča. I ovaj LP nije prošao loše. Prvi tiraž od 2000 kopija je rasprodat, pa je izdavač odštampao još jedan, koji nije nije rasprodao (znači, ukupno je `otišlo` možda oko 3000 primeraka). Ali, i pored toga ovde je zaustavljena Modlijeva diskografska karijera, da bi se moj dragi kolega sa kojim sam nekada sarađivao, kao feniks vratio 1983., ponovo sa svežom idejom objavljivanja isključivo demo snimaka, koje je puštao u svojoj radio emisiji `Ventilator`... ali to je već neka druga priča. Ova, sa pokretnom diskotekom (autobus - disco bus), sa kojom je Modli obilazio SFRJ i puštao ploče po zabitim mestima - se završila sa ovim LP-jem. A1 JULIE DRISCOLL, BRIAN AUGER & THE TRINITY – This Wheels On Fire 3:47 A2 ERIC BURDON AND THE ANIMALS – Sky Pilot 3:12 A3 BRYAN FERRY – This Is Tomorrow 3:13 A4 THE HOLLIES – Long Cool Woman 3:11 A5 BLACKMORE`S RAINBOW – Starstruck 4:09 A6 THE RUBETTES – Sugar Baby Love 3:30 B1 RICK DEES & ZORAN MODLI – Disco Duck 3:12 B2 THE BEE GEES – Massachusetts 2:25 B3 THE BEE GEES – Boogie Child 2:32 B4 THE FATBACK BAND – Bus Stop 2:57 B5 HEATWAVE – Boogie Nights 3:33 B6 THE HOLLIES – The Air That I Breathe 4:19 ====================================================================== U svojoj prodajnoj koelkkciji imam sledeće ploče Zorana Modlija: ZORAN MODLI - kompletna diskografija (ploče na kojima je učestvovao kao izvođač, ploče koje je kompilovao i intervju promo ploče): 1) SP HAJDUK STANKO I JATACI - `Na putu za Stambol / Andjelija, čuvaj se Turaka (PGP RTB, 1975) https://www.kupindo.com/Ploce/74831661_SP-HAJDUK-STANKO-I-JATACI-Na-putu-za-S-1975-ODLICNA https://www.kupindo.com/Ploce/74831681_SP-HAJDUK-STANKO-I-JATACI-Bora-Corba-1975-PERFEKTNA 2) SP SUNCOKRET & ZORAN MODLI – `Rock`n`roll Duku-duku / Gili, gili Blues` (PGP RTB, 1976) https://www.kupindo.com/Ploce/74831633_SP-SUNCIOKRET-Rock-n-roll-Duku-Duku-1976-VG-VG https://www.kupindo.com/Ploce/74831645_SP-SUNCIOKRET-Rock-n-roll-Duku-Duku-1976-VG-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/74831649_SP-SUNCIOKRET-Rock-n-roll-Duku-Duku-1976-vrlo-dobra 3) LP ZORAN MODLi (V/A) - `Leteća diskoteka` (PGP RTB, 1977) https://www.kupindo.com/Ploce/74931085_LP-V-A-Leteca-diskoteka-Zorana-Modlija-1977-VG https://www.kupindo.com/Ploce/61059273_LP-V-A-Leteca-diskoteka-Zorana-Modlija-1977- https://www.kupindo.com/Ploce/74264457_LP-V-A-Leteca-diskoteka-Zorana-Modlija-1977-G- 4) LP ZORAN MODLI (V/A) - `Disco Bus 2` (PGP RTB, 1977) https://www.kupindo.com/Ploce/74831449_LP-V-A-Zoran-Modli-Disco-bus-2-1977-1-press-VG- https://www.kupindo.com/Ploce/74831417_LP-V-A-Zoran-Modli-Disco-bus-2-1977-1-pres-VG-G- https://www.kupindo.com/Ploce/74831445_LP-V-A-Zoran-Modli-Disco-bus-2-1977-1-press-G- https://www.kupindo.com/Ploce/74831461_LP-V-A-Zoran-Modli-Disco-bus-2-1977-G- https://www.kupindo.com/Ploce/74831469_LP-V-A-Zoran-Modli-Disco-bus-2-1977-2-pres-VG-VG- 5) intervju LP ZORAN MODLI / ZLATKO PEJAKOVIĆ – `Radio emisija Zlatko Pejaković LP - Trn` (PGP RTB, 1981) 6) intervju LP ZORAN MODLI / RIBLJA ČORBA – `Radio emisija Riblja Čorba LP Mrtva Priroda` (PGP RTB, 1981) 7) intervju LP ZORAN MODLI / GENERACIJA 5 – `Radio emisija Generacija 5 LP Dubler` (PGP RTB, 1982) https://www.kupindo.com/Ploce/69663465_intervju-LP-GENERACIJA-5-i-Zoran-Modli-Dubler-1982- 8) intervju LP ZORAN MODLI / LEPA LUKIĆ – `Radio emisija PGP RTB` (PGP RTB, 1983) 9) LP ZORAN MODLI (V/A) - `Ventilator 202 Demo Top 10` (PGP RTB, 1983) https://www.kupindo.com/Ploce/66483773_LP-V-A-Ventilator-202-Demo-Top-10-1983-PERFEKTNA https://www.kupindo.com/Ploce/74831601_LP-V-A-Ventilator-202-Demo-Top-10-1983-F-VG 10) LP ZORAN MODLI (V/A) - `Ventilator 202 Demo Top 10 - Vol. 2` (PGP RTB, 1984) 11) LP ZORAN MODLI (V/A) - `Ventilator 202 Demo Top 10 - Vol. 3` (PGP RTB, 1985)

LP PLOCE 5 MINT/5 MINT OMOT 5- PGP TRB 320005 Rock,Pop,New Wave, Power Pop A1 ONE TO ONE A2 I`M THE MAN A3 BEAT CRAZY A4 IS SHE REALLY GOING OUT WITH HIM? A5 DON`T WANNA BE LIKE THAT A6 GOT THE TIME B1 ON YOUR RADIO B2 FOOLS IN LOVE B3 CANCER B4 IS SHE RELLY GOING OUT WITH HIM? a capella version B5 LOOK SHARP! C1 SUNDAY PAPERS C2 REAL MAN C3 IS SHE REALLY GOING OUT WITH HIM? acoustic version C4 MEMPHIS C5 A SLOW SONG D1 BE MY NUMBER TWO D2 BREAKING US IN TWO D3 IT`S DIFFERENT FOR GIRLS D4 YOU CAN`T GET WHAT YOU WANT D5 JUMPIN`JIVE D6 STEPPIN`JIVE

Jugoton 1981. Stanje omota vg+ kao na fotografijama a ploca odlicna ili kao nova. 12 synth pop/rock numera na prvencu poznate Skotske pevacice: A1 Don`t Send Flowers Written-By – Phil Pickett A2 Cry Written-By – Musker*, Murphy* A3 Take My Time Written-By – Palmer*, Bliss* A4 When He Shines Written-By – D. Bugatti*, F. Palmer* A5 One Man Woman Written-By – Leeson*, Vale* A6 Prisoner Written-By – Cooper*, Lance*, Riparetti* B1 9 To 5 Written-By – F. Palmer* B2 So Much In Love Written-By – Bugatti - Musker* B3 Voice On The Radio Written-By – Palmer*, Vale* B4 Calm Before The Storm Written-By – Neil*, Vale* B5 Modern Girl Written-By – Bugatti - Musker* B6 No-One Ever Knows Written-By – Leeson*, Vale*

LP PLOCA 5- OMOT 5- JUGOTON LPY-V-863 FOLK,WORLD & COUNTRY,FOLK A1.KUD SOKADIJA - KAD SE CIRO OZENIO A2.NARODNI ORKESTAR RTV BEOGRAD,VELJA KOKORIC FRULA - DUBOCANKA KOLO A3.FANTJE S PRAPROTNA I STANKA KOVACIC - V DOLINI TIHI JE VASICA MALA A4.JOSIP GLAVINA - DA BI SE ZRUSILE TE LEGRADSKE GORE A5.MEHO PUZIC - KO TI KUPI FATO BELENZUKE A6.TAMBURASKI ORKESTAR RADIO-NOVOG SADA - BANATSKI ZAPLET KOLO A7.GRUPA PJEVACA I ANSAMBL KOCO PETROVSKI - ZURLI TRESTAT NASRED SELO B1.DUET UROSEVIC - SINOC PODJOH BELA RADO B2.GRUPA DALMATINACA PETRA TRALICA - JUBIO SE BILI GOLUB B3.CAZIM BERISA - LOJE ME CITELI IGRA IZ KOSMETA B4.HIMZO POLOVINA - JUTROS PRODJOH KROZ CARSIJU B5.BRANKA SCEPANOVIC - COBANINE LIJEPA DJEVOJKO B6.NARODNI ANSAMBL KOCO PETROVSKI - SOPSKO ORO B7.LADARICE - JANKIC JE DOJAHAL

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Crtezi i vinjete: Ljubica Sokic Gvido Tartalja (Zagreb, 25. januar 1899 — Beograd, 29. decembar 1984) bio je srpski književnik, pesnik, prevodilac[1] čuven po svojim knjigama za decu, često nazivan „Zmajem savremene srpske književnosti za decu”.[2] Objavio je preko trideset knjiga, među kojima su „Pesma i grad”, „Lirika”, „Začarani krug”, „Srmena u gradu ptica”, zatim pesme za decu „Oživela crtanka”, „Šta meseci pričaju”, „Od oblaka do maslačka”, „Dedin šešir i vetar” i druge. Deo njegove zaostavštine nalazi se u Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat” u Beogradu, u okviru porodične Zbirke porodice Tartalja.[3] Biografija Rođen je 25. januara 1899. godine u Zagrebu, u uvaženoj i staroj grofovskoj porodici Tartalja (hrv. Tartaglia, od ital. tartagliare: mucati, tepati), jednoj od poslednjih porodica sa tom titulom na Balkanu.[4][5] Izvorno porodično prezime zabeleženo u 15. veku bilo je Jakovlić, potom promenjeno u Tartalić, a naposletku u Tartalja.[5] Titulu grofova porodici je dodelio mletački dužd 1444. godine.[5] Osnovnu i srednju školu Gvido je završio u Splitu, a nakon položene velike mature 1916. godine radio je kao hemičar asistent u jednoj fabrici.[6] Došao je 1920. godine u Beograd na studije prava[6] i diplomirao je na Pravnom fakultetu Beogradskog univerziteta 1923. godine. Književnošću je počeo da se bavi 1917. godine. Sarađivao je u velikom broju književnih i drugih publikacija. Tokom 1921. godine sarađivao je u Srpskom književnom glasniku i „Misli“.[6] U periodu između 1920. i 1930. godine Gvido Tartalja je pratio zbivanja u savremenoj italijanskoj književnosti i objavio je veliki broj priloga, prevoda i prikaza[1]. Po sopstvenim rečima na njega su imali uticaja Vladimir Nazor kao lirski pesnik i Jovan Jovanović Zmaj kao dečji pesnik, a izvesnog uticaja je imao i Tin Ujević koga je slušao 1919. u Splitu kako čita svoje pesme.[7] Od završetka Prvog svetskog rata skrasio se u Beogradu. Kao Srbin katolik slavio je katolički Božić.[8] Bio je zaposlen pre Drugog svetskog rata u Narodnoj banci u Beogradu.[9] Po završetku Drugog svetskog rata posvetio se sav kulturi i radio u izdavačkom preduzeću Prosveta, gde je kao urednik priređivao dela Ive Ćipika, Zmajeve pesme, putopise Mike Alasa itd. Njegova knjiga „Koliko je težak san“ bila je školska lektira i imala je najviše izdanja i tiraž od preko 150 hiljada primeraka.[6] Tartalja spada u red onih naših književnika koji iskreno vole decu, razumeju dečju dušu i daju svoje dragocene priloge našoj mladoj posleratnoj dečjoj literaturi.[10] Bio je izuzetno plodan i svestran dečji pisac koji je ne samo pisao knjige, već svakodnevno objavljivao literarne napise u novinama. Davao je pre svega u beogradskoj `Pravdi` pesme i zabavne priloge (poput rebusa), izvodio radio-žurnale za decu[11] na Radio Beogradu, otvarao izložbe dečjih i dece slikara i drugo. Dobio je 1960. nagradu „Mlado pokolenje“ za životno književno delo namenjeno deci.[6] Dobitnik je Povelje Zmajevih dečjih igara 1978. godine [12]. Tokom 15. i 17. februara 1980. bio je gost Drugog programa Radio Beograda u emisiji koju je vodio Miloš Jevtić.[13] Njegov rođeni brat bio je slikar Marino Tartalja, a sin profesor književnosti Ivo Tartalja. Ljubica Cuca Sokić (Bitolj, 9. decembar 1914 — Beograd, 8. januar 2009) bila je srpska slikarka i akademik SANU. Biografija Rođena je kao kćerka Manojla Sokića (1887—1941),[1] prvog vlasnika i glavnog urednika beogradskog lista „Pravda“ i njegove supruge Ruže, rođene Kuzmanović. Gimnaziju je pohađala u Beogradu, gde joj je profesor crtanja bila Zora Petrović, a kasnije upisuje i Kraljevsku umetničku školu.[2] Slikanju su je učili profesori Beta Vukanović, Ljuba Ivanović, Jovan Bijelić i Ivan Radović. Ljubica Sokić je radila i izlagala u Parizu u godinama od 1936. do 1939. Po povratku iz Pariza, prvi put je samostalno izlagala svoje radove februara 1939.[3] u beogradskom paviljonu Cvijeta Zuzorić. Jedan je od osnivača umetničke grupe „Desetoro“. Bila je profesor na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu od 1948. do 1972. Godine 1968. postala je dopisni član SANU, a od 1978. bila je redovni član. Pored slikarstva, bavila se ilustracijom dečjih knjiga i časopisa, kao i izradom skica za filmove. Njeno slikarstvo se opisuje kao intimističko. U početku je slikala mrtve prirode, pejzaže, figure i portrete. Kasnije je težila ka uprošćavanju formi, geometrizaciji i umerenoj apstrakciji. Povremeno je koristila tehnike kolaža i eksperimentalnih materijala. Bavila se crtanjem stripa.[4] Preminula je 8. januara 2009. u Beogradu i sahranjena 13. januara na Novom groblju u Beogradu. Sačuvan je njen dnevnik iz 1940-1941 godine.[5][6] Slikarska grupa „Desetoro“ Slikarska grupa „Desetoro“ je zajednički izlagala 1940. godine u Beogradu i Zagrebu. Grupu su sačinjavali: Danica Antić, Borivoj Grujić, Nikola Graovac, Dušan Vlajić, Milivoj Nikolajević, Jurica Ribar, Ljubica Sokić, Stojan Trumić, Aleksa Čelebonović i Bogdan Šuput.[7] Iako po svom sastavu heterogena, grupa se sastojala od 2 žene i 8 muškaraca, bilo je tu akademskih slikara, sa fakultetskim obrazovanjem, ali i slikara po vokaciji, pripadali su raznim društvenim slojevima od radništva do buržoazije. Zajedničko ovoj grupi je bilo to što su svi bili slikari i đaci Jovana Bijelića. Neki od ovih umetnika su stradali u Drugom svetskom ratu, a oni koji su preživeli bili su značajni likovni stvaraoci u posleratnom periodu.

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Ilustracije: Ratko Janjic Jobo Vesna Parun (Zlarin, 10. april 1922 - Stubičke Toplice, 25. oktobar 2010) bila je pesnik, dramski i dečji pisac. Studirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Detinjstvo je provela u Splitu, u Biogradu na moru i u Šibeniku. Osnovnu školu je završila na Visu, a gimnaziju u Zagrebu, zbog rata je morala da pobegne u Split. Vratili su se u Zagreb 1942. Posle rata je upisala studije na Filozofskom fakultetu, odsek filozofija. 1947. je obolela od tifusa. Zbog bolesti i nesrećne ljubavi napušta studije. Od 1962. do 1967. živi u Bugarskoj gde se udaje i razvodi. Vraća se u Zagreb gde radi kao slobodni pisac. 2000. se iz svog doma premestila u dom u Stubičkim Toplicama, gde na kraju i umire. Ušla je u politiku u svojoj 85-oj godini. Učlanila se u Demokratsku stranku žena. Prva je žena u Hrvatskoj koja je živela isključivo od književnosti. Neke od knjiga je sama štampala i prodavala, pa čak i ilustrovala. Preminula je 25. oktobra 2010. Objavljeno je preko 70 knjiga poezije i proze i četiri drame. Štampala je i veliki broj knjiga za decu. Pesme su joj prevođene na mnoge strane jezike. 1932. Objavljuje prvu pesmu „Pramaljeće“ u listu „Anđeo Čuvar“. Od 1945. objavljuje pesme po časopisima i listovima. Dela su joj prevedena na više jezika. Prevodila je Hajnea, Getea, Rilkea. RATKO JANJIĆ JOBO rođen je 1941. godine u Splitu, gdje je završio srednju Tehničku školu – arhitektonski odjel, a diplomirao je 1965. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Vjekoslava Paraća, dobivši i Nagradu slikarskoga odsjeka ALU. Poslijediplomski studij završio je u Majstorskoj radionici profesora Krste Hegedušića (1966. – 1971.) Od 1971. do 1974. godine surađivao je s profesorom Hegedušićem na razradi idejnog rješenja i izradi fresaka u Memorijalnom muzeju Bitke na Sutjesci na Tjentištu. Za cijelo to vrijeme naizmjence je po šest mjeseci boravio u Kini, u Zagrebu, na Tjentištu i u Italiji.Od 1975. do 1994. godine radio je u izdavačkom poduzeću „Naprijed“ kao likovni urednik, te urednik dječjih izdanja. Isto tako, djelovao je kao grafički urednik u listu „Paradoks“, a radio je i za izdavače „Školska knjiga“, „Mladost“, „Naša djeca“ i časopis „Smib“. Uz to, radio je scenografije i ilustrirao TV priče na školskoj TV-Zagreb, ali i scenografije i kostime u kazalištu i na filmu, grafički oblikujući isto tako knjige, plakate i propagandne publikacije, za što je dobivao više nagrada i priznanja. Godine 1986. postaje honorarnim predavačem na Tekstilno-tehnološkom fakultetu - Zavod za dizajn, u Zagrebu, za predmete Slikanje i Crtanje, te Akt, slikanje i crtanje. Od 1993. godine na istom fakultetu postaje izvanrednim profesorom, godine 2000. izabran je za redovnog profesora, a 2005. godine za redovnog profesora u trajnom zvanju. Samostalno izlaže od 1967. godine i do sada je održao 65 samostalnih izložbi, te sudjelovao na brojnim skupnim izložbama u zemlji i svijetu. Dobitnik je mnogih nagrada za slikarstvo (crtež - Rijeka, akvarel - Karlovac, na „Ex tempore“ Grožnjan i na „Ex tempore“ Volosko), kao i za grafički dizajn (za rješenja plakata i za brojna rješenja maraka). Autor je član HDLU-a Zagreb od 1965. godine. Živi i radi u Zagrebu....

vinil: 5 omot: 5- Ivo Robić – Sav Svijet Je Tvoj Label: Jugoton – LSY-61233, Radio-televizija Zagreb – LSY-61233 Format: Vinyl, LP, Album Country: Yugoslavia Released: 1975 Genre: Latin, Pop Style: Ballad, Vocal, Tango A1 Sav Svijet Je Tvoj A2 Tako Lijepa Tako Mlada A3 Da Živim Samo Jedan Dan A4 O Tebi Malo Znam A5 Okreni Zadnji List B1 Nikada Te Neću Zaboraviti Trumpet – Stanko Selak B2 Sonet B3 Sanjao Sam B4 Kažu Svi B5 Tiho Je Svirala Glazba B6 Srce Laku Noć Arranged By – I. Robić* (tracks: A1), R. Bosner* (tracks: A2 to B6) Conductor – Zlatko Černjul Design – I. Ivezić* Engineer – Radan Bosner Liner Notes – Fran Potočnjak Lyrics By – I. Krajač* (tracks: A3), M. Kinel* (tracks: B6), M. Doležal* (tracks: A1, A2, A4 to B5) Music By – I. Robić* Orchestra – Zabavni Orkestar RTZ* Photography By – T. Barić*

stanje omota je prikazano na slikama.ploča je preslušana i u upotrebljivom je stanju. Senka Veletanlić,Deana Pataković,Bojan i Zoran Rambosek i Hor Doma pionira i grupa Dragana Kozlice omot 3/4 vinil 4/5 Tracklist A1 Ljubavna Priča Lyrics By – M. Todorović* A2 Dečji Krevet Lyrics By – M. Todorović* A3 U Dnu Čoveka Uspomena Lyrics By – Lj. Ršumović* A4 Pardon Lyrics By – D. Lukić* A5 Radio Lyrics By – B. Petrović* B1 Pesma O Vuku I Ovci Chorus – Hor Doma Pionira Lyrics By – Lj. Ršumović* Vocals – Senka Veletanlić B2 Baba Roga Chorus–Hor Doma PioniraLyrics By–Lj.Ršumović B3 Mamine Maze Chorus–Hor Doma Pionira Vocals–Deana Pataković B4 Mala Princeza Iz Grivca Lyrics By – D. Erić* B5 Košarka Lyrics By – D. Lukić* B6 Basna Lyrics By – Lj. Ršumović* B7 Dosadno Mi Je Lyrics By – Lj. Ršumović*

OMOT 4+ PLOCA 5 Vinyl, LP, Album, Club Edition, Gatefold Country: US Released: 1978 Genre: Rock Style: Country Rock, Soft Rock TracklistHide Credits A1 Back In The U.S.A. Written-By – Chuck Berry 3:02 A2 When I Grow Too OId To Dream Written By – Romberg-Hammerstein 3:52 A3 Just One Look Written By – D. Payne, Gregory Carroll 3:20 A4 Alison Written-By – Elvis Costello 3:20 A5 White Rhythm & Blues Written By – John David Souther 4:17 B1 All That You Dream Written By – Bill Payne, Paul Barrere 3:43 B2 Ooh Baby Baby Written By – Warren Moore, William Robinson, Jr. 3:18 B3 Mohammed`s Radio Written-By – Warren Zevon 4:20 B4 Blowing Away Written-By – Eric Kaz 3:15 B5 Love Me Tender Written-By – Elvis Presley, Vera Matson 2:39

Džakarta Omot oštećen, singlica je nekad dobro radila, sada nemam gramofon.

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Posveta! Biblioteka Vjeverica Izdavač: Mladost - Zagreb, 1985. god. Tvrd povez, 21 cm. 165 str. Ilustrovano Nagrada Grigor Vitez 1976, Nagrada Mlado pokoljenje 1977 “Zvižduk s Bukovca” Zvonimira Milčeca zanimljiva je knjiga koja nam prikazuje uzbudljive dogodovštine dečaka koji trenutno pohađaju peti razred. Ona govori o tome kako su dečaci provodili svoje veselo detinjstvo u zagrebačkom kvartu Bukovcu. Popraćeno je izvornim ilustracijama koje je izradio naš poznati karikaturist Oto Reisinger. Zvonimir Milčec Zvonimir Milčec najpoznatiji je dječji pisac te jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika. Svoja je djela najviše posvećivao gradu Zagrebu, a proslavio se i kao pisac za djecu. Poznati pisac rodio se 3.9.1938. godine u Zagrebu, a umro 17.4.2014. godine. Obrazovanje Zvonimir Milčec osnovnu školu završio je u rodnom Zagrebu, gdje je nakon toga pohađao i srednju grafičku školu. Nakon mature upisao je Visoku poslovnu školu, također u Zagrebu, a onda je otišao u Beograd, gdje je studirao i diplomirao novinarstvo. Privatni život Milčec je radio kao profesionalnu novinar, bio je reporter i kolumnist. Radio je i kao urednik dvotjednika Zagrebački trg i pomoćnik glavnog urednika u Večernjem listu. Cijelo jedno desetljeće radio je kao stalni kolumnist Jutarnjeg lista, a onda, nakon što je već bio umirovljen, ponovno je postao kolumnist Večernjeg lista. Također je pisao kolumne i na raznim web portalima. 1996. godine Milčec je otvorio kafić za vlastiti užitak, poznat po tome što je odavao pravu sliku grada Zagreba, kojeg je on toliko volio. Kafić je nazvao “K&K”, a karakterističan je po tome što u njemu nije svirala glazba, pa su posjetitelji u njemu mogli na miru pročitati novine ili izložene knjige ovog poznatog autora. Sam Milčec je često i bez srama govorio o nekim svojim porocima i užicima, što su bili upravo neometano ispijanje kave i pušenje cigara, u dokolici pri kojoj se osjećao pravi duh Zagreba. Zvonimir Milčec je više puta pokazao koliko je vezan za grad Zagreb, ne samo po svojim književnim djelima i novinarskim radom, već i aktivističkim djelovanjem. On je bio jedan od inicijatora za postavljanje spomenika Mariji Ujević u Vlaškoj ulici, što se i dogodilo 1988. godine, aktivno se borio 1990. godine za povratak Fernikovog spomenika banu Jelačiću, te je sudjelovao u podizanju spomenika Mariji Jurić Zagorki, koji danas krasi Tkalčićevu ulicu u Zagrebu. Zvonimir Milčec umro je iznenada 2014. godine, u 76. godini života. Posao Zvonimir Milčec je danas, pored svega što je radio, ostao najpoznatiji kao dječji pisac. Ipak, on nije pisao samo dječje knjige, već i beletristiku za odrasle. Njegovi poznati romani za odrasle su “U Zagrebu prije podne”, objavljen 1979. godine i “Čovjek od novina”, objavljen 1997. godine. Osim beletristike, Milčec je napisao preko petnaest zbirki koje su sadržavale njegova djela iz feljtonistike, od kojih su neke “Zadnja pošta Zagreb”, “Pozdravi doma”, “Zagreb je Zagreb”, “Dinamovo proljeće”, “ZGode”, “Dolac”, “Fakat Zagreb”, “Zagrepčani naši i vaš” i druge; napisao je pet djela iz publicistike, i to “Piti ili ne piti”, “Povratak bana”, “Nečastivi na kotačima”, “Zagrebački gradonačelnici” i “Pliva – 70 godina najveće farmaceutske tvrtke”. Milčec je pisao i scenarije za televizijske dokumentarce (“Zadnja pošta Zagreb”) i igrane TV-filmove (“Priča iz Maksimirske šume”, “Pozdrav iz Zagreba” i “Stari album L.P.-ja”). Pisao je scenarije za kino-filmove i to za dokumentarce “Uzlet”, “Ne gledaj gore” i “Strah u dolini potoka Bliznec”. Ipak, među čitateljima najveću popularnost uživaju Milčecove knjige za djecu. Neke od njih dio su obavezne školske lektire, poput poznatih romana za djecu “Zvižduk s Bukavca” i “Tajne krvavog nosa”. Osim njih, njegovi poznati romani za djecu su i “U Zagrebu prije podne”, “Posljednji zvižduk”, “Priča o novinama”, “Čovjek od novina”, te zbirka pripovjedaka “Tekuće priče”. Najveća postignuća Zvonimir Milčec nagrađen je brojnim nagradama i to ne samo onima za svoja književna djela. 2009. godine dobio je nagradu za životno djelo Otokar Keršovani, za svoj cjeloživotni rad u novinarstvu. Nagrade koje su mu dodijeljene zbog njegova književnog rada bile su nagrada Grigor Vitez, koju je dobio 1976. godine i nagrada Mlado pokoljenje, koja mu je dodijeljena godinu dana kasnije. 1994. godine dobio je Nagradu grada Zagreba. Upravo je grad Zagreb bio glavni motiv njegovih radova. O njemu je pisao kolumne, bio je mjesto radnje većine njegovih romana, a gotovo svi feljtoni koje je pisao u naslovu su imali motiv Zagreba. Mnoge njegove knjige su prevedene na poljski, ruski, engleski i njemački jezik. Većina njih ima više izdanja, a neke knjige adaptirane su u dokumentarne serije i filmove, te kratke ili dugometražne dokumentarne filmove.

Autor - osoba Horozović, Irfan Naslov Mađioničar iz prijestolnice domina / Irfan Horozović ; [ilustracije Nedžad Sahačić] Vrsta građe roman Jezik bosanski Godina 1990 Izdanje 2. izd. Izdavanje i proizvodnja Banjaluka : Glas, 1990 (Banjaluka : Glas) Fizički opis 51 str. : ilustr. ; 22 cm. Drugi autori - osoba Sahačić, Nedžad Zbirka Biblioteka Jablan. kolo 1 ; knj. 2 (Broš.) Napomene Tiraž 5.000 Bilješka o piscu: str. 50. Irfan Horozović (Banja Luka 27. travnja 1947) je bosanskohercegovački književnik. U Banjaluci je završio osnovnu školu i Gimnaziju. Filozofski fakultet (Komparativna književnost i Jugoslavenski jezici i književnosti) diplomirao u Zagrebu. Bio je urednik Studentskog lista Pitanja i Putevi. Bio je odgovorni urednik u izdavačkoj djelatnosti Novog glasa u Banjaluci. Živi u Sarajevu. Urednik je u igranom programu RTV Federacije BiH i glavni urednik časopisa Život. Dramski tekstovi su mu izvođeni na radiju (Šesta smrt Benjamina Talhe, Zadovoljština, Kuburović, Posuđena rečenica), u teatrima (Ružičasta učiteljica, Soba, Pehlivan Arif Tamburija, Šeremet, Proba, Tri Sabahudina) i na televiziji (Šeremet). Neki od tih tekstova su prevedeni i igrani u Švedskoj i Poljskoj. Jedna adaptacija knjige Talhe pod nazivom Priče iz Šedrvanskog vrta postavljena je u Rimu. Dobitnik je Nagrade „Sedam sekretara SKOJ–a“ (1972), Nagrade grada Banje Luke (1980), Nagrade Udruženja književnika BiH (1988), Nagrade za najbolju knjigu za djecu u BiH (1987), Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine za 1998. godinu i drugih nagrada i priznanja. Godine 2001. osvojio je nagradu Meša Selimović za najbolji roman. Šesta smrt Benjamina Talhe. Drama za glasove. Radio–Zagreb 1968. Zvečajsko blago. Pjesme. Glas, Banja Luka 1969. Ružičasta učiteljica. Dramolet. Narodno sveučilište „Božidar Maslarić“, Osijek 1970. Talhe ili šedrvanski vrt. Proze. BC, Zagreb 1972; – 2. prošireno izdanje, Svjetlost, Sarajevo 1991; 3. izdanje Sarajevo Publishing, Sarajevo 1997. I na esperantu: Savez za esperanto BiH, Sarajevo – Banja Luka 1991. Soba. Groteska. Prolog. Zagreb 1971; – 2. izd. Zajednica profesionalnih pozorišta, Sarajevo 1977. Tanka katanka. Farsa za djecu. Dječije pozorište Banja Luka 1971. Zadovoljština. Drama za glasove. Radio–Zagreb 1972. Salon gluhonijemih krojačica. Pripovijetke. Svjetlost, Sarajevo 1979. Testament iz mladosti. Poezija. Glas, Banja Luka 1980. Šeremet. Drama. Zajednica profesionalnih pozorišta BiH, Sarajevo 1985. Karta vremena. Priče/roman. „Veselin Masleša“, Sarajevo 1983. Noćne ceremonije. Izabrane priče. Svjetlost, Sarajevo 1984/1985. Vauvan. Roman za djecu. Klub „Ivan Goran Kovačić“, Bihać 1986; – 2. izd. „Veselin Maleša“, Svjetlost, Sarajevo 1990; – 3. izd. Bosanska riječ, Wuppertal 1995; – 4. izd. Targa, Zagreb 1995; – 5. izd. Bosanska riječ, Wuppertal–Amsterdam–Sarajevo 2000. Rea. Kratki roman. „Veselin Masleša“, Sarajevo 1987. Mađioničar iz prijestolnice domina. Pripovijest za djecu. Glas, Banja Luka 1988; – 2. izd. 1990; – 3. izd. Targa, Zagreb 1995: – 4. Izd. Bosanska riječ, Wuppertal–Amsterdam–Sarajevo 2000 (zajedno s Vauvanom). Kalfa. Roman. Svjetlost, Sarajevo 1988. Iluzionistov grob i lebdeća žena. Priče. Prosveta, Beograd 1991. Posuđena rečenica. Drama za glasove. Radio–Sarajevo 1991. Prognani grad. Priče. Antibarbarus, Zagreb 1994. Bosanski Palimpsest. Priče. Durieux, Zagreb 1995. Sličan čovjek. Roman. Bosanska knjiga, Sarajevo 1995. Oblak čija lica prepoznajemo. Izabrane priče. Bosanska riječ, Wuppertal–Sarajevo 1997. – drugo, promijenjeno izdanje, kod istog izdavača 1999. Knjiga mrtvog pjesnika. Poezija. Horus, Zagreb 1997. – drugo, prošireno izdanje, Bosanska knjiga–Šahinpašić, Sarajevo 1999. Inspektor vrtnih Patuljaka. Roman za djecu. Bosanska riječ, Wuppertal–Sarajevo–Amsterdam 1998. Proba. Dramolet. Kamerni teatar 55. Sarajevo 1998. Berlinski nepoznati prolaznik. Roman. Ljiljan, Sarajevo 1998. Prodavnica noževa. Izabrane priče. Damad. Novi Pazar 1999. Izabrane pripovjetke. Sejtarija, Sarajevo 2000. Filmofil. Roman. Sejtarija, Sarajevo 2000. Imotski kadija. Roman. Ogledalo, Sarajevo 2000. Tri Sabahudina. Tragična komedija. Praizvedba u Kamernom teatru 55 u Sarajevu # 12. 2001. Izabrane Igre. Drame. Svjetlost, Sarajevo 2000. Buduće svršeno vrijeme. Poezija. DES, Sarajevo 2001. MG73

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Prvi deo: Stari zavet Prelepe ilustracije: Maria Pascual Maria Pasqual i Alberich (Barcelona, ​​1. srpnja 1933. - 13. prosinca 2011.) bila je plodna i popularna španjolska ilustratorica. Maria Pascual Alberich započela je svoju karijeru kasnih 1940-ih, izmjenjujući uvodnike kao Ameller (Los Mil y una Cuentas, Mala princeza), Marte (Sam, Cuentos Mariposa) i Toray (Azucena, Cuentos de la Abuelita, Mis Tales). Pascual Alberich je od 1955. radio gotovo isključivo za izdavačku kuću Toray u obje prethodne i nove zbirke: Alice (1955), Graciela (1956), Lindaflor (1958), Rosas Blancas (1958), Guendalina (1959), Susan ( 1959.), Serenada (1959.) i Tales Diadem (1960.). U Editorial Brugueri objavila je nekoliko strip priča, “Sissi” (1957.) i “Cuentos de Andersen” (1958.), koji su brojevi 38. i 57. serije Priče.[1] Kasnije je Pascual Alberich radio u Editorial Susaeti, koristeći svoju reputaciju za predstavljanje zbirki kao što su Las Muñecas Pascual Maria i Muñecas Recortables de María Pascual. Međutim, njen najvažniji posao je odradio s Grupom Ocean: Dječje priče, Dječja Biblija, Basne, Tisuću i jedna noć, Uči engleski s Maríom Pascual, Učim matematiku, Moj prvi rječnik, Seks ispričan djeci itd. među najvažnijima, iako nisu bili jako poznati jer su bili namijenjeni Južnoj Americi i nekoliko europskih zemalja. Njezini osobni radovi uključuju više od 2000 crteža, a čuvaju se u Biblioteca de Catalunya.... Stari zavet (originalno: Sveto pismo Staroga zavjeta) jeste hrišćanski naziv za zbirku svetih spisa koji prethode Isusu Hristu i Novom zavetu. Jevreji ga nazivaju Tanah.[1] Sastoji se od knjiga zakona, istorije, proročanstava i pesama. Za hrišćane, Stari zavet čini prvi deo Svetog pisma (drugi deo čini Novi zavet).[2] Vremenom je hrišćanski Stari zavet stekao izvesne razlike u odnosu na jevrejski Tanah. Za judaizam, zbirka svetih knjiga Tanaha na hebrejskom jeziku je uobličena još u 5. veku p. n. e. Rana hrišćanska crkva koristila je grčki prevod iz 2. veka p. n. e, koji je uključivao i spise kojih nema u jevrejskom kanonu. Jeronim je sumnjao u autentičnost tih knjiga, ali su one tek protestantskom reformacijom odvojene od Starog zaveta. Pravoslavni i rimokatolici ih zovu devterokanonskim, a protestanti apokrifnim knjigama....

„Ako želite da vaša deca budu inteligentna, čitajte im bajke. Ako želite da budu još inteligentnija, čitajte im još bajki!“ – Albert Ajnštajn Čitanje bajki unapređuje koncentraciju i pamćenje, podstiče razvoj uma, mašte i kritičkog razmišljanja, uspostavlja empatiju i samosvest, razvija jezičke veštine, a sve to se značajno odražava na postignuća u školovanju i životu. U vreme kad je obrazovanje bilo usmeno i u okviru uže zajednice, bajke su i nastajale baš iz tih razloga. One su oduvek bile neizostavni deo dečjeg obrazovanja i odrastanja, a svako novo vreme donosilo je nove bajke. Sada je vreme da se upoznate sa prvih sedam Bajki Uroša Petrovića. Aleksandar Zolotić: „Kad sam radio ilustracije za Diznijevu knjigu, nije bilo ni blizu ovako zahtevno! Kad misliš da ću stići da ti ilustrujem sve ovo?“ Uroš Petrović: „Završi ilustracije kad god hoćeš, al` da grmi!“ Aleksandar Zolotić, u sebi: „Grmi tebi u glavi...“ I bio je u pravu. Proverite i sami! Ilustrovao Aleksandar Zolotić

„Ako želite da vaša deca budu inteligentna, čitajte im bajke. Ako želite da budu još inteligentnija, čitajte im još bajki!“ – Albert Ajnštajn Čitanje bajki unapređuje koncentraciju i pamćenje, podstiče razvoj uma, mašte i kritičkog razmišljanja, uspostavlja empatiju i samosvest, razvija jezičke veštine, a sve to se značajno odražava na postignuća u školovanju i životu. U vreme kad je obrazovanje bilo usmeno i u okviru uže zajednice, bajke su i nastajale baš iz tih razloga. One su oduvek bile neizostavni deo dečjeg obrazovanja i odrastanja, a svako novo vreme donosilo je nove bajke. Sada je vreme da se upoznate sa prvih sedam Bajki Uroša Petrovića. Aleksandar Zolotić: „Kad sam radio ilustracije za Diznijevu knjigu, nije bilo ni blizu ovako zahtevno! Kad misliš da ću stići da ti ilustrujem sve ovo?“ Uroš Petrović: „Završi ilustracije kad god hoćeš, al` da grmi!“ Aleksandar Zolotić, u sebi: „Grmi tebi u glavi...“ I bio je u pravu. Proverite i sami! Ilustrovao Aleksandar Zolotić

Suzy 1985. Stanje omota vrlo dobro do vg- jer je talasast i ivice su solidno iskrzane. Drugih znacajnijih nedostataka nema. Ploca je u ex- stanju, zamalo odlicna, sa minimalnim tragovima koriscenja. 10 new wave/synth pop numera na trecem albumu poznate Nemacke pevacice i glumice: A1 Universal Radio Written By – Dumas 3:35 A2 Gods Of Aquarius Arranged By – Rucker* Written-By – Hagen* 3:27 A3 Russian Reggae Arranged By – Rucker* Written By – Dosco Written-By – Hagen* 4:35 A4 My Way Written-By – Francois*, Revaux*, Hagen*, Anka* 4:26 A5 1985 Ekstasy Drive Arranged By – Rucker* Written By – Krause, Liesagang Written-By – Hagen* 3:20 B1 Prima Nina In Ekstasy Arranged By – Rucker* Written-By – Hagen* 4:28 B2 Spirit In The Sky Written By – Greenbaum 5:15 B3 Atomic Flash Deluxe Written By – Dr. Livingstone, Lorentz Written-By – Hagen* 4:02 B4 The Lord`s Prayer Arranged By – Rucker* Written-By – Hagen* 3:21 B5 Gott In Himmel 1:16

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! I. izdanje! Ilustracije: Danica Rusjan Jakševac, Stjepan, hrvatski pjesnik (Brdovečki Sveti Križ, 16. XII. 1916 – Zagreb, 10. V. 1994). Od 1938. bio je zaposlen na Radio Zagrebu: dugogodišnji spiker, planer programa, instruktor kadrova te od 1952. urednik dječjega programa. Objavio je dvije knjige intimističke lirike (Pjesme, 1943; Glasim se nespokojem, 1956), a poznat je kao kajkavski i štokavski dječji pjesnik. Počevši u tradicionalnome krugu hrvatskoga dječjeg pjesništva (Vesela godina, 1969), već je u drugoj zbirci Voli, ne voli, voli (1972) unio kao jedan od prvih u nas temu dječjih ljubavnih preokupacija, a u svojoj najpoznatijoj zbirci Ima jedan razred (1981) i izražajno-jezične inovacije. Zahvaljujući melodioznosti i zvonkosti mnogi su njegovi dječji stihovi i stihovi za odrasle uglazbljeni. Režirao je kulturno-prosvjetne filmove, dramatizirao dječje bajke za Jugoton, a scenska su mu djela izvođena u lutkarskim kazalištima u Zagrebu i Subotici. Prevodio je sa slovenskoga jezika. Biblioteka Vjeverica

JUGOSLAVIJO RADIMO SLOŽNO PLOČA 45 STEREO JUGOTON 1979 Danilo Živković uz orkestar Slavomira Kovandžića !!! Lepo !!!! KOLEKCIONARSKI PRIMERAK s

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Posveta! Ilustracije: Vjera Lalin Dragan Lukić (Beograd, 30. novembar 1928 — Beograd, 1. januar 2006) bio je srpski dečji pisac.[1][2] Biografija Rođen je u Beogradu 1928. od oca Aleksandra i majke Tomanije. Otac mu je bio štamparski mašinista, pa se Dragan već od najranijeg doba družio sa sveže odštampanim knjigama.[2] Tokom 1946. počeo je da objavljuje prve radove, a početkom pedesetih već je postao afirmisani dečji pesnik i 1952. objavljuje svoje prve knjige (poeme-slikovnice): Velika trka i Zveri kao fudbaleri.[2] Godine 1954, završio je studije književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu, a zatim je počeo da predaje dečju književnost u Školi za vaspitače. Posle osam godina zaposlio se kao urednik programa za decu na Radio Beogradu i tu je radio sve do penzionisanja 1989. godine. Pisao je pesme, priče, romane, dramske tekstove, teorijske rasprave o literaturi, vodio emisije na radiju i televiziji. Uređivao je časopis „Zmaj”. Bio je redovni učesnik najznačajnijih manifestacija za decu na prostorima nekadašnje Jugoslavije. Njegovi saputnici u tom misionarenju najčešće su bili: Desanka Maksimović, Branko Ćopić, Duško Radović, Arsen Diklić, Ljubivoje Ršumović, Pero Zubac, Dobrica Erić i drugi. Objavio je preko stotinu knjiga, među kojima su najpoznatije: Kako se kome čini, Moj praded i ja, Ovde stanuju pesme, Vagon prve klase, Fifi, Kako rastu nogavice, Šta tata kaže, Od kuće do škole, Lovac Joca, Vožnja po gradu.[3] Objavio je romane: Neboder C17, Tri gusketara, Bomba u beloj kafi itd. Poznat je i po lektiri za 3. razred učenika osnovne škole, „Nebom grada”. Celokupnim svojim delom, za koje je dobio najviše nagrade i priznanja, bio je i ostao u samom vrhu jugoslovenske i srpske književnosti namenjene mladim naraštajima. Dobio je veliki broj nagrada: Neven, Zmajeva nagrada, Kurirček, Mlado pokolenje, Nagrada Politikinog zabavnika, Nagrada Zlatni ključić, Oktobarska nagrada grada Beograda, Orden rada sa zlatnim vencem. Bio je počasni predsednik Zmajevih dečjih igara od 1993. pa do smrti, pre njega bili su to Veljko Petrović u periodu 1964—1967 i Desanka Maksimović u periodu 1967—1993. Posle duže i teške bolesti preminuo je u Beogradu 1. januara 2006. godine. Po njemu su nazvane Dečija biblioteka „Dragan Lukić” u Beogradu i OŠ „Dragan Lukić“ Novi Beograd. „Ivin voz” i druge pesme Dragana Lukića izveo je Kolibri. Biblioteka Vjeverica

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Price Ilustrovao: Oleksij Miscenko Mihail Mihajlovič Prišvin (rus. Mihail Mihajlovič Prišvin, naučna transliteracija Mikhail Mihajlovič Prišvin; * 23. januar / 4. februar 1873. grg. u Hruščovu-Ljovščino, Orlovska gubernija; † 16. januar 1954. u Moskvi) je bio ruski pisac. Mihail Prišvin je rođen kao sin trgovca u Hruščovu-Ljevskinu (oko 400 kilometara jugoistočno od Moskve) i studirao je na hemijsko-agronomskom fakultetu Politehnike u Rigi. Tamo je uhapšen 1897. godine, zatvoren i kasnije stavljen u kućni pritvor zbog učešća u širenju revolucionarnih spisa. Između 1900. i 1902. godine završio je studije u Lajpcigu i Jeni. Posle kratkog staža kao agronom, Prišvin je radio kao novinar, a tokom građanskog rata kao seoski učitelj, bibliotekar i kustos muzeja. Od 1905. pisao je svoje prve književne tekstove, često zasnovane na putopisima. Pored veoma hvaljenih priča, reputaciju su mu učvrstili autobiografski roman Lanac Kašeja i duga priča Šen Šen. Pisao je i odlične knjige za decu. U metežu Revolucije od 1917. pa nadalje, Prišvin je upoznao književni krug u Petrogradu, gde je živeo zimi, dok je leti radio na porodičnom imanju u Jelecu. Prišvin se dopisivao sa Trockim tokom ovog revolucionarnog perioda, ali „kao rezultat neposlušnog članka upoznaje se sa boljševičkim pravnim sistemom i njegovim zatvorima.“[1] Dugo je ostalo nepoznato da je Prišvin od 1918. pisao dela političkog i filozofskog karaktera i jasno poznavao cenzurnu situaciju od samog početka za fioku – poput Zemaljske čaše, groteske iz Ruskog građanskog rata. Takođe u tajnosti, skoro pedeset godina vodio je dnevnik za koji je svojim oštrim analizama političke i društvene sadašnjosti popunio 120 sveska i za koji je rekao da će ga „streljati deset godina za svaki red“.[2] Prišvin je ostavio i obiman fotografski opus u kome je hvatao ne samo utiske prirode već i društvene promene. Posle Prišvinove smrti 1954. godine, njegova udovica i egzekutor sakrili su njegovu pisanu imovinu od staljinističke javnosti kako ih ne bi ugrozili. Mnoge sveske su kasnije prepisane. Njegovo kompletno delo je već dostupno na ruskom jeziku, a rusko izdanje dnevnika, koje izlazi od 1991. godine, završeno je 2018. godine.[3][4][5][6] Prvi tom dnevnika, sa zapisima od 1917. do 1920. godine, objavljen je u nemačkom prevodu 2019. godine.[2] Njegovi dnevnici pokazuju ogromnu raznolikost oblika: utiske, svakodnevne rečenice, beleške iz snova, izveštaje, aforizme, a takođe i pisanje prirode. Prišvin je bio član ruskog Fraternitas Arctica u Rigi.