Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
126-150 od 1998 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Knjiga je vrlo dobro očuvana. Izdavač:(Radio B-92 Beograd 1995 god) mek povez 272 str
Radomir Konstantinović Daj nam danasTvrdi povezIzdavač NolitO autoruРадомир Константиновић (27. март 1928 — 27. октобар 2011) био је српски и југословенски књижевник, филозоф, публициста и члан АНУБиХ.[1][2]БиографијаРођен је 27. марта 1928. године у Суботици.[3] Био је члан Литерарне редакције Радио Београда од 1949. до 1951. године. Уређивао је часопис „Младост“, „Књижевне новине“ и двонедељник „Данас“. Више година био је хонорарни сарадник Трећег програма Радио Београда.Константиновић је почео као песник, са збирком стихова „Кућа без крова“, да би се посветио роману и објавио читав низ експерименталних пројеката и модерних дела: „Дај нам данас“, „Мишоловка“, „Чисти и прљави“, „Излазак“ (НИН-ова награда 1960. године) и „Ахасвер или трактат о пивској флаши“.Примљен је у Савез књижевника Југославије 3.1.1949.године. Чланска карта носи број 47.У периоду 1956-1964 Радио Београд извео је шест Константиновићевих радио-драма које је режирао Василије Поповић (Павле Угринов). Камерна сцена „Круг 101" Народног позоришта у Београду отворена је 1962. године драмом „Саобраћајна несрећа“ у режији Арсе Јовановића. Све радио-драме превођене су и извођене на више језика. Драма „Велики Емануел“ увршћена је 1963. године у антологију светске радио-драме на немачком. По драми „Икаров лет“ 1964. године названа је антологија југословенске радио-драме такође на немачком.Осим више десетина есеја и расправа емитованих преко радија и телевизије и штампаних у листовима и часописима, објавио је збирку естетичко-филозофских расправа „Пентаграм“.Од „Пентаграма“, окренуо се есеју и тада су почеле да се назиру кључне деонице култне „Философије паланке“ коју је Константиновић у целости прочитао у емисијама Трећег програма Радио Београда пре него што је први пут штампана.Од 1966. године емитују се преко Трећег програма Радио Београда, а од 1969. штампају у часопису "Трећи програм" огледи о песницима Српске културе 20. века „Биће и језик“. За 12 година (1969—1981) Константиновић је објавио 113 есеја на више од 4000 страница.Постмодернистичко штиво „Декартова смрт“ објављено је 1998. године. У дијалогу између Декарта, Паскала и Монтења осећа се напетост између литературе и филозофије и то је основно обележје овог текста.Четири године након „Декартове смрти“, објавио је књигу под насловом „Бекет пријатељ“. Ово дело у крајње сведеној форми сачињено је од тридесетак писама које је Семјуел Бекет слао Константиновићу и Каћи Самарџић пропраћено са исто толико есејистичких напомена. Та писма су део преписке, чији је већи део уништен у току рата, када је ровињска кућа Константиновићевих обијена и опљачкана.[4]О Константиновићу Ото Бихаљи Мерин је писао: „Писци који имају свој семантичко-философски корен у грудви свог мало познатог језика или средине, теже продиру у свет; да су се књиге као "Философија паланке" и „Биће и језик“ Радета Константиновића родиле у великим језичким центрима, њихове резонанце би биле сличне онима које имају дела Бекета и Сартра."Преминуо је у Београду 27. октобра 2011. године.[5]Био је син проф. др Михаила Константиновића.Најзначајнија дела"Биће и језик“Збирке песамаКућа без крова (Ново покољење, Београд, 1951)РоманиДај нам данас (Ново покољење, Београд, 1954)Чисти и прљави (Свјетлост, Сарајево, 1958)Излазак (Српска књижевна задруга, Београд, 1960)Мишоловка (Космос, Београд, 1956)Есејистички и теоријски радовиАхасвер или трактат о пивској флаши (Просвета, Београд, 1964)Пентаграм, белешке из хотелске собе (Форум, Нови Сад, 1966)Философија паланке (Трећи програм, бр. 2, Београд, 1969)Биће и језик у искуству песника српске културе двадесетог века, осам књига (Просвета, Београд, 1983)Декартова смрт (Агенција Мир, Нови Сад, 1998)Бекет пријатељ (Откровење, Београд, 2000)Милош Црњански (Откровење, Београд, 2013) - постхумноНа маргини (University Press, Сарајево 2013) - постхумно[6]Дух уметности (University Press, Сарајево 2016) - постхумно9/6
Petrovaradin - Ištvan B. Foki Izdavač: Autorsko izdanje - Novi Sad, 1977. god. Broširan povez, 20 cm. 171 str. Ilustrovano VRLO DOBRO OCUVANO ,IMA samo potpis autora na najavnoj stranici Foki B. Ištvan je rođen u Bezdanu 26. septembra 1934. godine, gde je završio četiri razreda osnovne škole. U Sombor se seli 1956. godine i završava četiri razreda gimnazije, nakon čega odlazi u Suboticu gde završava više razrede i stiče učiteljsku diplomu. Kao učitelj je radio u Bogojevu i Telečki i tamo došao u prvi kontak sa radom sa decom. Istovremeno je pisao brojne takstove za ondašnje novine, kao i poeziju na mađarskom jeziku. Na Radiju Novi Sad je bio urednik i saradnik dečijeg programa na mađarskom jeziku sve do penzionisanja. Pisao je i piše pesme, prozu, radio drame, radio igre i pozorišne komade najviše za decu i omladinu ali i za odrasle. Radio igre su mu donele brojne nagrade a kasnije bile i povod za veliki broj njegovih knjiga. Prevodi poeziju i prozu sa srpskog na mađarski jezik. Sarađivao je sa mnogim domaćim književnicima od kojih izdvaja Miroslava Antića, Ljubivoja Ršumovića i Mariju Šimković sa kojima je pisao dvojezične knjige ili prepeve. Njegova prva knjiga, pesmarica za decu Mačji klavir, objavljena je 1972. godine na spskom jeziku. Nakon ove izdao je još šesnaest knjiga. Poslednjih godina bavi se prozom i stvarnim problematičnim pričama subotičke omladine (prostitucijom, krađama, noćnim živitom, druženjem.. (KUTIJA 2)
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
`Radio TV revija`, 2. septembar 1993. Na naslovnoj strani Rođa Raičević i Džej Iz sadržaja - Viki Miljković, Neda Ukraden...
Duhovita škola zdrave ishrane Zmajeva dijeta se bavi ozbilјnom tematikom koja je postala globalni (svetski) problem – gojaznošću kod dece. Loše navike, nezdrava ishrana i fizička neaktivnost, uzroci su mnogih obolјenja u dečjem uzrastu. Uz pomoć učitelјice iz škole zdrave hrane, instruktora fitnesa i doktora Zmajka, naši Zmajići će se od burića masti pretvoriti u prave manekene. Zmajeva dijet je osvojila prvu nagradu na konkursu Radio Beograda za najbolјu dečju radio dramu. Autor teksta je doktor medicine, živi i radi u Beogradu. Ilustrovala: Jana Vuković Povez knjige : mek Strana : 48 Format knjige : 21x21 cm Pismo : ćirilica
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
“Jednog jutra ostrvljani nađoše čoveka na plaži, tamo gde su morska struja i sudbina nanele njegov splav. Bio je drugačiji od njih…” Armin Greder je rođen 1942. u švajcarskom gradu Bilu, gde je izučio zanat tehničkog crtača, radio kao maketar i objavio prve satirične crteže. Godine 1971. emigrirao je u Australiju i radio kao grafički dizajner, pravio crtane filmove, a potom predavao grafiku i ilustraciju na Univerzitetu Grifit u Brizbejnu. Nosilac je brojnih međunarodnih nagrada, kao što je Bologna Ragazzi Award, a bio je nominovan i za nagradu Hans Kristijan Andersen.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
NEDOVRŠENI MIR Izveštaj Međunarodne komisije za Balkan, Radio B92-Naša Borba Beograd 1998, strana 208. broširan povez. Stanje vrlo dobro.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Mek povez, 507 strana, 18 cm, 2005.godine radio JRJ Zemun Dvojezični italijanski rečnik sa gramatikom italijansko-srpski i srpsko-italijanski nekorišćena knjiga
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
KLUB-RANORANILACA RADIO-BEOGRAD. Čovek i magarac više znaju, nego čovek Mek povez, klapna, 18 cm, 95 strana, ilustracije, u vrlo dobrom stanju.
Polovna knjiga, izuzetno očuvana, kao nova.Posveta autora na predlistu. Izdavač: Prometej - Novi Sad, 2023. god. Broširan povez, 20 cm. 373 str. Izabrani tekstovi, Sa starih razglednica, novinara Petra Ćurčića, nastali su u toku tridesetak godina - 1970, 1980, 1990, i emitovani su svake sedmice u kontinuitetu na radio-talasima Novog Sada. Petar Ćurčić je godinama radio na pronalaženju materijala za građu ovih emisija. On se trudio da zaroni u prošlost Vojvodine i da osvetli ambijente, likove i zanimljive događaje najviše iz devetnaestog i prve polovine dvadesetog veka ali nalazimo i više priča u kojima se prikazuju i neki događaji i ličnosti iz osamnaestog veka, pa i ranije. Tekstovi Petra Ćurčića su raznovrsni, pisani jas nim novinarskim stilom sa tendencijom da budu zabavni za čitaoce i slušaoce Radio Novog Sada. Međutim, ono što naročito krasi ove tekstove je njihova sadržajnost. Jednostavno i pregledno nam se predočavaju ličnosti, događaji i ambijenti Vojvodine iz dalje ili bliže prošlosti. Petar Ćurčić je inspiraciju za svoje priče nalazio u gradskim arhivima, bibliotekama, starim novinama, u knjigama Jovana Sterije Popovića, Jaše Ignjatovića, Save Tekelije, Vase Stajića...
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Nekoliko finala svetskih prvenstava u košarci (1970, 1978, 1990. i 1998) u kojima reprezentacija Jugoslavije postaje svetski šampion, priča je o više nego „održivom“ sportu i državi koja nestaje. Ovaj proces postojanja i nestajanja pratimo kroz kombinovani radio prenos emisije „Vreme sporta i razonode“ sa uključenjima Radio Beograda, Zagreba, Sarajeva i Ljubljane (sa onim čuvenim „Zagrebe, da li se čujemo?“ i prekidima na vezama). Prvaci sveta je roman vratolomnih i duhovitih dijaloga, hitrih i britkih, koji kao da podražavaju brzinu i kratkoću košarkaških akcija. Retko kada reč može da uspešno interpretira sliku. Teško to čini i izgovorena reč (u radio-prenosu), a kamoli napisana reč. U Stankovićevim dijaloškim mini bravurama vraća se uživo mentalitet naroda i narodnosti, od bosanskih hajvana, ljubljanskih pankera, zagrebačke ćutnje do sluđenih zidara Crnotravaca koji postaju roštiljdžije. U direktnim prenosima reprezentacija Jugoslavije bravuroznom igrom „uništava“ i Ruse i Amerikance, a država samu sebe; Jugoslavija od vrha (sporta) do dna (društva). Komponovan kao omnibus, roman Prvaci sveta nudi more interpretacija, ali iznad svega – omaž nepostojećoj zemlji i njenim sportskim junacima. Vladislav Bajac