Ana Kavčić - Radimo i učimo 1

Majk Barfild, Džes Bredli - Dan u životu balegara, papkara, tebe i tvojih drugara! Laguna, Beograd, 2019 128 str. meki povez stanje: vrlo dobro 29 cm Smehotresni vodič kroz život na našoj planeti! Kako funkcioniše ljudsko telo? Šta se to zbiva u životinjskom carstvu? Otkrij šta je nauka i šta pokreće svet koji te okružuje! Provedi dan u životu fascinantnih stvari i bića iz sveta koji te okružuje. Iz ovih urnebesnih stripova, tajnih dnevnika, pa čak i detaljnih dijagrama otkrićeš gomilu fantastičnih činjenica i još mnogo toga. Majk Barfild Majk Barfild je pisac, pesnik, glumac, kompozitor i crtač. Radio je za mnoge te-ve i radio serijale (između ostalog, pisao je pitanja i za kviz Ko hoće da bude milioner). Autor je mnogih humorističkih knjiga, knjiga iz popularne nauke i pesama za decu. Prevodilac: Draško Roganović Nagrađene knjige / Edukativni / Knjige za decu 978-86-521-3864-7

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Ilustracije: Nives Kavuric - Kurtovic Iris Supek Tagliaferro (Zagreb, 4. kolovoza 1946.), hrvatska književnica i povjesničarka umjetnosti. Živjela je i radila u Zagrebu, ali se pri kraju svojeg radnog perioda preselila u Rijeku.[1] Život i djelo Diplomirala je na Filozofskom fakultetu. Po zanimanju je povjesničarka umjetnosti. Potječe iz zagrebačke obitelji znamenitog fizičara, filozofa i akademika Ivana Supeka i njegove supruge Zdenke Tagliaferro.[2] Radila je kao urednica i dramaturginja Dramskog programa Hrvatskog radija. Piše poeziju, romane te kazališne i radio-drame. U produkciji Hrvatskog radija je izvedeno dvadesetak njenih radio-drama i igara, kao i mnogi prijevodi i adaptacije dramskih tekstova i priča. Za `Kraj svijeta počinje kihanjem` osvojila je drugu nagradu Ksaver Šandor Gjalski 1983.[3] Njen zapaženi roman `Hope Bleu` je ostvarenje vrlo složene kompozicije, neobičnih likova i tema, u kojem se miješaju žanrovi, geografske lokacije i povijesne epohe, a djelo odaje `osebujni senzibilitet, imaginaciju i popriličnu autoričinu čitateljsku kulturu` (V. Visković, 2000). Biblioteka Vjeverica

Koncentrator kiseonika VISION AIRE 5 Kupljen je u decembru 2021 u Messer Nis. Koriscen je oko godinu dana u kucnim uslovima i vise od godinu dana se ne koristi. Radio je ukupno 2343 radna sata, prvi redovan servis bi trebalo da se uradi na 5000 radnih sati. Original racun, uputstvo, kutija.

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Posveta! Ilustracije: Diana Kosec - Bourek Mladen Kušec (Zagreb, 24. veljače 1938. – Zagreb, 2. studenoga 2020.) bio je hrvatski pjesnik, pripovjedač, publicist i novinar. Rođen je u Zagrebu 1938. godine. U rodnom je gradu polazio osnovnu školu, gimnaziju i studij na Filozofskom fakultetu.[1] Diplomirao je jugoslavistiku 1963. godine na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Preminuo je 2. studenoga 2020. godine u 83. godini života.[2] Profesionalni put U svojem je radu jednako prisutan na Hrvatskoj televiziji i na Hrvatskom radiju kao i u književnosti, posebice onoj za djecu. Godine 1963. zaposlio se kao novinar na tadašnjem Radio Zagrebu. Do danas je osmislio i ostvario brojne emisije (Tonkica Palonkica, frrr..., Patuljci pojma nemaju, Bijela vrana, Hihotići i dr.) koje su stekle veliku popularnost, jednako među mladima i među odraslima. I kad piše i kad razgovara s djecom na hrvatskom radiju ili televiziji, njegova su tema djevojčice i dječaci, mame i tate, koji nikad nemaju dovoljno vremena za sebe. Kroz šalu, smijeh ili zanimljivu priču, pokušava djeci i ljudima pomoći da nađu sebe, da prepoznaju sve one čari života oko sebe i da čuvaju sve dobro među ljudima i u prirodi koja ih okružuje. Bio je urednik Obrazovnog i dječjeg programa na Hrvatskom radiju od 1989. do 1994. godine. godine, a nakon toga godinu i pol urednik Radio Sljemena. Od 1963. godine član je Hrvatskog novinarskog društva, a od 1968. godine Društva hrvatskih književnika. Radijske i TV emisije Tonkica Palonkica frrr..., Bijela vrana, Hihotići, Patuljci pojma nemaju i Sedmi vjetar i danas su prepoznatljive radio i televizijske emisije djeci i odraslima. Radio emisija Bijela vrana emitira se od 1973. godine. U njoj propituje jesu li djeca doista mala ili ih odrasli samo ne shvaćaju ozbiljno. U razgovorima s neobičnom djecom, bijelim vranama, dokazuje da djeca često razmišljaju ozbiljnije od odraslih. `Bio sam oduvijek Bijela Vrana, pa sam ih kao književnik i novinar tražio. I djeca su male bijele pozitivne vrane u kojima ćeš uvijek naći i otkriti nešto novo.`, Mladen Kušec o sebi. Radio emisija Tonkica Palonkica frrr... 2014. godine uprizorena je na kazališnim daskama. Književni rad Njegov je književni rad, pjesništvo i proza, posvećen djeci i mladeži. Od ranih 1970-ih, kada je objavio prvu knjigu Dobar dan, napisao je još tridesetak knjiga. Mjesto radnje je često zagrebačka sredina, gdjekad i s autobiografskim elementima kao Krijesnice predgrađa, 1994. godine. Pjesme i prozu povezuje prožetost humorom te jednostavno progovaranje o temama zanimljivima djeci. Knjige u kojima se uobličava tzv. filozofija djetinjstva su dječje ljubavne pjesme Volim te, iz 1973. godine te Plavi kaputić, iz 1974. godine. Godine 2012. izdaje slikovnicu Adrianin plavi svijet namijenjenu osnovnoškolskoj djeci, koja uči ekologiji, a objavljena je na hrvatskom, talijanskom, njemačkom i engleskom jeziku. Objavio je i knjigu o Domovinskome ratu, Ubili su mi kuću, 1991. godine.... Biblioteka Vjeverica

Description E baš neću to da radim Još jedna kartonska slikovnica u seriji preklapalica koja, na zabavan i duhovit način, nudi rešenje za problem dosade kod dece. Tekst je pisan u stihu, a predivni likovi uvode najmlađe u zanimljivu igru nastavljanja ili pogađanja stiha skrivenog ispod preklopa. Ova zanimljiva slikovnica biće još jedan mali, ali važan doprinos socijalizaciji dece u ranom uzrastu.

Narodna knjiga, Alfa, 2004. Tvrd povez, 144 strane. Odlično očuvana. Kjartan Poskit je rođen 1956. godine u Jorku u Engleskoj. Ovaj svestrani autor je poznat po serijalu knjiga o Urgumu sekirašu. Radio je na BBC-ju na serijalima za decu o matematici i nauci. Napisao je i nekoliko stripova, scenarija i pesama.

TurMix Fantastičan nespresso aparat, stigao iz inostranstva, nije mnogo radio. . . provereno ispravan 100% Dva tastera za dve duzine kafe. Dodatne slike saljem preko viber-a ili whatsap-a. . . Ukoliko vas nesto interesuje pitajte, tu sam da odgorovim. Moguce je licno preuzimanje u Beogradu ili slanje kurirskim sluzbama. Pogledajte i moje ostale oglase. . .

Boja Bela Domet 30 Senzor Bežični Konektori Nema Ostale karakteristike - Sat radi sa DCF signalom- Radio širokopojasni: 433 MHz- Broj podržanih senzora: 3- Minimalna temperatura (°C): -20- Veliki ekran sa pozadinskim osvetljenjem- 4 ikone vremenske prognoze- Indikator udobnosti (suvo, udobno, vlažnost)- Te Dodatne funkcije Vremenska prognoza Measurement Vanjska temperatura Temp. mjerne jedinice °C

LJUBIVOJE RŠUMOVIĆ ROĐEN 1939. GODINE U LJUBIŠU NA ZLATIBORU U PORODICI MILESE I MIHAILA RŠUMOVIĆA. U BEOGRADU JE UPOZNAO DUŠKA RADOVIĆA, POD ČIJIM UTICAJEM JE POČEO DA PIŠE PESME ZA DECU. RADIO JE NA RADIO BEOGRADU, ZATIM NA TELEVIZIJI BEOGRAD, GDE JE BIO AUTOR EMISIJA ZA DECU `HILJADU ZAŠTO `, `HAJDE DA RASTEMO` I `FAZONI I FORE` A ZA ČITAOCE `BLICA` PRIREDIO JE IZBOR SVOJIH NAJLEPŠIH PESAMA I PRIČA. DOSITEJU UMILENIJE PESMA U VAZDUHU PITANJE PISMO IZ LJUBIŠA NEĆE PESMA PIŠEM PESME U REDU SEDI SRPSKI PESNIK ZAVET BOG JE JEDAN OPTIMISTIČKA DESETERCI ZAR ĆEMO DOZVOLITI TA VRŠIDBA ČEP KRAJ POČETKA PESMA ME JE IZMISLILA IZNENADNA PESMA ŽICE OKO GRAČANICE VIDIM ŠTO VIDIM NEMA REČI LAZARICA IDILA SARADNIK SUNCA SONETNI VENAC POSVETA PRI SVETLOSTI SVEĆE PISMO OSVIT VREME TA ZVER KIŠA KIŠA GROMOVI OČI MLADOSTI VETAR U LEĐA ZAPIS PUT ZA JAKOVO LIVADE U LJUBIŠU ZDRAVICA IZDAVAČ: RINGIER AXEL SPRINGER BIBLIOTEKA: BLIC BROJ STRANA: 62 FORMAT: 16 CM IMA 6 ILUSTRACIJA. POVEZ: MEK

Frekvencije radio talasa koji uništavaju i teraju sve insekte od bubašvaba, bubarusa, muva, komaraca i ostalih dosadnih insekata kao i miševa i ostalih glodara. Trenutno na raspolaganju ima tri modela i to: protiv letećih insekata, protiv buba i protiv malih glodara. Aparati su potpuno novi - neotpakovani i šaljem brzom poštom a može i lično preuzimanje.

Knjiga je tvrdih korica i 128 strana. Daje odgovore na mnoga zanimljiva pitanja koja se tiču planete Zemlje, energije, zašto se stvari pomeraju, trenje, gravitacija, pritisak, mašine, svetlo, zvuk, atomi i molekuli, elektricitet, magneti i elektricitet, elektromagnetni spektar, stavranje električne struje, radio i televizija, kompjuterska tehnologija... Najjeftinije Vam je da Vam knjigu pošaljem kao tiskovinu.

Fiksni telefon,veoma lep ,oblik paradajza ili jabuke.Napisala sam da je neispravan ali nije u potpunosti.Problem je u prekidacu koji prekida vezu, koji nekad prekida nekada ne.Dugo nije radio i zaista ne znam u cemu je problem zato ga prodajem kao neispravan i cena mu je takva,ali je vrlo lep za neku dekoraciju.

Мића и Влада / Душица Манојловић ; илустровао Сабадин Хоџић Београд : Дечја књига, 1951 dobro očuvano ima pečat i posvetu IZUZETNO RETKO ima je samo u tri biblioteke u celoj Srbiji Dušica Manojlović je apsolvirala pedagogiju, radila kratko u `Politici`, u Radio Beograd došla 1948. godine u tadašnju Pionirsku redakciju, kasnije Dečju redakciju, kada je urednik bio Voja Carić, a saradnici Vasko Popa, Olga Vlatković, Caca Mitrović, Ljubiša Bačić. Skoro punih deset godina stvarala dečji program pokušavajući zajedno sa svim saradnicima da osmisli nešto novo i zanimljivo za decu. Sa Lolom Vlatković autor je prve serije za decu na radiju Gradić Veseljak (koju je kasnje prilagodila televizijskom izrazu). Od 1956. godine učestvuje u pripremi programa za uvođenje televizije u grupi koja je formirana pod rukovodstvom direktora Radio Beograda Mirka Tepavca, pored Lole Đukića, Branka Popovića, Saše Markovića, Ljubomira Zečevića, Igora Leandrova, Vlade Mitrovića, Pavla Maletina. Na televiziji je uradila prvu seriju En-den-dinus u režiji Vere Belogrlić, seriju Pozorište šest i pet, pisala tekstove i adaptirala mnoga poznata dela za decu i omladinu. Ponovo se vraća na Drugi program Radio Beograda 1966. i ostaje do penzije 1976. godine. U svom bogatom radnom veku, Dušica je doživela dve tehnološke revolucije koje su presudno uticale, na autore, urednike i celokupno programsko ljudstvo: pojava magnetofona na radiju i pojava magnetoskopa na televiziji. Iako je tako, gledaoci neće moći da vide ni jednu emisiju koju je Dušica potpisala kao urednik, ni jednu sa njenim imenom na televizijskoj špici, jer ni jedna emisija iz te najranije, eksperimentalne faze emitovanja programa nije sačuvana. stare slikovnice knjige za decu antikvarne dečje knjige

Radio 12 meseci kao nov je bez ikakvih ostecenja Broj modela: GN164021KSB Ukupan kapacitet: 640L Neto kapacitet frižidera: 368 litara Neto kapacitet zamrzivača: 190 litara Energetska klasa: A+ Boja: nerđajući čelik Eho karakteristika Nije mraz Nivo buke: 43 dBA Godišnja potrošnja energije 32° C: 602 kVh/god Dimenzije (visina, širina, dubina): 179 k 91 k 70,5 cm

Radio 1.5 godine odlicno ocuvan kao nov Bosch HSS 122020 keramički šporet 50 cm. Tip proizvoda: Samostojeći štednjak, Boja: Bela, Kontrolni sistem: Rotacioni. Tip ploče za kuvanje: Keramička, Broj zona za kuvanje: 4 zone. Izvor napajanja rerne: Električni, Ukupan unutrašnji kapacitet rerne: 53 L. Potrošnja: 8000 V. Širina: 500 mm, Dubina: 600 mm, Visina: 850 mm

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Likovni urednik: Ante Schramadei Autor: Mladen Kušec, Stanko Patekar Izdavač: Školska knjiga, Zagreb Godina izdanja: 1985. Broj stranica: 12 Dimenzije: 20×28 cm Mladen Kušec (Zagreb, 24. veljače 1938. – Zagreb, 2. studenoga 2020.) bio je hrvatski pjesnik, pripovjedač, publicist i novinar. Rođen je u Zagrebu 1938. godine. U rodnom je gradu polazio osnovnu školu, gimnaziju i studij na Filozofskom fakultetu.[1] Diplomirao je jugoslavistiku 1963. godine na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Preminuo je 2. studenoga 2020. godine u 83. godini života.[2] Profesionalni put U svojem je radu jednako prisutan na Hrvatskoj televiziji i na Hrvatskom radiju kao i u književnosti, posebice onoj za djecu. Godine 1963. zaposlio se kao novinar na tadašnjem Radio Zagrebu. Do danas je osmislio i ostvario brojne emisije (Tonkica Palonkica, frrr..., Patuljci pojma nemaju, Bijela vrana, Hihotići i dr.) koje su stekle veliku popularnost, jednako među mladima i među odraslima. I kad piše i kad razgovara s djecom na hrvatskom radiju ili televiziji, njegova su tema djevojčice i dječaci, mame i tate, koji nikad nemaju dovoljno vremena za sebe. Kroz šalu, smijeh ili zanimljivu priču, pokušava djeci i ljudima pomoći da nađu sebe, da prepoznaju sve one čari života oko sebe i da čuvaju sve dobro među ljudima i u prirodi koja ih okružuje. Bio je urednik Obrazovnog i dječjeg programa na Hrvatskom radiju od 1989. do 1994. godine. godine, a nakon toga godinu i pol urednik Radio Sljemena. Od 1963. godine član je Hrvatskog novinarskog društva, a od 1968. godine Društva hrvatskih književnika. Radijske i TV emisije Tonkica Palonkica frrr..., Bijela vrana, Hihotići, Patuljci pojma nemaju i Sedmi vjetar i danas su prepoznatljive radio i televizijske emisije djeci i odraslima. Radio emisija Bijela vrana emitira se od 1973. godine. U njoj propituje jesu li djeca doista mala ili ih odrasli samo ne shvaćaju ozbiljno. U razgovorima s neobičnom djecom, bijelim vranama, dokazuje da djeca često razmišljaju ozbiljnije od odraslih. `Bio sam oduvijek Bijela Vrana, pa sam ih kao književnik i novinar tražio. I djeca su male bijele pozitivne vrane u kojima ćeš uvijek naći i otkriti nešto novo.`, Mladen Kušec o sebi. Radio emisija Tonkica Palonkica frrr... 2014. godine uprizorena je na kazališnim daskama. Književni rad Njegov je književni rad, pjesništvo i proza, posvećen djeci i mladeži. Od ranih 1970-ih, kada je objavio prvu knjigu Dobar dan, napisao je još tridesetak knjiga. Mjesto radnje je često zagrebačka sredina, gdjekad i s autobiografskim elementima kao Krijesnice predgrađa, 1994. godine. Pjesme i prozu povezuje prožetost humorom te jednostavno progovaranje o temama zanimljivima djeci. Knjige u kojima se uobličava tzv. filozofija djetinjstva su dječje ljubavne pjesme Volim te, iz 1973. godine te Plavi kaputić, iz 1974. godine. Godine 2012. izdaje slikovnicu Adrianin plavi svijet namijenjenu osnovnoškolskoj djeci, koja uči ekologiji, a objavljena je na hrvatskom, talijanskom, njemačkom i engleskom jeziku. Objavio je i knjigu o Domovinskome ratu, Ubili su mi kuću, 1991. godine....

Мијајло Пупин: енциклопедија у сликама Орландо, 2018, Београд тврд повез, 66 стр. ћирилица илустрације у боји, 24 cm Едиција: Сербиум ISBN 978-86-917955-2-8 Ова књига вас текстом и сликама води животном путањом Михајла Пупина. Приказана су места у којима је боравио, описане околности у којима је учио, представљени људи са којима је радио и објашњени изуми које је остваривао.

The Nature of the Universe by Fred Hoyle 1957g 128 strana ilustrovana engleski jezik stranice malo požutele, knjiga neznatno iskrivljena (zbog lošeg stajanja na polici) The Nature of the Universe, containing an early use of the `big bang` expression, is derived from a series of radio broadcast lectures on astronomy for the BBC and was first published by Basil Blackwell, Oxford in 1950.

Autor: Velimir Milosevic Izdavac: Oslobodjenje - Sarajevo, 1975. Tvrd povez, 301 str. Velimir Milošević (rođen 15. februara 1937. godine u Verićima kod Peći na Kosovu, umro 2004. ) je bio pjesnik za djecu, nekadašnja zvijezda Jutarnjeg programa Radio-Sarajeva. POGLEDAJTE I OSTALE KNJIGE KOJE PRODAJEM KLIKNITE NA LINK http://www.kupindo.com/pretraga.php?Pretraga=&CeleReci=1&Prodavac=madena&Grupa=1&sSort=cena&sSmer=DESC A3/304

Knjiga je nekorišćena može da bude poklon. RTS izdavaštvo objavilo je knjigu Šest nemogućih stvari pre ručka. Autorka je Marija Mišić, novinarka Radio Beograda koja već više od 20 godina vodi emisiju Korak ka nauci. Jedna od rubrika emisije prerasla je 2018. godine u knjigu `Šest nemogućih stvari pre ručka`, pa smo tim povodom sa Marijom Mišić razgovarali u desetoj epizodi Eureke

Ružno pače, 2009. 12 x 19 cm, 107 ilustrovanih strana. Lepo očuvana, ima posvetu na predlistu. Veliki Albert priča nam šta je sve lepo radio u svom životu. Govori o svojoj strasti prema fizici, o sviranju na violini i o miru u svetu. Nije patentirao vremeplov, ali je – svojom veličanstvenom teorijom relativiteta – postavio teorijske osnove za njegovo konstruisanje... Jednoga dana, ko zna...

Zoran Stanojević - Kuća koja je pustila koren, Ćirpanov, Novi Sad, 1981, meki povez sa preklopom, 156 stranica, 195g. O KNJIZI: Duhovit roman za decu, uvek zabavnog Stanojevića, pisan u prvom licu, iz dečijeg ugla. O AUTORU: Zoran Stanojević (1942-2021) je bio jugoslovenski i srpski pisac za decu i odrasle, dramski pisac, prevodilac (preveo `Gospodar prstenova`), aforističar, satiričar i radio voditelj.

Jako malo radio , , stigao iz Nemacke .,poznatog brenda ,,Krups " . Ispod cene , ovakvi se krecu kod nas 14.000 - 15.000 dinara . Garancija u dogovoru sa kupcem . Ko se razume zna o kakvom se aparatu radi . Dodatne slike saljem preko viber-a ili whatsap-a. . . Ukoliko vas nesto interesuje pitajte , tu sam da odgorovim. Moguce je licno preuzimanje u Beogradu ili slanje kurirskim sluzbama. . .

IONIZIRAJUĆE ZRAČENJE I ČOVJEK - Zvonimir Jakobović veoma retka knjiga ,lepo ocuvana Format: 20x13 cm Broj stranica: 131 Uvez: meki Godina izdanja: 1991 Izdavač: Školska knjiga, Zagreb JONIZIRAJUĆE ZRAČENJE I ČOVEK - Zvonimir Jakobović Jakobović, Zvonimir, hrvatski fizičar i leksikograf (Brčko, BiH, 2. XI. 1937). U Zagrebu je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu diplomirao eksperimentalnu fiziku, a doktorirao informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu; od 1960. radio je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a od 1975. u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža; na današnjem Zdravstvenom veleučilištu predavao je od 1969., te je bio višegodišnji pročelnik Katedre za fiziku. Bavio se zaštitom od zračenja, elektrokomunikacijama i mjeriteljstvom, bio je glavni urednik ili autor više leksikografskih i popularnoznanstvenih djela te udžbenika, među kojima su Uvod u radioamaterizam (7 izdanja, 1979–86), Leksikon mjernih jedinica (4 izdanja, 1981–2008), Ionizirajuće zračenje i čovjek (1991), Tehnički leksikon (2007), Leksikon mjernih veličina (2009). Bio je predsjednik Hrvatskoga radioamaterskoga saveza (1992–95), pokrenuo je časopis Radio HRS i bio mu glavni urednik (1992–2007). Dobitnik je Državne nagrade tehničke kulture Faust Vrančić za životno djelo (2007). (mala ,donja ,bela ladnica ,u sobi)